Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58d8d745b473981ada8b45c1/80

Pokrenuta inicijativa za proglašenje imotskih jezera UNESCO Geo parkom

Prije samo deset godina Imotska krajina imala je tek dvije kuće za iznajmljivanje, dok je u 2017. godine registrirano ukupno 150 vila za odmor.

Turistički procvat se nastavio i u prošloj godini gdje je ostvarena rekordna turistička godina. Tako je tijekom 2017. godine u Imotskoj krajini ostvareno je 8.097 dolazaka gostiju i 57.982 noćenja, a gosti su u prosjeku boravili u Imotskom oko 7 dana.

Kako je u 2016. godini zabilježeno 5.632 gosta i 47.107 noćenja, to znači da je u protekloj godini ostvaren rast u dolascima od 43%, te noćenjima rast od 23%. Najviše noćenja zabilježeno je u Imotskom (21.114), zatim u Podbablju (13.039), slijede Zagvozd (7.102), Proložac (6.377), Zmijavci (4.592), Cista Provo (3.771), Lovreć (1.108), Lokvičići (697) i Runovići (182). Kao i proteklih godina, najveći broj stranih gostiju dolazi iz Njemačke, a slijede ih gosti iz Poljske te skandinavskih zemalja, a kraju prošle godine registrirana su 173 smještajna objekta s ukupno 1.191 kreveta.

Također, prošle godine je na inicijativu direktora TZG Imotski Luke Kolovrata, pokrenuto osnivanje Turističke zajednice Imotske Krajine, koja bi činila devet jedinica lokalne samouprave, pod motom jedna destinacija – Imotska krajina. Svakako hvalevrijedna inicijativa gdje napokon vidimo sinergiju i malo razuma, jer turistička destinacija svakako nije samo jedan grad nego šira regija koja je ima zajedničku povijesnu ili zemljopisnu poveznicu. Inače, prvi korak i konkretan cilj zajedničke TZ Imotske krajine je izrada strateškog dokumenta razvoja cijele destinacije, a koji bi trebao biti gotov do prije početka predstojeće turističke sezone.

Pokrenuta inicijativa za proglašenje imotskih jezera UNESCO Geo parkom

U cijeloj lijepoj turistički priči Imotske krajine, svakako bi dodatni vjetar u leđa bilo i dobivanje statusa UNESCO Geo parka, koji bi rapidno ubrzao turistički razvoj cijelog kraja. Ukoliko sve bude po planu, postoji realna mogućnost da imotska jezera ( Crveno i Modro jezero ) , područje od nekih 60-tak kvadratnih kilometara bude UNESCO brend u lipnju 2020. „Ovo je samo prvi korak i prva kockica cijelog mozaika oko dobivanje UNESCO Geo Parka. Hrabro smo krenuli u cijeli proces prijave, dobili smo potporu Grada i Županije te Javne ustanove tako da je sve krenulo u dobrom smjeru. Naravno tek sada kreće najviše posla, no po idealnom planu do 01.lipnja moramo poslati pismo namjere, a do 30.studenog cijelu dokumentaciju. Nakon toga u 2019. godini slijedi potrebno obilježavanje, signalizacija i priprema za implementaciju te ukoliko će sve ići po planu, u lipnju 2020. godine dobili bi status UNESCO Geo Parka„ istaknuo je direktor TZ Imotskog Luka Kolovrat te dodao kako će se započeti i pripremne radnje za izgradnju istraživačko-posjetiteljskog centra koji bi sadržavao izložbeno-muzejskim postav, istraživački centar, „rescue“ centar za čovječju ribicu, posjetiteljski centar i mnoge druge znanstvene i istraživačke sadržaje.

Inače, to bi bio treći UNESCO Geo park u Hrvatskoj. Naime, Park prirode Papuk prvi je hrvatski Geo Park pod zaštitom UNESCO-a, a trenutno je u zadnjoj fazi i u iščekivanju dobivanja UNESCO zaštite i Viški arhipelag.

Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodnog značaja. Cilj programa Svjetskih geoparkova UNESCO-a je zaštita geoloških, geomorfoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice, pišu Grude-online

Facebook komentari

hr Fri Feb 02 2018 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8ea8fe2af47f32088b463f/80

Dvanaestgodišnjoj Petri Zrilić iz Zadra ponovno je potrebna pomoć!

Svi se sjećamo 12 -godišnje Petre Zrilić iz Zadra koja boluje od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde, izuzetno teškog tumora. Sada joj je ponovno potrebna naša pomoć!

Petra Zrilić, 12- godišnja djevojčica iz Zadra, široj javnosti je poznata od prošle godine kada je cijela Hrvatska u rekordnom skupila 110 tisuća eura za njeno liječenje u Španjolskoj od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde. 

Petra je u rujnu prošle godine sa svojom majkom Ljubicom otputovala u Španjolsku. Liječenje je polučilo rezultate i Petra je dobro podnijela taj ciklus terapija. 

Cijena jednog ciklusa imunoterapije iznosi 87 tisuća eura, a novi ciklus kojeg liječnici predlažu također bi se sastojao od pet tretmana. No, prvotan iznos koji je bio prikupljen za Petrino liječenje je potrošen, jer su uz cijenu samog liječenja njeni roditelji morali platiti avionske karte, prijevoz, smještaj i dodatne pretrage, te obradu nalaza liječnika u Španjolskoj. 

Za novi ciklus njeni roditelji više jednostavno nemaju novaca stoga i ovaj put trebaju nas. Petrina majka se također obratila raznim udrugama koje su rekle da će pomoći koliko god mogu. A Vas molimo da i ovaj put pomognete Petri da odradi i drugi dio terapije koja je prijeko potrebna za njeno ozdravljenje.

Kako možete pomoći Petri?

Svi koji žele pomoći hrabroj Petri Zrilić mogu to napraviti pozivom na humanitarni telefon 060 933 933 (cijena poziva s PDV-om 6,25 kn), a novac možete uplatiti na račun HR7123400091510643583. Za sve uplate koje dolaze iz inozemstva, međunarodni kod banke je SWIFT PBZGHR2X.


Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 12:27:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

VLADA Plenković: Povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se na početku Vladine sjednice osvrnuo na mjere demografske revitalizacije u sklopu kojih se planira povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića, kojima se šire smještajni kapaciteti i uvodi dvosmjenski rad.

Povećanje doplatka za djecu planira se od 1. srpnja, a za sufinanciranje izgradnje i prenamjene dječjih vrtića osigurano je 67 milijuna kuna, rekao je Plenković govoreći o mjerama koje su razmotrene na nedavnom sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju. 

"Na četvrtom sastanku Vijeća razmotreno je niz kvalitetnih mjera, dogovoreno je da će se u suradnji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija riješiti sve što je nužno za povećanje doplatka za djecu, i to s predviđenim stupanjem na snagu 1. srpnja", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju članovima Vlade.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će na Međunarodni dan žena 8. ožujka, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, raspisati natječaj u vrijednosti 300 milijuna kuna za zapošljavanje predškolskih odgajatelja i ostalog pratećeg osoblja potrebnog za dvosmjenski rad i kvalitetan boravak djece u vrtićima, što će se financirati sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Plenković je istaknuo kako je riječ o mjerama orijentiranim na demografsku politiku, a rad dječjih vrtića bit će produžen u većem broju gradova i jedninica lokalne samouprave.

"Očekujem da Ministarstvo za demografiju i ministrica nastave s konkretnim prijedlozima te da se i svi ostali resori uključe u razvoj demografske politike", poručio je Plenković.

Pritom nije spomenuo ostavku koju je državni tajnik za demografiju Marin Strmota podnio pred zaprepaštenom ministricom Nadom Murganić tijekom konferencije za novinare koja bila održana nakon sjednice Vijeća  za demografsku revitalizaciju.

Strmota je izjavio da podnosi ostavku jer mjere koje su usvojene na sjednici Vijeća smatra "folklorom" i nedovoljno ozbiljnim za rješavanje demografskih problema zbog kojih nam "država izumire".

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:50:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Očajni otac teško bolesne kćeri nazvao ured hrvatske predsjednice, na kraju završio u zatvoru

Muškarac (44) iz Koprivnice jučer je u očaju nazvao ured hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčaku kako bi zatražio pomoć za teško bolesnu kćer (14). Javila mu se tajnica zamolila ga da predsjednici pošalje dopis.
Očajni otac potom je zaprijetio da će baciti bombu na zagrebački Klinički bolnički centar Rebro, a liječnika zaklati. Zbog tih prijetnji danas je uhićen i određeno mu je mjesec dana istražnog zatvora, neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora bliskih policiji, piše podravski.hr.

Ojađeni muškarac pokušao je telefonski predsjednicu države izravno zamoliti za pomoć, ali dalje od tajnice nije stigao. Kad je, umjesto razgovora s predsjednicom, dobio odgovor koji nije htio čuti, rekao je: “Ma, najbolje bi bilo da ja odem na Rebro, bacim bombu i zakoljem doktora”.

Prema službenom protokolu, slučaj je prijavljen državnim službama koje su nakon kraće istrage predmet ‘spustile’ koprivničkoj policiji na postupanje. Oni su odmah uhitili 44-godišnjaka. Priveden je tužiteljima na ispitivanje, a navodno se branio kako je sve bila nepromišljena i očajna reakcija na stanje kćeri (14) koja boluje od vrlo rijetke bolesti.

Nesretna djevojčica prošla je desetak operacija, a sljedeća koju mora obaviti u Hrvatskoj je preskupa. Zbog toga je 44-godišnjak, kako tvrdi, odlučio predsjednicu zamoliti za pomoć za operaciju izvan zemlje. Ta bi joj operacija, koja je očito kvalitetnija nego kod nas, navodno iznimno olakšala život.

Sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu nije imao razumijevanja prema obrani privedenog mu 44-godišnjaka. Prihvatio je prijedlog tužitelja i izrekao mu mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. U pritvoru će tužitelji vjerojatno zatražiti vještačenje psihijatra i psihologa. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:44:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .