Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5901f3f3b473988c5a8b4588/80
Foto: Facebook

Vlada: Kaznena prijava stranke Slobodna Hrvatska je potpuno neosnovana

Banski dvori u utorak su potpuno neosnovanom ocijenili kaznenu prijavu koju je protiv premijera Andreja Plenkovića, nezavisnog saborskog zastupnika Željka Glasnovića, ministra branitelja Tome Medveda i državne tajnice u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravke Bušić Uskoku podnijela stranka Slobodna Hrvatska, ističući da je "utemeljena na nerazumijevanju i nepoznavanju programskih ciljeva Vlade".

Vlada u priopćenju u povodu kaznene prijave zbog izjave potpisane sa saborskim zastupnikom Željkom Glasnovićem - koju Slobodna Hrvatska smatra primjerom političke korupcije - navodi da je ta izjava u domeni "legitimnih i uobičajenih razgovora te se odnosi na teme koje su zastupniku Glasnoviću, izabranom na listi u XI. izbornoj  jedinici, važne u kontekstu njegovog političkog djelovanja u Hrvatskom saboru".

"Sve točke općenito su definirane i usmjerene isključivo na aktivnije rješavanje problema koje zastupnik Glasnović ocjenjuje politički relevantnim. Nadalje, većina tema je sadržana u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. te predstavljaju potvrdu provedbe već postojećih mjera", stoji u Vladinom priopćenju.

U izjavi koju su potpisali Plenković, Medved, Bušić te Glasnović, nezavisni je saborski zastupnik Vladi postavio pet zahtjeva - isplatu zaostataka mirovina pripadnicima HVO-a, što žurnije stavljanje u Vladinu i saborsku proceduru Zakona o hrvatskim braniteljima, što hitnije sazivanje plenarne sjednice o pitanju Hrvata u dijaspori i BiH, što uključuje ukidanje nepotrebne birokracije, ažuriranje popisa svih Hrvata izvan domovine te ubrzavanje postupaka dobivanja državljanstva za hrvatske građane u dijaspori.

Banski dvori u priopćenju navode da je donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uvršteno i u Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2017. godinu, koji je Vlada usvojila 29. prosinca prošle godine i da je nacrt prijedloga Zakona u finalnoj fazi izrade te će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a nakon toga i u postupak usvajanja.

Vezano uz realizaciju isplate zaostataka mirovina pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Vlada podsjeća da je već u listopadu prošle godine donijela Odluku o namjeni korištenja sredstava ostvarenih od povrata mirovina u postupku preračuna mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama nastalim na području bivše Jugoslavije.

"Ovom Odlukom propisano je da sredstva od povrata mirovina, koriste upravo za isplatu neisplaćenih svota mirovina korisnicima koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji", navode Banski dvori te dodaju da je priopćenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. travnja ove godine (Obavijest korisnicima mirovina koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članovima njihovih obitelji) jasno definirano da će isplata početi u svibnju.

U priopćenju se navodi da je, također, u Programu Vlade RH jasno utvrđena politika usmjerena na afirmaciju hrvatskog iseljeništva te je stoga dana puna podrška inicijativi za održavanje plenarne sjednice Hrvatskog sabora o statusu hrvatske dijaspore na kojoj bi se raspravile sve mjere nužne za što bolju integraciju iseljene Hrvatske, uključujući i pitanje ubrzavanja postupka stjecanja državljanstva pripadnika hrvatskog iseljeništva, kao i ažuriranja popisa svih Hrvata izvan domovine.

"Kao što je najavljeno prigodom posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mostaru 4. travnja ove godine, dogovorena je zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja će se  održati u lipnju ove godine", podsjećaju Banski dvori.

Imajući na umu važnost investicija za ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva, aktivno daljnje uključivanje predstavnika hrvatskoga iseljeništva u gospodarske aktivnosti provodit će se kroz akcijski plan za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore u koordinaciji s tijelima državne uprave i diplomatsko-konzularnom mrežom, dodaje se u priopćenju.

Vlada navodi i da je rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina sastavni dio provedbe Vladine porezne politike te podsjeća da je od 1. siječnja ove godine novim Zakonom o porezu na dohodak i novim Pravilnikom o porezu na dohodak, vezano uz oporezivanje mirovina (tuzemnih i/ili inozemnih), došlo do velikog rasterećenja porezne obveze i pojednostavljenja postupka.

"No i dalje ostaje problem rješavanja ove problematike u pogledu zemalja s kojima nemamo potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na čemu će ova Vlada nastaviti raditi", stoji u priopćenju.

Slijedom svega navedenog, Banski dvori odbacuju i drže "krajnje neutemeljenim tvrdnje da izjava potpisana sa saborskim zastupnikom Glasnovićem predstavlja kazneno djelo 'podmićivanja zastupnika' iz članka 339. st. 1 i st. 2., ili bilo koje drugo kazneno djelo, uključujući i moguće kršenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti".

Facebook komentari

hr Tue May 09 2017 14:43:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5643455bb118e197148b47c9/80

Jandroković ne otkriva hoće li HDZ surađivati i s Hreljom (HSU)

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (HDZ) nije u nedjelju otkrio hoće li HDZ, u nastojanju da osigura dovoljno ruku za potvrdu četiri nova ministra, surađivati i sa Silvanom Hreljom iz HSU-a, strankom, partnerom SDP-a i HNS-a.

"U ovom trenutku ne bih želio ići dalje od konstatacije da će sve biti poznato nakon drugog kruga lokalnih izbora. Razgovara se s određenim strankama, s određenim saborskim zastupnicima, cilj nam je formirati vladajuću većinu u Saboru", izjavio je Jandroković nakon što se, u okviru manifestacije Dan otvorenih vrata Hrvatskog sabora, susreo s građanima.

Opetovao je da HDZ ne bježi od izbora, no da drži kako, s obzirom na trošak i vrijeme koje bi uzeli novi parlamentarni izbori, treba još jednom pokušati razgovarati s političkim strankama u Hrvatskom saboru.

"Bolje je još jednom otvoriti raspravu unutar postojećeg saziva Sabora, formirati većinu da Vlada može nastaviti s radom", rekao je Jandroković.

Nakon lokalnih izbora stvari će biti potpuno jasne

Pred nama je drugi krug lokalnih izbora, još uvijek rezultate tih izbora ne bismo željeli opterećivati nacionalnom razinom, izjavio je predsjednik Sabora i poručio kako očekuje da će nakon lokalnih izbora stvari biti potpuno jasne "i da će u Hrvatskom saboru ponovno postojati većina koja će podupirati Vladu i izglasati nove ministre".

Inače, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja je za nedjeljni Jutarnji list rekao da je iz HDZ-a "dobio signale za razgovor". Istaknuo je kako predstavlja biračko tijelo "koje nema previše vremena za čekanje" i da nema problem s tim da podrži Vladu koja će zauzvrat riješiti određene probleme umirovljenika, od dopunskog zdravstvenog, mirovinska pitanja i pitanja socijale.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković potvrdio je danas da će Sabor novu sjednicu početi 7. lipnja, te da će se prije toga sastati saborsko Predsjedništvo.

SDP-ovu Gordanu Marasu, predsjedniku Odbora za zaštitu okoliša, koji je najavio da će u utorak sazvati Odbor s temom imenovanja novog ministra zaštite okoliša poručio je da to može učiniti, no da to nema nikakvu obvezujuću snagu.

Za Dan otvorenih vrata, Jandroković kaže da je lijepa tradicija i da mu je zadovoljstvo nastaviti ju. Zanimljivo je čuti što građane zanima, što bi mijenjali, dobro je čuti njihov glas, jer vjerujem da govore u dobroj namjeri, rekao je predsjednik Sabora kojeg su građani 'propitivali' o reorganizaciji državne uprave, o tome tko radi na rješavanju graničnih pitanja sa Srbijom, tražili da se ograniči broj mandata za načelnike, gradonačelnike i župane, ljutili na razinu saborskih rasprava i na praznu sabornicu itd.

Manifestacija Dan otvorenih vrata Sabora održava se po sedmi put, organizira ju saborska Služba za građane, u spomen na Dana Hrvatskog sabora i 30. svibnja 1990. godine, kada je nakon desetljeća komunističke vlasti konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor

Građani u zgradu Sabora mogu ulaziti od 10 do 17 sati, bez najave. Ove ih je godine nešto manje, vjerojatno zbog proslave Dana Grada Zagreba i činjenice da je dio građana otišao na Jarun gdje se slavi Dan Oružanih snaga, kaže voditeljica Službe za građane Ružica Šimunović.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 13:48:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/592a9c29b9e03e54178b4807/80

Blaženko Boban se družio s Bračanima i najavio investicije vrijedne 50 milijuna kuna

Mnogo je planova vezanih za Brač

Blaženko Boban, kandidat HDZ-a za splitsko-dalmatinskog župana, posjetio je u subotu Brač gdje je, zajedno s ministrom Lovrom Kuščevićem sudjelovao na koordinaciji predsjednika gradskih i općinskih odbora HDZ-a tog otoka i druženju s građanima.

Najavio je kako će u dogovoru s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture inzistirati na boljoj povezanosti otoka trajektnim i katamaranskim linijama, kako s obalom tako i s drugim našim otocima.

- Splitsko-dalmatinska županija i do sada je i te kako sudjelovala u razvitku otoka, a svakako će to činiti i u budućnosti. Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije u suradnji sa Županijom radi na uređenju obale u Pučišćima, uređenju Vlačice u Supetru, a sanirali su i trajektno pristanište u Supetru. Ukupne vrijednosti tih projekata su 35 milijuna kuna. Također, u skorom planu je i izgradnja 330 metara obale u Milni, izgradnja lukobrana i 150 novih nautičkih vezova u Bolu, uređenje i sanacija Velog mula u Sutivanu, proširenje luke Postira, te sanacija i uređenje luke u Splitskoj. Investicije su to ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna kuna - najavio je Blaženko Boban u razgovoru sa žiteljima Brača, siguran u to kako će i oni prepoznati njegov program jer im je budućnost i napredak svake naše lokalne zajednice i njenih građana svakako zajednički cilj.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 11:47:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5732fb4ffe96ffe6248b45b7/80

Šef HDZ-a postigao dogovor s predsjednikom HSU-a i osigurao 77 ruku za potvrdu četiri ministra

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) ne želi prijevremene parlamentarne izbore i podržat će nove ministre koje će Andrej Plenković početkom lipnja predložiti Saboru. Doduše, HSU ima samo jednog zastupnika u Saboru, predsjednika stranke Silvana Hrelju, ali u aktualnom omjeru snaga svaki je glas bitan.
Zadrži li HDZ na svojoj strani sve zastupnike koji su glasali protiv opoziva ministra financija Zdravka Marića i dali podršku Gordanu Jandrokoviću u izboru za novog predsjednika Sabora, to znači da će Plenkovićeva Vlada preživjeti s podrškom od 77 glasova (minimum je 76), piše Jutarnji.

- Novi izbori ne bi donijeli ništa novo. Živi zid bi mogao dobiti par mandata više, Most nekoliko manje, HDZ bi se raskolio na ultra desno i umjereno desno krilo, a naša koalicija SDP, HSS i HSU dobila bi nešto manje. HNS bi također dobio nešto manje. Ništa značajno ne bi se dogodilo i opet bismo se prebrojavali na isti način kako se to i sada radi - rekao je Hrelja.

Na pitanje je li ga tko iz HDZ-a zvao na razgovor Hrelja odgovara da je dobio signale za razgovor.

- Ja predstavljam biračko tijelo koje nema previše vremena za čekanje i nemam problem s tim da podržim Vladu koja će zauzvrat riješiti određene probleme umirovljenika, od dopunskog zdravstvenog, mirovinska pitanja i pitanja socijale - objasnio je Hrelja.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 10:12:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju na 3,1 posto

Zahvaljujući ponajviše snažnom rastu osobne potrošnje i izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo više od 3 posto na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.

Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.

Nastavljen snažan rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 31 mjesec zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nešto brže u odnosu na 4,6 posto u prethodnom kvartalu.

To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.022 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,2 posto ili za 300 kuna.

Robni izvoz skočio više od 20 posto

Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

Prema podacima DZS-a, robni izvoz skočio je u prva tri mjeseca ove godine 21,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,9 milijardi kuna. Uvoz je istodobno porastao 11,33 posto, na 37,93 milijardi kuna.

Zahvaljujući bržem rastu izvoza od uvoza, smanjen je negativni saldo robne razmjene u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, i to za 476 milijuna kuna, na 13,03 milijarde. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom povećana s lanjskih 60,3 na 65,6 posto.

"Nastavljeni su pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza, pa i salda vanjskotrgovinske bilance, ali je razlika u vrijednosti izvoza i uvoza, sudeći prema prvim procjenama, manje poticala rast nego početkom prošle godine", navodi jedan od makroekonomista.

Zabrinjava usporavanje rasta industrijske proizvodnje

I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj industrijske proizvodnje bit će slabiji jer se njezin rast usporava.

U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je porasla samo 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja oštro usporavanje, s obzirom da je u prethodnom kvartalu industrijska proizvodnja skočila gotovo 8 posto na godišnjoj razini.

Pritom je u ožujku proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini, čime je prekinut njezin trend neprestanog rasta koji je trajao 25 mjeseci.

"Nešto niži rast nego u prvom kvartalu prošle godine, kada je BDP porastao 2,7 posto, očekujemo pretežno zbog osjetnog usporavanja rasta industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se i nastavak rasta investicija, sedmi kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom tromjesečju kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 4,6 posto na godišnjoj razini.

"Očekuje se vidljivije usporavanje dinamike rasta kapitalnih investicija u odnosu na prethodno razdoblje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Koliko će kriza u Agrokoru utjecati na BDP?

S obzirom na kretanja najvažnijih gospodarskih pokazatelja u prva tri mjeseca ove godine, većina makroekonomista zadržala je svoje procjene rasta BDP-a u cijeloj ovoj godini nepromijenjene.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3,1 posto, a toliko su očekivali i prije tri mjeseca.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.

Makroekonomisti kažu da zasad ne smanjuju procjene rasta gospodarstva, ali da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 40 milijardi kuna, sasvim sigurno utjecati na rast BDP-a u ovoj godini.

Poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora, čija prodaja čini oko 15 posto BDP-a i koji ima poslovne veze s gotovo 2.000 tvrtki, na cjelokupno gospodarstvo trenutačno vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine provođenja restrukturiranja.

"Rizik Agrokora prvenstveno vidim na strani izostanka planiranih investicija kompanija pogođenih krizom te na strani osobne potrošnje u slučaju da dođe do smanjenja broja zaposlenih u tim kompanijama", navodi se u anketi Hine.

No, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja, kao i fiskalno popuštanje.

EK među prvima smanjila procjene

Među prvima je nedavno na rizik od Agrokora reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

"Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije", navodi u prognozama Komisije.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi oko 3 posto, no također upozorava na rizik od Agrokora.

"Ne očekujemo da će negativni utjecaj Agrokora na rast BDP-a biti značajan nego vrlo ograničen, ali je teško reći koliki. Ocjenjujemo da bi to moglo biti između 0,3 i 0,4 posto BDP-a, ovisno o tome kako će se odvijati restrukturiranje", kazao je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

"Trenutna makroekonomska očekivanja izložena su više negativnim rizicima uvelike povezanim s posljedicama restrukturiranja najveće hrvatske kompanije. Osobito izazovnim vidimo četvrto tromjesečje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 09:48:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .