Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/546f65d21899428f7a000a21/80
Foto: Damir Krajač / CROPIX

Hanžeković: Nitko nema monopol na glupost

U Saboru je na dnevnom redu rasprava o HRT-u, odnosno o utjerivanju dugova od građana koji su dužni zbog RTV pristojbe. Radi se o Mostovom prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskoj radio televiziji, na temelju kojega bi HRT ubuduće sam trebao naplaćivati pristojbu građanima
Nikola Grmoja (Most) kazao je, među ostalim, da prijedlog o HRT-u nije usmjeren protiv svih odvjetnika, nego onih koji su "izgradili svoja carstva, pogotovo medijska", prozivajući vlasnika jednog takvog carstva, koji ujedno utjeruje ovrhe za HRT: "Posebno je jasno odakle dolaze udari na Most, dolaze pogotovo iz HANZA medije".

Marijan Hanžeković, vlasnik Hanza Medije, za N1 je komentirao Grmojine riječi:

- Nitko nema monopol na glupost - kazao je Hanžeković, "glupost je raširena, a Mostov je prijedlog protuustavan i ruši cijeli pravni sustav, ali s obzirom tko ga je radio - ne čudi me da tako izgleda".

- Ta grupa ljudi svojim niskim populizmom pokušava pridobiti ljude. U svim normalnim sustavima socijalni problemi se trebaju rješavati preko centara za socijalni rad, te ovaj pokušaj da se riješe preko ovršnog zakona, govori da oni nemaju pojma ni o reformama ni o pokušaju dizanja hrvatskog gospodarstva - kaže nam Hanžeković.

Komentirajući Grmojinu izjavu kako iz Hanza Medije stižu udari na Most, Hanžeković kaže: 

- To je glupost, ja ne vodim uređivačku politiku, ja sam samo vlasnik medija u kojima novinari slobodno pišu o onome što misle da je relevantno.

Facebook komentari

hr Tue Oct 18 2016 13:38:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5891e5ffb473984e008b4594/80
Foto: Mup.hr

Orepić o gužvama na granicama: Za devet sati nema opravdanja, to je nedopustivo

Dok se gužve na graničnim prijelazima, pogotovo onima prema Sloveniji, nastavljaju na smirivanje tenzija poziva ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić. Gostujući u emsiji Točka na tjedan televizije N1 otkrio je kako bi on riješio problem gužvi na granicama

Orepić je, gostujući na televiziji N1, pokušao raspršiti strahove da bi gužve na granicama mogle uništiti turističku sezonu.

- Ne možemo stvari postavljati tako. Uredba je posljedica potrebe za povećanim mjerama sigurnosti na području Europske unije. Broj dva, uredba podrazumijeva u sebi formalno-pravni alat da se može iz tog sustavnog nadzora prijeći na ciljani kad se napravi relevantna analiza rizika. I mi smo to napravili. Ova uredba omogućuje svakoj državi da napravi vlastitu analizu rizika. Ne vidim razloga za teške riječi, prostora za zabrinutost ima, ali tu smo da se dogovorimo i nađemo zajedničko rješenje - kazao je Orepić.

Kazao je kako se nada da neće biti problema u sezoni i da će i Slovenija poput Mađarske preći na ciljane kontrole. No, rekao je da za čekanja od devet sati nema opravdanja. 

- Za devet sati nema opravdanja i to ne može biti tako. To je nedopustivo. To je bilo na slovenskoj granici. Svi moramo stati na loptu, ne treba praviti kaos, veći problem nego što jest, nego komunikacijom unutar uredbe naći rješenje - rekao je Orepić.


Iznio je ideju kako bi on riješio problem

- Ne treba zatvarati granice, treba naći zajedničko rješenje. Za one koja ulaze u Hrvatsku mi možemo preuzeti tizik, da se uvaži naš sistem. Ako ne nađemo zajedničku analizu rizika mislim da bi to bilo na razini korektnog dogovora. Da za vozila koja ulaze u RH mi preuzmemo rizik - rekao je Orepić, davši do znanja da bi se kontrola onda vršila samo na hrvatskoj strani.

- Ulazak u Sloveniju u Sloveniji, u Hrvatsku u Hrvatskoj. Argument koji se često ističe od strane Slovenije je da su oni zaduženi za 'Schengen'. Bez obzira što mi nismo u 'Schengenu', aplicirali smo se za ulazak i odgovorno tvrdim da RH štiti vanjske granice Europe, ne svoje, nego Europe na potpuno identičan način kako će i kada uđe u 'Schengen'. Slovenija je po tom pitanju u puno komotnijoj poziciji - rekao je Orepić.

Progovorio je i o pismu koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala europskim čelnicima. 

- Mislim da bilo koje zaoštravanje komunikacije šteti i nije smjer kojim bismo trebali ići. No, ukoliko je ovo bilo čiji pokušaj prikrivenog političkog djelovanja od strane Slovenije smatram da je to uistinu neprofesionalno i neeuropsko ponašanje - kazao je Orepić.

Osvrnuo se i na slučaj Agrokor, kazavši kako je to zahtjevan slučaj i da istraga ide svojim tokom.

- Smatram da je Agrokor sinonim političkih, društvenih i gospodarskih odnosa koji su nastali nakon kriminalne privatizacije. Vjerujem da je ovo lom takvih odnosa i nadam se da će hrvatsko gospodarstvo nakon Agrokora uspostaviti normalne odnose. I gospodarske i društvene, ali i političke - rekao je, među ostalim, Orepić.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 12:37:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fc78f3b4739893488b45d8/80

(VIDEO) HNS ismijava Vladu u "remakeu" Titanika

"Titanik vlada" naziv je koji već neko vrijeme HNS koristi za vladu Andreja Plenkovića. Stoga nije ni čudno što se na društvenim mrežama pojavio video u kojem se u tom kontekstu ismijava vladajuća većina

Video je na svom Facebook profilu podijelio predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

U HNS-u kažu da su video, svojevrsni "remake" filma Titanik, napravili kako bi i plastično pokazali zašto je vlada Andreja Plenkovića dobila naziv "Titanik vlada", prenosi tportal.


Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 12:37:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fc57dab4739893488b45ae/80
Foto: Hina

"Hitne medicinske službe zbrinjava većinu pacijenata na vrijeme, ali ne i one iz udaljenih područja"

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba Bujević u razgovoru za Hinu uoči Nacionalnog dana hitne medicinske službe i skorog početka turističke sezone ocjenjuje trenutno stanje hitne medicinske službe (HMS) u Hrvatskoj, ističući da uspješno zbrinjava većinu pacijenata u okviru tzv. "zlatnog sata" ali još uvijek ne može osigurati pravodobnu hitnu skrb za stanovnike otoka, ruralnih, prometno udaljenih i izoliranihpodručja, kao i turiste, te najavljuje projekte uspostave HMS-a na moru i raspisivanje novih specijalizacija iz hitne medicine

U hitnoj medicini neizostavan pokazatelj uspješnosti je "zlatni sat" u zbrinjavanju hitnih pacijenata. U kojem vremenu hitni pacijenti danas u Hrvatskoj dobiju potrebnu pomoć?

Raspored timova HMS-a unutar pojedine županije i međužupanijska suradnja zavoda za hitnu medicinu na terenu omogućuju da danas timovi HMS-a u 80 posto slučajeva na mjesto intervencije stižu unutar 10 minuta od poziva u urbanim, a unutar 20 minuta u ruralnim područjima. Brz dolazak timova HMS-a na mjesto intervencije omogućuje dolazak pacijenta u bolnicu u okviru "zlatnog sata", što je iznimno važno jer pravovremeno bolničko zbrinjavanje utječe na pozitivan ishod i kvalitetan oporavak kritično oboljelih ili teško ozlijeđenih pacijenata.

U HMS je puno ulagano zadnjih godina, što još treba napraviti kako bi se služba do kraja ustrojila?

Prije osam godina, u sklopu aranžmana sa Svjetskom bankom, započeo je projekt unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu, kroz koji je osnovan 21 županijski zavod za hitnu medicinu, pokrenuto je osnivanje objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP), propisani su standardi po kojima su nabavljena vozila za timove HMS-a te oprema za bolničku i izvanbolničku službu, pokrenuta je specijalizacija iz hitne medicine te uvedena standardizirana edukacija za djelatnike bolničke i izvanbolničke HMS. To su bili temelji na kojima su se počeli graditi novi standardi koje građani mogu očekivati ako im treba dostupna i učinkovita hitna skrb na cijelom području Hrvatske. Prije osam godina osnovan je i HZMH koji, prateći svjetsku praksu, nastoji razvoj naše hitne medicine tretirati kao kontinuirani proces poboljšanja kvalitete HMS-a. Hrvatski sabor prepoznao je naše napore i 30. travanj proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe, po uzoru na niz zemalja koje nastoje djelatnost i dostignuća HMS-a približiti svojim građanima. Naravno, hitna medicina svakim se danom razvija i napreduje, pa smo svjesni da dosadašnji uspjesi ne znače kraj našeg posla. Sukladno resursima i dokazanoj praksi nastavit će se raditi na poboljšanju organizacijskih mogućnosti HMS-a.

Nakratko se pokušala ustrojiti Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), no trenutno hitni prijevoz pacijenata duž jadranske obale ponovno obavljaju vojni helikopteri. Mogu li oni uspješno obavljati tu zadaću i je li nam potreban HHMS koji bi pokrivao priobalni i kopneni dio zemlje?

Glavna uloga HHMS-a je zbrinjavanje teško ozlijeđene ili kritično oboljele osobe tako da medicinski tim iz helikoptera odmah po primitku poziva leti na mjesto intervencije. To je jedini način da se skrati vrijeme do početka zbrinjavanja hitnog pacijenta na teško dostupnim ili cestovno nedostupnim mjestima. Dugogodišnja suradnja Oružanih snaga Republike Hrvatske s Ministarstvom zdravstva u vezi korištenja vojnih helikoptera za hitan medicinski prijevoz izuzetno je korektna, no letovi vojnih helikoptera u medicinske svrhe organizirani su samo kao sekundarni letovi za pacijente do kojih je prije došao i koje je prethodno zbrinuo zemaljski tim HMS-a. Takvo postupanje produžuje vrijeme do dolaska pacijenta u bolnicu pa se nameće zaključak da se bez namjenskog HHMS-a stanovnicima otoka, ruralnih, prometno izoliranih i udaljenih područja, kao i turistima, bez obzira na broj zemaljskih timova HMS-a, ne može omogućiti jednako dostupna, pravovremena i odgovarajuća hitna skrb. Ministarstvo zdravstva je zato iz kredita Svjetske banke osiguralo sredstva za provedbu studije izvodljivosti uspostave HHMS-a koja bi trebala utvrditi za koja područja bi se takva služba trebala organizirati.

Najavljena je i uspostava HMS-a putem brzih brodova na moru, koja bi se financirala iz EU fondova.

Na inicijativu HZHM-a u sklopu europskih fondova osigurano je šest milijuna eura za nabavu specijaliziranih brzih brodica, njihovo opremanje i ugovaranje vezova. Ministarstvo zdravstva ovlastilo je HZHM za provedbu izrade studije izvodljivosti kao prve faze ulaganja, sukladno Operativnom programu konkurentnosti i kohezije. Izrađena studija u ožujku 2017. predstavljena je Ministarstvu, a sada nam slijede dogovori s partnerima i korisnicima, te provedba natječaja za nabavu brodova.

Često se govori o preopterećenosti HMS-a nehitnim pacijentima, zbog čega je bivši ministar najavljivao uvođenje naplate za nehitne pacijente u OHBP-ima. Kako rasteretiti pretrpane hitne bolničke odjele?

Od ukupno 537.439 pacijenata, koji su lani zbrinuti u OHBP-ima, čak 65 posto bili su nehitni pacijenti, ali su trebali zdravstvenu skrb koja im na drugim mjestima nije bila dostupna. Da bi se OHBP-i rasteretili, prvenstveno treba promijeniti organizaciju rada svih drugih dionika primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kako bi se racionalizirali ljudski, materijalni i financijski kapaciteti u svrhu osiguranja pravodobne zdravstvene skrbi za sve pacijente. Transparentno praćenje pacijentovog puta sukladno njegovim potrebama omogućit će kontinuirano pružanje odgovarajuće zdravstvene skrbi, što je cilj svakog zdravstvenog sustava.

Prije nekoliko godina uvedena je specijalizacija iz hitne medicine, a najavljeno je i raspisivanje novih specijalizacija. Koliko nam nedostaje specijalista hitne medicine i kakav je interes mladih liječnika za rad u hitnoj medicini?

Hitna medicina je poziv koji se mora živjeti i voljeti da bi se moglo raditi u svakodnevnim stresnim situacijama. S obzirom da je relativno nedavno uvedena, a sama specijalizacija traje pet godina, ponosni smo što smo u siječnju dobili prvu specijalisticu hitne medicine. Na specijalizaciji je trenutno još 141 mladi liječnik i liječnica, a kroz Europski socijalni fond osigurali smo 50 milijuna kuna za nove 54 specijalizacije koje će biti raspisane do kraja svibnja. Osim toga, HZHM raspisao je projekt kontinuiranog usavršavanja radnika u djelatnosti hitne medicine, kojim će se iz Europskog socijalnog fonda osigurati 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava za povećanje znanja i vještina djelatnika izvanbolničke i bolničke hitne medicine u iduće četiri godine. Početak provedbe projekta očekuje se krajem godine.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 11:37:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/556ff131e0a75b77368b4571/80
Foto: Denis Jerković / CROPIX

HAK: Na graničnim prijelazima čeka se do dva sata

Pojačan je izlazak osobnih vozila na graničnim prijelazima Rupa, Pasjak, Bregana, Macelj i Slavonski Brod te ulazak na granični prijelaz Stara Gradiška, izvijestio je u nedjelju ujutro Hrvatski auto-klub (HAK)
Prema dojavama MUP-a na većini graničnih prijelaza čekanja su u prometu osobnih vozila oko 30 minuta.
Na GP Bregana pojačan je autobusni promet na izlazu, čekanje je oko 1 sat i 45 minuta.
S obzirom na povremene, sustavne granične kontrole i pojačan promet moguća su i duža čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom. Vozače molimo za strpljenje i razumijevanje.

HAK ističe kako opreznije treba voziti zbog opasnosti od naleta psa na autocesti A3 Bregana-Lipovac, kod čvora Babina Greda.

Mokri su i skliski kolnici mjestimice u Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pa iz Hrvatskog auto-kluba vozače upozoravaju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 10:44:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .