Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/571088bf0dfb8ad2628b46f6/80
Foto: FaH

Devet stvari po kojima će se pamtiti Barack Obama

Obama napušta dužnost 20. siječnja

Američki predsjednik Barack Obama napušta dužnost 20. siječnja, a slijedi devet stvari po kojima će biti zapamćeno njegovo predsjedništvo.

Stvaranje povijesti

Kad bi povjesničari napisali samo jednu stvar o Baracku Husseinu Obami, to bi najvjerojatnije bila činjenica da je taj mladi senator iz Illinoisa postao prvi tamnoputi predsjednik SAD-a, 143 godine nakon ukidanja ropstva.

Obama, tada 47-godišnjak, na svojoj je inauguraciji 2009. godine pokazao velik govornički talent promovirajući svoju poruku "nade i promjene". 

No, tijekom svoja dva mandata ponekad je teško pretvarao svoje poetične ideje u praksu. Rasne tenzije nisu nestale, ali već i sama činjenica da je izabran za predsjednika potvrdila je velike promjene koje se događaju u američkom društvu.

Saniranje ekonomije

Obaminim prvim mandatom dominiralo je ekonomsko posrtanje Sjedinjenih Država, koje je naslijedio od prethodnika. Kriza tržišta nekretnina pokrenula je financijski raspad koji je torpedirao banke i kreditore Wall Streeta i metastazirao u ekonomsku krizu globalnih razmjera. 

Usprkos snažnoj ideološkoj opoziciji velikim fiskalnim poticajima, Obama je povećao vladina davanja za spašavanje ekonomije na 831 milijardu dolara. 

Posljedice te krize osjećaju se i danas, ali nezaposlenost u Americi pada 75 mjeseci zaredom. 

"Pravda je zadovoljena"

"Večeras mogu izvijestiti američki narod i svijet da je SAD izveo operaciju u kojoj je ubijen Osama bin Laden", bile su riječi kojima je Obama 2. svibnja 2011. smirio milijun Amerikanaca koji su bili bijesni i frustrirani jer najmoćnija država na svijetu ne može doći do čovjeka odgovornog za terorističke napade 11. rujna.

Ta riskantna operacija američkih specijalaca postala je tipična za Obamin pristup protuterorističkom djelovanju, koji uključuje napade dronovima i oružane prepade.  U vrijeme njegovog odlaska al-Kaida i njezine filijale znatno su oslabljene.

Muke u Kongresu

"To je jedna od rijetkih stvari kod mojeg predsjedništva za kojima žalim – da su se zloba i sumnje između stranaka pogoršale umjesto da se poboljšaju", rekao je Obama u svom posljednjem govoru o stanju nacije. 

Otkad je izabran na mjesto predsjednika, republikanci u Kongresu obvezali su se da će mu se suprotstavljati svim sredstvima. 

Pokušaji da se zatvori zatvor u Guantanamu i uvede kontrola osobnog naoružanja, čak i nakon pokolja školaraca u Sandy Hooku, nisu uspjeli zbog stranačkih razlika. 

Sporazum s Iranom

SAD je više od dva desetljeća poduzimao akcije i uvodio sankcije kako bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. Obama je pokušao s drugačijim pristupom, razgovarajući u tajnosti s tom islamskom republikom. 

Rezultat je bio dogovor kojim se Iran obvezao da će zaustaviti svoje napredovanje prema nuklearnom naoružanju u zamjenu za znatno ukidanje sankcija i dobivanje ponešto međunarodnog legitimiteta. 

Taj sporazum je pogoršao američke odnose s iranskim neprijateljima Izraelom i Saudijskom Arabijom, no njime je spriječena utrka u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku, te su ublažene tenzije između Irana i SAD-a koje traju od Islamske revolucije iz 1979. godine. 

Bez intervencije u Siriji

Nijedna međunarodna kriza nije toliko testirala Obaminu vanjsku politiku i njegovu visoko postavljenu ljestvicu za vojne intervencije kao sukob u Siriji. 

Čak i kad je sirijski predsjednik Bašar Al-Assad prešao Obaminu crvenu liniju oko upotrebe kemijskog oružja i ubio tisuće civila, čovjek koji je stupio na dužnost kao političar koji se protivi ratovima odbio je intervenirati u toj bliskoistočnoj zemlji. 

Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje je razine njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv. Islamskoj državi da se proširi i pokrenula val imigracije koji je destabilizirao Europu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj utjecaj u regiji.

Klimatski sporazum

Nakon klimatskog skepticizma Georgea W. Busha, Obaminih osam godina na mjestu predsjednika ostat će obilježeno po donošenju velikog broja zakona o okolišu kojima su se zaštitili morski ekosistemi, smanjile emisije stakleničkih plinova i podržao razvoj obnovljivih izvora energije. 

Obama je u pokušaju da vrati ekološke teme u diskurs američke politike planinario ledenjacima Aljaske, ronio na otoku Midway i požurio ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimi. 

Očekuje se da će njegov nasljednik Donald Trump poništiti većinu Obaminih zakona zbog čega je pitanje koliko će dugo trajati njegova ekološka ostavština.

Obamacare

Demokrati su godinama bezuspješno pokušavali Amerikancima pružiti univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ni Obama nije baš uspio u tome, no ipak je proširio zdravstveno osiguranje na desetke milijuna Amerikanaca koji ga prije toga nisu imali. 

Republikanci su taj zakon, koji je postao poznat kao Obamacare, proglasili inkarnacijom socijalizma, te su u jednom trenu čak tvrdili da će se njime stvoriti "liste za smrt". No nisu ga uspjeli spriječiti, što se možda neće moći reći za Trumpa, koji stupa na dužnost krajem siječnja. 

Upoznavanje susjeda

Obamino putovanje na Kubu možda će biti zapamćeno kao što je bio posjet Richarda Nixona Kini, ali ono je zapravo bilo dio puno šire politike poboljšanja odnosa SAD-a i Latinske Amerike. 

Ponovno jačanje ljevičarskih populista u toj regiji oživjelo je sjećanja na "jenkijevski imperijalizam" – pučeve koje je Amerika poticala ili organizirala, odrede smrti i vojne intervencije.

Obama je nakon samo stotinu dana na mjestu predsjednika na summitu dviju Amerika poručio da se SAD promijenio. Taj pristup je kasnije vođama poput Huga Chaveza oduzeo bilo kakav argument za antiamerikanizam. 

Obama se rukovao s Chavezom, susreo s dugogodišnjim nikaragvanskim predsjednikom i revolucionarnim vođom Danielom Ortegom, te je posjetio grob popularnog salvadorskog svećenika kojeg su ubili odredi smrti povezani sa SAD-om.

Također je priznao "greške" oko puča kojim je u Čileu postavljen diktator Augusto Pinochet, objavio je dokumente koji otkrivaju američku uključenost u rat u Argentini, te je uspostavio diplomatske odnose s Kubom. 

Facebook komentari

hr Sat Jan 14 2017 09:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fdd0fcb473980e4c8b45ff/80

Turisti u Fontanu di Trevi ubacili 1,5 milijuna dolara

Turisti su prošle godine u rimsku Fotanu di Trevi ubacili novčića u vrijednosti 1,5 milijuna dolara, objavio je Caritas.

Nakon godinu dana duge obnove, slavna rimska znamenitost, barokno remek djelo Nicole Salvija iz 18. stoljeća, ponovno je otvorena 2015. 

Po legendi, svatko tko ubaci novčić u Fontanu di Trevi jednog će se dana vratiti u Vječni Grad. Korisnik tog novca je Caritas.

Tri najzastupljenije valute izvađene iz fontane su euro, američki dolar i japanski jen. No, kovanice nisu jedno što se može naći na dnu fontane. Lani su ondje našla i dva umjetna zubala. 

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 12:19:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/589ba7d2b473983a298b4634/80

Odbijaju cijepljenje i drugdje: U 2015. godini ospice odnijele 134.000 života u svijetu

Nedovoljna procijepljenost stanovništva od ospica dovela je do nekoliko teških slučajeva epidemije ospica u Europi prošle godine koje su pogodile djecu i mlađe odrasle osobe, upozorili su u ponedjeljak dužnosnici Europske agencije za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Tijekom prva dva mjeseca 2017. u 14 europskih zemalja zabilježeno je više od 1500 slučajeva ospica zbog sve većeg broja necijepljenih osoba, objavio je ECDC.

U deset zemalja: Austriji, Belgiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj udvostručio se broj prijavljenih slučajeva bolesti u prva dva mjeseca 2017. u odnosu na ista dva mjeseca 2016.

"Neprihvatljivo je čuti da djeca i odrasli umiru od bolesti za koju postoje sigurna i pristupačna cjepiva", poručio je europski povjerenik za zdravlje Vytenis Andriukaitis nakon objave tih podataka.

Ospice su visoko zarazna bolest koju širi virus koji se prenosi izravnim kontaktom i zrakom. Može se spriječiti sigurnim i učinkovitim cijepljenjem no zbog nedovoljne procijepljenosti ospice ostaju jednim od najvećih ubojica djece širom svijeta.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ospice su u 2015. odnijele 134.000 života u svijetu.

Od 1. ožujka 2016. do 28. veljače 2017. u Europi je zabilježen 5881 slučaj ospica od čega 46 posto u Rumunjskoj, 24 posto u Italiji i devet posto u Britaniji.

Prema izvješću ECDC-a u zadnjim epidemijama ospica u Europi najviše zabrinjava što nisu zahvaćena samo mala djeca nego i starije dobne skupine. Tijekom 2015. i 2016. trećina svih slučajeva ospica zabilježena je kod osoba starijih od 20 godina.

ECDC upozorava da će rješavanje problema necijepljenih adolescenata i odraslih osoba kao i temeljitiji programi cijepljenja u djetinjstvu biti ključni za sprječavanje epidemija u budućnosti.

Povjerenje javnosti u cjepiva važno je globalno javnozdravstveno pitanje, a pad povjerenja dovodi do odbijanja cjepiva koja spašavaju život. Stručnjaci kažu kako su negativna stajališta posljedica kontroverzi oko sumnjivih nuspojava i oklijevanja obiteljskih liječnika.

Mnoge odrasle osobe pogrešno vjeruju da od ospica mogu oboljeti samo djeca, upozorava ECDC. Za uspješnu kontrolu ospica potrebna je stopa procijepljenosti stanovništva od najmanje 95 posto s dvije doze.

Podaci pokazuju da je u 2015. u 15 od 23 europske zemlje procijepljenost drugom dozom bila ispod 95 posto. Procijepljenost prvom dozom bila je ispod 95 posto u 12 od 27 zemalja.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 12:19:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd10d4b4739809458b4728/80
Foto: Hina

Marine Le Pen izborila drugi krug, pa dramatično poručila: "U pitanju je opstanak Francuske"

"Opstanak Francuske" je u pitanju, izbor između Francuske čvrstih granica ili divlje globalizacije, poručila je Marine Le Pen svojim pristašama pošto je u nedjelju navečer ta kandidatkinja krajnje desnice izborila ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora 7. svibnja

"Francuzi moraju zgrabiti ovu povijesnu priliku", rekla je Le Pen, čelnica protueuropske stranke Nacionalne fronte. 

"Prva etapa koja treba dovesti u Elizejsku (palaču, sjedište predsjednika) je riješena. Ovo je povijestan rezulatat", rekla je. 

"Vrijeme je da se francuski narod oslobodi arogantnih elita", rekla je i ocijenila da samo ona može donijeti stvarnu promjenu. 

Emmanuel Macron, kandidat centra koji će također ući u drugi krug za dva tjedna, "nasljednik" je predsjednika u odlasku Francoisa Hollandea, ocijenila je Le Pen.

"Izbor je sada između divlje globalizacije, svijeta u kojem teroristi mogu slobodno putovati ili Francuske čvrstih granica", poručila je Le Pen.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 22:48:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/585fd7061eea8f28928b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Papa usporedio prihvatne centre za migrante s koncentracijskim logorima

Europa čini samoubojstvo zatvarajući svoje granice pred migrantima i izbjeglicama, rekao je papa Franjo u subotu i usporedio je neke prenapučene europske prihvatne centre s nacističkim koncentracijskim logorima.

U propovijedi je papa Franjo pohvalio velikodušnost Italije i Grčke, prve europske zemlje u koje izbjeglice stižu na putu za Europu te je kritizirao međunarodne sporazume koji priječe preraspodjelu migranata diljem Europe.

Europske prenapučene prihvatne centre usporedio je s nacističkim koncentracijskim logorima.

"Izbjeglički centri su koncentracijski logori" jer su prenapučeni, rekao je Franjo tijekom posebnog vjerskog obreda u središtu Rima, na komemoraciji za kršćanske mučenike našeg doba. 

"Istina je, mi u Europi smo civilizacija koja prestaje rađati djecu, ali ujedno mi zatvaramo vrata migrantima. To se zove samoubojstvo", rekao je Papa.

Prisjetio se zatim susreta s muškarcem i troje njegove djece lani kada je posjetio izbjeglički logor na grčkome otoku Lezbosu.

Muškarac mu je rekao da je musliman i da su mu suprugu kršćanku "teroristi" zaklali pred očima jer je odbila odreći se križa. 

Papa nije naveo državljanstvo tog muškarca, ali je dodao "ne znam je li uspio napustiti taj koncentracijski logor".

Papa je predvodio misu u Bazilici sv. Bartolomeja u grimiznoj stoli koja je pripadala Ragheedu Azizu Ganniju, kaldejskom svećeniku ubijenom u Mosulu u Iraku 2007. 

Prije Papine homilije pred okupljenim vjernicima govorili su prijatelji i rodbina ubijenih kršćana, a među njima bila je i sestra oca Jacquesa Hamela, 86-godišnjeg svećenika kojega je lani u Francuskoj ubio 19-godišnji džihadist.

Misa je održana u Rimu prije Papina putovanja 28. i 29. travnja u Egipat gdje je kršćanska manjina sve češća meta islamističkih terorista koji su prije Uskrsa ubili najmanje 45 vjernika u napadima na dvije koptske crkve. 

Facebook komentari

hr Sat Apr 22 2017 22:33:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .