Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5913752fb9e03e60038b4625/80
Foto: Pixabay

Mislite da jedete zdravo za doručak? Vjerojatno ste u zabludi

Skriveni šećeri nalaze se i u pakiranjima zdrave hrane koja, ironično, ima malo kalorija, ali puno šećera

Žitarice za doručak nekih proizvođača koje se reklamiraju kao iznimno zdrav doručak za djecu i odrasle, često su, poput jogurta i gotovih umaka prave 'skrivene šećerne bombe', pa znanstvenici preporučuju pažljivo čitanje sastojaka na njihovim etiketama.

Njemačka tvrtka Stiftung Warentest koja se bavi testiranjem proizvoda po narudžbi i zbog dobrobiti kupaca, nedavno je objavila rezultate istraživanja o sadržaju šećera u raznim proizvodima koji se nude na policama trgovina. 

Kutija sa žitaricama jednog od proizvođača koju su nasumce odabrali sadržavala je 43 posto dodatnog šećera, što znači da se u obroku od otprilike šest dag žitarica nalazio ekvivalent sadržaju osam kockica šećera. 

Treba istaknuti da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) osnovnoškolskoj djeci preporučuje manju konzumaciju šećera na dnevnoj bazi. 

Najbolja alternativa su domaći muesli koji se mogu napraviti od zobenih pahuljica i nasjeckanoga sušenog voća, koje sadrži puno zdraviju vrstu voćnog šećera. 

I mliječni proizvodi, poput jogurta mogu sadržavati dodatnu količinu šećera. Njemačka tvrtka testirala je 15 proizvoda. Ustanovljeno je da je u nekima među njima količina šećera ekvivalentna četirima kockicama po plastičnoj čašici, koja prosječno sadrži 2,5 dcl jogurta. Pritom nisu računali na šećer koji se prirodno nalazi u mlijeku i u voću koje se u njega dodaje. 

Varijanta prirodnih jogurta dobra je zamjena i može se zasladiti komadićima voća ili malom žlicom marmelade. 

Ako vodite računa o svojoj prehrani, morate pripaziti i na gotove umake koji se nude u trgovinama. Njemačka tvrtka testirala je umake za meso na roštilju koji su sadržavali čak tri kockice šećera po jednoj žlici umaka. Neke vrste ketchupa sadržavale su 1,5 kockice šećera po žlici, upozorili su. 

Ako niste u mogućnosti sami pripremiti umak za roštilj, pokušajte smanjiti količinu koju konzumirate. 

Iz njemačkog Stiftung Warentesta preporučuju da umake razrijedite prirodnim jogurtom ili koncentratom od rajčice. 

Prva posljedica konzumiranja ovakve vrste namirnica je prekomjerna tjelesna težina. 

Da bi se organizam izborio sa šećerom, gušterača izlučuje puno inzulina čija je zadaća šećer iz krvi prebaciti u stanice. Ukoliko se unosi veća količina šećera, inzulin u krvi stalno je povišen, što vodi u pretilost i obolijevanju od šećerne bolesti, ali i od kardiovaskularnih oboljenja.

Skriveni šećeri nalaze se i u pakiranjima zdrave hrane koja, ironično, ima malo kalorija, ali puno šećera.

Facebook komentari

hr Thu May 11 2017 07:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6050f8b9e03e17518b4568/80

Davor Rostuhar osvojio Južni pol i postao prvi Hrvat koji je to uspio

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola

 Davor Rostuhar, 17.01.2018. u 19:00 sati po hrvatskom vremenu, uspješno je završio Prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol.

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola, i time postao prvi Hrvat te 21. osoba u svijetu koja je to uspjela.

 Sve što mu je potrebno za život (šator, hrana, oprema i sl.) vukao je u sledu koji je na početku ekspedicije težio 135 kg. Dnevno je hodao između 10 i 12 sati te prelazio u prosjeku 25 km dnevno. Imao je ukupno tri dana pauze. Temperature su bile između -15 i -27, uz osjećaj hladnoće čak do -50.

- Presretan sam jer sam sami sebi dokazao da je moguće ostvariti snove. Postavio sam si ambiciozan cilj i putem do ostvarenja htio dokazati da se uz puno rada, vjere, truda i predanosti može ostvariti što god poželiš.Nadam se da će ova moja priča motivirati i druge ljude, kao što su drugi motivirali mene. Slijedite svoje snove. Moguće je! - kazao je Davor

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 08:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .