Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a80136c2af47f29078b45ed/80

Hrvatska prva u Europi po štetama, zadnja po osiguranjima

Hrvatska je prva u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u, a uz to je zadnja po osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima.

Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka.

No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta čiji iznos, primjerice, u dvije zadnje godine dvostruko nadmašuje cjelogodišnja izdvajanja za kulturu.

U zemljama članicama EEA u razdoblju od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka.

Za to vrijeme gospodarski gubici od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubici oko 154 milijarde eura.

Evidentirano je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina uzrokovana toplinskim valovima, a najviše pod utjecajem toplinskog vala iz 2003., kada je prijavljeno oko 70.000 smrtnih slučajeva iznad prosjeka smrtnosti, kaže se.

Oko tri posto katastrofa, od kojih su neke istodobno utjecale na više zemalja, uzrokovalo je oko 70 posto ukupnih gubitka, dok je oko tri četvrtine registriranih nepogoda uzrokovalo samo 0,5 posto ukupnih gubitaka.

Većina nije upućena

Po podacima o prijavljenim štetama u Hrvatskoj, dostupnim na stranicama Ministarstva financija (MF), njihov broj i udio u BDP-u mijenja se iz godine u godinu, te iznosi između 0,1 posto u 2013. godini do čak 1,4 posto BDP-a u 2014. godini. Godine 2015. štete su iznosile 0,6 posto, a 2016. godine 0,44 posto hrvatskog BDP-a.

O kolikim iznosima za nacionalnu ekonomiju se radi, vidi se kad se ti podaci usporede s izdvajanje za kulturu, koja su tijekom 2015. iznosila 938.561.200 kuna, odnosno 0,28 BDP-a. Izdvajanja za kulturu u 2016. iznosila su 0,26 posto BDP-a, dakle za te dvije godine prosječno polovicu iznosa prijavljenih izravnih ekonomskih šteta!

Sumarni podatak da Hrvatska ima najveći udio šteta u BDP-u, pojavio se u dokumentima u okviru pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, ali za njihovo tumačenje bilo je teško naći sugovornika.

Na upite DUZS-u, Hrvatskim vodama, bivšem ministru okoliša i jednom članu Zelene akcije, stigli su odgovori da nisu čuli za taj podatak. Slične odgovore dobili smo s nekih katedri za ekonomiju okoliša u Hrvatskoj.

Na konferenciji o javnim politikama u smanjenju rizika kriza i katastrofa, održanoj u Zagrebu krajem studenoga 2017., novinar Hine je to pitanje postavio sudionicima u okviru diskusije, ali ondje nitko nije bio upućen u podatke.

Na "forumu" nula postova

Iz MF-a su odgovorili da su nadležni za dio odgovora. Po strukturi šteta, najveći broj ih je nastao u poljoprivredi, a tek se sporadičnije zadnjih desetak godina javljaju štete od poplava koje su iznimno velike, no djelovanjem državnih institucija spriječen je niz slučajeva koji su prijetili poplavama velikih razmjera, kaže se u odgovoru MF-a.

Važno je uzeti u obzir kako sam nastanak šteta ovisi o klimatskim promjenama na koje nije moguće utjecati i boriti se protiv istih. Te se štete mogu jednim dijelom kontrolirati, ali ne i u slučajevima velikih katastrofa kao što su požari i slično, dodaje se.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) poslalo je odgovor na tri i pol kartice u kojem se uglavnom nabrajaju zakonski paragrafi i navode upravne definicije. Za dodatne informacije uputili su nas na "Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa kao stalnog foruma za razmjenu mišljenja....". Posjet stranici www.platforma.hr, koja je, čini se, podignuta 2013. godine, otkriva da se na forumu za to vrijeme ukupno upisalo 44 posjetitelja, koji su ostavili ukupno 0 (nula) postova.

Ne može se reći kako RH ima slabu zaštitu od elementarnih nepogoda, već je potrebno konstatirati kako se u budućnosti mora u još većem obimu voditi mjerama preventive što je nužno jasno definirati radilo se to o poljoprivredi, poplavama ili požarima, kaže se u odgovoru MF-a.

Udio šteta za koji se postavlja pitanje nije zaista nezanemariv, no ovoga trenutka MF ne može komentirati niti potvrditi navode koji su iznijeti, a kamoli određivati se o ekonomskim gubicima i njihovoj mjerljivosti, kaže se u odgovoru MF-a.

Kako Hrvatska funkcionira kao društvo

Na spomenutoj konferenciju organizator i pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić istaknuo da su učinkovite javne politike najbolji način za smanjenje šteta i negativnih utjecaja katastrofa, čime je zapravo kritizirao nepostojanje i nedjelotvornost takvih politika.

Znanstvena savjetnica Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, Ana-Maria Boromisa, misli da štete "imaju veze s tim kako Hrvatska funkcionira kao društvo". Kad se dogodi šteta, mi je krpamo ad hoc, i to su izvanredne okolnosti koje se moraju riješiti, a sve što je plansko prođe "u tišini", kaže ona.

Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanju Stjepan Huzjak kazao je na konferenciji da je najefikasniji onaj sustav kod kojeg rijetko dolazi do aktiviranja operativnih snaga. Nažalost, ove smo godine više puta bili u situaciji da su operativne snage morale aktivirati vrlo veliki dio svojih raspoloživih kapaciteta, dodao je Huzjak.

Boromisa se slaže da su klimatske promjene ključni pokretač nepogoda, ali dodaje da na njihove posljedice često utječe funkcioniranje sustava. Navodi primjer legalizacija bespravne izgradnje i kaže da su kuće često napravljene u plavnim područjima, te da su zato izložene poplavama. Isto je sa sustavima kanalizacije koji nisu adekvatni, zatim javlja se problem neočišćenih odvodnih kanala kojima se evakuiraju vode, izostaju šumski prosjeci koji bi mogli spriječiti širenje požara, itd, napominje znanstvena savjetnica IMO-a.

Ona je također upozorila i na fragmentiran sustav zaštite. Imamo strategiju održivog razvoja, pa energetsku, pa klimatsku, koje međusobno ne komuniciraju ili im se mjere ne provode. Fascinantno je da mi imamo dosta podataka o klimatskim promjenama i ekstremima, ali to nije dovoljno da motivira na aktivnost nadležne službe, na što podsjećaju i meteorolozi, kaže.

Podsjetila je na intervju meteorologinje Dunje Mazzocco Drvar DW-u, koja je kazala da je uoči jedne poplave u Ogulinu u emisiji RTL Danas u četvrtak upozorila da se u subotu očekuje 150 do 200 litara kiše na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara, a DHMZ u petak izdao crveni alarm. No, Hrvatske vode su, kaže, reagirale tek u nedjelju uz pomoć HGSS-a i njegovih čamaca, kada su već bile poplavljene stotine kuća u gradu, a i gradonačelnik je tek tada sazvao sastanak kriznog stožera, kada je bujica bila na ulicama.

Čini mi se da se klimatske promjene u javnosti doživljavaju kao neka daleka budućnost i da više "bajamo" nego im se prilagođavamo. Poplave, požari i suše se doživljavaju kao ono - slučajno se desilo, i ne vidi se veze između trenda i aktivnosti na terenu, zaključuje Ana-Maria Boromisa.

U Hrvatskoj ne postoji obvezno osiguranje imovine

Nitko od sugovornika nije mogao reći koliko bi mogle iznositi neizravne štete i koliko one onemogućavaju društvo u njegovu razvoju. Također, nema odgovora ni na krajnje neslavan podatak prema kojemu je Hrvatska na začelju popisa s 0 posto osiguranih šteta. Kako se pokrivaju štete i na koga onda padnu najskuplje štete u Europi? Za usporedbu, osigurane štete u Velikoj Britaniji iznose 70 posto ukupnih prirodnih nepogoda.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) ističu da prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u EU iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi oko 40 eura. Najvišu premiju osiguranja imovine po stanovniku u rasponu 300 do 400 eura ostvaruju Švicarska, Norveška i Austrija.

Prema podacima HUO-a, u ukupno zaračunatoj bruto premiji u Hrvatskoj za 2017., osiguranje od požara i elementarnih šteta sudjeluje s 6,81 posto, dok u strukturi likvidiranih šteta osiguranje od požara i elementarnih šteta iznosi 4,09 posto.

Iz MF-a kažu da ne postoji obvezno osiguranje imovine, što rezultira velikim brojem prijava šteta poljoprivrednika koji nisu osigurani. Štete se broje u milijardama kuna i iste su mogle biti spriječene u smislu gubitaka poduzetnika da su se osigurali. U MF-u smatraju da bi bilo "nužno voditi se načelom u kojem bi država za isplatu bilo kakvih poticaja, trebala zatražiti obvezno osiguranje svakog pojedinačnog poljoprivrednika". Tada bi država mogla odrediti primjerene iznose (postotke) subvencioniranja premija osiguranja što je konkretno pitanje za nadležno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kažu.

Općepoznato je da poljoprivredna proizvodnja predstavlja jednu od rizičnijih gospodarskih grana te je stoga posebno važno osiguranje usjeva i nasada. Egzistencija poljoprivrednih gospodarstava ovisi o zemlji te stoga osiguranje usjeva i nasada predstavlja ekonomsku zaštitu poljoprivrednika i njihovih obitelji. Ono uključuje pokriće od osnovnih opasnosti kao što su tuča, požar i udar groma. Međutim, osiguranje usjeva i nasada u ukupno zaračunatoj bruto premiji za 2017. sudjeluje sa 0,9 posto, a u odnosu na zaračunatu bruto premiju osiguranja imovine s 13,74 posto, kažu iz HUO-a.

Iz MF-a napominju kako trenutno ne postoji mogućnost osiguranja putem tzv. skupne police, koja bi obuhvaćala osiguranje od šteta nastalih uslijed više vrsta elementarnih nepogoda, odnosno kojom bi se na adekvatan način osigurala imovina što bi rezultiralo manjim brojem prijavljenih šteta, poglavito u poljoprivredi.

Na upite u kojoj su mjeri pokrivene i na koga su pali troškovi od dvije velike štete iz neposredne prošlosti, kojima se moglo ilustrirati funkcioniranje sustava, cjeloviti odgovori nisu stigli. Naime, 2014. istočnu Slavoniju su zahvatile poplave koje su izazvale velika stradanja ljudi i njihove imovine. Ukupno prijavljene štete od poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosile su 471 milijun kuna. No, to je samo petina šteta od ledoloma te godine u Gorskom kotaru, čije su prijavljene posljedice procijenjene na 2,64 milijardi kuna!

Za neosigurane ne postoji pravo, samo eventualna pomoć države

Ti podaci ukazuju na važnost podizanja razine svijesti građana o nužnosti osiguranja cjelokupne imovine od požara, poplava i ostalih opasnosti u slučaju prirodnih nepogoda, ljudskom propustu ili namjerno nanesenoj šteti, ističu iz HUO i dodaju da rade na financijskoj pismenosti građana.

U MZOE-u ističu da je Hrvatska tri puta aplicirala za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za financiranje izvanrednih mjera nakon poplava u svibnju/lipnju 2010., rujnu 2010. te za sanaciju šteta od poplave nastalih u razdoblju 26. listopada do 13. studenoga 2012. godine. Hrvatska je aplicirala zajedno s Mađarskom, Austrijom i Slovenijom, a ukupno odobrena sredstva za Hrvatsku iznosila su 5,3 milijuna eura.

Svakako cijenimo napore države usmjerene na pomoć poljoprivrednicima aktiviranjem sredstava EU, međutim, željeli bismo ukazati i na potrebu da država u javnosti još više naglasi potrebu veće individualne odgovornosti za vlastitu imovinu i važnost osiguranja imovine, kažu iz HUO-a, s čime se slažu i u MF-a: Potrebno je s osiguravajućim društvima razvijati „kulturu osiguranja“ u kojoj svaki pojedinac treba voditi brigu o svojoj imovini, primjerice uspoređujući auto-kasko i AO osiguranje.

Za poljoprivrednike ili fizičke osobe od bitnoga je značaja osigurati imovinu, jer u konačnici ne postoji osigurano pravo svakog pojedinca za dobivanje sredstava iz državnog proračuna, već se radi o pomoći države koja nije niti jednom pojedincu zajamčena. Država zasigurno mora pomoći u ovom procesu, no u ovom konkretnom slučaju radi se o odnosu koji počiva na tržišnim načelima i zahtjeva dijalog svih strana, kažu iz MF-a.

Studije Insurance Europe ukazuju kako u zemljama gdje je visoki postotak osigurane imovine, utjecaj katastrofa na BDP je manji i oporavak je puno brži. Što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima. Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete, čime se u kratkom roku imovina osiguranika vraća u prvobitno stanje, u  cilju što brže normalizacije života osiguranika ili uspostavljanja ponovnog poslovanja, zaključuju u HUO.

Na upit jednom sudioniku konferencije u kojoj će mjeri Strategija prilagodbi klimatskim promjenama pokrenuti rješenje tih pitanja, on je kazao da vjerojatno "malo hoće", ali da ona nije čarobni štapić, i da su se mnoge aktivnosti mogle poduzeti i u okviru sustava zaštite od rizika od prirodnih katastrofa.

Facebook komentari

hr Sun Feb 11 2018 10:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5418a7681899422e4000000b/80
Foto: Screenshot YouTube

Modrić prijavio svog bivšeg odvjetnika zbog odavanja odvjetničke tajne

Protiv odvjetnika Davora Radića koji je u USKOK-u tijekom ispitivanja o sumnjivom izvlačenju novca iz Dinama zastupao Luku Modrića, u Hrvatsku odvjetničku komoru stigla je prijava zbog odavanja odvjetničke tajne, odnosno kršenja Zakona o odvjetništvu. Odvjetnik je prijavljen jer je otkrio što se događalo tijekom Modrićevog ispitivanja u USKOK-u, a upravo taj Modrićev iskaz bio je važan za podizanje optužnice protiv Zdravka Mamića zbog izvlačenja 117 milijuna kuna iz Dinama.

Novac se, sumnja USKOK, izvlačio preko lažiranih aneksa ugovora u podjeli transfera, što je Modrić detaljno opisao u sjedištu USKOK-a kamo ga je dopratio upravo odvjetnik Radić. Budući da je Modrić kasnije promijenio iskaz, detalji ispitivanja u sjedištu USKOK-a dosta su važni za rasplet slučaja. Donosimo pregled zbivanja koja su dovela do ove prijave protiv odvjetnika.

1. MODRIĆ POD ISTRAGOM ZBOG PROMJENE ISKAZA

Ona je uslijedila nakon što je 9. veljače ove godine odvjetnik Radić ispitan kao svjedok u istrazi protiv Modrića zbog davanja lažnog iskaza. Hrvatski reprezentativac pod tom se optužbom našao nakon svjedočenja u procesu protiv Zdravka Mamića na Županijskom sudu u Osijeku gdje je bilo evidentno da je promijenio iskaz u odnosu na onaj koji je tijekom istrage dao u USKOK-u.

U istrazi je Modrić, koji se na ispitivanju pojavio u društvu odvjetnika Radića, izjavio da je sporne anekse ugovora o podjeli novca od trasfera na osnovu kojih je izvlačen novac iz Dinama, potpisao nakon prelaska u Tottenham. Taj iskaz dao je 30. kolovoza 2015. godine. No, kada se u lipnju prošle godine pojavio na glavnoj sudskoj raspravi dao je drugačiji iskaz. Razlike u Modrićevim iskazima Telegram je već detaljno analizirao.

2. TVRDIO JE DA NIJE PROČITAO ZAPISNIK SVJEDOČENJA

“Nisam ništa promijenio”, ustvrdio je nakon svjedočenja u Osijeku Modrić, dodajući kako uopće nije izjavio ono što je navedeno u zapisniku njegovog svjedočenja. Čak je na izravno pitanje zastupnika USKOK-a je li pročitao svoj iskaz prije no što ga je potpisao odgovorio da se ispričava, ali da nije čitao, jer je jedva čekao da izađe van nakon ispitivanja u prostorijama USKOK-a.

Na kraju se Modrić zbog davanja lažnog iskaza ipak našao pod istragom koja je, kako neslužbeno doznajemo, prije nekoliko dana i okončana. Sada se očekuje hoće li protiv njega biti podignuta optužnica ili će pak postupak biti obustavljen.

3. ŠTO JE SVE ODVJETNIK ISPRIČAO ISTRAŽITELJIMA

Istraga je okončana nakon što je odvjetnik Radić ispitan kao svjedok. RTL Televizija objavila je detalje njegovog svjedočenja u kojem je potvrdio kako ga je Luka Modrić kontaktirao uoči ispitivanja u USKOK-u. Učinio je to iako se na početku ispitivanja pozvao na odvjetničku tajnu. Zatim je opisao kako je 30. kolovoza 2015. godine bio s Modrićem na ispitivanju u zgradi USKOK-a. Cijeli proces je, prema njegovim riječima, bio korektan, a Modrić je nakon davanja iskaza dva puta detaljno pročitao zapisnik i potpisao se na svaku njegovu stranicu. To sve je, međutim, odvjetnik Radić doznao upravo kroz kontakt s Modrićem, a odnos klijenta i odvjetnika predstavlja odvjetničku tajnu.

4. ZAKON BRANI ODAVANJE ODVJETNIČKE TAJNE

Prema prijavi koju je protiv njega podnijela Modrićeva obrana, odvjetnik ne bi smio ni biti doveden u poziciju da svjedoči o svojim kontaktima s klijentom, a kamoli da pristane o tome svjedočiti. Zbog toga bi Hrvatska odvjetnička komora trebala ispitati je li odvjetnik Radić počinio težu povredu službene dužnosti, odnosno je li naštetio ugledu odvjetništva time što nije čuvao odvjetničku tajnu. Prema Zakonu o odvjetništvu, odvjetnik je dužan čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi način saznao. Od odvjetnika Radića pokušali smo dobiti komentar na ovu prijavu, no nije nam uzvraćao na pozive.

Modrićeve odvjetnice Laura Valkovića i Ana Marija Gospočić samo su nam kratko potvrdile da su prijavu protiv kolege odvjetnika predale Hrvatskoj odvjetničkoj komori, piše telegram.hr

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 14:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d6ce82af47f32088b45ca/80

Predstavljen projekt „Splitski dječji proračun“

Sedam dječjih vijećnika, članova Predsjedništva radnih skupina projekta, zajedno s voditeljicom Dječjeg gradskog vijeća Grada Splita, Anđelkom Visković, danas su u Banovini predstavili dosadašnje rezultate rada na izradi svog novog projekta „Splitskog dječjeg proračuna“.

“Jedan od ključnih ciljeva projekta je jačanje kompetencija dječjih vijećnika i učenika osnovnih škola iz područja građanskog odgoja, s naglaskom na financijsku pismenost. U provedbi ovog projekta iza nas je mnogo aktivnosti i prijeđenih faza rada. Nakon ove javne prezentacije slijedi rasprava i donošenje zaključaka na sjednici Dječjeg gradskog vijeća, potom prezentacija projekta vijećima učenika splitskih osnovnih škola, te završna faza gdje ćemo na sjednici Dječjeg gradskog vijeća rezultate rada svečano uručiti našem gradonačelniku “, kazala je, voditeljica projekta „Splitski dječji proračun“, Anđelka Visković, dodavši kako se svaka radna skupina u ovom projektu upoznala s proračunom Grada Splita za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020. 


 Rezultat ovog projekta bit će i izrađena metodologija izračuna sredstava koja se iz gradskog proračuna, u užem i širem smislu, izdvajaju za djecu grada Splita. Antonio Šimundža, predsjednik Dječjeg gradskog vijeća naveo je kako, prema prijedlogu Predsjedništva radnih skupina, dječji proračun u užem smislu iznosi 226.377.497 kuna, ili 22 posto od ukupnog iznosa gradskog proračuna, a u širem smislu iznosi 458.386.987 kuna, odnosno 44, 6 posto gradskog proračuna.

Ovaj projekt prati svjetske smjernice UNICEF-a o potrebi izrade dječjih proračuna u okviru njihove globalne inicijative „Child Friendly Cities“ u koju su uključeni Republika Hrvatska i Grad Split.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 13:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d51dc2af47f80088b4590/80
Foto: Pixabay

Studenti pozivaju na prosvjed, novinari traže otvaranje sjednice Senata

Sveučilišna platforma pozvala je u srijedu studente i javnost da se pridruže prosvjedu protiv "Sveučilišta koji šačica moćnika koristi za svoje privatne interese", dok su istodobno novinari koji prate visoko školstvo ponovo pozvali Sveučilište u Zagrebu da otvori sjednicu Senata na kojoj će se birati rektor i omogući im da "rade svoj posao".

Sveučilišna platforma najavila je konferenciji za novinare prosvjed uoči izbora za novog zagrebačkog rektora pod nazivom "Sveučilište mora bolje", koji će se održati u četvrtak na Trgu Republike Hrvatske s početkom u 17 sati. 

Protekle četiri godine svjedoci smo kontinuirane degradacije našega Sveučilišta, prouzrokovane brojnim aferama i netransparentnostima u radu, poručio je Karlo Držaić u ime Platforme koja okuplja studente sa Zagrebačkog sveučilišta. 

Pozivanje interventne policije na studente okupljene pred zgradom Sveučilišta, neosuđivanje postavljanja privatne zaštitarske službe na Filozofskom fakultetu, podizanje tužbe protiv vlastita studenta, javno prozivanje studentice na sjednici Senata, ukidanje novčane naknade za dobitnike Rektorove nagrade, raspuštanje "nepodobnog" Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, ukidanje subvencioniranja ECTS bodova nastavničkim smjerovima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, odumiranje znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, netransparentnost prilikom obnove studentskih domova i narušavanje već ionako lošeg studentskoga standarda samo su neki od grijeha trenutne uprave Sveučilišta, rekao je Držaić.

Plaforma je pozvala studente kojim imaju pravo glasa u Senatu da glasovanju pristupite odgovorno i u skladu s općim interesima i željama studentskoga tijela kojeg zastupaju. 

Novinari traže otvaranje sjednice za javnost

Novinarke i novinari, njih 26 koji prate visoko obrazovanje iz 21 redakcije, ponovo su apelirali na Zagrebačko sveučilište da sjednicu Senata na kojoj je predviđen izbor novog rektora otvori za javnost.

U apelu se ističe da je odluka kojom proces izbora rektora najvećeg javnog Sveučilišta u Hrvatskoj ostaje zatvoren za javnost neshvatljiva u trenutku opetovanih apela brojnih medija da im se omogući profesionalno obavljanje dužnosti i izvještavanje o procesu izbora.

Izbor rektora nije i ne može biti interes samo stručnog tijela Sveučilišta, Senata koji broji 70 članova, već čitavog Sveučilišta i cjelokupne javnosti, kaže se u apelu.

Zatvorenost izborne sjednice Senata nema uporišta u aktima Sveučilišta, pa ne možemo razumjeti strah Uprave Sveučilišta od javnosti i transparentnog praćenja procesa, ističu novinari.

Predsjednik Izbornog povjerenstva za izbor rektora Enes Midžić odgovorio je novinarima kako je odluka kojom se na sjednice Senata pozivaju predstavnici javnih medija na tijelima Sveučilišta – Sveučilišnom savjetu, Senatu, Proširenom rektorskom kolegiju i rektoru.

Damir Bakić, jedini protukandidat sadašnjem rektoru Damiru Borasu, podržao je apel novinara izarazivši uvjerenje da bi otvaranje sjednice bilo na korist javnosti i Sveučilištu.

Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva također je podupro zahtjeve novinara i zatražio od Sveučilišta u Zagrebu da postupak za izbora rektora bude javan.

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 12:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a128999b9e03e5d078b456b/80
Foto: Pixabay

Zbog vjetra i snijega zatvorene ceste

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima.
Zbog olujnog vjetra autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje zatvorena je za sav promet (od 07:05). Samo za osobna vozila otvorene su:

 autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica,
Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene,
državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54),
Paški most.

Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a na autocesti A7 Draga-Šmrika te na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Senja dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina). Zbog oštećenja bukobrana za sav promet zatvorena je dionica ceste A7 između čvorova Šmrika i Hreljin u smjeru Rijeke.


 Snijeg otežava vožnju mjestimice u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji te zaleđu Dalmacije. Zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima. Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na pojedinim cestama u Lici i Gorskom kotaru, uključujući državnu cestu DC1 na dionici Krnjak-Slunj-Korenica-čvor Udbina-Gračac-Oćestovo (Knin) te državnu cestu DC3 kroz Gorski kotar između Zdihova i Kikovice. Trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i Rijeci te obrnuto (zimski uvjeti i zabrana zbog vjetra) javlja HAK

Facebook komentari

hr Wed Feb 21 2018 08:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .