Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5818da421eea8fd68c8b468b/80

Korisnici Facebooka žive dulje

Otprije je poznato da je za psihološku dobrobit i sveukupno zdravstveno stanje važno imati prijatelje, no nedavna studija pokazala je da dobrome zdravlju pridonose i prijateljstva sklopljena putem društvenih mreža, no samo ako se koriste ispravno i umjereno

U sve globaliziranijem svijetu u kojem živimo, sve više ljudi živi prilično daleko od rodnoga grada i obitelji. To često dovodi do prekida društvenih veza i pojačanog osjećaja usamljenosti i izoliranosti. 

Dobrobit druženja uživo s bliskim prijateljima u studijama iz kasnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća povezivana je s dugovječnošću. Jedno takvo istraživanje koje je trajalo devet godina pokazalo je da su ljudi bez socijalnih veza i veza unutar zajednice za 2,8 puta bili izloženiji preuranjenoj smrti od onih koji su društveno aktivniji i održavali su socijalne kontakte. 

Od tada su provedene mnoge slične studije koje su pokazale slične rezultate. Metaanaliza 148 sličnih istraživanja otkrila je da snažne društvene veze povećavaju izglede za dugovječnost i do 50 posto. Pokazalo se i da je rizik od preuranjene smrti kod usamljenih ljudi jednak onome od posljedica pušenja ili alkoholiziranja.


Pridonose li online prijatelji duljem življenju? 

Nedavno provedeno istraživanje znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, kojim je obuhvaćeno 12 milijuna korisnika Facebooka pokazalo je da korištenje te društvene mreže utječe na dugovječnost. Naravno, ako se ona koristi na ispravan način.

- Kod gotovo svih korisnika Facebooka ustanovili smo korelaciju između umjerenog korištenja te društvene mreže i smanjenog rizika od preuranjene smrti - kazali su autori studije James Fowler i William Hobbs

Oni su usporedili podatke o kalifornijskim korisnicima Facebooka s podacima o općem zdravstvenom stanju stanovnika kalifornijskog Ureda javnog zdravstva.

Usredotočili su se na korisnike rođene u razdoblju između 1945. i 1989. te pratili njihovu online aktivnost u šestomjesečnom razdoblju. Uočili su da korisnici Facebooka imaju dulji životni vijek u odnosu na pojedince koji nisu online ili u postotcima: opasnost od preuranjene smrti prosječnoga korisnika Facebooka za 12 posto je manja nego kod osoba koje ne koriste tu društvenu mrežu. 

Znanstvenici su u istraživanju vodili računa i o broju prijatelja, objavljenih fotografija, objavljenih statusa i poslanih poruka kako bi ustanovili jesu li aktivniji ljudi na Facebooku bili i dugovječniji. Pretpostavili su da je stvaran život korisnika, dakle kada nisu bili na internetu, bio aktivniji kod onih koji su objavili više fotografija.

- Online interakcija smatrana je zdravom kada je aktivnost korisnika bila umjerena i upotpunjavala je stvaran život koji su korisnici vodili kada nisu bili na društvenoj mreži. Negativnu interakciju zamijetili smo samo kod osoba koje su provodile iznimno puno vremena online, a pritom su minimalno 'komunicirale' s ostalim korisnicima - kazao je Hobbs, dodavši kako je ustanovljeno i da su korisnici koji su prihvatili najviše zahtjeva za prijateljstvo bili kandidati za najdulji životni vijek u odnosu na ostale. 

Hobbs i Fowler su istaknuli da rezultati njihova istraživanja upućuju na korelaciju i da se ne bi smjeli interpretirati kao uzročno-posljedična veza. 


Društvena izolacija i društveni mediji

Sve više ljudi u modernom svijetu živi samo. Puno ih se žali da se osjećaju sve usamljenije. U Velikoj Britaniji je u 2014. svaki deseti sudionik jedne ankete odgovorio da nema nijednog bliskog prijatelja.

Studija provedena 2010. u Sjedinjenim Državama pokazala je da se 43 posto Amerikanaca u dobi od 45 do 49 godina svakodnevno osjeća usamljeno. 

Istraživanja poput ovoga što su ga proveli Hobbes i Fowler važna su jer uključuju i društvene mreže u širu sliku o socijalnoj izolaciji i o dobrobiti društvenih mreža za zdravlje pojedinca. U širem kontekstu, smatraju znanstvenici, osjećaj pojačane izoliranosti društveni bi mediji mogli ublažiti i pružiti svojevrsnu potporu, ako se koriste 'mudro' i umjereno.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a prenio ih je portal Medical News Today. 

Facebook komentari

hr Tue Nov 01 2016 21:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8dac4c2af47f80088b45dd/80

Malo je brrrrrr: Sedam promjena koje se događaju našem tijelu zbog hladnoće

Zima je godišnje doba kojemu se ne vesele baš svi. Hladni zimski dani osim snježnih radosti mogu nam donijeti loše psihičko i fizičko stanje. Umor, crvenilo kože, bol u ekstremitetima samo su neke od nuspojava koje nam donosi zima.
Sama pomisao da nas vani očekuju temperature ispod nule navodi nas na razmišljanje o tome što će takvi vremenski uvjeti napraviti našoj koži ili našem organizmu. Donosimo vam 7 neobičnih promjena koje se događaju s našim tijelom uslijed niskih temperatura, piše zadovoljna.hr.

1. Trošimo više kalorija
Istraživanje koja su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Wyoming pokazala su da se za vrijeme zime i hladnog dana povećava razina potrošenih kalorija. Prema njemu našem je tijelu potrebno puno više napora i vremena da bi se ugrijalo. Za skidanje kilograma se ipak moramo malo više potruditi jer je broj kalorija koji trošimo jako mali.

2. Prsti nam se stanjuju
Ne, nije šala za vrijeme zime naši prsti se stanjuju. Razlog tome je taj što manje krvi dolazi do naših ekstremiteta, a rezultat su manji prsti.

3. Bol u ekstremitetima
Neugodan i bolan osjećaj kao da nemamo prste na nogama ili rukama može biti znak Raynaudove bolesti koja nastaje i zbog stezanje malih arterijskih krvnih žila, no najčešće je povezan s hladnoćom i nije opasana, a vrlo lako se može spriječiti nošenjem toplije odjeće.

4. Problemi s vidom
Vjetar, snježne padaline i hladno vrijeme djeluju loše i na naš vid. Bjelina snijega loše utječe na mrežnicu oka tako ako se odlučite za nošenje sunčanih naočala u vrijeme zime nećete pogriješiti jer ćete time zaštiti svoje oči od oštećenja.

5. Crvenilo u licu

Crvenilo lica normalna je stvar, a događa se iz razloga što krv iz lica odlazi u važnije dijelove tijela kao što su srce ili pluća. Čim se naš organizam ugrije boja naše kože vraća se u normalu.

6. Veća mogućnost srčanog udara
Kako bi se osigurala veća toplina tijela srce pojačano radi da bi dovelo više krvi do naših ekstremiteta, a rezultat toga je povišeni krvni tlak koji vodi do srčanog udara. Mogućnost dobivanja srčanog udara odnosi se većinom na starije ljude i osobe koje imaju probleme sa srcem.

7. Promjena raspoloženja
Manjak D vitamina i sunca rezultira lošim raspoloženjem koje ponekad nosi i nemilu depresiju. Kako biste izbjegli negativne osjećaje dobra ideja je povećati druženja s prijateljima ili upisati neku slobodnu aktivnost.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 18:29:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8da8d62af47fa6098b457c/80

Kardiolozi upozoravaju da se elektrostimulatore i defibrilatore može hakirati

Srčani uređaji koji koriste računalne programe uz bežične veze izloženi su mogućnosti hakerskih napada koji bi mogli izazvati životno opasne poremećaje njihova rada, upozoravaju američki kardiolozi.

Medicinski uređaji meta su hakerskih napada više od desetljeća, navode liječnici u radu objavljenom u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Sve veća popularnost uređaja koji koriste programe uz bežične veze dovela je do većeg rizika od hakerskog reprogramiranja uređaja kako bi oni radili nepravilno ili kako bi se ometalo prenošenje informacija koje su potrebne liječnicima da prate na daljinu zdravstveno stanje pacijenata ili kako bi se baterije prerano potrošile, pišu kardiolozi.

“Većina tih napada predstavlja teoretske rizike”, kaže dr. Dhanunjaya Lakkireddy iz sveučilišne bolnice u Kansas Cityju.

“Nema dokumentiranog slučaja hakiranja srčanog uređaja kod stvarnog pacijenta”, kaže Lakkireddy. “U ovom je trenutku blokiranje uređaja ili promjena njegova rada kako bi se naštetilo pacijentu ograničena na televizijske serije i filmove”.

U pogledu usađenih srčanih uređaja američke vlasti upozorile su proizvođače na ranjivost njihova praćenja na daljinu i mogućnost da se veza prekine ili uspori ili da se kibernetičkim upadima izazove poremećaj rada i pražnjenje baterije, navode kardiolozi.

U pogledu elektrostimulatora srca strahovanja se odnose na to da bi hakiranje rezultiralo iznenadnim smrtonosnim poremećajem ritma.

Defibrilatori implantirani kako bi spriječili smrt od srčanog zastoja također su izloženi hakiranju i mogli bi proizvesti nepotrebne udare ili podbaciti kad su takvi udari potrebni.

Jedini sigurni način smanjivanja rizika hakiranja je korištenje uređaja koji ne dozvoljavaju bežičnu komunikaciju i unapređenje programa na daljinu. No s druge strane pacijenti imaju koristi od takve tehnologije zbog toga što pristup uređaju na daljinu može poboljšati njegov rad i omogućava popravke i poboljšanja bez ponavljanja operacije.

“Rizik povezan sa zdravstvenim komplikacijama zbog nekorištenja takvog medicinskog uređaja nadmašuje rizik od hakiranja uređaja", kaže tehnološki stručnjak Ali Youssef iz zdravstvenog sustava Henry Ford u Detroitu.

U stvarnosti veći razlog za zabrinutost trebala bi biti zaštita privatnosti nego mogućnost hakerskih napada čiji je cilj naštetiti pacijentima, kaže Youssef.

“Najveća prijetnja pacijentima je da hakeri presretnu i izmijene podatke koje šalje ili prima medicinski uređaj”, kaže Youssef. “Ako to ne otkrije osoblje za kibernetičku sigurnost to može  utjecati na liječnički karton pacijenta i dovesti do nepotrebnih zahvata ili lijekova”.

Nikad se ne mogu uređaji potpuno zaštititi od opasnosti hakiranja i liječnici bi o tome riziku trebali razgovarati s pacijentima, kaže Richard Sutton s britanskog Imperial College London.

Kevin Fu, znanstvenik sa sveučilišta Michigan u Ann Arbor kaže kako bi stari računalni virus mogao predstavljati vjerojatniju prijetnju od hakerskog napada i on bi mogao dovesti do nenamjernog rušenja globalnog praćenja telemetrijskih podataka za stotine tisuća pacijenata odjednom.

“Nema razloga za paniku”, kaže dr. David Armstrong sa sveučilišta Arizona u Tucsonu. “Dodatni stres koji je rezultat strahovanja da će netko 'oteti' vaš uređaj vjerojatno više povećava rizik od srčanog udara nego rizik od hakiranja sam po sebi”.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 18:15:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d962c2af47f80088b45bb/80

Nije šala: Višak kilograma, alkohol i kava su recept za dugovječnost

Za dug život dobro je imati nekoliko kilograma viška, hobi u kojem uživate, vrijeme za kavu i želju za umjerenom tjelovježbom
Dvije čaše vina ili piva svaki dan te pokoji kilogram viška recept su za dugovječnost, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija. Oni su analizirali navike 1700 osoba starijih od 90 godina te došli do zaključka da je umjereno konzumiranje alkohola jedan od pet ključnih elemenata za dugovječnost. Oni koji su u prosjeku pili svaku večer dvije čaše vina ili piva, imali su za 18 posto manji manji rizik od prerane smrti od onih koji to nisu činili, piše Život i stil.

Osim alkohola, za dug život dobro je imati i nekoliko kilograma viška, hobi u kojem uživate te vrijeme za kavu. Profesorica sa spomenutog sveučilišta Claudia Kawas došla je do otkrića da ljudi koji dva sata dnevno posvećuju svom hobiju imaju 21 posto rizik od prerane smrti, a kod onih koji se svakodnevno 15 do 45 minuta bave tjelovježbom taj je rizik umanjen za 11 posto.

Konzumacija dvije šalice kave na dan rizik od prerane smrti smanjuje za 10 posto. Mršave osobe imaju za 50 posto viši rizik od preranog umiranja od osoba koje imaju koji kilogram viška.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 16:58:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d6bb42af47f33088b45c1/80
Foto: radio Imotski

Spomenik Mercedesu mogao bi pod poznatu imotsku kostelu

Imoćani se nisu šalili kada su objelodanili da će podignuti spomenik automobilu, legendarnom Mercedesu, prvi takav u Europi, možda i u svijetu. Iako ih već mnogi uspoređuju s tim kultnim automobilom, većina je bila skeptična da će to i realizirati.

No vrijedni članovi Oldtimer kluba Imotski sa svojim poduzetnim predsjednikom Ivanom Topićem Notom radili su u tišini i  konačno u utorak su izišli sa završnom skicom budućeg spomenika.


Rad je to nadarenoga umjetnika i poznatoga građevinara Mislava Rebića. 


Mercedes „Minika 115“ bit će isklesan od imotskog kamena u naravnoj veličini. Upravo tom tipu ove godine je i pedeseti rođendan od prvog izlaska iz tvornice, a i najveći broj Imoćana upravo vozi tu popularnu sto petnaesticu. 


Spomenik će se financirati od donacija, a ime svakog donatora bit će, kako kaže Nota, zlatnim slovima ispisano na posebnoj ploči uz spomenik. Otvoren je i natječaj za donacije i za izvođača radova. Postoje tri ideje za lokaciju, ali je najizglednija ona pod starom kostelom na starom imotskom kolodvoru s kojega je kretala vojska Imoćana put njemačkih bauštela, piše radio Imotski


Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 13:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .