Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/571088bf0dfb8ad2628b46f6/80
Foto: FaH

Devet stvari po kojima će se pamtiti Barack Obama

Obama napušta dužnost 20. siječnja

Američki predsjednik Barack Obama napušta dužnost 20. siječnja, a slijedi devet stvari po kojima će biti zapamćeno njegovo predsjedništvo.

Stvaranje povijesti

Kad bi povjesničari napisali samo jednu stvar o Baracku Husseinu Obami, to bi najvjerojatnije bila činjenica da je taj mladi senator iz Illinoisa postao prvi tamnoputi predsjednik SAD-a, 143 godine nakon ukidanja ropstva.

Obama, tada 47-godišnjak, na svojoj je inauguraciji 2009. godine pokazao velik govornički talent promovirajući svoju poruku "nade i promjene". 

No, tijekom svoja dva mandata ponekad je teško pretvarao svoje poetične ideje u praksu. Rasne tenzije nisu nestale, ali već i sama činjenica da je izabran za predsjednika potvrdila je velike promjene koje se događaju u američkom društvu.

Saniranje ekonomije

Obaminim prvim mandatom dominiralo je ekonomsko posrtanje Sjedinjenih Država, koje je naslijedio od prethodnika. Kriza tržišta nekretnina pokrenula je financijski raspad koji je torpedirao banke i kreditore Wall Streeta i metastazirao u ekonomsku krizu globalnih razmjera. 

Usprkos snažnoj ideološkoj opoziciji velikim fiskalnim poticajima, Obama je povećao vladina davanja za spašavanje ekonomije na 831 milijardu dolara. 

Posljedice te krize osjećaju se i danas, ali nezaposlenost u Americi pada 75 mjeseci zaredom. 

"Pravda je zadovoljena"

"Večeras mogu izvijestiti američki narod i svijet da je SAD izveo operaciju u kojoj je ubijen Osama bin Laden", bile su riječi kojima je Obama 2. svibnja 2011. smirio milijun Amerikanaca koji su bili bijesni i frustrirani jer najmoćnija država na svijetu ne može doći do čovjeka odgovornog za terorističke napade 11. rujna.

Ta riskantna operacija američkih specijalaca postala je tipična za Obamin pristup protuterorističkom djelovanju, koji uključuje napade dronovima i oružane prepade.  U vrijeme njegovog odlaska al-Kaida i njezine filijale znatno su oslabljene.

Muke u Kongresu

"To je jedna od rijetkih stvari kod mojeg predsjedništva za kojima žalim – da su se zloba i sumnje između stranaka pogoršale umjesto da se poboljšaju", rekao je Obama u svom posljednjem govoru o stanju nacije. 

Otkad je izabran na mjesto predsjednika, republikanci u Kongresu obvezali su se da će mu se suprotstavljati svim sredstvima. 

Pokušaji da se zatvori zatvor u Guantanamu i uvede kontrola osobnog naoružanja, čak i nakon pokolja školaraca u Sandy Hooku, nisu uspjeli zbog stranačkih razlika. 

Sporazum s Iranom

SAD je više od dva desetljeća poduzimao akcije i uvodio sankcije kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. Obama je pokušao s drugačijim pristupom, razgovarajući u tajnosti s tom islamskom republikom. 

Rezultat je bio dogovor kojim se Iran obvezao da će zaustaviti svoje napredovanje prema nuklearnom naoružanju u zamjenu za znatno ukidanje sankcija i dobivanje ponešto međunarodnog legitimiteta. 

Taj sporazum je pogoršao američke odnose s iranskim neprijateljima Izraelom i Saudijskom Arabijom, no njime je spriječena utrka u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku, te su ublažene tenzije između Irana i SAD-a koje traju od Islamske revolucije iz 1979. godine. 

Bez intervencije u Siriji

Nijedna međunarodna kriza nije toliko testirala Obaminu vanjsku politiku i njegovu visoko postavljenu ljestvicu za vojne intervencije kao sukob u Siriji. 

Čak i kad je sirijski predsjednik Bašar Al-Assad prešao Obaminu crvenu liniju oko upotrebe kemijskog oružja i ubio tisuće civila, čovjek koji je stupio na dužnost kao političar koji se protivi ratovima odbio je intervenirati u toj bliskoistočnoj zemlji. 

Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje je razine njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv. Islamskoj državi da se proširi i pokrenula val imigracije koji je destabilizirao Europu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj utjecaj u regiji.

Klimatski sporazum

Nakon klimatskog skepticizma Georgea W. Busha, Obaminih osam godina na mjestu predsjednika ostat će obilježeno po donošenju velikog broja zakona o okolišu kojima su se zaštitili morski ekosistemi, smanjile emisije stakleničkih plinova i podržao razvoj obnovljivih izvora energije. 

Obama je u pokušaju da vrati ekološke teme u diskurs američke politike planinario ledenjacima Aljaske, ronio na otoku Midway i požurio ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimi. 

Očekuje se da će njegov nasljednik Donald Trump poništiti većinu Obaminih zakona zbog čega je pitanje koliko će dugo trajati njegova ekološka ostavština.

Obamacare

Demokrati su godinama bezuspješno pokušavali Amerikancima pružiti univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ni Obama nije baš uspio u tome, no ipak je proširio zdravstveno osiguranje na desetke milijuna Amerikanaca koji ga prije toga nisu imali. 

Republikanci su taj zakon, koji je postao poznat kao Obamacare, proglasili inkarnacijom socijalizma, te su u jednom trenu čak tvrdili da će se njime stvoriti "liste za smrt". No nisu ga uspjeli spriječiti, što se možda neće moći reći za Trumpa, koji stupa na dužnost krajem siječnja. 

Upoznavanje susjeda

Obamino putovanje na Kubu možda će biti zapamćeno kao što je bio posjet Richarda Nixona Kini, ali ono je zapravo bilo dio puno šire politike poboljšanja odnosa SAD-a i Latinske Amerike. 

Ponovno jačanje ljevičarskih populista u toj regiji oživjelo je sjećanja na "jenkijevski imperijalizam" – pučeve koje je Amerika poticala ili organizirala, odrede smrti i vojne intervencije.

Obama je nakon samo stotinu dana na mjestu predsjednika na summitu dviju Amerika poručio da se SAD promijenio. Taj pristup je kasnije vođama poput Huga Chaveza oduzeo bilo kakav argument za antiamerikanizam. 

Obama se rukovao s Chavezom, susreo s dugogodišnjim nikaragvanskim predsjednikom i revolucionarnim vođom Danielom Ortegom, te je posjetio grob popularnog salvadorskog svećenika kojeg su ubili odredi smrti povezani sa SAD-om.

Također je priznao "greške" oko puča kojim je u Čileu postavljen diktator Augusto Pinochet, objavio je dokumente koji otkrivaju američku uključenost u rat u Argentini, te je uspostavio diplomatske odnose s Kubom. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 14 2017 09:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53382001179942722a312e22/80

Erdogan: Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane za pristupni proces s EU-om

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane uz njezin pristupni proces s EU-om i ponovno je nazvao Europsku uniju "fašističkom". 

"Oni nam time više ne mogu prijetiti. Sada je gotovo", rekao je Erdogan u Ankari. Pritom je mislio na pristupni proces i migrantski sporazum.

Također je dodao da Turska više neće dopustiti Europljanima da na turskom teritoriju "špijuniraju" pod različitim izgovorima.

Pritom je mislio na Deniza Yucela, uhićenog novinara njemačkog lista Die Welta, koji ima dvojno njemačko-tursko državljanstvo. On je rekao za Yucela da je "teroristički agent" koji se skirvao u konzulatu.

Turski predsjednik je kazao da bi nakon referenduma u travnju Turska mogla razmotriti odnose s Europom."Ova Europa je Europa od prije Drugog svjetskog rata. Rasistička, fašistička i okrutna Europa", kazao je Erdogan optuživši EU da je neprijateljski nastrojena prema Turcima i muslimanima.

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke Angele Merkel da prestane uspoređivati njemačku vladu s nacističkim režimom. 

Turski predsjednik u više je navrata usporedio njemačku i nizozemsku vladu s nacističkim režimom jer nisu dopustile da na skupovima turske dijaspore u znak potpore referendumu za proširivanje Erdoganovih ovlasti sudjeluju turski ministri.

Povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn rekao je u razgovoru za njemački dnevnik Bild od utorka da je članstvo Turske u Europskoj uniji svakim danom sve manje realistično.

"Turska se već dulje vrijeme udaljava od Europske unije i ako brzo ne dođe do promjene pravca, članstvo postaje sve manje i manje realistično", rekao je Hahn u razgovoru za Bild.

On je planiranu promjenu turskog Ustava, koja bi sadašnjem predsjedniku dala još veće ovlasti, nazvao "jasnim odmakom od Europe" i otvorio mogućnost da članice EU-a uskoro raspravljaju o potpunom prekidu pregovora s Turskom.
 

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica poručila Hrvatima u Švedskoj da trebaju domovini koja "stari i umire"

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak Hrvatima u Švedskoj da su potrebni Hrvatskoj koja "stari i umire", a na vlastima u Zagrebu je da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u toj bogatoj skandinavskoj zemlji.

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.

Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski a 70-tih kao politički emigranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Upozorivši na lošu demografsku sliku Hrvatske, Grabar-Kitarović je rekla da zemlji "koja stari i umire" trebaju ljudi, uključujući i povratnike iz dijaspore.

"Vaša očekivanja su velika, u smislu izgradnje bilateralnih osnosa, prilika za suradnju s Hrvatskom, a nadam se za mnoge od vas i u smislu perspektive povratka u Hrvatsku", rekla je predsjednica na susretu s Hrvatima u švedskoj prijestolnici.

"Na nama je da osiguramo vaš povratak, integraciju u život u domovini i onu vrstu ispunjenja kakvu imate u Švedskoj", istaknula je.

Visoka državna odlikovanja dodijelila je svećeniku Stjepanu Biletiću koji 40 godina vodi Hrvatsku katoličku misiju u Stockholmu i Diani Vukušić, predsjednici Saveza hrvatskih udruga u Švedskoj.

Četiri generacije Hrvata već gotovo 60 godina sudjeluju u izgradnji svoje nove domovine, uz stalno njegovanje hrvatskog identiteta, rekla je Vukušić.

"Ostali smo ono što jesmo, pazeći da poželjna integracija ne postane nepoželjna asimilacija", dodala je.

Biletić je rekao da je ponosan što je "sa svojim ljudima bio u žalosnim i radosnim trenucima". "Ponosan sam što sam toliko godina proveo s Hrvatima, sa svojim ljudima dijelio i dobro i zlo", naglasio je.

Grabar-Kitarović u utorak počinje službeni dio državnog posjeta Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji na sjeveru Euroe s kojom Hrvatska želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Sastat će se s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lovfenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsangenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

Obići će i švedski tehnološki div, tvrtku Ericsson, vlasnika najuspješnije hrvatske ICT kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 08:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588fa325d454d82c028b45e3/80
Foto: National Rewiev

Trump nije odbio stisnuti ruku Angeli Merkel - glasnogovornik

List Bild u nedjelju kaže da je nevjerojatno da Trump ne bi čuo kancelarkin prijedlog

Glasnogovornik Donalda Trumpa odbacio je u nedjelju napise po kojima je američki predsjednik navodno odbio stisnuti ruku Angeli Merkel pred kamerama u petak tijekom njihova susreta u Washingtonu.

 

"Mislim da nije čuo pitanje" njemačke kancelarke kada mu je predložila da se još jednom rukuju na zamolbu fotografa, rekao je Sean Spicer za list Spiegel.

Merkel i Trump sjedili su blizu jedno drugom na foteljama u Ovalnom uredu Bijele kuće.

Činjenica da američki predsjednik ili nije čuo kancelarku ili je ignorirao njezin prijedlog za još jedno rukovanje govori o općoj atmosferi razgovora, ocjenjuju njemački mediji jer je, kako pišu, jasno da se Trump i Merkel nisu složili ni oko imigracije, ni trgovine niti vojnih izdavanja za NATO.

List Bild u nedjelju kaže da je nevjerojatno da Trump ne bi čuo kancelarkin prijedlog jer je ona sjedila odmah do njega te podsjeća da za trajanja čitave te scene on njoj nije uputio nijedan pogled.

Facebook komentari

hr Sun Mar 19 2017 11:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5853ba8e1eea8f6b5d8b456a/80
Foto: Wikipedija

Hrvatski državljanin uhićen u Sarajevu zbog oštećenja spomenika žrtvama genocida u Srebrenici

Skulptura koja je rađena od betona i mješavine drugih materijala prelomljena je na pola a ona predstavlja jednog od ubijenih srebreničkih Bošnjaka Ramu Osmanovića.

Hrvatski državljanin uhićen je u subotu u Sarajevu nakon što je oštetio skulpturu postavljenu u gradu u znak sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici što su ga vojska i policija bosanskih Srba počinile u srpnju 1995., potvrdila je tijekom dana lokalna policija.

"Osoba inicijala K. L. (22), državljanin Republike Hrvatske, uhićena je zbog sumnje da je počinila kazneno djelo oštećenje tuđe stvari", stoji u policijskom priopćenju.

Policija je obavijest o tome da je polomljena skulptura postavljena u Velikom parku u samom središtu Sarajeva dobila nešto iza 1 sat a malo kasnije počinitelj je idetificiran i uhićen.

Skulptura koja je rađena od betona i mješavine drugih materijala prelomljena je na pola a ona predstavlja jednog od ubijenih srebreničkih Bošnjaka Ramu Osmanovića.

Spomenik je nastao po prizoru dokumentiranom autentičnim televizijskim snimkama iz srpnja 1995. Osmanovića su u pokušaju proboja iz Srebrenice zarobili srpski vojnici i potom ga natjerali da glasno doziva sina Nermina i nagovara ga da se i on preda.

Nermin je poslušao očev poziv, a obojica su nakon toga likvidirani zajedno s ostalim zarobljenicima.

Facebook komentari

hr Sat Mar 18 2017 17:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .