Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5888e30b1eea8fdf2b8b4598/80
Foto: DalmacijaNews

HNB objasnio predsjednici što bi donijela deprecijacija kune

Deprecijacijom do veće inflacije

Hrvatska narodna banka reagirala je na smjernice Gospodarskog vijeća predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, u kojima se, između ostalog, zagovara deprecijacija kune po stopi od dva posto godišnje.

Reakciju HNB-a N1 prenosi u cijelosti.

Hrvatska narodna banka nastavit će voditi dosadašnju tečajnu politiku. Riječ je o politici stabilnog tečaja kune, na kojoj se – u uvjetima visoke razine euroizacije u Republici Hrvatskoj – temelji politika održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnost. Ta politika tečaja ne podrazumijeva najavu parametara kretanja tečaja kune prema euru. To bi, naime, bitno ograničilo mogućnosti djelovanja monetarne politike, a moglo bi izazvati i druge neželjene posljedice (primjerice, otvorilo bi prostor za spekulativne aktivnosti na tržištu).

Kada je riječ o konkretnim učincima predložene deprecijacije, valja istaknuti da bi nominalna deprecijacija kune prema euru i drugim svjetskim valutama od 10% povećala razinu ukupnog duga svih domaćih sektora, osim banaka i HNB-a, za oko 51,7 mlrd. kuna ili 15,1% BDP-a. Od porasta zaduženosti zbog deprecijacije, na središnju državu, nefinancijska poduzeća i stanovništvo redom se odnosi 22,0 mlrd. kuna (6,4% BDP-a), 19,6 mlrd. kuna (5,7% BDP-a) te 7,6 mlrd. kuna (2,2% BDP-a).

Deprecijacijom do veće inflacije

Izravni negativni učinak ocijenjen je u odnosu na stanje duga na kraju lipnja 2016. godine. Tada je ukupni domaći i inozemni dug svih sektora, osim banaka i HNB-a, iznosio 692,7 mlrd. kuna (202,0% BDP-a), pri čemu je od toga 517,0 mlrd. kuna (150,8% BDP-a) ili 74,6% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu. Pritom je ukupni dug opće države iznosio 285,7 mlrd. kuna, od čega je 219,6 mlrd. kuna ili 76,9% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu. Što se tiče nefinancijskih poduzeća, njihov je ukupni dug ocijenjen na 253,6 mlrd. kuna, od čega je pod utjecajem tečajnih kretanja 196,0 mlrd. kuna ili 77,3%. Ukupni dug stanovništva iznosio je 122,4 mlrd. kuna, od čega je 76,0 mlrd. kuna ili 62,1% bilo u stranoj valuti ili indeksirano uz stranu valutu.

K tome, deprecijacija nominalnog tečaja kune dovela bi sigurno do povećanja inflacije, ali je to teško kvantificirati iz statističkih podataka, s obzirom da je tečaj kune prema euru tijekom posljednjih dvadesetak godina stabilan. Prema rezultatima HNB-ove ankete o načinu na koji poduzeća u Hrvatskoj određuju i mijenjaju cijene svojih proizvoda, koja je provedena 2010. godine, oko 90% poduzeća promijenilo bi cijenu svog proizvoda ukoliko bi promjena tečaja bila veća od 2%.


Facebook komentari

hr Thu Feb 02 2017 20:59:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58adba04b47398fc6e8b4587/80
Foto: Ferata

Ministar Tolušić posjetio tvrtku Conex u Čaporicama

Na kraju dvodnevnog boravka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić posjetio je tvrtku za preradu ribe Conex Trade d.o.o. u triljskoj gospodarskoj zoni Čaporice

U pratnji ministara Tomilsava Tolušića bili su saborski zastupnik i triljski gradonačelnik Ivan Šipić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Trilja Ivan Bugarin, tajnik Grada Ivan Šušnjara i ravnatelj Javne ustanove RERA Splitsko-dalmatinske županije Jozo Sarač.

S trenutnim stanjem tvrtke i poslovnim aktivnostima ministra je upoznao direktor Conexa Mladen Milaković, koji je kazao kako je tvrtka osnovana je 1989. godine i jedna je od vodećih na području Hrvatske u sektoru ribarstva i prerade ribe. U samom pogonu uposleno je oko 170, uglavnom stalnih radnica, a pogon se prostire na 17 tisuća metara kvadratnih. Tijekom godine preradi se od 8 do 10 tisuća tona ribe. Plasman se nalazi uglavnom na tržištu EU te Kine i Japana, piše Ferata.

Podsjećamo, prije dva dana ministar Tomislav Tolušić posjetio je i farmu krava ‘Nena’ na Čitluku te proizvodne pogone sirane ‘Puđa’ i pršutane ‘Voštane’ u GZ Čaporice, a u Alkarskim dvorima održao je radni sastanak sa županom Zlatkom Ževrnjom, gradonačelnicima i načelnicima Cetinskog kraja, predstavnicima LAG-a Cetinska krajina Agrocentra Trilj te JU RERA. O tim aktivnostima ministar Tolušić je kazao:

‘Ovdje ima strašno puno potencijala kao i projekata koji su do sada dosta dobro realizirani. Moram reći da sam fasciniran s mnogim stvarima, a posebno s triljskom zonom i ovim pogonima kao što su Conex, Puđa, Voštane i ostali. Gdje god smo bili vidjeli smo da ima i određenih problema, ali ima stvari koje daju nadu da ovdje može biti puno bolje i kvalitetnije. Mladi, o kojima često pričamo, nemaju razloga otići nego trebaju ovdje ostati, kako u cetinskom kraju tako i u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji.’

Ministar Tolušić posebno je pohvalio čelništvo Grada Trilja za sve što je do sada urađeno u gospodarskoj zoni Čaporice, ističući kako će u svim daljnjim razvojnim aktivnostima u Ministarstvu poljoprivrede i drugim ministarstvima imati potrebnu potporu,javlja Ferata.



Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 17:22:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a97d58b47398295c8b460d/80
Foto: rudinapress

Otočka gospodarstva imaju prednost: Kako do bespovratnih 15.000 eura?:

Prof. Kovačić uputio je lokalne poljoprivrednike kako doći do bespovratnog novca za poslovne projekte, ali i kako zaštititi domaće sorte maslina
Narodna knjižnica i čitaonica Murter ugostila je u četvrtak profesora i konzultanta Sveučilišta u Zagrebu Damira Kovačića. - piše rudinapress

Prof. Kovačić uputio je lokalne poljoprivrednike kako doći do bespovratnog novca za poslovne projekte, ali i kako zaštititi domaće sorte maslina. Predstavio je podmjeru 6.3.1, kojom mali poljoprivrednici preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi mogu ostvariti potpore u iznosu od 15.000 eura.

– Otočka gospodarstva u tom natječaju imaju prednost od 15 bodova zbog toga što je natječaj posebice naklonjen izoliranim, tj. otočkim i brdsko-planinskim područjima koju ne mogu ostvariti druga poljoprivredna gospodarstva i zato u pravilu dobivaju tu mjeru –  otkrio je prof. Kovačić.

Podmjera 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ namijenjena je gospodarstvima ekonomske veličine od 2000 do 8000 eura, te je prof. Kovačić pojasnio na koji način iskoristiti ta sredstva u proizvodnji, ulaganjem u obnovljive izvore energije, kupnju stoke, ograđivanje gospodarstva itd. - piše rudinapress

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a56094b4739885528b45d7/80

Je li Ivica Todorić spreman žrtvovati Jamnicu?

Koncern Agrokor Ivice Todorića navodno prodaje Jamnicu, a trebala bi je kupiti Coca-Cola. Priče o prodaji Jamnice kruže već nekoliko tjedana, a tportalovi izvori tvrde kako su Coca-Cola i Agrokor već ušli u pregovore koji su zapeli na cijeni koju Agrokor traži za svoju perjanicu Koncern Agrokor Ivice Todorića navodno prodaje Jamnicu, a trebala bi je kupiti Coca-Cola. Priče o prodaji Jamnice kruže već nekoliko tjedana, a tportalovi izvori tvrde kako su Coca-Cola i Agrokor već ušli u pregovore koji su zapeli na cijeni koju Agrokor traži za svoju perjanicu
Doznaje se iz više izvora kako u Agrokoru od Coca-Cole traže 15 iznosa godišnje dobiti prije poreza, kamata i amortizacije (EBITDA). Drugim riječima, Todorić za Jamnicu traži oko 5,9 milijardi kuna (15 puta 398,5 milijuna kuna, koliko iznosi EBITDA Jamnice u protekla četiri kvartala).

Prosječna cijena koja se plaća u sektoru preuzimanja bezalkoholnih pića u Zapadnoj Europi, prema podacima profesora Aswatha Damodarana sa sveučilišta u New Yorku, jest 9,63 iznosa godišnje EBITDA. To znači da bi Jamnica, kada bi se stavila u prosjek s konkurencijom, vrijedila oko 3,8 milijardi kuna ili 2,1 milijardu kuna manje nego što Todorić navodno traži za nju, piše tportal.

Još je jedan pokazatelj vrijednosti kompanija koji se gleda kod preuzimanje trenutačna vrijednost tvrtke na burzi. Sada dionice Jamnice koštaju 129.000 kuna, sveukupno ih ima nešto više od 22.000 što znači da po burzi Jamnica vrijedi 2,85 milijardi kuna.

Drugi tportalov izvor, iz samog Agrokora, navodi da Todorić za Jamnicu traži 800 milijuna eura (ili šest milijardi kuna, što je u skladu s navodima prvog izvora) te napominje da Coca-Cola nudi maksimalno 500 milijuna eura ili 3,75 milijardi kuna što se opet poklapa s prosjekom vrijednosti preuzimanja u industriji.

Upitali su Coca-Colu i Agrokor jesu li ušli u pregovore oko preuzimanja Jamnice. U Coca-Coli poručuju kako je stav kompanije da ne komentira glasine, što već može biti indikativno samo po sebi, a u Agrokoru demantiraju sve pregovore oko prodaje. Podsjećamo da je i Jamnica uvrštena na tržište Zagrebačke burze zbog čega joj je gotovo nemoguće komentirati poslove koji su u tijeku a da o tome prije ne obavijesti Burzu. Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Facebook komentari

hr Thu Feb 16 2017 09:20:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a22ffcb4739879468b45de/80
Foto: Pixabay

Slovenija s rezervom o optimističkoj najavi rasta BDP-a od tri posto ove i iduće godine

Uz rast BDP-a i povoljna kretanja u domaćoj potrošnji, u Europskoj komisiji za Sloveniju najavljuju i smanjenje proračunskog deficita, ali i povećanje strukturnog manjka i javno-financijskih debalansa

Slovenski BDP trebao bi ove i iduće godine rasti po stopi od 3 posto, prema novoj prognozi Europske komisije, što je više od prosjeka u EU i eurozoni i bolje od zadnje jesenske prognoze Bruxellesa, no Ljubljana je prema takvom rastu koji se argumentira povoljnim kretanjima krajem 2016., te rastu izvoza i domaće potrošnje rezervirana.

Slovenska gospodarska komora objavila je u ponedjeljak da ostaje pri ranijoj prognozi o rastu nacionalnog BDP-a od 2,2 posto u ovoj godini jer smatra da je europska projekcija povećanja domaće potrošnje preoptimistična, a trendovi izvoza nesigurni zbog pojava protekcionističke politike u globalnoj trgovini.

Uz rast BDP-a i povoljna kretanja u domaćoj potrošnji, u Europskoj komisiji za Sloveniju najavljuju i smanjenje proračunskog deficita, ali i povećanje strukturnog manjka i javno-financijskih debalansa.

Prvi put nakon 10 godina u Europskoj komisiji najavljuju rast u svih 28 članica EU-a, ali upozoravaju i na rizike u trgovini koji dolaze zbog najava protekcionističke politike, osobito u Sjedinjenim Državama.



Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 23:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .