Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0bfa2bb9e03e9cab8b4582/80
Foto: Hina

Pučka pravobraniteljica upozorava: Hrvatska bez plana suzbijanje diskriminacije i migrantske politike

Hrvatska i dalje nema važeći Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije, ali ni migracijsku politiku, istaknula je u svom godišnjem izvješću pučka pravobraniteljica Lora Vidović čiji je ured u prošloj godini otvorio 5433 predmeta u 50 gradova i sela u kojima je istraženo više stotina sudionika, nadležnih tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, sveučilišta i vjerskih organizacija.

Najviše predmeta otvoreno je zbog diskriminacije po različitim područjima (387 predmeta), pravosuđa (320), radnih i službeničkih odnosa (294), zdravstva (218) i postupanja policijskih službenika (203). Skoro 90 posto pritužbi su podnijele fizičke osobe, na vlastitu inicijativu ured je pokrenuo 87 postupaka, gotovo polovica ukupnog broja pritužbi je stigla iz Zagreba kojeg u stopu prate Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija.

Pučka pravobraniteljica tvrdi kako je nedostajalo dijaloga u javnom prostoru, izražavana je netrpeljivost prema manjinama, dok su organizacije civilnog društva izložene financijskom, a neovisne institucije političkom pritisku. Godinu je obilježila i stagnacija u razvoju javnih politika uslijed skromne zakonodavne aktivnosti, ali i izostanka rada na strateškim dokumentima, uključujući i one koji se odnose na zaštitu ljudskih prava. Hrvatska, podsjeća, nema važeći Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije ni migracijsku politiku, dok mnoge politike tek treba po prvi put izraditi, poput one za socijalno stanovanje.

Nejasna granica javnog i privatnog zdravstva

"Nejasna je granica između javnog i privatnog zdravstva što je siromašne građane stavilo u nepovoljniji položaj, a tijekom 2016. godine su povećane liste čekanja pa su pravovremeni zahvati i pregledi često nedostupni onima koji ih ne mogu platiti. Dobar dio zdravstvenih usluga ne mogu koristiti ni stanovnici ruralnih područja i otoka, gdje su prisutne i poteškoće u pružanju hitne pomoći, a suočavaju se i s nedostupnošću ili neadekvatnošću mnogih drugih javnih usluga, uključujući promet, električnu energiju ili vodoopskrbu te socijalne usluge, što dodatno otežava gospodarski napredak i potiče daljnje iseljavanje", upozorava pravobraniteljica.

U svom izvješću navodi i da su osobe starije životne dobi jedna od najranjivijih skupina društva pa tako više od pola milijuna umirovljenika prima mirovinu manju od dvije tisuće kuna, a čak 94 tisuće njih manje od 500 kuna što im ne omogućuje minimalne uvjete za dostojanstven život. Veliki broj pritužbi pučkoj pravobraniteljici upućen je zbog radnih i službeničkih odnosa, a svaka treća pritužba na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja.

"Mnogi radnici i nezaposleni nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima ili svoj problem ne žele prijaviti, zbog velikih troškova sudskih postupaka ili dodatne viktimizacije. Promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja dodatno su otežale položaj osoba koje se prvi put zapošljavaju, dok još uvijek nije iskorijenjena praksa neisplate plaća radnicima. Tržište rada (pre)starima smatra čak i one starije od 50 godina, koji čine 40 posto svih radnika proglašenih tehnološkim viškom.

Srbi i Romi najizloženiji etničkoj diskriminaciji

Etnička diskriminacija ostala je najbrojnija u pritužbama na nejednako postupanje, a najizloženiji su joj pripadnici srpske i romske nacionalne manjine, što potvrđuju sudska praksa i istraživanja", ističe pučka pravobraniteljica.

Pripadnike srpske manjine učestalo se kolektivno izjednačuje s agresorima na Hrvatsku, upozorava pučka pravobraniteljica i dodaje da su zbog nerazvijenosti povratničkih područja često izloženi siromaštvu.

Romi stanuju u potpuno neadekvatnim uvjetima, u izoliranim naseljima i gotovo bez ikakve infrastrukture, što onemogućuje njihovu integraciju pa se susreću sa značajnim preprekama u obrazovanju i uključivanju u tržište rada, ali i za suživot s ostatkom stanovništva.

Sustavan i učinkovit plan integracije izbjeglica i imigranata, smatra pučka pravobraniteljica, jedan je od najvećih izazova u području migracija, pri čemu još uvijek nisu na adekvatan način osigurani osnovni uvjeti njihovog uključenja u društvo – učenje jezika i obrazovanje.

"Nacionalni preventivni mehanizam nije zabilježio sustavne pomake na bolje, iako ni 2016. nisu uočena postupanja koja mogu predstavljati mučenja. No, jesu ona koja mogu predstavljati neljudska ili ponižavajuća postupanja, kao i kršenja prava zatvorenika, istražnih zatvorenika, uhićenih i zadržanih osoba, smještenih u psihijatrijskim ustanovama, odjelima bolnica i domovima za starije i nemoćne, kao i u tranzitnom centru te prihvatilištima za strance i tražitelje međunarodne zaštite. Istražni zatvorenici, za koje vrijedi presumpcija nevinosti su u nepovoljnijem položaju od zatvorenika, kojima je krivnja dokazana, što je primjetno, primjerice, u ostvarivanju prava na kontakte s vanjskim svijetom", stoji u izvješću.

Facebook komentari

hr Wed Nov 15 2017 09:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Stiže novi zakon: Obiteljski liječnici moći će raditi do 70.

Domovi zdravlja postat će dijagnostički centri. Obiteljski doktori su zadovoljni prijedlogom, a bolnički nisu.

Nacrt novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti tek kreće u e-savjetovanje, a već je izazvao mnogo podijeljenih mišljenja.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite su uglavnom zadovoljni, a bolnički liječnici i djelatnici hitne ističu mnoge nedostatke. Jedna od novosti je da će obiteljski liječnici moći raditi do navršenih 70 godina te da će moći zaposliti još jednog liječnika u ordinaciji. Predviđen je i sustav nagrađivanja liječnika, ali nije jasno po kojem ključu. - pišu 24sata

- Nacrt predstavlja konačno uređenje primarne zdravstvene zaštite i završetak reforme stare 20 godina. Pacijenti će dobiti kvalitetniju uslugu, a mi ćemo raditi na mnogo bolji način – kaže dr. Ines Balint, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Obiteljski liječnici napokon će dobiti mogućnost izbora žele li biti zaposlenici doma zdravlja ili privatnici, po strogim mjerilima i uz ugovore s osiguravateljem. Imat će mogućnost udruživanja, slobodno raspolagati svojim financijama te ulagati u nova znanja i uređaje.

- To je značajno za pacijente jer će se unutar grupacija moći osigurati usluge zbog kojih se do sada išlo u bolnicu. Primjerice, ako obiteljski liječnik sumnja na žučne kamence, to će se ubuduće moći utvrditi u dva dana, dok bi u bolnici čekao dva ili tri mjeseca na pregled - kaže Balint.

Navodi da bi reorganizacijom domovi zdravlja trebali postati i dijagnostički centri. Tako bi pacijenti mogli brže obaviti pregled i pretrage, a bolnice bi se rasteretile. Tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivan Vukoja rekao je kako je radna skupina ignorirala sve njihove prijedloge.

Navodi da novi zakon neće riješiti goruće probleme zdravstva, poput održivosti bolničkog sustava, stručnog usavršavanja liječnika i reforme hitne medicinske pomoći. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 09:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13d7a4b9e03e77088b456a/80
Foto: Splitski Dnevnik

Zbog radova na splitskoj obilaznici ogromne gužve

Umjesto dvije prometne trake, ide se jednom, a “suženje” je zahvatilo i sve one koji izlaze iz rotora, dakle iz smjera Dugopolja

Hrvatske ceste idućih mjesec dana  rade “na sanaciji prijelaznih naprava na mostovima Mostine i Smokovik”.- piše Splitski Dnevnik

To znači kako će gužve započinjati od Solina, odnosno od Širine, jer privremena regulacija prometa (brzom cestom, odnosno magistralom) u smjeru Splita započinje na križanju kod bivšeg Mercatora. Umjesto dvije prometne trake, ide se jednom, a “suženje” je zahvatilo i sve one koji izlaze iz rotora, dakle iz smjera Dugopolja. 

Valjda kako bi vozačima bilo još teže, nije bilo neke koordinacije između različitih tvrtki koje obavljaju radove pa su ponovno krenula raskapanja kod Eurodausa, odnosno bivšeg Peveca. Tako je zatvorena i ulica Salonitanskih mučenika, a na tom dijelu Putem Mostina promet regulira semafor. Tako se stvaraju gužve i na alternativnom (u odnosu na Jadransku magistralu, odnosno splitsku zaobilaznicu) pravcu za ulazak u Split, u Solinskoj ulici.

Tko se uspio provući “grbavim” puteljkom od Bauhausa na Brda i krene uzbrdo preko Pujanki, podsjetimo – u Krležinoj ulici se grade parkirališta, pripremni radovi traju već koji tjedan pa su parkirani automobili privremeno prognani u jednu prometnu traku Velebitske. - piše Splitski Dnevnik

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 08:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b932b47398a4628b45c0/80

Danas djelomično sunčano, temperature do 17

Vjetar slab do umjeren jugozapadni, a na Jadranu i jugo

Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku; najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 13, a na Jadranu 14 i 17 Celzijevih stupnjeva, navodi se u prognozi Državnog hidrometeorološkoga zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za danas.

 Od sredine dana uz više oblaka malo kiše moguće je na širem riječkom području i mjestimice u Goskome kotaru. Ujutro u Lici i Slavoniji ponegdje slab mraz i magla.

Vjetar slab do umjeren jugozapadni, a na Jadranu i jugo. 

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 08:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .