Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5804699d1eea8f3e628b45dc/80
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Pet stupova programa Vlade Andreja Plenkovića za razvoj poduzetništva

U programu Vlade, objavljenom na web stranicama Hrvatskog sabora, navode se četiri temeljna cilja Vlade do 2020. godine, koji uključuju ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost

 U programu Vlade, koji će mandatar Andrej Plenković predstaviti u srijedu u Saboru, ističe se da je idućih 12 mjeseci ključno za pokretanje promjena i razvojni skok koji je Hrvatskoj potreban te se navodi pet stupova na kojima će Vlada posebno raditi u smjeru razvoja poduzetništva.

U programu Vlade, objavljenom na web stranicama Hrvatskog sabora, navode se četiri temeljna cilja Vlade do 2020. godine, koji uključuju ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost.

Također, navodi se pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva.

Prvi je stup cjelovita porezna reforma i olakšavanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima. Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja dodatno će se rasteretiti građane, poduzetnike i obrtnike, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavit će se postojeći regulatorni zahtjevi, smanjiti troškovi uklanjanjem prepreka ulasku u pojedine sektore, te će se spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja.

Neaktivna državna imovina bit će stavljena u funkciju gospodarstva, dok će javna poduzeća proći temeljito poslovno i financijsko restrukturiranje uz stručne uprave koje će imati jasno definirane ciljeve temeljem kojih će se mjeriti njihova uspješnost u radu.

Drugo, konkretnim mjerama Vlada će ulagati u generatore rasta - jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda i zato će neiskorištene poljoprivredne površine biti stavljene u funkciju prema jasno utvrđenim kriterijima, a velik je prostor za rast i u turizmu u kojem se prihodi mogu udvostručiti ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone.

Navodi se i da će Vlada osobito poticati hrvatske izvoznike koji daju veliki doprinos gospodarskom razvoju zemlje. U programu se ističe da se hrvatski model gospodarskog rasta treba bazirati na izvozu.

Treće, Vlada će poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija, što uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova, digitalizaciju svih procesa, e-usluge, povezivanje svih tijela državne uprave kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu.

Četvrto, Vlada će nastaviti jačati održivost javnih financija, što je temelj trajnog ekonomskog rasta i ukupne ekonomske stabilnosti. To znači daljnje smanjivanje proračunskog deficita, koje će rezultirati u snižavanju udjela duga u BDP-u i općenito omogućiti smanjivanje troška kamata koje danas proračun plaća na javni dug.

U programu se navodi i da je trajna zadaća vlade i svih državnih institucija unaprjeđivanje uspješnosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova .

Peto, Vlada će provesti reformu obrazovnog sustava s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva.

Smanjivanje javnog duga za 10 postotnih bodova, uravnotežen proračun

U području javnih financija Vlada namjerava posebnu pozornost posvetiti jačanju fiskalnog kapaciteta i postizanju fiskalne održivosti kroz smanjenje proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u. Cilj je Vlade do 2020. imati uravnoteženi proračun opće države, a udjel javnog duga u BDP-u, koji se krajem lipnja kretao oko 85 posto BDP-a, smanjiti za više od 10 postotnih bodova u četverogodišnjem mandatu.

Uz gospodarski rast, navodi se u programu Vlade, to je ključno za poboljšanje kreditnog rejtinga države. Pritom će Vlada jačati fiskalnu odgovornost na svim razinama vlasti, Povjerenstvu za fiskalnu politiku dati snažniju ulogu supervizora nad provođenjem fiskalne politike a najavila je i donošenje Strategije upravljanja javnim dugom.

U području porezne politike, Vlada najavljuje cjelovitu poreznu reformu, čiji su ciljevi stvaranje stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava. Vlada najavljuje i nastavak procesa fiskalne decentralizacije, ali će se istovremeno uspostaviti jednostavniji i razumljiviji sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak i sustav financiranja decentraliziranih funkcija.

Vlada najavljuje i poduzimanje mjere u cilju rješavanja problema blokiranih građana i poduzeća. Pritom će biti usmjerena na smanjenje udjela nenaplativih kredita, poticat će banke i druge kreditne institucije da izvansudskim putem pokušaju djelomično ili u cijelosti otpisati teško naplativa i nenaplativa potraživanja (NPL), što će biti uključeno u reformu cjelokupnog poreznog sustava.

U području monetarne politike politika Vlade bit će usmjerena na ispunjavanje specifičnog cilja - pune koordinacije i suradnje Vlade i HNB u funkciji gospodarskog rasta te će ustrajati na jačanju transparentnosti u poslovanju HNB-a, navodi se u programu.

Snažan razvoj poljoprivrede

Politika Vlade u sektoru poljoprivrede bit će usmjerena na nekoliko ciljeva, među kojima su snažan razvoj poljoprivrede, daljnji razvoj i izgradnja sustava navodnjavanja, učinkovit financijski sustav i lakši pristup financijskim sredstvima te kvalitetna provedba Programa ruralnog razvoja. 

Poljoprivrednu politiku Vlada će voditi sa ciljem stavljanja u funkciju neiskorištenih poljoprivrednih površina, a poticat će se i razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kaže se u Programu. 

Vlada će osigurati i provođenje Nacionalnog plana navodnjavanja u punom opsegu te udvostručiti navodnjavane površine u Hrvatskoj korištenjem sredstava iz EU fondova te osigurati učinkovit financijski sustav za poljoprivredu, smanjenje PDV-a na dobra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji te provedbu reprograma postojećih zaduženja. 

U Programu se navodi i da će se promjenama Programa ruralnog razvoja omogućiti veća dostupnost novca iz EU fondova obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poglavito u područjima s nižim indeksom razvijenosti. 

U Programu se navodi i da je turizam važna grana gospodarstva, koja ima veliki potencijal za daljnji razvoj i rast. Vlada će provodit mjere unaprjeđenja kvalitete turističke ponude, čime će se povećati broj noćenja, smanjiti sezonalnost, povećati turistička potrošnja i zaposlenost u turizmu. Politika Vlade bit će usmjerena na poticanje novih ulaganja u turizam, raznovrsniju ponudu i produljenje turističke sezone, navodi se.

Energetika važno područje za nove investicije

I energetski sektor navodi se kao jedno od važnijih područja za nove investicije, budući da je energetika označena preduvjetom razvoja ukupnog gospodarstva.

Vlada namjerava izraditi "Strategiju energetskog razvoja do 2050. godine", koja će se temeljiti na sigurnosti opskrbe i konkurentnosti cijena energije. Kao specifični ciljevi Vlade u tom području navode se unaprjeđenje sigurnosti opskrbe naftom i plinom u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Vezano uz naftu, nastojat će se iskoristiti povoljan geostrateški položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i naftnih derivata za potrebe europskog tržišta kopnenim i pomorskim putem, što znači da je na taj način osigurana opskrba hrvatskog tržišta uz istodobnu mogućnosti ostvarivanja značajne gospodarske koristi od tranzita nafte za potrebe tržišta EU i susjednih država.

Isto tako, novim će se ulaganjima u plinsku infrastrukturu nastojati osigurati cjenovno povoljna dobava plina u budućnosti.

Osim što će državu nastojati integrirati u europske prometne pravce te razviti moderan i učinkovit prometni sustav, Vlada će naglasak staviti i na razvoj širokopojasne infrastrukture nove generacije. Posebno će se voditi računa o izgradnji Pelješkog mosta, dovršetku autoceste do Dubrovnika i Istarskog ipsilona, dogradit će se Zračna luka Split, kao i druge zračne luke, pogotovo na otocima. Ulagat će se i u željezničku infrasturkturu, kao i u infrastrkturu riječnih i morskih luka. 

Fokus na reindustrijalizaciju i zapošljavanje

Vezano uz reindustrijalizaciju, Vlada navodi da će raditi na povećanju industrijske konkurentnosti, budući da bi industrija trebala zadržati ulogu ovdašnjeg pokretača održivog razvoja i zapošljavanja. Industrija će se poticati povoljnim izvorima financiranja, kao i  jeftinijim i dostupnijim sirovinama i energijom, kaže se u Programu.   

Isto tako, štitit će se domaća proizvodnja, a podrška domaćim proizvođačima očitovat će se i u jačanju kapaciteta u provedbi nadzora nad tržištem, aktivno će se raditi na protudampinškoj politiici, a hrvatski će se proizvođači poticati na sudjelovanje u postupcima javne nabave.

Vlada najavljuje i reforme u području vezanom za tržište rada, pa će se uz ostalo osigurati učinkovito funkcioniranje svih institucija na tržištu rada te će se znatno unaprijediti postupak posredovanja kako bi se nezaposlenima omogućilo brže zapošljavanje, a poslodavcima potrebna radna snaga.

Posebna će se pozornost usmjeriti na aktivaciju i obrazovanju mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba. Zapošljavanje mladih poticat će se, među ostalim, redefiniranjem mjere "stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa" te bespovratnim sredstvima i povoljnim kreditima do 350.000 kuna  za pokretanje vlastitog posla. 

To je gospodarski dio programa Vlade s kojim će mandatar Andrej Plenković u srijedu u Saboru zatražiti povjerenje zastupnika za novu, 14. hrvatsku Vladu. 

Facebook komentari

hr Wed Oct 19 2016 09:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584911d01eea8fa62e8b4600/80
Foto: Miroslav Lelas

Većina hrvatskih pacijenata prihvatila bi gay liječnike, ali stručnjaci su zabrinuti iskazanim stavovima

Od ukupno 1004 ispitanika starijih od 18 godina, 8,8 posto odbija biti pacijent muškog LGB liječnika, 7,9 posto njih odbija LGB liječnicu, a 7,3 posto odbija i jednog i drugu, osnovni su podaci istraživanja

Više od 90 posto hrvatskih pacijenata spremno je prihvatiti da mu gay osoba bude obiteljski liječnik, ali stručnjake zabrinjava što iza 7-9 posto osoba s negativnim stavovima stoje tvrdokorni stereotipi i naučeno diskriminatorno ponašanje koje je teško mijenjati, kaže istraživanje objavljeno u časopisu Collegium Antropologicum.

Raširenost tih predrasuda zahtijeva drugačiji pristup od uobičajenih antidiskriminacijskih kampanja, jer se ne temelje na nedostatku znanja, nego na naučenim obrascima ponašanja koje je teško mijenjati, kaže se u zaključku teksta čiji su autori Igor Grabovac s jednog instituta Medicinskog sveučilišta u Beču, te Jadranka Mustajbegović i Milan Milošević sa Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu.

Prednjače stariji muškarci katolici

Od ukupno 1004 ispitanika starijih od 18 godina, 8,8 posto odbija biti pacijent muškog LGB liječnika, 7,9 posto njih odbija LGB liječnicu, a 7,3 posto odbija i jednog i drugu, osnovni su podaci istraživanja.

Odbijanju liječenja kod LGB liječnika skloniji su stariji muškarci od žena, kao religiozni ispitanici u odnosu na one koji se ne smatraju religioznim, kaže se u tekstu i dodaje da među religijskim skupinama u negativnim stavovima prednjače osobe koje su se predstavile kao katolici.

Također, oni koji su izjavili da ne poznaju LGB osobe i sami češće odbijaju liječenje kod LGB liječnika (5,38 poto) u odnosu na one koji osobno poznaju barem jednu LGB osobu (1,89 posto), ističe se.

Rezultati ukazuju da je diskriminacija utemeljena na emocionalnim razlozima i stereotipnim uvjerenjima, kaže se u istraživanju i precizira da su dva najčešća razloga koje sudionici ističu, „protivna politička ili vjerska uvjerenja“, te „strah od seksualnog iskorištavanja“. Take stavove zastupa ukupno oko 55 posto sudionika istraživanja.

Sudionici takve stavove ne argumentiraju, nego navode niz stereotipa i mitova koji se povezuju s LGB ljudima, poput stigme za širenje HIV-a i stereotipa da su gayevi ljudi raširena spolnog promiskuiteta te da su "seksualni predatori".

Glavni argumenti nedokazani stereotipi

Takve tvrdnje nisu nikada dokazane, budući da istraživanja pokazuju da između 40 i 60 posto muškaraca te između 60 i 80 posto žena istospolne seksualne orijentacije ima dugotrajne monogamne veze.

Također, broj homoseksualnih parova se povećava kako raste njihova mogućnost da se legalno predstave u društvenoj zajednici, kaže se.

Strah pacijenata da će postati žrtva seksualnog iskorištavanja također je nedokazana predrasuda, stoji u istraživanju.  

Prema statistikama, heteroseksualni muškarci češće pokušavaju seksualno napastovati djevojčice nego što homoseksualni muškarci pokušavaju seksualno iskoristiti dječake.

Istraživanja pokazuju da homoseksualci rijetko seksualno iskorištavaju djecu, a da kod lezbijki takvi primjeri gotovo i ne postoje, kaže se.

"Ljudi koji su bolesni ne mogu liječiti druge"  

Treći razlog kojim su ispitanici obrazložili svoj negativni stav jest da su „LGB ljudi i sami bolesni i stoga ne mogu liječiti druge“ i da su „LGB liječnici manje kompetentni od heteroseksualnih liječnika“. Takve stavove zastupa gotovo četvrtina pacijenta u Hrvatskoj koji odbijaju LGB liječnika.

Te su predrasude potpuno neutemeljene, jer nema teoretske osnove ni istraživanja koja pokazuju da seksualna orijentacija može smanjiti sposobnost nekoga da radi kao liječnik ili u bilo kojoj drugoj struci, kažu autori.

Najčešći odgovori ispitanika ukazuju na „naslijeđeno“ ili naučeno diskriminacijsko ponašanje sudionika u čijem artikuliranju oni sami imaju dosta poteškoća, kaže se u tekstu i napominje da su ti diskriminacijski stavovi značajnog dijela bolesnika prema LGB liječnicima razlog za zabrinutost.

LGB liječnici u Hrvatskoj prisiljeni su birati između prikivanja svoje seksualne orijentacije na radnom mjestu ili, ako to učine, da trpe predrasude i diskriminacije, zaključuje se.





Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 08:55:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584895fa1eea8fa62e8b45e9/80

U Imotskom obilježena obljetnica smrti Vlade Gotovca

Nizom prigodnih manifestacija u Imotskom je obilježena šesnaesta obljetnica smrti Vlade Gotovca

Vlado Gotovac  (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident, političar, ali i istinski domoljub i rodoljub. Program obilježavanja kreirala je udruga “Vlado Gotovac“ iz Imotskog te lokalna stranačka organizacija HSLS-a. Tako su ispred spomen biste Vlade Gotovca, a koja se nalazi ispred Osnovne škole “Stjepan Radić“ položili cvijeće i upalili svijeće. Potom je održan prigodan edukativni program vezan uz Gotovčev svekoliki opus, a koji je realiziran uz sudjelovanje učenika i nastavnika Osnovne škole “Stjepan Radić“.

Program je zaključen večernjim zbivanjem u Gradskoj knjižnici “Don Mihovil Pavlinović“. Koncepcijski je sadržavao politički, povijesni i literarni prikaz Gotovčeva bogatog raznolikog opusa.

Tako je član Središnjeg vijeća HSLS-a Toni Garac govorio o političkoj važnosti Vlade Gotovca:

- Gotovac je ostavio neizbrisiv pečat u hrvatskoj politici i društvu općenito. Činjenica da mu i najveći politički protivnici nisu osporili, niti mogu osporiti doprinos za razvoj i stvaranje demokracije u Hrvatskoj, ali i države uopće; dovoljno govori o njegovom značaju. On je bio istinski domoljub i u trenucima kada je trebalo birati između slobodne Hrvatske i vlastitih privilegija – birao je Hrvatsku, što ga je stajalo zatvora. Hrabrost je zajednički nazivnik Gotovčeva djelovanja pa makar to značilo i robiju. To je glavna misao koju i danas moramo nositi kada se već Gotovca sjećamo. Moramo biti hrabri nositi se sa izazovima našeg vremena, ma koliko oni veliki bili – istaknuo je Garac.

Dragutin Koštro iznio je prikaz povijesnog konteksta u kojem je Gotovac egzistirao i radio, kada mu je, uopće, bilo dopušteno raditi. Tako je Gotovac u socijalističkom sustavu bio, između ostalog, kažnjen i s gubitkom građanskih prava, zbog kojih mu nije bilo dopušteno stvarati, kreirati i na taj način imati priliku izražavati se kao akter javnog mnijenja. Koštro je naglasio kako je Gotovcu “bio svojstven bunt, protest i otpor represiji. O Gotovcu je jako teško govoriti iz razloga što se radi o jednoj veličini koja je nadišla Hrvatsku. Primjerice, nakon jednog od zatvaranja, Tito mu je ponudio pomilovanje iz nekih svojih razloga. Gotovac je to pomilovanje odbio riječima: Što će mi pomilovanje? Pa ja nisam kriv. Što će mi onda pomilovanje… “ Vlado Gotovac je bio istinski majstor riječi. Gdje god je bila riječ, tu je bio i Gotovac. Zbog toga posebno teško padaju njegove godine šutnje na koje je bio prisiljen.

Govoreći o književnoj komponenti Vlade Gotovca, Mara Pezo se dotaknula i Gotovčevih ideala :“Gdje su danas ideali Vlade Gotovca? Gdje su ideali za koje se borio? Gdje je ta ljubav za koju je živio? Gotovac nikada nije posumnjao u svoje ideale. Jer vječnost kao jedina perspektiva ljudske pobjede, bila je vidljiva i u svakom činu Gotovčeva djelovanja“.

Dobro posjećena tribina završila je s interakcijom prisutnih koji su postavili mnogobrojna pitanja vezana uz širi kontekst djelovanja Vlade Gotovca.





Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5848821f1eea8f162f8b45b0/80
Foto: Vlada RH

Premijer Plenković: Zadarska županija primjer za druge krajave Hrvatske

Zadarski župan Stipe Zrilić rekao je kako je premijera upoznao s temeljnim podacima o Zadarskoj županiji, o trenutačnom stanju i planovima za budućnost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je u srijedu navečer Zadarsku županiju,  sastao se sa županom Stipom Zrilićem te tom prigodom istaknuo kako je ta "županija odličan razvojni primjer i za druge krajeve Hrvatske."

„Smatram da su Zadarska županija i grad Zadar jedan od primjera kvalitetnog razvoja u proteklim godinama, koji se očituje i u vrlo kvalitetnom smanjenju stope nezaposlenosti, odličnim rezultatima turističke sezone, snažnoj ulozi malog i srednjeg poduzetništva, izrazito kvalitetnoj prometnoj infrastrukturi, rekao je premijer i istaknuo da je Zadarska županija odličan razvojni primjer za druge krajeve Hrvatske.

  Vlada će uvažavati bitne ciljeve koje je Zadarska županija ima na svom dnevnom redu i sva će ministarstva nastojati, kao i za sve krajeve Hrvatske, da ravnomjerni razvoj Hrvatske bude jedna od trajnih zadaća rada ove vlade. U tom pogledu, s obzirom na brojne otoke u Zadarskoj županiji, dobra je najava da će se u okviru regionalnog razvoja osnovati uprava za otoke, čime ćemo pridonijeti razvoju otoka u turizmu, poljoprivredi, gospodarstvu, poduzetništvu i svim onim aspektima koji se odnose i na ribarstvo i na pomorstvo. Zadarska županija važna je u sektoru ribarstva, rekao je premijer  te dodao da je niz godina u kontaktu s brojnim ribarima toga kraja. Kako je dodao, Vlada će voditi računa o njihovim interesima da se s tim u vezi sredstva Europske unije kvalitetno iskoriste.

 Zadarski župan Stipe Zrilić rekao je kako je premijera upoznao s temeljnim podacima o Zadarskoj županiji, o trenutačnom stanju i planovima za budućnost.

"Itekako smo zainteresirani da imamo dobru suradnju s cjelokupnom Vladom i sa svakim ministarstvom pojedinačno jer bez te potpore ne možemo realizirati naše razvojne projekte.  Predsjednik Vlade nam je rekao je da će se nakon ove porezne reforme naći kompenzacijske mjere kako bi jedinice lokalne samouprave zadržale visinu svojih prihoda i na taj način bile spremne realizirati svoje razvojne projekte, rekao je župan Zrilić.





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 22:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58416df31eea8fbc118b4585/80
Foto: N1

Sabor: Oporba oštro kritizirala izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

Saborska oporba u srijedu je oštro kritizirala izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže usklađivanje mirovina ostvarenih po posebnim propisima na isti način kao onih ostvarenih po općim propisima, ističući kako će izmjenama oni s velikim mirovinama dobiti još veće, a oni s malima neće dobiti ništa, uz opasku da su zakonske izmjene samo ispunjenje obećanja danog braniteljima tijekom prosvjeda u šatoru u Savskoj

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže se od 1. siječnja 2017. primjena jedinstvene aktualne vrijednosti mirovine pri izračunu i usklađivanju svih mirovina, neovisno o tome je li mirovina ostvarena po općemu ili posebnom propisu, i odustaje od razdvajanja dijela mirovine koji se financira iz državnog proračuna od dijela koji se financira iz doprinosa, objasnila je uvodno državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković-Knežević.

Primjena zakona rezultirat će povećanim rashodima u državnom proračunu za 96 milijuna kuna u 2017. godini, za 127 milijuna kuna u 2018. i za 205 milijuna kuna u 2019., dodala je.

"Ovaj  zakon će koštati Hrvatsku do 2025. godine 800 milijuna kuna i sramotno je što mu je državna tajnica posvetila samo tri minute i 25 sekundi", rekao je Mirando Mrsić u ime Kluba zastupnika SDP-a, ocjenjujući da su izmjene zakona nepotrebne i da će narušiti transparentnost i povećati nejednakost među mirovinama.

Mrsić smatra da bi se mirovine ostvarene po posebnim propisima koje se financiraju iz proračuna, to jest mirovine vojnika, policajaca, branitelja, zastupnika, političkih zatvorenika, pripadnika NOR-a i ostale trebale usklađivati s rastom BDP-a i proračunom, a tzv. radničke mirovine koje se financiraju iz doprinosa s rastom plaća i cijena.

"Ovim zakonom samo se ispunjavaju obećanja dana braniteljima tijekom prosvjeda u šatoru u Savskoj" , rekao je Mrsić.
Da je ovaj zakon ispunjavanje obećanja danog braniteljima u šatoru u Savskoj, slaže se i Silvano Hrelja (HSU), koji je također istaknuo da je i "šlag na tortu" za umirovljenike s velikim mirovinama.

"Ovo je šlag na tortu. Nakon što je Vlada poreznom reformom dala povećanje mirovina svima koji imaju mirovine veće od 6000 kuna, sada im daje još jedan poklon, a to je da im se usklađuju mirovine na isti način kao i svima ostalima", rekao je Silvano Hrelja u ime Kluba zastupnika HSU-a i HNS-a.

"Vlada  može sada svim umirovljenicima koji imaju mirovine po posebnim propisima čestitati sretnu Novu godinu, njima 180.000, a svima ostalima, kojih ima 1,05 milijuna, ništa", rekao je Hrelja.

Podsjetio je da oko 40 posto umirovljenika ima mirovine ispod 1516 i 1936 kuna te je istaknuo da bi se novac trebao preusmjeriti u borbu protiv siromaštva. Upozorio je i na moguće kritike Europske komisije takvih zakonskih rješenja. "Nemojte doći sutra kako bi ugodili Europskoj komisiji s pričom o povećanju penalizacije pri odlasku u prijevremenu mirovinu ili o smanjenju mirovina", poručio je Hrelja.

Branko Bačić (HDZ) je istaknuo kako je tu riječ o brizi o braniteljima, to jest, kako je rekao, o onima koji su krvavo zaradili svoje mirovine.

Mladen Karlić (HDZ) je dodao da je cilj zakona ispraviti nepravdu prema braniteljima čije se mirovine nisu usklađivale zadnje dvije godine.

Nenad Stazić (SDP) smatra međutim da hrvatski branitelji od tog zakona neće dobiti ništa, a nije zadovoljan ni što saborski Odbor za ratne veterane jutros nije raspravljao o tom zakonskom prijedlogu jer nije bilo kvoruma budući da na sjednicu nije došao nijedan član HDZ-a.

"Možda im je bilo neugodno jer bi se već tada vidjelo da branitelji neće dobiti ništa. Lagali su braniteljima i - kada bi se jutros saznala istina da su im lagali - odlučili su ne doći na sjednicu", rekao je Stazić.

Smatra da se zakonom ugrožava pozicija umirovljenika koji su 40 godina radili i uplaćivali doprinose te da će profitirati oni s povlaštenim mirovinama.

"Profitirat će nekadašnji članovi Izvršnog vijeća Sabora, djelatnici SFRJ, saborski zastupnici, bivši članovi Vlade", dodao je.
Predsjednik Sabora Božo Petrov iskoristio je Stazićevu opasku o nedolasku na sjednice kako bi prekorio sve zastupnike koji ne dolaze na sjednice Sabora i saborskih odbora.

"Nedostaje veliki dio zastupnika koji nisu na radnome mjestu. Treba zaslužiti svoju plaću", rekao je Petrov u sabornici u kojoj je bilo 20-ak zastupnika.
Sabor sjednicu nastavlja sutra.





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 21:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .