Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

EK danas od članica traži dodatne kapacitete, Hrvatska: Nećemo migrante

Komisija se nada da će se ilegalno iskrcavanje spriječiti dobrovoljnim ponudama smještajnih kapaciteta za migrante
Europska komisija danas bi trebala zatražiti od država članica da ponude dodatne kapacitete za smještaj novih migranata, no Hrvatska će taj zahtjev odbiti.

– Kao i dosad, naši su kapaciteti angažirani na zaštiti jedne od najdužih kopnenih granica Europske unije – doznajemo od izvora bliskih Ministarstvu unutarnjih poslova.

Zapeli pregovori

Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos za današnji je sastanak ministara unutarnjih poslova, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar Davor Božinović, najavio pokretanje inicijative koja bi ublažila problem s novopridošlim migrantima.

Predložit će nove, privremene mjere kojima bi se trebala zaobići slijepa ulica u kojoj su zapeli dogovori država članica o reviziji postojeće dublinske regulative – pravila koja kažu da azilanti moraju zatražiti azil u prvoj državi u koju stupe u EU te da su nakon toga i njezina odgovornost, piše Večernji list.

U praksi, dublinska je regulativa u velikom broju europskih država bila suspendirana tijekom migracijske krize 2015. i tad je postalo jasno da u krizi takva pravila jednostavno ne funkcioniraju. Austrija je, kao predsjedajuća EU, pokušala povesti razgovore o reformi dublinske regulative, što posebice traže države prvog prihvata, kao što je Italija. U tu je svrhu izaslala dvoje diplomata na turneju po europskim državama, no kako doznajemo iz diplomatskih izvora, dogovor nije još ni na vidiku i bit će ga jako teško postići.

Komisija je već prije tražila način kako rasteretiti najpogođenije europske države migrantskog pritiska. Prije ljeta nudila je koncept “prinudne solidarnosti” kojom bi se teret migranata manje-više ravnomjerno raspodijelio među državama, što su Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska čvrsto odbile. Istovremeno, Italija i druge države najvećeg pritiska zatvaraju svoje luke brodovima s migrantima.

Od tog trenutka sve je više slučajeva da brodovi koji su spasili migrante iz Sredozemnog mora – a najčešće je riječ o ribaricama ili pak plovilima kojima upravljaju nevladine organizacije – poput Ukletog Holandeza krstare od luke do luke, od države do države, tražeći gdje mogu iskrcati migrante.

Najpoznatiji, ali ne i jedini primjer brod je Aquarius, koji je izazvao i diplomatsku krizu u lipnju nakon što je spasio 630 migranata iz mora kod Libije i iskrcao ih u Španjolskoj nakon odbijanja Italije i Malte.

Ista se situacija ponovila i u kolovozu sa 141 migrantom iskrcanim na Malti te još jednom u rujnu. Komisija se nada da će se takve situacije spriječiti dobrovoljnim ponudama smještajnih kapaciteta za migrante. Uz te mjere, Komisija će predložiti da države ponude i druge vrste pomoći, poput jačanja čuvanja granica ili pak pomoći afričkim zemljama.

Spominje se i veći plan, neka vrsta sigurnosne mreže koja bi se aktivirala u slučaju većeg pristizanja migranata, no o njemu nema detalja.

Iako se govori o dobrovoljnim ponudama, nije jasno što će se dogoditi s državama koje odluče potpuno ignorirati Komisijin plan. Hrvatska, pak, balansira. Uredno ispunjava svoj dio pogodbe – i dalje prihvaća migrante iz centara u Grčkoj i Italiji te ih integrira u društvo. No, istovremeno, ne osuđuje i ne kritizira države koje to odbijaju. Također, migrantsku krizu Hrvatska koristi i kao “pokaznu vježbu” da je spremna čuvati granice u nastojanju da se pridruži schengenskom prostoru.

Smanjenje pritiska

Diplomatska aktivnost sastoji se u tome da se EU uvjeri da je rješenje problema na njegovu izvoru, no ako se već ne može riješiti ondje, onda migrante treba držati što dalje od granica EU, apostrofirajući slabe točke – granice na jugoistočnom Balkanu.

Ojačavanje njih smanjilo bi pritisak na Hrvatsku i EU. Inače, kako kažu upućeni, migrantu nije problem sjesti u taksi u Albaniji i zbog propusnih granica dovesti se do ulaza u Hrvatsku. Prema nekim neformalnim izvorima, u Bosni i Hercegovini trenutačno se nalazi oko 6000 migranata, a u Srbiji oko 2500.

U prvih deset mjeseci ove godine granična policija RH evidentirala je 6415 osoba u nezakonitom prelasku, što je 57 više nego u istom razdoblju prošle godine. U istom je periodu prijavljeno 478 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, što je povećanje od gotovo 82 posto u odnosu na 2017. godinu.

hr Thu Dec 06 2018 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c69a61d0e49389bac8b471a/80
Foto: zaspinut.com

Gradski kotar Spinut: "Sastanak s građanima" u srijedu

Svatko će moći iznijeti prijedlog za poboljšanje

Vijeće gradskog kotara Spinut organizira "Sastanak za Program rada za 2019. godinu" s građanima Spinuta koji će se održati u prostorijama kotara 20. veljače 2019.(srijeda) s početkom u 17:30 sati.

 Na sastanku će građani poslušati druge i dati svoje prijedloge za Plan društvenih aktivnosti i Plan manjih komunalnih zahvata te popuniti papirnatu anketu.

 Uslijed ograničenog vremena sastanka, molimo građane da pripreme konkretne prijedloge i/ili ih pošalju na email vijeća vijecegkspinut@gmail.com ili na adresu GK Spinut, Matoševa 29, 21000 Split.

 Također, elektroničku anketu moguće je popuniti na poveznici

hr Sun Feb 17 2019 19:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2c7db10e4938896a8b457b/80
Foto: D.N.

Izbio požar na Mosoru: Gori na nepristupačnom terenu, vatra ne prijeti kućama

Požar na Mosoru iznad Sitna Gornjeg, desetak kilometra zračne linije istočno od Splita izbio je u nedjelju u predvečernjim satima, ali ne prijeti stambenim objektima, doznaje se u DVD Žrnovnica.

"Požar je izbio na nepristupačnom terenu i zahvatio je oko 7000 četvornih metara niskog raslinja i trave", rekao je za Hinu zapovjednik DVD Žrnovnica Branimir Roguljić.

Rekao je da ga gasi skupina vatrogasaca iz Žrnovnice i da bi mogao biti ugašen u prvim večernjim satima. "Tijekom noći očekuje se hladnije vrijeme što također pridonosi onemogućavanju širenja požara", dodao je Roguljić. 


Požar je ugašen, a izgorjelo je oko 7.000 kvadrata trave i niskog raslinja. 
hr Sun Feb 17 2019 19:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c697c3a0e4938b1b08b45ca/80
Foto: HRT

Sudac Vrhovnog suda: "Sloboda govora je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna"

Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda dotaknuo se aktualnih tema
Za Mrčelu kažu da je ozbiljan sudac, on kaže da dojam često vara i da je to dojam iz sudnice, s rasprave. 

Sudske slučajeve ne komentira, posebice nepravomoćne, ali za onu zbog remećenja radnog reda i mira da se čovjek godinu dana ne smije približavati spomeniku kaže da to zvuči malo čudno, ali vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Prvi put čuje za takvu presudu. 

Na pitanje da li se takvim presudama suzbija sloboda govora, kaže da treba odvagnuti slobodu govora i da li je ta osuda bila nužna u demokratskom 
društvu. 

- Tu treba vidjeti pisani otpravak, što će pisati - je li on osuđen zato što je vikao ili zbog sadržaja koji je vikao. Tu treba postojati ujednačena praksa, vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Sloboda govora je jedna od sloboda koja je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna, dodao je. 

Javnost postavlja pitanje zašto se zabranjuje približavanje spomeniku, a zlostavljačima se ne zabranjuje približavanje žrtvi, Mrčela kaže da je vrijeme trajanja zabrane približavanja određeno zakonom i kada prođe zakonski rok, onda ta mjera opreza više ne postoji. 

Osvrnuo se na slučaj Horvatinčić, kaže da je taj postupak trebao već biti okončan, volio bi da sudski procesi ne traju toliko dugo, ali uvijek ima iznimaka. 

Tvrdi da je kriva percepcija u javnosi da je sudstvo korumpirano, a korumpirani sudac najgori sudac. 

- Ako je igdje korupcija loša, onda je to u pravosuđu, dodaje. 

Govorio je o hrvatskoj sudskoj vlasti, smatra da je ona u stanju nositi se s time. Kaže da u RH postoje oni koji ne zaslužuju biti suci, a ako su primili mito, na to treba reagirati. Dodao je da je u posljednjih 9 godina je 7 sudaca primilo mito, kazne su bile od 1 do 10 godina. 

Komentirao je dugotrajnost sudskih postupaka, rekao je da se posljednjih 8 godina za redom smanjuju i postupci su sve kraći - sada traju 132 dana. Dodao je da se trenutno rješava 1 800 000 predmeta. 

- Neki predmeti se i dalje ne rješavaju kako bi trebali i mediji na njih paze, naglasio je. 

Što se tiče velikih procesa (Sanader, Lovrić Merzel, Vidošević, Bandić...), predmeti se vuku po 10 godina i nema pravomoćne presude, kaže da to nije dobro za nikoga osim za okrivljeno i treba poboljšati način rada, a i zakonodavni okvir. 

Smatra da se u medijima pojavljuju stalno isti predmeti, njih 20-ak od kojih je pola nepravomoćno, ali se ne govori o osudama kojih je bilo, za primjer je naveo bivše ministre, gradonačelnike. 

Govorio je o tome kako ubrzati velike sudske predmete, smatra da treba poraditi na zakonima i vidjeti što treba mijenjati. Kaže da ima i sudaca koji se dobro ne snalaze kada stranke manevrima nastoje odugovlačiti postupak, DSV ne može sankcionirati takve suce. Oni mogu sankcionirati one koji nisu dobro obnašali svoj posao, kaže da je u zadnjih 10 godina pokrenuto 149 disciplinska postupka protiv sudaca, 103 suca su proglašena odgovornima, 12 ih je razriješeno. Dodao je da je u RH 1700 sudaca. 

Mrčela je sudac već 30 godina, smatra da suci u RH, obzirom na ekonomsku situaciju, imaju dobre plaće. Suci smiju raditi i honorarno, rijač je o predavanjima i pisanju knjiga. 

On je protiv imovinskih kartica sudaca, smatra da je to populistička mjera koja nema argument, ali oni su se pomirili s time. 

Govorio je o slučaju "Franak" kaže da su suci upozoreni da odluke moraju donijeti u što kraćem roku. Kaže da to nije jednostavan predmet, mnogi sudovi u EU ga još nisu riješili. 

Za javne prosvjede gdje se govori da se nešto i kako treba donijeti, smatra da javna prozivanja neće pridonijeti brzini i kvaliteti odluke. 

Vezano za pozdrav "Za dom spremni", sudovi o tom pozdravu ne sude jednako. Mrčela kaže da je za njega osobno to prekršaj, što pokazuje praksa Visokog prekršajnog suda. 

Komentirajući otežavaju li mediji rad sudova, drži da mediji ne vode dovoljno računa o pretpostavci "nedužnosti". Osvrnuo se na slučaj "Daruvarac" i medijsko izvještavanje o tome, kazao je da treba voditi više računa i o pravima druge strane u postupku. Svjestan je da je javnost osjetljiva, ali postoje i dvije strane i tu treba postići ravnotežu koja bi olakšala rad svima. 

- Nije lako raditi ako o predmetu koji vodite svaki dan pročitate pet članaka. To nije jednostavno, sudac se od toga treba odmaknuti i ne smije na to boraćati pozornost. Naši suci su za to sposobni, ali to nije lako, dodao je. 

Na pitanje treba li donositi novi zakon o govoru mržnje, kazao je da treba raditi razliku između onoga što se objavljuje na portalima i onoga što se objavljuje na društvenim mrežama. Smatra da je veći problem prekršaji koji su razbacani po raznim zakonima. Čini mu se da treba podići društvenu svijest jer mnogi komentari su posljedica nepristojnosti, neznanja, neobrazovanosti. 
Kaže da treba postojati neka regulacija za neprimjerene ili uvredljive istupe. Govorio je o govoru mržnje na društvenim mjerama, rekao je da nakladnik o tome treba voditi računa. Smatra da policija treba reagirati ako postoji osnovana sumnja da bi kazneno djelo moglo biti učinjeno. 

Govorio je o gospđi koja je bila osuđena zbog tračanja susjeda, kaže da zaštita časti i ugleda postoji i to je često kompliciranije i složenije od drugih slučajeva. Naveo je primjer Njemačke gdje je trač kazneno djelo. O naknadi štete za duševne boli Mrčela kaže da se zna kakva je praksa i za što se sudi i to je povreda časti i ugleda. 

Mrčela je za slobodu govora u medijima kazao da informacija treba biti istinita i objavljena u dobroj vjeri, što znači da treba biti iznesena i druga strana, što često izostaje. Rekao je da češće izostaje objava ispravka koja bi trebala biti na istom mjestu i sa istom opremom kao i članak o kojem je riječ, a često nije tako.
hr Sun Feb 17 2019 16:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c5aed350e4938049f8b45a0/80
Foto: Pixabay

Jednoj bolesnoj curici odobren lijek, a drugoj nije: "Kujundžiću, i moje dijete se zaslužuje liječiti kod kuće"

Eva Rožajac boluje od neizlječive genetske bolesti punog naziva neuronalna ceroidna lipofuscinoza

Jednoj djevojčica u Rijeci, druga samo par stotina kilometara južnije, u Šibeniku. Povezuje ih teška i rijetka, neizlječiva bolest nedostatka enzima, tzv. Battenov bolest.

Razlika je u tome, što je Povjerenstvo za lijekove Kliničkog bolničkog centra Rijeka odobrilo hitnu nabavu lijeka Brineura (cerliponase alfa), koji nije registriran u Hrvatskoj, za malenu Nadiju Ucović. On bi trebao usporiti tijek ove zasad neizlječive genetske bolesti punog naziva neuronalna ceroidna lipofuscinoza koja, ako se ne liječi, dovodi do gubitka motoričkih funkcija, a za dvije do tri godine i do smrtnog ishoda. Liječnici Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka ujedno će biti i prvi u Hrvatskoj koji će aplicirati ovaj lijek koji je, kao jedini lijek za Battenovu bolest, u primjeni od 2013. godine, a čija se cijena na godišnjoj razini oko četiri milijuna kuna. 

S druge strane, Eva Rožajac mora i ovaj tjedan isti taj lijek primati u Rimu, u Italiji, na terapiji u bolnici Ospedale Pediatrico Bambino Gesù. Kao donaciju, koja svakog trenutka može biti ukinuta, iako samo to liječenje daje i više nego dobre rezultate.

Lijek je odobren za stavljanje na tržište. Njemačka ga je već stavila na listu lijekova, ali ne i Hrvatska.

"I ministar je nakon istupa majke male Nadije u medijima obećao da će osigurati liječenje, odnosno da će pitati struku. Onda je reagirao i riječki KBC, koji je krenuo u nabavu lijeka. Ne znam kako će to točno ići, mislim da će za početak nabavu lijeka financirati bolnica, ali to nije rješenje. Terapija je doživotna i potrebno je lijek staviti na listu, da se nakon toga zna da je financiranje liječenja riješeno", kaže Marija Mihaljev.

Eva je primljena na eksperimentalno liječenje koje je trebalo trajati godinu dana, a njeni roditelji sada strahuju da će uskoro ostati bez terapije. Iako je liječenje besplatno, obitelj mora sama plaćati troškove puta, avionske karte, taksi i smještaj u Italiji.

"Meni je drago što je Nadiji omogućeno liječenje kod kuće, nitko to ne razumije bolje nego ja. Ali postavlja se pitanje što je s Evom. Nju nitko, ni ministar, nije ni spomenuo tom prilikom. Misli se valjda, to je riješeno. E, pa nije. I ona zaslužuje liječiti se kod kuće...", ističe očajna majka.

Tvrtka "Biomarin", koja proizvodi ovaj enzim, predala je zahtjev HZZO-u za uvrštenje ovog lijeka na listu. Naš HZZO je to stavljanje na listu odbio u travnju prošle godine., pišu Vijesti.hr

hr Sun Feb 17 2019 16:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .