Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586ec6d71eea8f61c58b4576/80
Foto: Screenshot / YouTube

Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik

Njujorški multimilijarder Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik

Točno u podne po mjesnom ili u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se  koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost.

Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao američki predsjednik. Govor bi trebao trajati dvadesetak minuta, nestrpljivo se iščekuje, ali dosad nisu procurile naznake onoga o čemu će govoriti.

U skladu s tradicijom Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence zatim odlaze na ručak u Kongres, a u 15 sati (21 po srednjoeuropskom) počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea će pratiti oko 8000 sudionika parade, raznih orkestara, mažoretkinja, postrojbi predsatavnika svih rodova američke vojske.

Od 19 do 23 sata Trump, Pence i njihove supruge sudjeluju na tri službena inauguracijska bala.

U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik od 10 do 11 sati (od 16 do 17 po srednjoeuropskom vremenu) biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.

Sve će to skupa koštati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000. godine.


Prvi predsjednik u defanzivi

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta.

Među brojnim izazovima s kojima se suočava izabrani predsjednik najhitniji je onaj kojim bi trebao "umiriti brod", odnosno svesti svoje razbuktale sukobe s brojnim akterima na razumnu mjeru. Zadnjih se tjedana sukobio s američkom obavještajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili izjave u lošem stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.

Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost.

On tvrdi da su ankete namještene. "Isti ljudi koji su vodili simulirana istraživanja prije izbora i bili su u krivu, sada vode istraživanja popularnosti. Namještana su kao i prije", komentirao je na Twitteru.

Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Bude li, međutim, prvih 100 dana njegove administracije popraćeno stvaranjem populističkog zakonskog okvira i odgovarajućim konkretnim aktivnostima to bi moglo pomoći popravljanju javne slike.


Suparnici i saveznici

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.    

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.
Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.   

Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao "zastarjelim", kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

"Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD", kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. "On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće".


Neočekivani predsjednik

Nagao, neumjeren i politički neiskusan, Donald Trump nije se uklapao u tradicionalni profil kandidata za najmoćnije radno mjesto na svijetu.

Republikanski mulitimilijarder bezgranične energije i golema ega prkosio je svim predviđanjima od samog početka i pokazao se nepobjedivim političkim protivnikom prvo svojim prootukandidatima za stranačku nominaciju, a zatim i mnogo iskusnijoj Hillary Clinton.

Trebalo mu je manje od 17 mjeseci da dođe do Bijele kuće, čime je nadmašio rivale koji su to sanjali godinama
Sedamdesetgodišnji bogataš svojim je govorima, koji su bili melem za uši frustiranim i nesigurnim Amerikancima na vjetrometini globalizacije, milijunima njih postao glasonoša promjena.

Do srži je potresao Republikansku stranku koja ni do zadnjih dana kampanje nije sigurna bi li ga prigrlila ili se od njega distancirala.

Prije nego što je krenuo u kandidaturu, Trump je bio poznat u gotovo svakom američkom domaćinstvu po svojem golemom bogatstvu, luksuznim hotelima, golferskim igralištima i kockarnicama, po razvodima koji su punili naslovnice i po televizijskom 'reality showu' Pripravnik.

U kampanji se pokazao i kao snažna 'politička životinja' i populistički junak koji je obećao da će "Ameriku ponovo učiniti velikom".


Neustrašiv i nepredvidljiv

Trump se u kampanji nije bojao reći bilo što, ali uistinu bilo što. A tako je nastavio i u tranzicijskoj fazi.

Protivnike je u kampanji udarao ondje gdje ih najviše boli. Osuđivao "pokvareni" sustav, političke dužnosnike nazivao "korumpiranima" i tvrdio da "američki mediji truju mozak biračima".

Iako je u pobjedničkom govoru rekao da će ujediniti Ameriku, i nakon toga se svojim omiljenim komunikacijskim oružjem, Twitterom, jednako obračunavao s onima koji  su ga kritzirali. Izvrijeđao je svoje obavještajne službe, CNN, Meryl Streep i uglednog borca za građanska prava Johna Lewisa.

Kao i u kampanji, i danas nudi jednostavna rješenja za najsloženije probleme - rekao da će izgraditi zid na američkoj granici s Meksikom kako bi zaustavio useljavanje i natjerati Meksiko da ga sam plati. Najavio je da će protjerati 11 milijuna ilegalnih useljenika. Uvjeren je da će stvoriti nova radna mjesta samo tako što će iznova ispregovarati američke međunarodne trgovinske sporazume. Najavio je da će prvi dan u uredu poništiti mnoge izvršne uredbe svoga prethodnika.


Biografija

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump.

Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga s 13 godina poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni poslovni fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon fakulteta, a ovaj mu je pomogao da stane na noge "malim zajmom od par milijuna dolara".

Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luskuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u ‘reality showu’ Pripravnik i njegovom nastavku sa slavnim osobama.

Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.

Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 08:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/599c2bddb9e03ed0568b471f/80
Foto: Christian Jobst/PID

U Beču za neplaćenu boravišnu pristojbu uskoro kazne i do 2.100 eura

Pooštrenje zakonskih mjera za iznajmljivače na online platformama

I glavni se austrijski grad kao i većina drugih europskih metropola još uvijek bori s platformama za iznajmljivanje stanova. Ponajviše zbog neplaćanja boravišnih pristojbi koje čine bitnu proračunsku stavku.

U Beču su stoga najavili zakonsko pooštrenje, pa će od 18. kolovoza 2017. online platforme za iznajmljivanje morati prijaviti sve privatne smještaje koji su kod njih registrirani.

Iako nove zakonske mjere još nisu stupile na snagu u Beču je već sada zabilježen porast proja plaćenih boravišnih pristojbi. Već je početkom kolovoza uplaćeno 1.446 boravišnih pristojbi, što je za 57,3 posto više nego prije godinu dana.

Boravišne pristojbe od iznajmljivanja putem platformi Gradu su Beču u proteklih šest mjeseci donijele prihod od 846.190 eura. U istom razdoblju prošle godine istim je putem uplaćeno svega 618.186 eura.

Najveći dio boravišnih pristojbi ipak dolazi iz hotela i hostela, a ukupni iznos koji je grad Beč ovim putem zaradio u prvih je šest mjeseci 2017 godine iznosio 13,1 milijuna eura.

U Beču je trenutno 8.000 stanova koji se iznajmljuju putem platformi kao što je Airbnb, a u prošlosti je samo mali dio vlasnika stanova plaćao pristojbe, iako od 100 eura zarađenih od iznajmljivanja stana boravišna pristojba iznosi oko 2,50 eura.

Pored obveze dijeljenja podataka o iznajmljivačima novi zakon donosi i povećanje kazni za one koji se odluče ne platiti pristojbu, i to s 420 eura na čak 2.100.

Ono što je još otvoreno, pitanje je hoće li platforme za iznajmljivanje u budućnosti same zaračunavati boravišnu pristojbu i plaćati je gradu ili će to morati sami iznajmljivači, a pregovori s predstavnicima Grada Beča još traju.

 

Facebook komentari

hr Tue Aug 22 2017 15:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5332aeef17994264617b246a/80
Foto: Ivo Ravlić / CROPIX

U Austriji dijete pronašlo granatu u smeću i odnijelo je policiji

Dijete od 12 godina zapanjilo je austrijske policajce kad im je u nedjelju navečer predalo protutenkovsku granatu koju je pronašlo u kanti za smeće, protivno sigurnosnim propisima, objavile su vlasti u ponedjeljak.

Predmet je identificiran kao "protutenkovska granata M25 od 40 mm", istaknula je policija. Dijete je objasnilo kako ju je pronašlo u kanti za smeće u zgradi u Knittefeldu, u Štajerskoj, na jugoistoku zemlje.

Vlasti su tom prigodom podsjetile da "ratna municija i oružje ostaje opasno i kad je zahrđalo", te da u slučaju da se na njih naiđe njome mogu rukovati samo specijalizirane službe.

Otvorena je istraga kako bi se odredilo podrijetlo granate. Nju će neutralizirati minolovci, naglašeno je.

Facebook komentari

hr Mon Aug 21 2017 16:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/563d1f55b118e13b038b4bcc/80

Osumnjičeni za napad u Barceloni smaknuo još jednu osobu - mediji

Policija nastavlja potragu za 22-godišnjim Younesom Abouyaaqoubom za kojeg vjeruje da je kombijem pregazio prolaznike na šetalištu La Rambla u četvrtak a mediji navode kako je nakon toga pješke pobjegao pored lokalne tržnice a zatim ubio 34-godišnjeg Španjolca čijim je automobilom pobjegao.

Dužnosnik unutarnjih poslova Katalonije, Joaquim Forn, rekao je kako istraga pokazuje da je Abouyaaqoub bio vozač i jedina osoba u bijelom kombiju koji je ostavio 13 mrtvih i 128 ozlijeđenih u centru Barcelone. Napomenuo je da policija ne zna gdje se skriva i da ga se traži u svim državama Europe. On je jedini preostali član skupine, za koju policija smatra, da je pripremala napade eksplozivnim materijalom a onda vozilima pregazila prolaznike u Barceloni i Cambrilsu, gdje je umrla 14. žrtva.

Dnevne novine La Vanguardia i El País objavile su fotografije mladića u prugastoj majici kratkih rukava, dugim hlačama i sunčanim naočalama kako korača pored tržnice Boqueria, pored La Ramble. Ti mediji navode kako je nakon rušenja prolaznika tijekom 600 metara Abouyaaqoub zaustavio kombi te u trenutku panike nestao u mnoštvu ljudi te pješke prošao gradom do sveučilišne zone. Na tamošnjem parkiralištu je naišao na 34-godišnjeg Pau Péreza koji je parkirao Ford Focus. Policija sumnja kako ga je Abouyaaqoub ubio nožem te se pokušao odvesti Fordom izvan grada.

Policija je nakon gaženja na La Rambli već bila postavila kontrolne točke na dugoj cesti Diagonal, koja prolazi gradom, kada je naišao Ford. Policija ga je namjeravala zaustaviti no on je projurio ozlijedivši jednog policajca dok je drugi zapucao na automobil. Nakon otprilike 45 minuta automobil je otkriven 10 kilometara dalje u mjestu Sant Just Devern. U vozilu je, između prednjih i stražnjih sjedala, pronađeno Pérezovo tijelo. Policija je prvo  mislila da je ubijen policijskim mecima, odbacivši poveznicu s napadom u Barceloni no kasnije je otkriveno kako je ubijen hladnim oružjem. Sada je izgledno kako je Pérez, koji nije kažnjavan niti zabilježen u policiji, 15. žrtva napada u Kataloniji.

Abouyaaqoub je napustio Ford te pričao na mobitel na arapskom jeziku, što je čuo jedan susjed iz zgrade nasuprot, piše La Vanguardia. Policija sada istražuje je li imao pomagača a ne isključuje mogućnost da je prešao u susjednu Francusku. Kada je policija pronašla Ford prošla su dva sata prije nego je izvukla tijelo dok nije utvrđeno da u automobilu nije postavljen eksploziv, tvrde iste novine.

Abouyaaqoubova majka je u subotu pozvala sina da se preda jer bolje da je u zatvoru nego ubijen. Ona i bližnji u katalonskom gradiću Ripoll sa 10.500 stanovnika gdje je živio rekli su da ne znaju gdje je niti je li živ. Svi su bili u šoku i "slomljeni" otkrićem da je vjerojatno sudjelovao u napadu u Barceloni. Brojni susjedi, prijatelji i poznanici, Marokanci i Španjolci, rekli su da je bio uzornog ponašanja i uklopljen u katalonsko društvo. Govori katalonski i španjolski jezik. Bio je zaposlen, nije bio kažnjavan niti je imao policijski dosje vezan za terorističke aktivnosti.

"On je jedan od normalnih katalonskih mladića ovdje, došao je kao jako mali, i uvijek je bio poput svih ostalih", rekao je u ponedjeljak ujutro njegov rođak za španjolsku javnu televiziju RTVE. Dodao je da je ranije volio navečer izlaziti van s društvom i da je pio alkohol no da se onda promijenio. "Svi smo šokirani, ne možemo vjerovati da je umiješan u ovo", istaknuo je rođak.

Younesova rodbina u Maroku rekla je agenciji Reuters kako se tijekom prošle godine počeo religiozno strože ponašati te da se u ožujku prilikom posjeta svom rodnom mjestu odbio rukovati sa ženama. Rodbina je bila šokirana i ljuta kada je u nedjelju doznala da su 22-godišnji Younes Abouyaaqoub, njegov brat i dva bratića navodno umiješani u napad u Barceloni. Svi su oni porijeklom iz marokanskog gradića Mrirta.

 Abouyaaqoubov brat El Houssaine i prvi rođaci Mohamed i Omar Hychami trojica su od petorice muškaraca ubijenih policijskim vatrenim oružjem tijekom pokušaja napada u noći s četvrtka na petak u Cambrilsu, gradiću udaljenom stotitnjak kilometara južno od Barcelone niz obalu.

Rodbina u Mrirtu, oko 150 kilometara južno od glavnog grada Rabata, rekla je da su Younesa i Mohameda zadnji put vidjeli u ožujku kada su se neočekivano pojavili u posjeti. 

"Otvorila sam vrata i vidjela Younesa i Mohameda na motorima. Nitko u obitelji nije znao da dolaze. To je bio zadnji put kada smo ih vidjeli", rekla je rođakinja zatraživši da ne bude imenovana. Rođak u Ripollu je rekao da su motorima otišli na odmor.

Rođakinja u Mrirtu je dodala kako je Mohamed bio konzervativniji od Younesa, no da je često odlazio u noćne klubove i pio alkohol prije nego se njegovo ponašanje promijenilo prije tri godine. Ona ga krivi zbog utjecaja na Younesa. 

"Do prošle godine, Younes je bio potpuno normalan, no kada nas je posjetio ranije ove godine odbio se rukovati s nama, baš poput Mohameda", rekla je. 

"Younes je ušao, otuširao se, otišao na misu petkom u lokalnu džamiju a zatim smo svi zajedno jeli", nastavila je. "Nakon toga smo putovali zajedno zemljom, išli na obiteljska druženja poput vjenčanja, stvari su bile normalne". 

U obiteljskom domu u Mrirtu, dominantno berberskoj zajednici u provinciji Khenifra, televizija je bila uključena zbog vijesti o Younesu. Rodbina je rekla kako je saznala o mogućoj povezanosti bratića s napadom u Barceloni u petak na vijestima, kada su na ekranu vidjeli fotografije Younesa i ostalih, zajedno s njihovom imenima. 

"Htjela sam umrijeti, nisam mogla vjerovati", rekla je Chrifa Hychami, baka mladića. 

Mrirt je siromašan i izoliran, a mnogi stanovnici su emigrirali u Europu. Automobili s europskim tablicama u kojima su obitelji došle na ljetni odmor nalaze se na ulicama. 

Younes se preselio u Španjolsku negdje 1999., godinu dana nakon što je njegov otac Omar Abouyaaqoub otputovao ondje brodom iz Maroka, kaže teta Fatima Abouyaaqoub. Tada je imao tri godine. Omar radi u industriji drvnih ploča u Španjolskoj a prošle godine je radio u Francuskoj, rekla je Fatima. 

"Nemam simpatija za Younesa, čak da ga uhvate i ubiju", rekla je. "Zabrinuta sam za svog brata, njegova oca, i njegovu majku koji su nepismeni i gotovo ne govore arapski ili španjolski", dodala je. "Ti mladići su iskoristili nepismenost svojih roditelja".

Younesova majka je u subotu s ostalim muslimanima izašla na trgu u Ripollu kako bi odala počast žrtvama napada i izrazila protivljenje ubijanju. Pored Younesove majka bila je žena koja je prevodila novinarima njene riječi. 

"Neka ju dođe vidjeti, neka dođe njoj, ona nije kriva ni za što", rekla je žena. "Neka ode na policiju, neka se preda, ona bi radije da bude u zatvoru nego da bude mrtav. Ona ne želi da ubijaju ostale, jer su osobe i jer islam ne govori o ubijanju", dodala je.

Teta Fatima vjeruje da je moguće kako je Younesa i ostale indoktrinirao Abdelbaki Es Satii, iman u katalonskom gradiću Ripollu. Sattijev sustanar je rekao kako je iman napustio stan dva dana prije napada. Policija ne isključuje mogućnost da je poginuo u eksploziji u kući u mjestu Alcanar gdje su pripremali eksplozivne naprave u noći sa srijede na četvrtak. 

"Ti mladići jedva da mogu čitati arapski", rekla je Fatima. "Što god da ih je promijenilo dogodilo se u Europi, a ne ovdje". 

Rođak druge dvojice osumnjičenih Marokanaca, Mousse i Drissa Oukabira, također je izrazio iznenađenje zbog njihove umiješanosti u napad rekavši kako je bio očekivao Moussu da im se pridruži na ljetnim praznicima u Maroku. 

Moussa, star 17 godina, upucan je u Cambrilsu zajedno s još četvoricom dok je Driss uhićen. Obojica su živjela u Ripollu. 

"Obitelj se pripremala za svadbu, no nakon vijesti smo ju otkazali", rekao je Ikhlef Oukabir, drugi bratić javivši se na telefon u Melouiyi, oko 200 kilometara jugoistočno od Rabata.

Facebook komentari

hr Mon Aug 21 2017 15:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5998720eb9e03ec6588b45be/80

Požar u Italiji ubio troje ljudi

Nakon što je u petak požar zahvatio povijesnu zgradu u južnom talijanskom gradu Cosenzi uz tri žrtve odnio je neprocjenjive originalne rukopise iz doba renesanse.

Žrtve će tek biti identificirane, no pretpostavlja se da je riječ o dva muškarca i ženi koji su se uselili u napušteni stan na trećem katu zgrade u centru grada, prenosi državna novinska agencija ANSA. 

Požar je izbio u petak poslijepodne na katu ispod onoga na kojemu su čuvani rukopisi Bernarda Telesija, talijanskog filozofa i znanstvenika iz 16. stoljeća. 

Telesio je rođen u Cosenzi i smatra se jednim od očeva moderne filozofije. Njegovi spisi smatrani su heretičkima i zabranila ih je Katolička Crkva. 

Uništeno je prvo izdanje njegovog najvažnijeg djela "De Rerum Natura Iuxta Propria Principia", kao i nekoliko ostalih rukopisa i pergamenata. 

Vatrogasci istražuju što je uzrok požara, a pretpostavlja se da bi mogao biti spremnik benzina kojeg su koristili skvoteri koji su bili poznati po mentalnim problemima i sukobima s policijom, prenosi  ANSA. 

"Cosenza danas tuguje za tri žrtve i 500 godina povijesti koje je izgubila", rekao je Roberto Bilotti, vlasnik zgrade i izgorjelih tekstova.

Facebook komentari

hr Sat Aug 19 2017 19:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .