Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/571088bf0dfb8ad2628b46f6/80
Foto: FaH

Devet stvari po kojima će se pamtiti Barack Obama

Obama napušta dužnost 20. siječnja

Američki predsjednik Barack Obama napušta dužnost 20. siječnja, a slijedi devet stvari po kojima će biti zapamćeno njegovo predsjedništvo.

Stvaranje povijesti

Kad bi povjesničari napisali samo jednu stvar o Baracku Husseinu Obami, to bi najvjerojatnije bila činjenica da je taj mladi senator iz Illinoisa postao prvi tamnoputi predsjednik SAD-a, 143 godine nakon ukidanja ropstva.

Obama, tada 47-godišnjak, na svojoj je inauguraciji 2009. godine pokazao velik govornički talent promovirajući svoju poruku "nade i promjene". 

No, tijekom svoja dva mandata ponekad je teško pretvarao svoje poetične ideje u praksu. Rasne tenzije nisu nestale, ali već i sama činjenica da je izabran za predsjednika potvrdila je velike promjene koje se događaju u američkom društvu.

Saniranje ekonomije

Obaminim prvim mandatom dominiralo je ekonomsko posrtanje Sjedinjenih Država, koje je naslijedio od prethodnika. Kriza tržišta nekretnina pokrenula je financijski raspad koji je torpedirao banke i kreditore Wall Streeta i metastazirao u ekonomsku krizu globalnih razmjera. 

Usprkos snažnoj ideološkoj opoziciji velikim fiskalnim poticajima, Obama je povećao vladina davanja za spašavanje ekonomije na 831 milijardu dolara. 

Posljedice te krize osjećaju se i danas, ali nezaposlenost u Americi pada 75 mjeseci zaredom. 

"Pravda je zadovoljena"

"Večeras mogu izvijestiti američki narod i svijet da je SAD izveo operaciju u kojoj je ubijen Osama bin Laden", bile su riječi kojima je Obama 2. svibnja 2011. smirio milijun Amerikanaca koji su bili bijesni i frustrirani jer najmoćnija država na svijetu ne može doći do čovjeka odgovornog za terorističke napade 11. rujna.

Ta riskantna operacija američkih specijalaca postala je tipična za Obamin pristup protuterorističkom djelovanju, koji uključuje napade dronovima i oružane prepade.  U vrijeme njegovog odlaska al-Kaida i njezine filijale znatno su oslabljene.

Muke u Kongresu

"To je jedna od rijetkih stvari kod mojeg predsjedništva za kojima žalim – da su se zloba i sumnje između stranaka pogoršale umjesto da se poboljšaju", rekao je Obama u svom posljednjem govoru o stanju nacije. 

Otkad je izabran na mjesto predsjednika, republikanci u Kongresu obvezali su se da će mu se suprotstavljati svim sredstvima. 

Pokušaji da se zatvori zatvor u Guantanamu i uvede kontrola osobnog naoružanja, čak i nakon pokolja školaraca u Sandy Hooku, nisu uspjeli zbog stranačkih razlika. 

Sporazum s Iranom

SAD je više od dva desetljeća poduzimao akcije i uvodio sankcije kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. Obama je pokušao s drugačijim pristupom, razgovarajući u tajnosti s tom islamskom republikom. 

Rezultat je bio dogovor kojim se Iran obvezao da će zaustaviti svoje napredovanje prema nuklearnom naoružanju u zamjenu za znatno ukidanje sankcija i dobivanje ponešto međunarodnog legitimiteta. 

Taj sporazum je pogoršao američke odnose s iranskim neprijateljima Izraelom i Saudijskom Arabijom, no njime je spriječena utrka u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku, te su ublažene tenzije između Irana i SAD-a koje traju od Islamske revolucije iz 1979. godine. 

Bez intervencije u Siriji

Nijedna međunarodna kriza nije toliko testirala Obaminu vanjsku politiku i njegovu visoko postavljenu ljestvicu za vojne intervencije kao sukob u Siriji. 

Čak i kad je sirijski predsjednik Bašar Al-Assad prešao Obaminu crvenu liniju oko upotrebe kemijskog oružja i ubio tisuće civila, čovjek koji je stupio na dužnost kao političar koji se protivi ratovima odbio je intervenirati u toj bliskoistočnoj zemlji. 

Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje je razine njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv. Islamskoj državi da se proširi i pokrenula val imigracije koji je destabilizirao Europu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj utjecaj u regiji.

Klimatski sporazum

Nakon klimatskog skepticizma Georgea W. Busha, Obaminih osam godina na mjestu predsjednika ostat će obilježeno po donošenju velikog broja zakona o okolišu kojima su se zaštitili morski ekosistemi, smanjile emisije stakleničkih plinova i podržao razvoj obnovljivih izvora energije. 

Obama je u pokušaju da vrati ekološke teme u diskurs američke politike planinario ledenjacima Aljaske, ronio na otoku Midway i požurio ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimi. 

Očekuje se da će njegov nasljednik Donald Trump poništiti većinu Obaminih zakona zbog čega je pitanje koliko će dugo trajati njegova ekološka ostavština.

Obamacare

Demokrati su godinama bezuspješno pokušavali Amerikancima pružiti univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ni Obama nije baš uspio u tome, no ipak je proširio zdravstveno osiguranje na desetke milijuna Amerikanaca koji ga prije toga nisu imali. 

Republikanci su taj zakon, koji je postao poznat kao Obamacare, proglasili inkarnacijom socijalizma, te su u jednom trenu čak tvrdili da će se njime stvoriti "liste za smrt". No nisu ga uspjeli spriječiti, što se možda neće moći reći za Trumpa, koji stupa na dužnost krajem siječnja. 

Upoznavanje susjeda

Obamino putovanje na Kubu možda će biti zapamćeno kao što je bio posjet Richarda Nixona Kini, ali ono je zapravo bilo dio puno šire politike poboljšanja odnosa SAD-a i Latinske Amerike. 

Ponovno jačanje ljevičarskih populista u toj regiji oživjelo je sjećanja na "jenkijevski imperijalizam" – pučeve koje je Amerika poticala ili organizirala, odrede smrti i vojne intervencije.

Obama je nakon samo stotinu dana na mjestu predsjednika na summitu dviju Amerika poručio da se SAD promijenio. Taj pristup je kasnije vođama poput Huga Chaveza oduzeo bilo kakav argument za antiamerikanizam. 

Obama se rukovao s Chavezom, susreo s dugogodišnjim nikaragvanskim predsjednikom i revolucionarnim vođom Danielom Ortegom, te je posjetio grob popularnog salvadorskog svećenika kojeg su ubili odredi smrti povezani sa SAD-om.

Također je priznao "greške" oko puča kojim je u Čileu postavljen diktator Augusto Pinochet, objavio je dokumente koji otkrivaju američku uključenost u rat u Argentini, te je uspostavio diplomatske odnose s Kubom. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 14 2017 09:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Trumpova savjetnica optužena za plagiranje odustaje od Bijele kuće

Konzervativna komentatorica, koju je novi američki predsjednik Donald Trump izabrao za glasnogovornicu Vijeća nacionalne sigurnosti, Monica Crowley objavila je u ponedjeljak da odustaje od ulaska u Bijelu kuću pošto su otkriveni brojni plagijati u njezinim radovima

- Nakon dugog razmišljanja odlučila sam ostati u New Yorku zbog drugih poslovnih mogućnosti i neću raditi u novoj administraciji - stoji u priopćenju Monice Crowley, autorice i komentatorice na Fox Newsu, objavio je Washington Times.

Budući savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn potvrdio je to povlačenje.

Monicu Crowley, koja ima doktorat iz međunarodnih odnosa Trump je 15. prosinca imenovao na mjesto savjetnice za strateške komunikacije u Vijeću nacionalne sigurnosti, što je ključno mjesto Bijele kuće.

Afera je počela 7. siječnja kada je CNN otkrio desetke plagiranih dijelova u knjizi Monice Crowley "What the (Bleep) Just Happened", koju je 2012. objavio HarperCollins. Izdavač je djelo povukao iz prodaje tri dana poslije.

Prijelazna ekipa Donalda Trumpa isprva je branila svoju savjetnicu i tvrdila da se radi o političkom napadu odvlačenja pozornosti s pravih problema s kojima je zemlja suočena, ali nije opovrgnula optužbe za plagijat.

Zatim je stranica Politico otkrila i primjere plagijata u doktoratu Monice Crowley iz 2000. na sveučilištu Columbia u New Yorku, a na temu diplomatskih odnosa između Sjedinjenih Država i Kine.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 22:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587cfa1f1eea8f63028b462e/80
Foto: Facebook

Petrov: ''Odgovaram samo za četiri ministra koji su iz kvote Mosta''

Predsjednik Sabora Božo Petrov gostujući u emisiji s Markova trga još je jednom čestitao građanima Hrvatske 25. obljetnicu.To je povijesni datum, nešto čime smo stekli politički legitimitet za svu žrtvu koji su podnijeli ponajprije branitelji, a i svi građani, rekao je Petrov.

Najavljujući sutrašnju sjednicu Sabora, rekao je kako će biti dosta točaka dnevnog reda, no on će se još nadopunjavati. Među njima će biti i jamstva Mosta koja su prošla prvo čitanje.

Petrov ne vidi zašto ova vlada ne bi potrajala do kraja mandata.

- Prepreka će uvijek biti, a na nama je da ih prijeđemo. S partnerima su razgovori konstruktivni i kvalitetni - naglasio je Petrov.

Rekao je kako radna skupina raspravlja o modelima otkupa dionicea Ine.

- Ono što je bitno jest to da se već nekoliko puta pokušalo s inicijativom prodaje voda, šuma. Smatram da je vrijeme da se unutar Ustava zaštite tvrtke koje raspolažu za Hrvatsku važnim resursima - istaknuo je Petrov.

Ne vidi razloga za odbijanje ustavnih promjena. Rekao je kako se u medijima razgovori o toj temi pokušavaju prikazati kao razmimoilaženje partnera.

Na pitanje o pismu stotinjak sveučilišnih profesora koji su stali u obranu ministra Pave Barišića, Petrov je rekao kako odgovornost za ministre ima politički partner koji ga je predložio.

- Odgovaram samo za četiri ministra koji su iz kvote Mosta - kazao je. Nije želio prognozirati hoće li SDP uspjeti prikupiti dovoljno potpisa za zahtjev za smjenu ministra Barišića.

Petrov je rekao i kako ne bi želio da bude jedini kandidat za predsjednika Mosta na izbornoj skupštini koja će se održati 28. siječnja u Zagrebu.

- Predsjednik će se birati po principu jedan član jedan glas .

O radu Sabora rekao je kako se zlouporabljuje institut stanke na početku sjednice Sabora. Ona služi kao pozornica, kao konferencija za novinare. Bolje bi bilo kad bi se zastupnici drugim prostorima u Saboru koristili za upoznavnje javnosti s nečim što žele.

Govoreći o etičkom kodeksu i izmjenama Poslovnika, Petrov je rekao kako kodeks neće imati dio o kažnjavanju.

. Kodeks će biti uputa, pozitivne smjernice za kvalitetan rad saborskih zastupnika. Tek izmjene Poslovnika u jednom dijelu će sadržavati kazne - rekao je Petrov.

Odgovarajući na pitanje slušatelja o zastupnicima kao što je Zoran Milanović, koji prima plaću a ne dolazi na sjednice, Petrov je rekao kako nema zakona prema kojem se može spriječiti sloboda zastupnika da ne budu prisutni. On smatra da treba pokazati odgovornost prema građanima i biti u klupama za vrijeme sjednica, javlja HRT.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 18:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ccd901eea8f71038b457a/80
Foto: Pixabay

U Beogradu idućeg tjedna susret premijera BiH i Srbije Zvizdića i Vučića

Zvizdić u Srbiju putuje u službeni posjet na poziv premijera Vučića "u cilju nastavka dijaloga i jačanja dobrosusjedske suradnje dvije države"

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosna i Hercegovine Denis Zvizdić idućeg će tjedna putovati u Beograd kako bi se tamo sastao s predsjednikom srbijanske vlade Aleksandrom Vučićem, potvrđeno je u ponedjeljak iz vladinih izvora u Sarajevu.

Kako je navedeno u priopćenju iz Vijeća ministara BiH, Zvizdić u Srbiju putuje u službeni posjet na poziv premijera Vučića "u cilju nastavka dijaloga i jačanja dobrosusjedske suradnje dvije države".

Potpredsjednik srbijanske vlade Rasim Ljajić kazao je, u intervjuu kojega je u ponedjeljak objavio "Dnevni avaz", da je Vučić i daje na stajalištu da su ključ regionalne stabilnosti odnosi između Bošnjaka i Srba.

"Morao bi se iznaći modalitet tog iskrenog dijaloga koji bi vodio rješavanju ključnih političkih problema", kazao je Ljajić koji tvrdi kako je Vučić iskren kada to zagovara.

Realizira li se najava o Zvizdićevu odlasku u Beograd 23. siječnja, to će biti prvi službeni susret premijera dvije zemlje nakon zajedničke sjednice dvije vlade održane u Sarajevu još u studenom 2015. godine.

Odnose dvije države od tada su opteretile političke napetosti izazvane uglavnom nekritičkom potporom Beograda vlastima Republike Srpske odnosno predsjedniku tog entiteta Miloradu Dodiku.

Zbog toga je ponovo došao u pitanje službeni posjet srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića Sarajevu ranije najavljivan za veljaču.

Nikolić je 9. siječnja u Banjoj Luci sudjelovao na obilježavanju neustavnog praznika, dana RS, a tada je kazao kako dijeli snove "svog brata Mileta" o što bližim vezama RS i Srbije.

Za razliku od Nikolića, Vučić je ove godine izbjegao dolazak u Banju Luku i suzdržao se od komentiranja obilježavanja 9. siječnja koje je izazvalo velike napetosti u BiH.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 14:42:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/586ec6d71eea8f61c58b4576/80
Foto: Screenshot / YouTube

Iznimne mjere sigurnosti na Trumpovoj inauguraciji

Nakon što su dvojica džihadista ubila desetke ljudi u dva razorna napada kamionima u Nici i Berlinu prošle godine, američke sigurnosne službe poduzimaju posebne mjere kako se slično ne bi ponovilo u njihovu glavnom gradu
Usamljeni snajperisti, kamioni kao napadačko oružje, naoružani dronovi ... sve se to smatra mogućim sigurnosnim rizikom na predsjedničkoj inauguraciji Donalda Trumpa u petak u Washingtonu, na kojoj se očekuje gotovo milijun ljudi.

Nakon što su dvojica džihadista ubila desetke ljudi u dva razorna napada kamionima u Nici i Berlinu prošle godine, američke sigurnosne službe poduzimaju posebne mjere kako se slično ne bi ponovilo u njihovu glavnom gradu.

I dok je Washington u trajnom stanju budnosti na moguće zavjere tzv. Islamske države ili al-Kaide, posljednjih nekoliko godina pokazalo je da je zemlja ranjivija na napade iznutra, koje džihadisti izvana samo nadahnjuju, ali ne i organiziraju.

"Nemamo nijednu vjerodostojnu prijetnju inauguraciji", rekao je novinarima ministar domovinske sigurnosti Jeh Johnson.

"No situacija s globalnim terorizmom prilično je drugačija nego kada je Obama polagao prisegu za drugi mandat 2013.", dodao je. "Moramo biti zabrinuti domaćim nasilnim ekstremizmom".

Oko 28.000 pripadnika sigurnosnih snaga u odorama i u civilu iz pedesetak raznih američkih sigurnosnih službi, uključujući tajnu službu, nacionalnu gradu, agente FBI-ja, bit će raspoređeno u Washingtonu na inauguracijskim svečanostima.

One će početi ceremonijom polaganja vijenaca na Nacionalnom groblju u Arlingtonu, nastaviti se polaganjem prisege, zatim inauguracijskom paradom i nizom balova, prije nego što sve završi misom u Nacionalnoj katedrali u subotu.

Posebno je osjetljivo polaganje prisege ispred zapadnog pročelja Capitola na kojoj će biti odlazeći i dolazeći predsjednik, bivši predsjednici i većina dužnosnika vlade i Kongresa.

Štitit će ih neprobojna stakla, a krovovima će patrolirati vladini snajperisti. FBi će imati radijacijske, kemijske i biološke detektore u području.
Tradicionalna parada Avenijom Pennsylvanija od Capitola do Bijele kuće također će biti ispit sigurnosnim službama.

Predsjednik Jimmy Carter iznenadio je sve kada je hodao cijelom trasom (1,8 kilometara) 1977. godine.

Od tada predsjednici hodaju samo jednim dijelom, ali i to je dovoljno da se agenti tajne službe, zaduženi za zaštitu predsjedničke obitelji, zabrinu. 

Sigurnosne službe očekuju između 700 i 900 tisuća ljudi na inauguraciji, uključujući i najmanje 99 skupina koje planiraju prosvjede.

Centar Washingtona površine sedam četvornih kilometara bit će odsječen za promet vozilima, a svi koji će u zonu ulaziti pješice bit će pomno pregledani.

Kako bi se spriječio mogući napad kamionom, vlasti će oko te zone postaviti betonske barijere, kamione natovarene cementom, kamione za odvoz smeća, autobuse i druga teška vozila.

Popis zabranjenih predmeta je poduži i uključuje, među ostalim, bilo kakve sprejeve, balone, bicikle, staklene boce, štapove za selfieje, ruksake, laserske pokazivače.

Dopušteni su mobiteli i najmanje torbice. Mogu se nositi i prosvjedni natpisi strogo propisanih dimenzija, ali ne i njihovi držači.

Na nebu iznad Washingtona zabranjeno je korištenje dronova, a ako se neki unatoč tome pojavi, "imamo tehnologiju koja će to riješiti", rekao je Johnson.


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 10:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .