Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

EK danas od članica traži dodatne kapacitete, Hrvatska: Nećemo migrante

Komisija se nada da će se ilegalno iskrcavanje spriječiti dobrovoljnim ponudama smještajnih kapaciteta za migrante
Europska komisija danas bi trebala zatražiti od država članica da ponude dodatne kapacitete za smještaj novih migranata, no Hrvatska će taj zahtjev odbiti.

– Kao i dosad, naši su kapaciteti angažirani na zaštiti jedne od najdužih kopnenih granica Europske unije – doznajemo od izvora bliskih Ministarstvu unutarnjih poslova.

Zapeli pregovori

Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos za današnji je sastanak ministara unutarnjih poslova, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar Davor Božinović, najavio pokretanje inicijative koja bi ublažila problem s novopridošlim migrantima.

Predložit će nove, privremene mjere kojima bi se trebala zaobići slijepa ulica u kojoj su zapeli dogovori država članica o reviziji postojeće dublinske regulative – pravila koja kažu da azilanti moraju zatražiti azil u prvoj državi u koju stupe u EU te da su nakon toga i njezina odgovornost, piše Večernji list.

U praksi, dublinska je regulativa u velikom broju europskih država bila suspendirana tijekom migracijske krize 2015. i tad je postalo jasno da u krizi takva pravila jednostavno ne funkcioniraju. Austrija je, kao predsjedajuća EU, pokušala povesti razgovore o reformi dublinske regulative, što posebice traže države prvog prihvata, kao što je Italija. U tu je svrhu izaslala dvoje diplomata na turneju po europskim državama, no kako doznajemo iz diplomatskih izvora, dogovor nije još ni na vidiku i bit će ga jako teško postići.

Komisija je već prije tražila način kako rasteretiti najpogođenije europske države migrantskog pritiska. Prije ljeta nudila je koncept “prinudne solidarnosti” kojom bi se teret migranata manje-više ravnomjerno raspodijelio među državama, što su Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska čvrsto odbile. Istovremeno, Italija i druge države najvećeg pritiska zatvaraju svoje luke brodovima s migrantima.

Od tog trenutka sve je više slučajeva da brodovi koji su spasili migrante iz Sredozemnog mora – a najčešće je riječ o ribaricama ili pak plovilima kojima upravljaju nevladine organizacije – poput Ukletog Holandeza krstare od luke do luke, od države do države, tražeći gdje mogu iskrcati migrante.

Najpoznatiji, ali ne i jedini primjer brod je Aquarius, koji je izazvao i diplomatsku krizu u lipnju nakon što je spasio 630 migranata iz mora kod Libije i iskrcao ih u Španjolskoj nakon odbijanja Italije i Malte.

Ista se situacija ponovila i u kolovozu sa 141 migrantom iskrcanim na Malti te još jednom u rujnu. Komisija se nada da će se takve situacije spriječiti dobrovoljnim ponudama smještajnih kapaciteta za migrante. Uz te mjere, Komisija će predložiti da države ponude i druge vrste pomoći, poput jačanja čuvanja granica ili pak pomoći afričkim zemljama.

Spominje se i veći plan, neka vrsta sigurnosne mreže koja bi se aktivirala u slučaju većeg pristizanja migranata, no o njemu nema detalja.

Iako se govori o dobrovoljnim ponudama, nije jasno što će se dogoditi s državama koje odluče potpuno ignorirati Komisijin plan. Hrvatska, pak, balansira. Uredno ispunjava svoj dio pogodbe – i dalje prihvaća migrante iz centara u Grčkoj i Italiji te ih integrira u društvo. No, istovremeno, ne osuđuje i ne kritizira države koje to odbijaju. Također, migrantsku krizu Hrvatska koristi i kao “pokaznu vježbu” da je spremna čuvati granice u nastojanju da se pridruži schengenskom prostoru.

Smanjenje pritiska

Diplomatska aktivnost sastoji se u tome da se EU uvjeri da je rješenje problema na njegovu izvoru, no ako se već ne može riješiti ondje, onda migrante treba držati što dalje od granica EU, apostrofirajući slabe točke – granice na jugoistočnom Balkanu.

Ojačavanje njih smanjilo bi pritisak na Hrvatsku i EU. Inače, kako kažu upućeni, migrantu nije problem sjesti u taksi u Albaniji i zbog propusnih granica dovesti se do ulaza u Hrvatsku. Prema nekim neformalnim izvorima, u Bosni i Hercegovini trenutačno se nalazi oko 6000 migranata, a u Srbiji oko 2500.

U prvih deset mjeseci ove godine granična policija RH evidentirala je 6415 osoba u nezakonitom prelasku, što je 57 više nego u istom razdoblju prošle godine. U istom je periodu prijavljeno 478 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, što je povećanje od gotovo 82 posto u odnosu na 2017. godinu.

hr Thu Dec 06 2018 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c55466d0e4938b4978b456a/80
Foto: PIXABAY

Ako još niste oprali automobile, nemojte: Stiže afrički pijesak!

Lagano suho taloženje pijeska na obali može se primijetiti već danas, a znatno će ga više biti kad počne kiša

Golema i snažna ciklona koja nam se polako primiče iz sjeverne Afrike vuče sa sobom i proporcionalno više pijeska nego što ga mediteransko područje dobije s manjim ciklonama koje nam otamo stižu. Pijesak koji se nalazi u vrtlogu ponekad padne sa slabijim ili jačim oborinama, a ponekad se jednostavno nataloži kad vjetar u cikloni počne slabjeti. U pravilu, više će pijeska ostati na tlu i predmetima nakon slabe kiše, a nakon jače pijesak će biti nepravilnije raspoređen.

U ovom slučaju, pijeska već ima u zraku nad zapadnim i srednjim Sredozemljem, na satelitskoj slici najljepše se vidi upravo iznad mora u područjima gdje nema kapljica vode, odnosno oblaka.

Idućih će sati cijeli sustav polako putovati na istok i zahvatiti i veliki dio Hrvatske. Lagano suho taloženje pijeska na obali može se primijetiti već danas, a znatno će ga više biti kad počne kiša, u ponedjeljak navečer te pogotovo u utorak kad će u cijeloj zemlji padati manje ili više prljava kiša. Budući da pijesak dolazi baš u ovo doba godine kada se u zraku nalaze i velike količine peluda, velika je vjerojatnost da će od te mješavine zrak biti još više zamućen i žućkast. Inače, pošiljke pijeska koje nam donose afričke ciklone u našim krajevima su prilično uobičajene, osobito u ovo doba godine kad je i putovanje tih ciklona preko nas učestalije.

Ova je sinoptička situacija slična onoj iz svibnja 2016. godine kad se nad cijelom jugozapadnom i zapadnom Europom nalazio golemi ciklonalni vrtlog koji je na svojoj prednjoj strani dovlačio pijesak iz dubljih dijelova afričkog kontinenta. I tada ga je na automobilskim vjetrobranima najviše bilo prvoga dana kad je našu obalu samo poškropilo, a obilnija kiša drugog i trećeg dana utjecaja ciklone dobrim dijelom ga je i isprala.

Stoga, ako već niste oprali automobile, i nemojte. Pred blagdan oprani okomiti pozori valjda će ipak ostati čisti. A autopraonice će nakon ovoga događaja imati pune ruke posla, pišu Vijesti


hr Mon Apr 22 2019 21:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbdeebc29111ccc578b4573/80
Foto: smn.hr

Barišić posjetio splitske zatvorenike

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić posjetio je i ovoga Uskrsa, 21. travnja, zatvor u Splitu, gdje je u skromnom i mirnom ozračju zatvorske kapele sv. Josipa Radnika na Bilicama predvodio euharistijsko slavlje.

U koncelebraciji su, uz nadbiskupova tajnika don Gabrijela Kambera, bili duhovnici zatvorenika don Anđelko Dukić, župnik župe sv. Spasa na Mejašima i župni kapelan don Ante Bitunjac.

Pozdravivši sve zatvorenike i zatvorsko osoblje te čestitavši im Uskrs, nadbiskup je u uvodu naglasio da Gospodin dolazi do svakog čovjeka, bez obzira koliko on udaljen i zarobljen bio te da je Uskrsli tamo gdje god da smo mi.

U propovijedi, koja je i ovoga puta bila spontana i u prijateljskom duhu, nadbiskup je govorio o radosnoj vijesti Isusova uskrsnuća koja svakom životnom križu daje smisao. 

- Svatko od nas ima svoje križeve i poteškoće, ali odvaljeni kamen te Krist koji je pobijedio smrt i tamu života, daje nam novu snagu i utjehu da nismo sami i da imamo s kim hoditi do cilja. 

Život je usporedio s kvizovima u kojima na početku dobivamo lagana pitanja na koja svi znaju odgovor, no kako koračamo dalje postaje nam sve teže, a do posljednjeg najtežeg i najvrjednijeg pitanja rijetko tko dođe te gotovo nitko ne zna odgovoriti.

 - Isus je na to temeljno i najvažnije pitanje o smislu našeg života svojim uskrsnućem dao dogovor. Zato je uskrsnuće vijest nad svim vijestima i važno je da pronađe put do srca svakoga od nas. 

Kazao je ako Krist vraća čovjeka čovjeku te pozvao okupljene da otvore svoje srce i svoje živote za Kristovo svjetlo kako bi iz ove privremene izolacije izišli obnovljeni, s mirom i radošću u srcu.

hr Mon Apr 22 2019 18:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbdc62129111c4e568b45cc/80

Društvo Marjan obilježilo povratak kioska na Prvoj vidilici

Osim druženja uz kavu i sokove održana je i akcija učlanjivanja, a prisutni su iz prve ruke mogli saznati aktualne informacije o stanju na Marjanu

Danas je ispred kioska na marjanskoj Prvoj vidilici održano druženje članova Društva Marjan, ali i mnogih Splićana koji su došli kako bi proslavili vraćanje u funkciju kioska, koji do nedavno nije ni bio upisan u zemljišne knjige. Osim druženja uz kavu i sokove održana je i akcija učlanjivanja, a prisutni su iz prve ruke mogli saznati aktualne informacije o stanju na Marjanu.

- Danas smo kiosk vratili u funkciju i sretni smo jer imamo mjesto za okupljanje članova Društva, ali i svih ljubitelja Marjana. Hvala vam što ste uz nas, Marjan je u teškoj situaciji, ali zajedno možemo napraviti velike stvari. Učlanite se, pomozite nam svojim doprinosima jer jedino tako možemo funkcionirati i jako je važno da nas bude što više, kazao je predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić.

Mnoge obitelji s djecom iskoristile su sunčani i neradni dan kako bi došli podržati Društvo Marjan i njihov angažman, a upisano je više od 30 novih članova među kojima je i nekoliko kućnih ljubimaca. Iz Društva su naglasili važnost članstva, jer jedino masa ljudi može donijeti potrebne promjene, a od samih početaka članovi su bili najveća snaga Društva.

- Okupili smo se da obilježimo vraćanje u funkciju kioska, ali i da pokažemo da smo tu kad je Marjanu najpotrebnije. Bez članova nema ni Društva Marjan, bez vaših donacija mi ne možemo funkcionirati i zato vas pozivam da se učlanite i da podržite rad Društva, kazao je tajnik Društva Marjan Goran Mrdaković.

Druženju su prisustvovali i članovi koji su dolazili na kiosk dok je bio u funkciji, a danas su opet došli pružiti podršku i produžiti svoje članstvo.

Ovo je bila prva u nizu akcija učlanjivanja, a iz Društva su najavili nove aktivnosti u svibnju. Članom Društva Marjan možete postati ispunjavanjem pristupnice i uplatom članarine od 100 kn, ili 50 kn za nezaposlene, studente i umirovljenike. Sve informacije možete pronaći na stranici www.drustvomarjan.hr.

hr Mon Apr 22 2019 15:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbdb63329111cea558b45bf/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Autentični simbol: Mali škver za brodice u Zadru

Izvlače kaiće, pasare, guce, batele, pripremaju za sezonu, za ljeto što dolazi, za parangale, udice, barakude, buskavice. No, ni sami ne znaju do kad
U uvali Bregdetti u Zadru ima mali škver za brodice koji radi na tradicionalan način, sanjkama. Izvlače kaiće, pasare, guce, batele, pripremaju za sezonu, za ljeto što dolazi, za parangale, udice, barakude, buskavice. No, ni sami ne znaju do kad.

- Najprije bi trebalo u suradnji sa Županijskom lučkom upravom definirati strategiju daljnjeg razvoja škvera. U kojem će se smjeru razvijati ovaj škver. Hoćemo li ići na komercijalni način kao u marinama ili ćemo pokušati zaštiti tradicionalni način izvlačenja brodova pomoću saonica ili važa jer to pomalo izumire i nestaje. Postoji još samo par škverova u Županiji koji na taj način djeluju i mislim da je to kulturno dobro. - ističe za HRT Đino Matešić, tajnik ŠRD "Bregdeti-Arbanasi".

Njegov brat Đani ima 28 godina. 

- Bavim se ovim od svoje 16. Brat me naučio većinu toga, ističe.

- Budućnost Sportsko- ribolovnog društva vidim u suradnji sa ovim škverom, pomoću kojeg će se financirati daljnje ribolovne aktivnosti i nastavak tradicionalnog izvlačenja brodova. I naravno suživota s turizmom, s okolišem i sa susjedima. U skladu s ekološkim standardima, ističe Đino. 

- Svugdje je škver duša, gdje se skupljaju ljudi, zapiva se, ispeče, kaže dopredsjednik ŠRD Bregdeti-Arbanasi Livio Stipčević.
hr Mon Apr 22 2019 14:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .