Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a64dad2b9e03e8c548b45cf/80
Foto: D.N.

Domaće banke daju 2,4 milijarde eura kredita za HAC, HC i ARZ

Pregovori s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja, koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi

Nakon što je u studenom prošle godine izdala obveznicu od 1,275 milijardi eura  za refinanciranje duga u cestarskom sektoru, Vlada nastavlja financijsko restrukturiranje tog sektora zaduživanjem na domaćem tržištu. - piše Novi list

Pregovori  s domaćim bankama oko dodatnog zaduženja,  koje će prema nekim informacijama iznositi 2,4 milijarde eura, su u završnoj fazi i kako kažu sugovornici iz financijskih krugova mogu  se završiti  za nekoliko dana ili nekoliko tjedana.

Sada se pregovara o najosjetljivijim stvarima ročnosti i kamati, ali cilj je da se postojeći krediti koje je država podizala za gradnju cesta i autocesta zamijene s onima s povoljnijim kamatama i duljim rokom dospijeća.

Obveznica koja je izdana  krajem prošle godine na europskom tržištu imala je prinos manji od tri posto i dospijeva 2030. godine. Nedugo nakon toga država je i na domaćem tržištu izdala obveznicu za refinanciranje dugova proračuna u iznosu od 5,8 milijardi i prinos od 1,8 posto ali na šest godina.

Nitko u Vladi ne želi spekulirati kakve bi uvjete s obzorom na ta dva izdanja trebalo imati novo zaduženje, jer će visina kamate ovisiti i o tome kolika će biti ročnost, ali ističu da dvije spomenute obveznice mogu biti okvirni putokaz za novo zaduženje. 

Ministarstvo financija vjerojatno će nastojati da se kredit podigne barem na deset godina, što bi onda moglo značiti nešto veću kamatu.  Novo zaduženje i povoljnija ročnost i kamata ne bi trebali biti upitni jer banke imaju viška novca, likvidnost u bankarskom sektoru veća je od 27 milijardi kuna.

Bolji rejting

Ovaj put postoji mogućnost da država ne izda obveznicu nego da se zaduženje realizira kao kredit uz državno jamstvo, ili čak kroz nekoliko kredita, pa ako njihov ukupan iznos doista bude 2,4 milijarde eura, to će značiti da je u samo nekoliko mjeseci, uključujući i euroobveznicu, financirano oko 70 posto ukupnog duga cestarskog sektora.  

Novi kredit cestraskom sektoru, ali i izdanje trezorskih zapisa, odnosno zamjena starog kratkoročnog duga od 900 milijuna kuna, pokazat će i jesu li banke u svoje uvijete već lani ukalkulirale procjenu da će se Hrvatskoj počekom ove godine popraviti kreditni rejting ili će se to tek osjetiti na novim uvjetima kreditiranja, nakon što je rejting poboljšanprije desetak dana.   

Naime, dug HAC-a, HC-a i Autoceste Rijeka – Zagreb je ukupno oko 5,2 milijarde eura, a  neće se refinancirati krediti koji su podignuti uz povoljne uvijete i kod međunarodnih financijskih institucija poput kredita kod Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Manja kamata

Kad je u studenom stari dug cestarskog sektora bio zamijenjen novom obveznicom to je prema procjenama u Vladi značilo godišnju uštedu od najmanje 150 milijuna kuna na kamatama, pa će se očekuje i da novo refinanciranje  donese nekoliko stotina milijuna kuna manje kamate.

No, glavnica duga ostat će ista, jer se zasad ne vidi prostora da  je taj sektor počne plaćati.

Za Projekt restrukturiranja i modernizacije cestovnog sektora Hrvatska je dobila i zajam od 22 milijuna eura te jamstvo od 350 milijuna eura, ali kod izdanja prošlogodišnje obveznice to jamstvo nije koristila.

Uvjet je bilo restrukturiranje sektora koje je značilo povećanje cijena cestarine,  odnosno više cijene u vrijeme turističke sezone, te smanjivanje broja zaposlenih u cestarskom sektoru za tisuću. Uz to morali bi se smanjiti i troškovi održavanja cesta i osmisliti novi način naplate cestarine.

Vlada se zasad drži plana, a iako dio analitičara smatra da promjene nisu dovoljno radikalne,  restrukturiranje cestarskog sektora jedna je od rijetkih reformi koju Vlada zasad provodi onako kako je sama zacrtala. - piše Novi list

hr Sun Jan 21 2018 19:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf075a30e4938ea168b45ba/80

Nikad više suza: Jean Michel Nicolier, francuski sin kojeg su četnici ubili jer je volio Hrvatsku

Svake godine Vukovar 18. studenog postane mjesto odavanja počasti žrtvi od strane Hrvata iz cijele Lijepe Naše te cijele političke scene. I ove godine brojni će branitelji, obitelji i ljudi dobre volje otići se pokloniti u grad koji je simbol svega onoga što je pratilo Hrvatsku kroz povijest. Portal Dalmacija News uoči dana ponosa donosi vam priče pod imenom "Nikad više suza"
Hrabrost je krasila Jean Michela Nicoliera, ali ne samo hrabrost nego i njegov osmijeh koji, bez obzira što je trpio bol ranjanjavanja, bol nepravde i bol suza i tuge Vukovara, nikad nije skidao s lica. Upravo je tako izgledao kada su u bolnicu ušli pripadnici JNA. Ovako se to odvijalo, po izjavi svjedoka, kada je Kemo tražio mladog Francuza:

Čim je ušao, pitao je: “Gdje je Francuz?” Jean je odmah istupio. “Dođi, majku ti ustašku, Kemo će ti pokazati!“ Kemo ga je tako tukao nekom palicom, a mi smo svi morali gledati kako mladi Jean vrišti i plače od bolova. I da, svi smo plakali, pa i ja. Plakao sam i tresao se dok mi se slijevala krv iz razbijenog uha… I zbog Francuza koji se valjao po podu i pred nama umirao, i zbog straha da će se to dogoditi i nama. Nemojte misliti da je tada bilo heroja među nama… Bili smo prestravljeni mučenjem...

1966. godine, prvog dana mjeseca srpnja u francuskom gradu Vesoulu rođen je Jean Michel Nicolier. Njegova priča kojom je upisan zlatnim slovima u povijest Vukovara, povijest cijele Hrvatske krenula je malo prije Domovinskog rata kada je mladić usprkos silnim molitvama i preklinjanju majke krenuo za Zagreb gdje je s Hrvatskim obrambenim snagama otišao na ratište kod Karlovca.

Suborci na bojištu zvali su ga „Francuz“, nakon Karlovca otišao je u Vukovar, na prvu crtu i ondje je 9. studenog ranjen da bi devet dana poslije bio odveden u Ovčaru. Sa zarobljenicima, u hangaru, prvo je, kako kaže svjedok Dragutin Berghofer Beli, pretrpio strašne batine, a onda je mladi život metkom ugasio Spasoje Petković zvan Štuka. Da je taj čin mučan i nezamisliv, ali i tek jedan od mnoštvo koje su nad Hrvatima činile četničke snage govori i činjenica kako je sitniš, od 20 franaka, poslije ubojstva spomenuti hladnokrvni četnik Štuka i uzeo iz Nicolierova džepa.

"Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje!“, rekao je Nicolier svojoj majci prije odlaska znajući u što se upliće i gdje ide, ali s tolikom ljubavi i željom da pomogne narodu, koji je i kako sam kaže, bio toliko namučen da se to „skrštenih ruku“ više nije moglo gledati.

Mladi Francuz u razgovoru prije nego je njegov život ugašen na Ovčari za lokalnu francusku televiziju prizore koje je vidio u Vukovaru i mjestima koji su se odupirali krvnicima opisao s tri riječi koje odzvanjaju još i danas - "Klaonica, klaonica, klaonica!“ 

"Više puta su mi predložili da izađem iz grada i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. U Vukovar sam došao kao dragovoljac. Mislim da im trebam pomoći. Vukovar je moj izbor, i u dobru, i u zlu," rekao je Michel Nicolier za francuske kolege.

Tek nakon 20 godina majka je doznala sudbinu svoga sina. Brižno ga je čekala na svom pragu, nije znala što je s njim, a onda je Antun Ivanković istražujući došao do nje, poslao joj pismo i tek nakon spomenutih dvadeset godina majka je shvatila da njezina sina više nema i da je on krvlju ostao upisan u povijest Lijepe Naše.

Uplakana je majka uzvratila odgovorom na pismo u kojem je napisala kako je od svog rođenja Nicolier strašno emotivno podnosio nepravdu i kako je imao potrebu svaku ispraviti: "U vrlo bolnim okolnostima mog života želio me zaštititi i nazivao me 'njegovom košutom'. Osjećala sam da nije sretan na ovom svijetu, bio  je previše uspravan i nije prihvaćao kompromise," napisala je majka u pismu.

Upravo je Ivanković prije nekoliko godina napravio i film o francuskom dragovoljcu, heroju Vukovara sa potresnim scenama koje su francuski reporteri snimili tek nešto prije je Nicolier odveden te scene razgovora s majkom koja se sjeća svog sina, a naslova „Jean ili miris smrti“ knjiga je i utemeljena na istraživanju Nevenke Nekić o francuskom dragovoljcu.

Na kraju, pjesma o Jeanu koju je napisala Branka Mlinar u spomen na ovog francuskog ratnika koji je ostavio svoj rodni dom i krenuo ispraviti četničku nepravdu koju su činili lijepoj i jedinoj nam Hrvatskoj.



Ime francusko, srce hrvatsko

 

Još jedno svitanje u tvoju mladost uvire.

Eiffelov toranj s ovoga mjesta ne vidi se,

Ali ruka anđela u spomenar domovine, himnu nebesku upisuje.

Naš ponos, ljubav i sjećanje na sve heroje istinske.


Misao i molitva izdižu se iznad tišine Dunava.

Imenima hrabrih život se nadahnjuje, ljubav nosi nove pobjede, na prvoj

Crti bojišta brani se grad krvlju poškropljen. Srce hrvatsko, ognjište sveto, Božji dar!

Hrvatska pjesma odasvud odzvanja kao znamen slobode na usnama, utkan u osmijeh

                mladoga Francuza.

Eiffelov toranj s ovoga mjesta ne vidi se.

Liju kiše hladne, jesenje. Urliče vjetar, divlja trava

 

Nikad ne nestaje, divlja trava žilava, iščupati ne da se.

Izgovaram s poštovanjem njegovo ime: Jean Michel! U tišini razmišljam o ljubavi i sudbini,

                    mudrosti i svjetlosti, idealima za koje se borio, o knjigama koje je čitao,                                                                                        

Cvijeću koje je volio jer htjela bih pjesmu ovu njime

Okititi i leptire bijele nektarom radosti, umjesto njega okrijepiti.

Laticama  nježnim, rasutim po stihovima, svaku ti ranu cjelivam, Jean Michel! 

I koljena do zemlje priginjem za tvoju snagu i odlučnost, za žrtvu i hrabrost,

                    za osmijeh pobjednika kojim si prkosio zlu.

Eiffelov toranj s ovoga mjesta ne vidi se, na vodotornju vukovarskom hrvatski stijeg vijori se.

Ruka anđela u spomenar domovine himnu ljubavi upisuje. Izgovaram s poštovanjem,

                     tvoje ime: Jean Michel! Ime francusko. Srce hrvatsko.                      

hr Sat Nov 17 2018 21:10:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf0708c0e49381d128b471c/80
Foto: Grad Split

"Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju": Palac gore za Palčiće!

Banovina je osvijetljena ljubičastom bojom...
Danas se u cijelom svijetu obilježava „Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju“, a s ciljem podizanja svijesti javnosti o problemima prerano rođene djece i njihovih roditelja i zgrada Banovine večeras je zasvijetlila ljubičastom bojom!
hr Sat Nov 17 2018 20:48:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf067920e49384e168b45b9/80

Od bure oboreni bor na Marjanu postao zanimljiv i šetajućim likovnjacima

Oboreni bor pretvorio se u plivača...

Očito da među posjetiteljima Marjana ima i likovnjaka kojima je od bure oboreni bor postao zanimljiv izgledom svojih neuobičajenih korjena nalikujući na plivača koji pliva leptirovim stilom, pa su vjerojatno priručnim alatom (flomasterima) nacrtali glavu plivača koji pliva butterfly punom brzinom hvatajući more svojim snažnim rukama (korijenjem).

Veliki broj djece koja šetaju s roditeljima na sjevernoj strani Marjana moći će se ovog vikenda zabaviti gledajući neobičnog plivača među borovima na Marjanu. Pitanje je kako će reagirati psi ljubimci, a i vepar Špiro ako slučajno na njega naiđe.

hr Sat Nov 17 2018 20:10:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf052680e49383d178b456c/80

"I u mom gradu Vukovar svijetli": Splićani se sjećaju Grada Heroja

Ovaj vikend sve je u znaku Vukovara
U splitskoj Vukovarskoj ulici već možemo vidjeti veliki broj svijeća koje simboliziraju sjećanje na vukovarske žrtve.

Vukovarska ulica cijelom dužinom zasvjetlila je svijećama u spomen na stradale civile i branitelje Grada Heroja- Vukovara.

Na samom početku ulice, točnije kod spomenika "I u mom gradu Vukovar svijetli" kojeg predstavlja skulptura "Dječaka s luminom" okupili su se brojni Splićani i Splićanke kako bi odali počast svim žrtvama.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara nije prisustvovao paljenu svijeća, već su umjesto njega bili zamjenici Nino Vela i Jelena Hrgović te predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić.

- Mi doista s ponosom dolazimo ovdje, posebno otkad je postavljen spomenik, to je postala točka okupljanja, onog početnoga, ali cijelom Vukovarskom posljednjih nekoliko dana ljudi izlaze na ulicu i odaju poštovanje, to je onaj minimum koji možemo napraviti, jednom godišnje u studenom sjetiti se velike žrtve Vukovara, i zahvaliti.- kazala je zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović.

U nedjelju, 18. studenog u kapeli samostana Školskih sestara franjevki na Lovretu održat će se sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu.

Sutra u 18 sati u Vukovarskoj ulici održat će se spomen čin "I u mom gradu Vukovar svijetli". 


hr Sat Nov 17 2018 18:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .