Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586ec6d71eea8f61c58b4576/80
Foto: Screenshot / YouTube

Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik

Njujorški multimilijarder Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik

Točno u podne po mjesnom ili u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se  koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost.

Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao američki predsjednik. Govor bi trebao trajati dvadesetak minuta, nestrpljivo se iščekuje, ali dosad nisu procurile naznake onoga o čemu će govoriti.

U skladu s tradicijom Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence zatim odlaze na ručak u Kongres, a u 15 sati (21 po srednjoeuropskom) počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea će pratiti oko 8000 sudionika parade, raznih orkestara, mažoretkinja, postrojbi predsatavnika svih rodova američke vojske.

Od 19 do 23 sata Trump, Pence i njihove supruge sudjeluju na tri službena inauguracijska bala.

U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik od 10 do 11 sati (od 16 do 17 po srednjoeuropskom vremenu) biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.

Sve će to skupa koštati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000. godine.


Prvi predsjednik u defanzivi

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta.

Među brojnim izazovima s kojima se suočava izabrani predsjednik najhitniji je onaj kojim bi trebao "umiriti brod", odnosno svesti svoje razbuktale sukobe s brojnim akterima na razumnu mjeru. Zadnjih se tjedana sukobio s američkom obavještajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili izjave u lošem stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.

Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost.

On tvrdi da su ankete namještene. "Isti ljudi koji su vodili simulirana istraživanja prije izbora i bili su u krivu, sada vode istraživanja popularnosti. Namještana su kao i prije", komentirao je na Twitteru.

Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Bude li, međutim, prvih 100 dana njegove administracije popraćeno stvaranjem populističkog zakonskog okvira i odgovarajućim konkretnim aktivnostima to bi moglo pomoći popravljanju javne slike.


Suparnici i saveznici

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.    

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.
Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.   

Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao "zastarjelim", kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

"Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD", kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. "On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće".


Neočekivani predsjednik

Nagao, neumjeren i politički neiskusan, Donald Trump nije se uklapao u tradicionalni profil kandidata za najmoćnije radno mjesto na svijetu.

Republikanski mulitimilijarder bezgranične energije i golema ega prkosio je svim predviđanjima od samog početka i pokazao se nepobjedivim političkim protivnikom prvo svojim prootukandidatima za stranačku nominaciju, a zatim i mnogo iskusnijoj Hillary Clinton.

Trebalo mu je manje od 17 mjeseci da dođe do Bijele kuće, čime je nadmašio rivale koji su to sanjali godinama
Sedamdesetgodišnji bogataš svojim je govorima, koji su bili melem za uši frustiranim i nesigurnim Amerikancima na vjetrometini globalizacije, milijunima njih postao glasonoša promjena.

Do srži je potresao Republikansku stranku koja ni do zadnjih dana kampanje nije sigurna bi li ga prigrlila ili se od njega distancirala.

Prije nego što je krenuo u kandidaturu, Trump je bio poznat u gotovo svakom američkom domaćinstvu po svojem golemom bogatstvu, luksuznim hotelima, golferskim igralištima i kockarnicama, po razvodima koji su punili naslovnice i po televizijskom 'reality showu' Pripravnik.

U kampanji se pokazao i kao snažna 'politička životinja' i populistički junak koji je obećao da će "Ameriku ponovo učiniti velikom".


Neustrašiv i nepredvidljiv

Trump se u kampanji nije bojao reći bilo što, ali uistinu bilo što. A tako je nastavio i u tranzicijskoj fazi.

Protivnike je u kampanji udarao ondje gdje ih najviše boli. Osuđivao "pokvareni" sustav, političke dužnosnike nazivao "korumpiranima" i tvrdio da "američki mediji truju mozak biračima".

Iako je u pobjedničkom govoru rekao da će ujediniti Ameriku, i nakon toga se svojim omiljenim komunikacijskim oružjem, Twitterom, jednako obračunavao s onima koji  su ga kritzirali. Izvrijeđao je svoje obavještajne službe, CNN, Meryl Streep i uglednog borca za građanska prava Johna Lewisa.

Kao i u kampanji, i danas nudi jednostavna rješenja za najsloženije probleme - rekao da će izgraditi zid na američkoj granici s Meksikom kako bi zaustavio useljavanje i natjerati Meksiko da ga sam plati. Najavio je da će protjerati 11 milijuna ilegalnih useljenika. Uvjeren je da će stvoriti nova radna mjesta samo tako što će iznova ispregovarati američke međunarodne trgovinske sporazume. Najavio je da će prvi dan u uredu poništiti mnoge izvršne uredbe svoga prethodnika.


Biografija

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump.

Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga s 13 godina poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni poslovni fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon fakulteta, a ovaj mu je pomogao da stane na noge "malim zajmom od par milijuna dolara".

Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luskuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u ‘reality showu’ Pripravnik i njegovom nastavku sa slavnim osobama.

Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.

Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/542d84aa189942727d00000b/80

Miodrag Kostić zainteresiran za kupnju Mercatora-S?

Srbijanski tajkun Miodrag Kostić koji je do sada u Sloveniji investirao velika sredstva u nekretnine, turističku industriju i bankarstvo, zanima se i za kupnju Mercatora-S, maloprodajnog lanca posrnulog Agrokora u Srbiji, ključne tvrtke koja u toj zemlji posluje u okviru slovenskog Mercatora, piše u subotu slovenski portal Siol.net, pozivajući se na svoje neimenovane izvore.
Kostić je zadnjih nekoliko tjedana od austrijskih i talijanskih banaka otkupio njihove tražbine prema Mercatoru za oko 28 milijuna eura, a pri kraju su i njegovi pregovori s konzorcijem banaka koje su Mercatoru dale sindicirani kredit o kupnji još 14 milijuna eura tražbina prema Mercatoru, navodi portal, ne otkrivajući svoje izvore.

Prva Kostićeva investicija u Sloveniji bila je kupnja hotela Kempinski u Portorožu za 24 milijuna eura 2015. godine, a jedan je od većih dioničara Gorenjske banke u kojoj želi otkupiti većinski vlasnički udio od slovenskih fondova.

Ljubljansko "Delo" pisalo je početkom ovoga tjedna o navodnoj inicijativi iz Srbije da se zbog krize Agrokora i rizika koje ona donosi tvrtkama tog koncerna u Srbiji i Sloveniji te kompanije "izuzmu iz sistema Agrokora". O tome je navodno slovenskom ministru Zdravku Polčivalšeku pisao nekadašnji srbijanski ministar financija Mladen Đinkić, nije poznato u kojoj ulozi. Počivalšek informaciju "Dela" nije komentirao niti na nju reagirao.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 12:11:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e32818b4739873108b46ab/80

Nekoliko ranjenih u napadu nožem u Muenchenu

Jedan je muškarac ranio u subotu ujutro u Muenchenu "nekoliko osoba" nožem a potom pobjegao, objavila je policija ne navodeći neposredno motiv napadača.

Muškarac je "ranio nožem nekoliko osoba" u središtu Muenchena i "trenutno je još uvijek u bijegu", napisala je na Twitteru lokalna policija.

"Tragamo za počiniteljem svim raspoloživim policijskim snagama", dodaje policija na Twitteru, ističući kako razlozi napada zasad nisu poznati.

Po on line izdanju dnevnika Bild koji citira policiju nijedna ranjena osoba nije u smrtnoj opasnosti.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 11:03:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Zatvaranje granice s republikama na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak u Sočiju da bi zatvaranje ruske granice sa samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine dovelo do situacije slične onoj u Srebrenici.

 Govoreći na vanjskopolitikčkom forumu Valdai u Sočiju on je rekao da bi, ukoliko bi se donijela takva odluka, uslijedilo krvoproliće što Rusija nikad ne bi dopustila.

"Dok su god politička pitanja neriješena, ti teritoriji ne uživaju poseban status i zakon o amnestiji ne postoji, odluka da se zatvore granice između Rusije i nepriznatih republika dovela bi do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. Došlo bi do krvoprolića. Ne možemo dopustiti da se to dogodi", rekao je Putin.

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska.

Najveća pogreška Rusije, istaknuo je, jest što je posljednjih 15 godina previše vjerovala Zapadu što je protumačeno kao njezina slabost.

Na pitanje koja je najveća pogreška Moskve u odnosima sa Zapadom rekao je: "Naša najveća pogreška je što smo vam vjerovali previše. Interpretirali ste naše povjerenje kao slabost i to ste iskorištavali", odgovorio je sudioniku skupa koji je stigao iz Njemačke.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, naglasio je da se u SAD-u vodi nevjerojatna antiruska kampanja u kojoj se za svaku pogrešku na domaćem planu odmah okrivljuje Mosvka.

Međutim, izrazio je vjerovanje da se odnosi mogu popraviti i da dvije zemlje mogu surađivati na širem broju područja.

"Imamo dijalog na radnoj razini i na razini posebnih službi, ministarstava obrane, ministarstava vanjskih poslova. Postižemo zajedničke rezultate. Trebamo proširiti suradnju i na druga područja", istaknuo je ruski predsjednik.

Naglasio je da se Donalda Trumpa nekada doživljava kao nepredvidivog ali da je to stoga jer mu njegovi politički protivnici onemogućavaju da ispuni mnoga od predizbornih obećanja.

Američki predsjednik ima demokratski mandat i treba ga poštivati, smatra Putin.

"Izabrao ga je američki narod i u najmanju ruku zbog toga ga se mora poštivati, mada se i ne slagali s njegovim stajalištem", rekao je Putin na forumu.

Rusija je bila zadovoljna Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a ali nade u poboljšanje odnosa s Washingtonom su raspršene istragama Kongresa i FBI-ja o vezama Trumpove kampanje s Rusijom.

Putin je također izrazio sumnju da bi eventualni američki preventivni udar na Sjevernu Koreju uništio svo oružje koje posjeduje Pjongjang, a što se tiče Sirije strahuje, kako je kazao, da bi proglašene "zone deeskalacije" mogle dovesti do podjele zemlje. Pritom je izrazio nadu da se to ipak neće dogoditi.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

U Njemačku bi moglo doći mnogo manje članova obitelji migranata od očekivanog

Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji

Stručnjaci Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) došli su u četvrtak do zaključka da je broj osoba koje bi u sklopu procesa spajanja obitelji migranata mogao doći u Njemačku mnogo manji nego što se to dosad smatralo.

„Na svakog izbjeglicu u prosjeku bi moglo doći 0,28 članova obitelji. U brojkama to znači između 150 i 180 tisuća“, rekao je stručnjak IAB-a za useljavanje Herbert Bruecker za agenciju Reuters.
 Jedna studija koju je IAB načinio u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje kao razloge malog broja potencijalnih članova obitelji azilanata koji bi imali pravo na dolazak u Njemačku navodi činjenicu da je velik broj migranata neoženjen i bez djece, priopćeno je u četvrtak u središtu agencije u Nuernbergu.

 Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji.

 Još krajem ljeta ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unije CDU) je govorio o „ogromnim brojkama“.

 „Procjenjujemo da će na jednog izbjeglicu doći po još jedan član obitelji“ rekao je De Maiziere. To bi značilo još najmanje 800.000 izbjeglica.

 Pitanje prava dolaska članova obitelji za migrante je jedna od najspornijih točaka u pregovorima o sklapanju koalicijske vlade demokršćana, liberala i zelenih.

Kršćansko-socijalna unija (CSU) se žestoko protivi ukidanju mjere zabrane dovođenja članova obitelji koji je na snazi do proljeća sljedeće godine dok su Zeleni najavili kako neće odustati od prava na spajanje obitelji migranata.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 17:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .