Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2087d6daf72d3a498b4588/80
Foto: ŠibenikIN

Skandalozni izbori: U općini Ervenik glasovalo 29 birača, listiće pregledavale 64 osobe za više od 30 tisuća kuna

I dok neki birački odbori u velikim mjestima imaju posla i za još kojeg člana, oni u manjim mjestima dobiju istu naknadu za tek nekoliko birača.

Parlamentarni izbori su iza nas. Koronavirus, mala izlaznost i nadmoćna pobjeda HDZ-a ukratko opisuju 'festival demokracije' s početka srpnja. I ne bi tu bilo ništa čudno ni već viđeno da izborni proces ponovno nije na računu zaključio višemilijunske iznose provedbe samih izbora. Za gotovo 1,7 milijuna kuna veći iznos od onog na prošlim izbora.

Računica posve jednostavna, a cjenik već dobro poznat jer rad u biračkim odborima i davanje prostora za izborno mjesto postane, u mnogo slučajeva, 'lak novac' namijenjen stranačkim kadrovima. 'Lak novac' baš je bio izraz kojim je naknadu od 400 kuna za predsjednika biračkog odbora opisao jedan naš sugovornik sa šireg splitskog područja. Želio je biti anoniman. U izbornom procesu za nama vršio je dužnost predsjednika biračkog odbora.

- Svima je jasno da je najbolje izbore odraditi u nekim ruralnim dijelovima gdje ima tek na desetke birača. U startu nam već kažu da ne trebamo biti cijelo vrijeme na biračkom mjestu, najčešće da se samo vratimo prije prebrojavanja glasova. Sve je to već postalo normalno, nitko o ovome ne govori jer svaka stranka će tu postaviti nekoga svoga i imati korist, ističe nam naš sugovornik.

I dok neki birački odbori u velikim mjestima imaju posla i za još kojeg člana, oni u manjim mjestima dobiju istu naknadu za tek nekoliko birača. 

Nedaleko Knina, općina Ervenik dovoljan je dokaz gore iskazane teze. Općina s tek nešto više od 1100 stanovnika ima 317 birača s pravom glasa. Oni mogu glasovati na pet biračkih mjesta. Svako biračko mjesto ima predsjednika biračkog odbora i još četiri člana te njihove zamjenike što ukupno daje 10 ljudi. Svaka općina ima još stalno i prošireno izborno povjerenstvo. U njima sjedi ukupno 14 osoba. 

Na biračkom mjestu u Erveniku glasovalo je 10 birača, 8 je svoju građansku dužnost odradilo u Otonu, a 7 ljudi izborno pravo iskoristilo je u Radučićima. Biračko mjesto Mokro Polje posjetilo je tek troje ljudi, jedan glasački listić ostao je tek ispunjen u Pađenima.

Brojke su još više poražavajuće. Član stalnog izbornog povjerenstva ima 1,500 kuna naknade, a član proširenog ima duplo manje - 750 kuna. Naknada predsjedniku biračkog odbora je 400 kuna, a svaki član ima po 300 kuna naknade. Ubacimo li još brojke angažiranih pojedinaca onda dođemo do zbroja od 30 tisuća kuna. 

30 tisuća kuna potroši se za 64 čovjeka u općini koji brinu o 5 biračkih mjesta. Na tih 5 biračkih mjesta glasovalo je svega 29 birača.

Općina Ervenik tek je jedan od primjera besmislenosti i rasipanja novca svih nas građana. Spomenut ćemo i općinu Civljane u kojoj je za 35 listića 'skrbilo' čak 44 ljudi.

I sve to ponovno ne bi dobilo slova u medijskim stupcima da i u ovu 'tragičnu sferu' nije zavirio Viktor Šimunić, mladi vijećnik iz Oroslavja kojeg su već nazvali 'lovcem na uhljebe'. Prvotno je razotkrio lokalne vijećnike, a onda na isti papir stavio i plaće gradonačelnika, župana i drugih dužnosnika. 

- Moje novo istraživanje, kako su ga već nazvali, me jako iznenadilo. Pogotovo broj privatnih kuća gdje se izbori održavaju. Državno izborno povjerenstvo mi preko telefona nije znalo reći koji je statistički broj takvih lokacija. Poslao sam i službeni upit, ali odgovor još nisam dobio, govori nam Šimunić.

Stvari postaju još skandaloznije ako se izdvoji podatak da općine poput Ervenika i Civljana, u kojima je na biralište izašlo manje od 100 birača, ima gotovo dvije tisuće.

- Ništa nije sređeno, a ovakav način dobro dođe velikim strankama. Ovako oni namiruju najniže rangirane članove, dodaje Viktor i naglašava kako bi se moglo i moralo naći puno bolje i jeftinije rješenje. Izbori su, praktično, svake godine, a trošak iz procesa u proces samo raste.

- Kad vidim koliko novca razbacujemo bespotrebno onda nekad pomislim da smo neka bogata zemlja, zaključuje naš sugovornik.

hr Wed Jul 29 2020 12:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2560fcdaf72d8e4c8b465e/80
Foto: HGSS

I dalje traje potraga za nestalim Poljakom: 'Moramo biti svjesni da više ne tražimo živu osobu'

Ako do sutra ne bude rezultata potraga se nastavlja, ali manjim intenzitetom

I dalje nema dobrih vijesti s Biokova. HGSS već deveti dan traga za poljskim državljaninom kojem se od petka gubi svaki trag. 

Riječ je o jednoj od najopsežnijih potraga HGSS-a ove godine. Danas je u nju uključeno 70 spasioca. Pregledavaju litice, vrtače i kuloare, a pretražuje se i iz zraka vojnim helikopterom.

Ako do sutra ne bude rezultata potraga se nastavlja, ali manjim intenzitetom. Točnije, prelazi se u fazu takozvane pasivne potrage. U Brelima gdje je nesretni Poljak bio smješten vijesti sa strepnjom i nadom očekuju njegova supruga i šestogodišnji sin.

- Šanse za preživljavanje u ovim uvjetima su veoma male. Kao ekipa smo dali sve od sebe, a došli su i članovi Gorske službe spašavanja iz BiH. Toliki resursi su potrošeni, sve moguće što smo mogli iscrpiti, iscrpili smo. No, zasad nemamo nikakvih tragova i nikakvih oslonaca da potragu nastavimo. Tu je već deseti dan i svi moramo biti svjesni da više ne tražimo živu osobu ", rekao je pročelnik HGSS-a Makarska Ante Kukavica, piše RTL.

hr Sat Aug 08 2020 22:15:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2e5d3cdaf72ddf5b8b45a0/80
Foto: DalmacijaNews

Oni su 'meštri od mačkula' u Sinju: Bilo je ozljeda, čak i teže prirode, ali ljubav je to, ne odustaje se tek tako

Ante Budimir, Milan Vrca i njegov sin Dino stoje iza 'bučne kulise s visine' koja svečanim danima u Sinju daje poseban štih.
Svaka pjesma o Sinju kao neizostavan motiv ima dekor s drevne gradske utvrde. Mačkule, imitacije topova mužara označavaju sve važno u svečarskim danima u Sinju. Pucaju u polascima i odlascima, slavlju pogotka 'u sridu' ili kao poziv alkarima i alkarskim momcima. Mačkule u Sinju su trajan spomen na svu žrtvu koju je prolazio narod Cetinskog kraja kroz minula stoljeća.

- Svečane dane u Sinju čekaš cijelu godinu. Ono što za svakog Sinjanina predstavlja Alka, to za mene predstavlja pucanje mačkula. Vrlo jednostavna formula, govori nam Ante Budimir, diplomirani inženjer rudarstva zadužen za pucanje sa Starog grada. Govori nam to velikodušno dok postavlja sve potrebno pred još jedna alkarska natjecanja. 

Budimirova 'desna ruka' su prijatelj Milan Vrca i njegov sin Dino. Isto radno mjesto Budimira i Vrce značilo je početak cijele priče s mačkulama. 

- Prije smo mačkule pucali pomoću sporogorećeg štapina, a sada pucamo s nekih dvadesetak metara daljine, na električno paljenje. Tako je i puno manja vjerojatnost za ozljede. Vatra i crni barut, to dvoje je nespojivo, objašnjava nam Budimir. 


Ozljeda je, nažalost, ranije i bilo. Čak su i Budimir i Vrca doživjeli povrede. Srećom, bez posljedica. 2013. godine, u jednom od posljednjih pucanja za Veliku Gospu, barut se rasuo pored mačkule, a štapin je izazvao naglu reakciju prilikom paljenja. Budimir je imao ozljedu oba oka, jedva su ih spasili. 

Vrca je lakše ozlijeđen i 1990. godine kada je nastradao s kolegom Gaurinom. On je imao teške ozljede koje su mu ostavile trajne posljedice. Pogledamo li još malo dalje, i dugogodišnji pucač Tino Alčić prije četrdesetak godina je zbog mačkule ostao bez oka.


Skupa od 1990. godine

Sa Starog grada pogled puca na cijelu Cetinsku krajinu. Jasno se vidi i Alkarsko trkalište s kojeg se dobro i čuje šušur tribina. Saveznik minera je Gradska glazba Sinj. Kad krenu vesele note nakon pogotka 'u sridu', to je znak za paljenje mačkula. 

- Za Baru pucamo 12 puta, za Čoju isto toliko uz to da pucamo i kod trenutka proglašenja pobjednika. Za Alku je protokol poseban. Od 6 do 7 sati ujutro pucamo svakih 10 minuta. U 13 sati ispucamo još 6 komada, a za Alku se označava i svaka 'srida', između trka i još popratnih stvari. 


Od prošle godine mačkule ne pucaju za blagdan Velike Gospe, po želji gvardijana Svetišta Gospe Sinjske, fra Ante Čove. On je kazao da se na dostojan način i u miru taj veliki dan u Sinju može proslaviti i bez mačkula sa stare gradske utvrde. 

Obaveze spomenutog trojca nastavljaju se na Vučkovića dječjoj Alci

Staž je ogroman. Budimir i Vrca od 1990. godine svečanostima u Sinju daju 'bučnu kulisu s visine'. Interesa mladih za nastavak ove tradicije ima, kaže nam Budimir, ali neumoran tandem će sve dok bude dobrog zdravlja svake godine u kolovozu vršiti poseban zadatak.

Bili smo vrlo kratki i efikasni. 'Meštre od mačkula' ostavili smo da na vrijeme sve pripreme, a imali su toliko vremena da skupa poziraju pred objektivom našeg reportera. Želimo im što više pucnjeva bez ozljeda, na ponos puku Sinja i Cetinskog kraja.
hr Sat Aug 08 2020 22:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2e521ddaf72d455a8b45d6/80
Foto: DalmacijaNews

Što je alkarski momak bez brkova? Tek pet sudionika Alke ima detalj koji je simbolizirao snagu i hrabrost

Najočitiji brkajlija na sredini Alkarskog trkališta već 37 godina namješta alkarsku metu i brine o tome da svi alkari kopljanici imaju jednake uvjete za pobjedu.
'Alkarski momci su naočiti, stasiti, kršni i plećati ljudi. Oni su pravi predstavnici dinarsko–cetinskih gorštaka', baš tako glasi definicija pješačke čete koja ponosno, u alkarskoj povorci, budi dio povijesti i vraća svakodnevnicu od prije više od tristo godina. Mnogo je zanimljivosti koje su vezane uz viteško natjecanje u Sinju, ali slova ove priče idu prema detalju kojeg godine polako gase.

Brkovi su nekada simbolizirali snagu i hrabrost, nosili su ih gotovo svi, a ovogodišnja četa alkarskih momaka ima tek pet pripadnika s brkovima.

Najočitiji brkajlija na sredini Alkarskog trkališta već 37 godina namješta alkarsku metu i brine o tome da svi alkari kopljanici imaju jednake uvjete za pobjedu.

- Alka je ove godine u posebnim uvjetima, pazi se na svaki detalj i nadam se da će sve biti dobro. Neće biti puno Trkalište, kao i prošlih godina, ali s jednakim žarom ću sve to doživjeti i radovati se svakom pogotku, posebice onom 'u sridu', kazao nam je Josip Joko Runje, namještač alke. Još 1984. godine bio je pomoćnik Mirku Jagnjiću, a onda je preuzeo dužnost namještača gdje mu je pomogao kum Dušan Romac. U 37 godina brk je bio neizostavan.


Svojevremeno je i Splićanin Ante Tomić napisao priču za komediju 'Što je muškarac bez brkova?', a slična sintagma lako se upotrijebi i u viteškom natjecanju u Sinju. Prije pet godina, kada se slavila tristota obljetnica oslobođenja Sinja od turske najezde, gotovo i nisi mogao vidjeti alkara kopljanika i alkarskog momka bez brkova. Danas su stvari drugačije. Dražen Šušnjara, Šimun Cvrlje, Ivica Držak i Ivan Vitić tek su četvorica s brkovima, uz Joku Runju.

- Kada sam 1972. godine išao u bivšu vojsku onda sam ostavio brkove. Od tada ih više ne brijem. U zemane su skoro svi alkari i momci imali brkove. Dobro bi bilo da ih imamo više i u ovogodišnjem sastavu, govori nam Runje.

Njegovi brkovi vežu jednu posebnu priču.
- Kada televizijske kamere mene snimaju, ja onda popravim brkove, ali to ima jednu veću vrijednost. Popravljanje brkova je pozdrav mojim prijateljima u Zagrebu, Splitu, Vukovaru, Poreču. Oni to prepoznaju, pa me odmah kad sve završi zovu i zahvaljuju na pozdravima, prepričava nam namještač alke kojemu se prije nekoliko godina ostvario i san. Pomoćnik mu je postao sin Mišo. I bilo je mnogo slučajeva da su odnosi u Alci obiteljski. Jedan od aktualnih su braća Petar i Lovrin Tomašević, a Marići su imali u natjecanju oca i sina.

Ispod radara prođe kako je odgovorna dužnost i, doslovce, u rukama Miše. On brine o tome da je meta namještena na 332 centimetra od zemlje. Ručno spušta i diže konop koji je od Biljega, početka Trkališta, udaljen 160 metara.

Ipak, vratimo se na ono bitno u ovoj priči. Za brkove svakako treba pohvaliti mladog Ivana Vitića, 22-godišnjeg studenta međunarodnih odnosa i diplomacije u Zagrebu. Vitić je pravi pokazatelj kako mladi nose viteštvo i junaštvo pradjedova.

- Brkove san pustio i za tristotu Alku kad sam imao 17 godina. Sad kad sam alkarski momak osjećam se pozvanim da ostavim brkove. Alku živim od kad sam se rodio i živim je svaki dan cijelu godinu. Kao dijete se sjećam starih momaka poput Paška Labrovića i njegovih brkova. Oni su uvijek motivacija. Brkovi su simbol muškosti, poštenja i iskrenosti, kaže nam Vitić.

- Asocijacija brkova na junaštvo ostala je i do danas prisutna, makar u kolektivnoj svijesti, dodaje Ivan Vitić.

Nije uzalud ni domaći pisac Stipan Banović jednom prilikom napisao - U našoj narodnoj epici brci su simbol junaštva, pače njegovo mjerilo, pa veći junak ima i veće brčine.

hr Sat Aug 08 2020 22:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2e65fbdaf72dd05c8b4572/80
Foto: DalmacijaNews

Grad alkara je poznat i po enigmatici: Mate Ivandić ideju je pretvorio u stvarnost kroz 'Enigmatsku povijest Sinjske Alke'

Sav taj šušur, kolorit i spomen na slavnu povijest dovoljan je izvor nadahnuća. Premetaljki, rebusa, osmosmjerki, križaljk, skandinavki, anagrama i drugih oblika bit će, zasigurno, još mnogo.
Sinj se može pohvaliti Alkom i Velikom Gospom, ali Sinj ima i još jedan sjajan 'prozor u svijet'. Malo je poznato da grad alkara ima nekoliko vrhunskih enigmata. Baš je zbog te činjenice Sinj jedno od središta enigmatike.

Kroz povijest je Alka mnoge nadahnula. Snimani su brojni filmovi, pisale mnoge knjige i uglazbljivale pjesme na temu viteškog natjecanja. Ipak, posve neobično, Mate Ivandić iz Brnaza spojio je ugodno s korisnim. Svoje zanimanje pretočio je u 'Enigmatsku povijest Sinjske Alke'. Tako se naziva zbirka rebusa, premetaljki i drugih zagonetki koje kao temu imaju baš Alku.

- Ova je priča krenula prije pet godina, kada je Alka slavila tristo godina postojanja. Šime Strikoman je napravio milenijsku fotografiju 300 brkova, Krnjevalska udruga grada Sinja je spremala i 300 arambaša za Alku, a onda mi je sinula ideja, s obzirom na moj dvadesetogodišnji enigmatski staž, da vidimo što se to u enigmatici objavljivalo o Sinjskoj Alci.

Ideja koja je postala stvarnost. Mate je nazvao sve redakcije enigmatskih časopisa u Hrvatskoj i ostao iznenađen.
- Do kraja 2015. godine sam imao dobar kostur ove knjižice. Iznenadio sam se velikim brojem objavljenog sadržaja. Svi su se odazvali odmah i pozdravljali su ovu ideju jer su s ovom publikacijom Alka, grad Sinj i cijela Hrvatska dobili nikad zabilježenu priču.


Zanimljivosti ne nedostaje

Mnogo je ljudi koje bi trebalo posebno istaknuti u ovom zanimljivom radu. Jedni od najzaslužnijih su Kruno Matić i grafički urednik Budimir Ćosović, ali i još mnoštvo fotografa te časopisa i dnevnih novina bez kojih cijela priča ne bi bila potpuna.

- Od malih nogu sam bio na Trkalištu, gledao sam Baru i Čoju, kao i svaki stanovnik Cetinske krajine, a Alka je bila za one koji nisu iz ovih krajeva. Ipak, prije dvadesetak sam godina postao voditelj redarske službe na Trkalištu pa sam bio aktivan sudionik Alke. Vjerujte mi, koliko god puta vidio povorku, svake godine se naježim, ističe nam Mate Ivandić.

Sav taj šušur, kolorit i spomen na slavnu povijest dovoljan je izvor nadahnuća. Premetaljki, rebusa, osmosmjerki, križaljki, skandinavki, anagrama i drugih oblika bit će, zasigurno, još mnogo, a dok je ljudi poput Mate Ivandića i Sinj će biti mjesto koje je nepresušno vrelo dobrih ljudi s još boljim životnim putevima.


hr Sat Aug 08 2020 22:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .