Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/571088bf0dfb8ad2628b46f6/80
Foto: FaH

Devet stvari po kojima će se pamtiti Barack Obama

Obama napušta dužnost 20. siječnja

Američki predsjednik Barack Obama napušta dužnost 20. siječnja, a slijedi devet stvari po kojima će biti zapamćeno njegovo predsjedništvo.

Stvaranje povijesti

Kad bi povjesničari napisali samo jednu stvar o Baracku Husseinu Obami, to bi najvjerojatnije bila činjenica da je taj mladi senator iz Illinoisa postao prvi tamnoputi predsjednik SAD-a, 143 godine nakon ukidanja ropstva.

Obama, tada 47-godišnjak, na svojoj je inauguraciji 2009. godine pokazao velik govornički talent promovirajući svoju poruku "nade i promjene". 

No, tijekom svoja dva mandata ponekad je teško pretvarao svoje poetične ideje u praksu. Rasne tenzije nisu nestale, ali već i sama činjenica da je izabran za predsjednika potvrdila je velike promjene koje se događaju u američkom društvu.

Saniranje ekonomije

Obaminim prvim mandatom dominiralo je ekonomsko posrtanje Sjedinjenih Država, koje je naslijedio od prethodnika. Kriza tržišta nekretnina pokrenula je financijski raspad koji je torpedirao banke i kreditore Wall Streeta i metastazirao u ekonomsku krizu globalnih razmjera. 

Usprkos snažnoj ideološkoj opoziciji velikim fiskalnim poticajima, Obama je povećao vladina davanja za spašavanje ekonomije na 831 milijardu dolara. 

Posljedice te krize osjećaju se i danas, ali nezaposlenost u Americi pada 75 mjeseci zaredom. 

"Pravda je zadovoljena"

"Večeras mogu izvijestiti američki narod i svijet da je SAD izveo operaciju u kojoj je ubijen Osama bin Laden", bile su riječi kojima je Obama 2. svibnja 2011. smirio milijun Amerikanaca koji su bili bijesni i frustrirani jer najmoćnija država na svijetu ne može doći do čovjeka odgovornog za terorističke napade 11. rujna.

Ta riskantna operacija američkih specijalaca postala je tipična za Obamin pristup protuterorističkom djelovanju, koji uključuje napade dronovima i oružane prepade.  U vrijeme njegovog odlaska al-Kaida i njezine filijale znatno su oslabljene.

Muke u Kongresu

"To je jedna od rijetkih stvari kod mojeg predsjedništva za kojima žalim – da su se zloba i sumnje između stranaka pogoršale umjesto da se poboljšaju", rekao je Obama u svom posljednjem govoru o stanju nacije. 

Otkad je izabran na mjesto predsjednika, republikanci u Kongresu obvezali su se da će mu se suprotstavljati svim sredstvima. 

Pokušaji da se zatvori zatvor u Guantanamu i uvede kontrola osobnog naoružanja, čak i nakon pokolja školaraca u Sandy Hooku, nisu uspjeli zbog stranačkih razlika. 

Sporazum s Iranom

SAD je više od dva desetljeća poduzimao akcije i uvodio sankcije kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. Obama je pokušao s drugačijim pristupom, razgovarajući u tajnosti s tom islamskom republikom. 

Rezultat je bio dogovor kojim se Iran obvezao da će zaustaviti svoje napredovanje prema nuklearnom naoružanju u zamjenu za znatno ukidanje sankcija i dobivanje ponešto međunarodnog legitimiteta. 

Taj sporazum je pogoršao američke odnose s iranskim neprijateljima Izraelom i Saudijskom Arabijom, no njime je spriječena utrka u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku, te su ublažene tenzije između Irana i SAD-a koje traju od Islamske revolucije iz 1979. godine. 

Bez intervencije u Siriji

Nijedna međunarodna kriza nije toliko testirala Obaminu vanjsku politiku i njegovu visoko postavljenu ljestvicu za vojne intervencije kao sukob u Siriji. 

Čak i kad je sirijski predsjednik Bašar Al-Assad prešao Obaminu crvenu liniju oko upotrebe kemijskog oružja i ubio tisuće civila, čovjek koji je stupio na dužnost kao političar koji se protivi ratovima odbio je intervenirati u toj bliskoistočnoj zemlji. 

Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje je razine njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv. Islamskoj državi da se proširi i pokrenula val imigracije koji je destabilizirao Europu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj utjecaj u regiji.

Klimatski sporazum

Nakon klimatskog skepticizma Georgea W. Busha, Obaminih osam godina na mjestu predsjednika ostat će obilježeno po donošenju velikog broja zakona o okolišu kojima su se zaštitili morski ekosistemi, smanjile emisije stakleničkih plinova i podržao razvoj obnovljivih izvora energije. 

Obama je u pokušaju da vrati ekološke teme u diskurs američke politike planinario ledenjacima Aljaske, ronio na otoku Midway i požurio ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimi. 

Očekuje se da će njegov nasljednik Donald Trump poništiti većinu Obaminih zakona zbog čega je pitanje koliko će dugo trajati njegova ekološka ostavština.

Obamacare

Demokrati su godinama bezuspješno pokušavali Amerikancima pružiti univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ni Obama nije baš uspio u tome, no ipak je proširio zdravstveno osiguranje na desetke milijuna Amerikanaca koji ga prije toga nisu imali. 

Republikanci su taj zakon, koji je postao poznat kao Obamacare, proglasili inkarnacijom socijalizma, te su u jednom trenu čak tvrdili da će se njime stvoriti "liste za smrt". No nisu ga uspjeli spriječiti, što se možda neće moći reći za Trumpa, koji stupa na dužnost krajem siječnja. 

Upoznavanje susjeda

Obamino putovanje na Kubu možda će biti zapamćeno kao što je bio posjet Richarda Nixona Kini, ali ono je zapravo bilo dio puno šire politike poboljšanja odnosa SAD-a i Latinske Amerike. 

Ponovno jačanje ljevičarskih populista u toj regiji oživjelo je sjećanja na "jenkijevski imperijalizam" – pučeve koje je Amerika poticala ili organizirala, odrede smrti i vojne intervencije.

Obama je nakon samo stotinu dana na mjestu predsjednika na summitu dviju Amerika poručio da se SAD promijenio. Taj pristup je kasnije vođama poput Huga Chaveza oduzeo bilo kakav argument za antiamerikanizam. 

Obama se rukovao s Chavezom, susreo s dugogodišnjim nikaragvanskim predsjednikom i revolucionarnim vođom Danielom Ortegom, te je posjetio grob popularnog salvadorskog svećenika kojeg su ubili odredi smrti povezani sa SAD-om.

Također je priznao "greške" oko puča kojim je u Čileu postavljen diktator Augusto Pinochet, objavio je dokumente koji otkrivaju američku uključenost u rat u Argentini, te je uspostavio diplomatske odnose s Kubom. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 14 2017 09:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a637389b9e03e4b528b463c/80
Foto: Pixabay

Zbogom jeftinoj robi: Uvodi se PDV i na pošiljke iz Kine i SAD-a

Ovo je vrlo vjerojatno posljednja godina u kojoj će domaći potrošači putem interneta moći kupovati jeftine maskice za mobitel i ostale potrepštine iz Kine, a da pritom na naručenu robu ne moraju plaćati PDV.

Europska unija uvodi nova pravila u sustav naplate PDV-a za prekograničnu internetsku trgovinu kojima će biti ukinuto oslobođenje plaćanja PDV-a za robu do 22 eura naručenu iz zemalja izvan EU, a sve kako bi se pomoglo europskim e-trgovcima.

Stručnjaci Europske komisije tvrde kako to oslobođenje plaćanja PDV-a trgovce izvan EU stavlja u povlašteni položaj u odnosu na europsku konkurenciju, a da ne spominjemo koliko se nenaplaćenog poreza godišnje baca u vjetar.

Prema službenoj statistici EU, svake godine u Uniju se iz zemalja trećeg svijeta uveze 150 milijuna paketa pojedinačne vrijednosti manje od 22 eura, a mnogi od tih paketa, upozoravaju stručnjaci, zapravo sadrže lažno deklariranu, ali puno vredniju robu poput smartphonea, tableta i ostalih skupih elektroničkih uređaja.

Istodobno, na robu male vrijednosti naručenu iz neke od zemalja EU potrošači redovito plaćaju PDV, zbog čega europski trgovci vrlo teško mogu konkurirati spretnijim i domišljatijim dobavljačima iz zemalja izvan europske domene.

Da se praksa često zloupotrebljava pokazuju i podaci iz Hrvatske pošte. Putem te državne tvrtke u Hrvatsku je u 2017. iz trećih zemalja uvezeno 9,5 milijuna pošiljaka male i veće vrijednosti, od čega je Carinska uprava u carinsku prijavu prijavila ukupno 87.810 paketa, piše Jutarnji.

To znači da su carinici za nešto malo manje od 90 tisuća paketa zatražili postupak utvrđivanja vrijednosti pošiljke zbog sumnje u točnost deklaracije, od čega se na kraju ispostavilo da ih je u vrijednosti manjoj od 22 eura bilo samo 13,5 posto, odnosno 11.879 paketa.

Ipak, informaciju koliko se paketa male vrijednosti u Hrvatsku ukupno godišnje uveze preko svih pružatelja poštanskih usluga od Ministarstva financija nismo uspjeli dobiti, a iste podatke ne vode ni u HAKOM-u koji prati tržište poštanskih usluga.

Ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a na robu manje vrijednosti pritom je samo jedna u nizu izmjena koje u sljedećim godinama očekuje sustav naplate PDV-a u prekograničnoj e-trgovini. Naime, naplata PDV-a u e-trgovini u EU prilično je komplicirana, ponajprije zbog različitih stopa u članicama, pa čak i različitih stopa unutar samih zemalja, što e-trgovcima čini dodatne birokratske i administrativne troškove pri plaćanju.

Redovna stopa u državama EU, ovisno o vrsti robe, varira od 17 do 27 posto, a u državama koje primjenjuju sniženu stopu razlike su još veće. Dodatno, problem u naplati PDV-a stvara i činjenica da se postojećim pravilima PDV na kupljenu robu plaća u zemlji dobavljača, umjesto potrošača, što EU smatra primjerenijim sustavom.

Kako bi jedinstveno digitalno tržište doista zaživjelo, EU je još u svibnju 2015. počeo javno savjetovanje o pojednostavnjivanju sustava PDV-a koji bi u cijelosti trebalo zaživjeti 2021. Dotad će na razini EU biti uspostavljen jedinstveni portal za online plaćanje PDV-a, čime bi se PDV plaćao “na jednom mjestu”, a kompletan PDV ostajao u zemljama potrošača umjesto dobavljača.

Neke zemlje EU takvim će sustavom izgubiti na prihodima (procjena je da će Luksemburg takvom naplatom izgubiti oko 800 milijuna eura, tj. 1,5 posto BDP-a), dok bi Francuskoj i Velikoj Britaniji prihodi trebali rasti za 200 odnosno 400 milijuna eura na godinu.

Bivši ministar financija Boris Lalovac očekuje da će novi sustav naplate PDV-a u tom smislu imati dobar efekt i na hrvatsku e-trgovinu.

– Naravno, treba vidjeti na koji će se način različite europske ekonomija, pa tako i hrvatska, prilagoditi novom sustavu, no naša je Porezna uprava još uvođenjem fiskalizacije pokazala da je spremna za elektronički sustav razmjene podataka, pa mislim da ne bi trebalo biti problema. Novi bi sustav naplate PDV-a trebao biti i poticajan za domaću e-trgovinu jer se kod nas trenutno i dalje najviše kupuje gotovinom – rekao je Lalovac, dodavši kako se nada da će novi sustav na dobar način organizirati i sustav sigurnosti isporuke robe.

Procjene su stručnjaka EU da će izmjene u naplati PDV-a za prekogranično e-trgovinu zemljama članicama uštedjeti oko pet milijardi eura godišnje, koliko se trenutno gubi na PDV-u. Izmjene bi u cijelosti trebale zaživjeti 2021., a ukidanje oslobođenja plaćanja PDV-a na robu male vrijednosti iz trećih zemalja predviđa se već za 2019.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 17:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a631603b9e03eac538b4598/80

Prevladavaju muškarci: Kini fali 60 milijuna žena, mladenke vrijede i do pola milijuna kuna

Zbog većeg broja muškaraca nego žena u Kini, mladenke dostižu astronomske cijene, a društvo i ekonomija moraju se prilagoditi novonastaloj situaciji, piše The Economist u nedavnom članku.

Kina je patrilokalno društvo, što znači da se mladenka nakon udaje seli u muževu kuću, gdje se mora brinuti o svekrvi i svekru. Kinezi također puno više vrednuju sinove od kćeri, piše Index.

Međutim, za razliku od zemalja u kojima se plaća miraz, u Kini se plaćaju mladenke. Od mladoženjinih roditelja očekuje se da plate vjenčanje i paru daju novac i imovinu, a cijene mladenki već godinama vrtoglavo rastu.

Kini fali 60 milijuna žena

Prema navodima pedesetogodišnjeg Rena iz sela Pi u predgrađu Pekinga, njegovi roditelji su za njegovu ženu dali 800 juana. Ren je sinovljevu mladu pred 12 godina platio deset puta više, a za ženu svog nedavno oženjenog mlađeg sina morao je izdvojiti čak 100.000 juana (oko 95.000 kuna).
U svijetu se na svakih 100 djevojčica rodi 105 dječaka. Budući da je muška stopa smrtnosti nešto viša od ženske, brojke se obično ujednače nakon puberteta.

Međutim, bivša kineska politika jednog djeteta narušila je prirodni omjer. Mnoge majke su u želji za sinom pobacivale ženske fetuse, pa je tako 2010. godine na svakih 100 djevojčica u Kini rođeno 119 dječaka. Demografi procjenjuju da Kini danas fali više od 60 milijuna žena.

Stari dečki s 25 godina

Istočnokineska provincija Šandong leži između metropola Pekinga i Šangaja. Omjer djevojčica i dječaka u provinciji početkom desetljeća iznosio je 100:123. Tamošnje djevojke na glasu su po neuobičajenoj ljepoti i visini, pa često u potrazi za poslom i ljubavi nerijetko sele u velike gradove. Cijene mladenki u toj provinciji zbog toga su i za kineske standarde luđačke.

Cijena mladenke u selu Žongdenglou u Šandongu prije deset godina iznosila je 2000 do 3000 juana. Danas se kreće između 200.000 i 300.000 juana, a nije neuobičajeno mladenku platiti ni do 500.000 juana (što je oko 480 tisuća kuna). Usporedbe radi, pristojna godišnja zarada u provinciji iznosi 50.000 juana.

Brojke su slične i u ostalim selima. Zbog toga u Kini nema usidjelica, jer i udovice s lakoćom nalaze nove muževe. Za razliku od njih, muškarci su već nakon 25. godine "lanjski snijeg".

Najizglednije je da će bračna kriza u Kini potrajati nekoliko desetljeća, a zatim se riješiti sama od sebe. Kineske obitelji već se prilagođavaju novonastaloj situaciji.

Prema američkoj antropologinji Lihong Shi, sve više Kineza sinove počinje smatrati ekonomskim teretom. Prema statistikama kineske vlade, omjer dječaka i djevojčica 2015. godine je pao na 114:100, piše Index.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 11:14:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5690b78d7c9535aa048b46d0/80
Foto: cnbc.com

Komisija: Sve uspješnije uklanjanje govora mržnje s interneta

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, Youtubea sve uspješnije uklanjaju govor mržnje koji im je prijavljen, objavila je u petak Europska komisija.

Komisija je objavila treće izvješće o poštivanju Kodeksa postupanja za borbu protiv govora mržnje na internetu.

Na inicijativu Komisije, četiri velika IT poduzeća (Facebook, Microsoft, Twitter i Youtube) u svibnju 2016. predstavili su Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu, kao odgovor na širenje rasističkog i ksenofobnog govora mržnje na internetu.

U tom su kodeksu obećali da će razmotriti svaku prijavu govora mržnje na internetu u roku od 24 sata. 

Instagram i Google+ u petak su objavili da se pridružuju Kodeksu postupanja, što će dodatno proširiti broj uključenih aktera.

U izvješću koje su pripremile nevladine organizacije i javna tijela, kaže se da društvene mreže u prosjeku razmotre 81 posto prijavljenih slučajeva govora mržnje, dok je u prethodnom izvješću iz svibnja 2017. taj postotak bio znatno niži, 51 posto. 

U prosjeku društvene mreže uklonile su 70 posto govora mržnje koji im je prijavljen, a prema izvješću iz svibnja 2017. bilo je uklonjeno u prosjeku 59,2 posto prijaveljnih slučajeva.

Facebook razmotri pritužbe u manje od 24 sata u 89,3 posto slučajeva, Youtube u 62,7 posto i Twitter u 80,2 posto slučajeva.

Dobri rezultati ovakvog, dobrovoljnog pristupa, čini manje vjerojatnim da će Komisija ići sa zakonskim prijedlogom zabrane govora mržnje.

Povjerenica za pravosuđe Vera Jourova rekla je da ne podržava zakon koji je ove godine donijela Njemačka, prema kojemu IT poduzeća mogu platiti kaznu u visini do 50 milijuna eura ako dovoljno brzo ne uklone govor mržnje. 

"Potvrđuje se da je Kodeks postupanja vrijedan alat za brzo i učinkovito suzbijanje nezakonitog sadržaja. To pokazuje da se čvrstom suradnjom tehnoloških poduzeća, civilnog društva i kreatora politika mogu postići rezultati i istovremeno sačuvati sloboda govora", rekla je povjerenica Jourova.

"Očekujem da će IT poduzeća pokazati jednaku odlučnost u rješavanju drugih važnih pitanja, kao što su borba protiv terorizma ili nepovoljni uvjeti za njihove korisnike", dodala je


Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 15:08:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a610368b9e03eb64e8b469f/80

UN tvrdi da su zadnje tri godine najtoplije dosad zabilježene

Zadnje tri godine su najtoplije dosad zabilježene a ritam zagrijavanja planeta u tom razdoblju je "izniman", upozoravaju u četvrtak Ujedinjeni narodi.

"Potvrđeno je da su 2015., 2016. i 2017., koje se jasno uklapaju u tendenciju dugoročnog zagrijavanja zbog porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, najtoplije dosad zabilježene", priopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO), posebna UN-ova agencija.

Zbog utjecaja moćnog El Nina (klimatski fenomen koji se javlja kad temperatura vode u Tihom oceanu postane abnormalno visoka i svakih tri do sedam godina utječe na temperature, morske struje i oborine), 2016. je bila najtoplija, s 1,2 Celzijeva stupnja višom temperaturom nego u predindustrijskom razdoblju (UN-u je referenca za uvjete kakvi su prevladavali u predindustrijskom razdoblju bile godine od 1880. do 1900.), a 2017. je bila najtoplija dosad zabilježena bez El Nina.

"Ovi novi temperaturni podatci upozoravaju da se svijet ubrzano zagrijava", ističe Dave Reay, profesor na sveučilištu u Edinburghu, reagirajući na izvješće.

WMO je po zadnjim podatcima zaključio da je prosječna temperatura na površini Zemlje u 2017. i 2015. za oko 1,1 Celzijeva stupnja premašila prosjek u predindustrijskom razdoblju.

"Sedamnaest od osamnaest najtoplijih godina su u 21. stoljeću, a ritam zagrijavanja zabilježen u zadnje tri godine je izniman. Napose je bio izražen na Arktiku, što će imati trajne i velike posljedice na razinu mora i na meteorološke sustave u drugim dijelovima svijeta", istaknuo je glavni tajnik WMO-a, Finac Petteri Taalas.

UN se koristio podatcima Američke uprave za oceane i atmosferu (NOAA), Američke uprave za aeronautiku i svemir (NASA), Centra Hadley Britanske meteorološke službe, Europskog centra za srednjoročno meteorološko predviđanje (CEPMMT) i Japanske meteorološke službe.

Po statistici, prosječna temperatura u 2017. bila je oko 0,46 Celzijeva stupnja veća od prosjeka izračunatog za razdoblje od 1981. do 2010.

"Rekordna temperatura mora privući pozornost svjetskih čelnika, pa i predsjednika Trumpa, na razmjere i na neposrednu opasnost kojoj klimatske promjene mogu izložiti bogate i siromašne narode svijeta", ocijenio je Bog Ward iz londonskog Istraživačkog instituta za klimatske promjene Grantham.

Porast temperature je tek dio klimatskih promjena, ističe UN, dodajući da su u 2017. vrućinu pratili ekstremni vremenski uvjeti gotovo posvuda u svijetu.

"Ta je godina donijela Sjedinjenim Državama najveće troškove zbog meteoroloških i klimatskih katastrofa a u drugim zemljama su tropske oluje, suše i poplave prouzročile usporavanje, pa i pad gospodarstva", rekao je Taalas.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 21:29:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .