Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a80136c2af47f29078b45ed/80

Hrvatska prva u Europi po štetama, zadnja po osiguranjima

Hrvatska je prva u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u, a uz to je zadnja po osiguranjima dobara, što te štete čini još skupljima.

Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka.

No, o tome se u hrvatskoj javnosti malo zna, a još manje ima cjelovitih tumačenja šteta čiji iznos, primjerice, u dvije zadnje godine dvostruko nadmašuje cjelogodišnja izdvajanja za kulturu.

U zemljama članicama EEA u razdoblju od 1980. do 2015. vremenski i klimatski ekstremi činili su 92 posto ukupnog broja prijavljenih katastrofa i oko 83 posto ukupnih gubitaka.

Za to vrijeme gospodarski gubici od svih prirodnih katastrofa u zemljama članicama EEA iznosili su 520 milijardi eura, a osigurani gubici oko 154 milijarde eura.

Evidentirano je 89.000 smrtnih slučajeva, kojih je većina uzrokovana toplinskim valovima, a najviše pod utjecajem toplinskog vala iz 2003., kada je prijavljeno oko 70.000 smrtnih slučajeva iznad prosjeka smrtnosti, kaže se.

Oko tri posto katastrofa, od kojih su neke istodobno utjecale na više zemalja, uzrokovalo je oko 70 posto ukupnih gubitka, dok je oko tri četvrtine registriranih nepogoda uzrokovalo samo 0,5 posto ukupnih gubitaka.

Većina nije upućena

Po podacima o prijavljenim štetama u Hrvatskoj, dostupnim na stranicama Ministarstva financija (MF), njihov broj i udio u BDP-u mijenja se iz godine u godinu, te iznosi između 0,1 posto u 2013. godini do čak 1,4 posto BDP-a u 2014. godini. Godine 2015. štete su iznosile 0,6 posto, a 2016. godine 0,44 posto hrvatskog BDP-a.

O kolikim iznosima za nacionalnu ekonomiju se radi, vidi se kad se ti podaci usporede s izdvajanje za kulturu, koja su tijekom 2015. iznosila 938.561.200 kuna, odnosno 0,28 BDP-a. Izdvajanja za kulturu u 2016. iznosila su 0,26 posto BDP-a, dakle za te dvije godine prosječno polovicu iznosa prijavljenih izravnih ekonomskih šteta!

Sumarni podatak da Hrvatska ima najveći udio šteta u BDP-u, pojavio se u dokumentima u okviru pripreme Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, ali za njihovo tumačenje bilo je teško naći sugovornika.

Na upite DUZS-u, Hrvatskim vodama, bivšem ministru okoliša i jednom članu Zelene akcije, stigli su odgovori da nisu čuli za taj podatak. Slične odgovore dobili smo s nekih katedri za ekonomiju okoliša u Hrvatskoj.

Na konferenciji o javnim politikama u smanjenju rizika kriza i katastrofa, održanoj u Zagrebu krajem studenoga 2017., novinar Hine je to pitanje postavio sudionicima u okviru diskusije, ali ondje nitko nije bio upućen u podatke.

Na "forumu" nula postova

Iz MF-a su odgovorili da su nadležni za dio odgovora. Po strukturi šteta, najveći broj ih je nastao u poljoprivredi, a tek se sporadičnije zadnjih desetak godina javljaju štete od poplava koje su iznimno velike, no djelovanjem državnih institucija spriječen je niz slučajeva koji su prijetili poplavama velikih razmjera, kaže se u odgovoru MF-a.

Važno je uzeti u obzir kako sam nastanak šteta ovisi o klimatskim promjenama na koje nije moguće utjecati i boriti se protiv istih. Te se štete mogu jednim dijelom kontrolirati, ali ne i u slučajevima velikih katastrofa kao što su požari i slično, dodaje se.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) poslalo je odgovor na tri i pol kartice u kojem se uglavnom nabrajaju zakonski paragrafi i navode upravne definicije. Za dodatne informacije uputili su nas na "Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa kao stalnog foruma za razmjenu mišljenja....". Posjet stranici www.platforma.hr, koja je, čini se, podignuta 2013. godine, otkriva da se na forumu za to vrijeme ukupno upisalo 44 posjetitelja, koji su ostavili ukupno 0 (nula) postova.

Ne može se reći kako RH ima slabu zaštitu od elementarnih nepogoda, već je potrebno konstatirati kako se u budućnosti mora u još većem obimu voditi mjerama preventive što je nužno jasno definirati radilo se to o poljoprivredi, poplavama ili požarima, kaže se u odgovoru MF-a.

Udio šteta za koji se postavlja pitanje nije zaista nezanemariv, no ovoga trenutka MF ne može komentirati niti potvrditi navode koji su iznijeti, a kamoli određivati se o ekonomskim gubicima i njihovoj mjerljivosti, kaže se u odgovoru MF-a.

Kako Hrvatska funkcionira kao društvo

Na spomenutoj konferenciju organizator i pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić istaknuo da su učinkovite javne politike najbolji način za smanjenje šteta i negativnih utjecaja katastrofa, čime je zapravo kritizirao nepostojanje i nedjelotvornost takvih politika.

Znanstvena savjetnica Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, Ana-Maria Boromisa, misli da štete "imaju veze s tim kako Hrvatska funkcionira kao društvo". Kad se dogodi šteta, mi je krpamo ad hoc, i to su izvanredne okolnosti koje se moraju riješiti, a sve što je plansko prođe "u tišini", kaže ona.

Zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanju Stjepan Huzjak kazao je na konferenciji da je najefikasniji onaj sustav kod kojeg rijetko dolazi do aktiviranja operativnih snaga. Nažalost, ove smo godine više puta bili u situaciji da su operativne snage morale aktivirati vrlo veliki dio svojih raspoloživih kapaciteta, dodao je Huzjak.

Boromisa se slaže da su klimatske promjene ključni pokretač nepogoda, ali dodaje da na njihove posljedice često utječe funkcioniranje sustava. Navodi primjer legalizacija bespravne izgradnje i kaže da su kuće često napravljene u plavnim područjima, te da su zato izložene poplavama. Isto je sa sustavima kanalizacije koji nisu adekvatni, zatim javlja se problem neočišćenih odvodnih kanala kojima se evakuiraju vode, izostaju šumski prosjeci koji bi mogli spriječiti širenje požara, itd, napominje znanstvena savjetnica IMO-a.

Ona je također upozorila i na fragmentiran sustav zaštite. Imamo strategiju održivog razvoja, pa energetsku, pa klimatsku, koje međusobno ne komuniciraju ili im se mjere ne provode. Fascinantno je da mi imamo dosta podataka o klimatskim promjenama i ekstremima, ali to nije dovoljno da motivira na aktivnost nadležne službe, na što podsjećaju i meteorolozi, kaže.

Podsjetila je na intervju meteorologinje Dunje Mazzocco Drvar DW-u, koja je kazala da je uoči jedne poplave u Ogulinu u emisiji RTL Danas u četvrtak upozorila da se u subotu očekuje 150 do 200 litara kiše na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara, a DHMZ u petak izdao crveni alarm. No, Hrvatske vode su, kaže, reagirale tek u nedjelju uz pomoć HGSS-a i njegovih čamaca, kada su već bile poplavljene stotine kuća u gradu, a i gradonačelnik je tek tada sazvao sastanak kriznog stožera, kada je bujica bila na ulicama.

Čini mi se da se klimatske promjene u javnosti doživljavaju kao neka daleka budućnost i da više "bajamo" nego im se prilagođavamo. Poplave, požari i suše se doživljavaju kao ono - slučajno se desilo, i ne vidi se veze između trenda i aktivnosti na terenu, zaključuje Ana-Maria Boromisa.

U Hrvatskoj ne postoji obvezno osiguranje imovine

Nitko od sugovornika nije mogao reći koliko bi mogle iznositi neizravne štete i koliko one onemogućavaju društvo u njegovu razvoju. Također, nema odgovora ni na krajnje neslavan podatak prema kojemu je Hrvatska na začelju popisa s 0 posto osiguranih šteta. Kako se pokrivaju štete i na koga onda padnu najskuplje štete u Europi? Za usporedbu, osigurane štete u Velikoj Britaniji iznose 70 posto ukupnih prirodnih nepogoda.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) ističu da prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u EU iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi oko 40 eura. Najvišu premiju osiguranja imovine po stanovniku u rasponu 300 do 400 eura ostvaruju Švicarska, Norveška i Austrija.

Prema podacima HUO-a, u ukupno zaračunatoj bruto premiji u Hrvatskoj za 2017., osiguranje od požara i elementarnih šteta sudjeluje s 6,81 posto, dok u strukturi likvidiranih šteta osiguranje od požara i elementarnih šteta iznosi 4,09 posto.

Iz MF-a kažu da ne postoji obvezno osiguranje imovine, što rezultira velikim brojem prijava šteta poljoprivrednika koji nisu osigurani. Štete se broje u milijardama kuna i iste su mogle biti spriječene u smislu gubitaka poduzetnika da su se osigurali. U MF-u smatraju da bi bilo "nužno voditi se načelom u kojem bi država za isplatu bilo kakvih poticaja, trebala zatražiti obvezno osiguranje svakog pojedinačnog poljoprivrednika". Tada bi država mogla odrediti primjerene iznose (postotke) subvencioniranja premija osiguranja što je konkretno pitanje za nadležno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kažu.

Općepoznato je da poljoprivredna proizvodnja predstavlja jednu od rizičnijih gospodarskih grana te je stoga posebno važno osiguranje usjeva i nasada. Egzistencija poljoprivrednih gospodarstava ovisi o zemlji te stoga osiguranje usjeva i nasada predstavlja ekonomsku zaštitu poljoprivrednika i njihovih obitelji. Ono uključuje pokriće od osnovnih opasnosti kao što su tuča, požar i udar groma. Međutim, osiguranje usjeva i nasada u ukupno zaračunatoj bruto premiji za 2017. sudjeluje sa 0,9 posto, a u odnosu na zaračunatu bruto premiju osiguranja imovine s 13,74 posto, kažu iz HUO-a.

Iz MF-a napominju kako trenutno ne postoji mogućnost osiguranja putem tzv. skupne police, koja bi obuhvaćala osiguranje od šteta nastalih uslijed više vrsta elementarnih nepogoda, odnosno kojom bi se na adekvatan način osigurala imovina što bi rezultiralo manjim brojem prijavljenih šteta, poglavito u poljoprivredi.

Na upite u kojoj su mjeri pokrivene i na koga su pali troškovi od dvije velike štete iz neposredne prošlosti, kojima se moglo ilustrirati funkcioniranje sustava, cjeloviti odgovori nisu stigli. Naime, 2014. istočnu Slavoniju su zahvatile poplave koje su izazvale velika stradanja ljudi i njihove imovine. Ukupno prijavljene štete od poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosile su 471 milijun kuna. No, to je samo petina šteta od ledoloma te godine u Gorskom kotaru, čije su prijavljene posljedice procijenjene na 2,64 milijardi kuna!

Za neosigurane ne postoji pravo, samo eventualna pomoć države

Ti podaci ukazuju na važnost podizanja razine svijesti građana o nužnosti osiguranja cjelokupne imovine od požara, poplava i ostalih opasnosti u slučaju prirodnih nepogoda, ljudskom propustu ili namjerno nanesenoj šteti, ističu iz HUO i dodaju da rade na financijskoj pismenosti građana.

U MZOE-u ističu da je Hrvatska tri puta aplicirala za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za financiranje izvanrednih mjera nakon poplava u svibnju/lipnju 2010., rujnu 2010. te za sanaciju šteta od poplave nastalih u razdoblju 26. listopada do 13. studenoga 2012. godine. Hrvatska je aplicirala zajedno s Mađarskom, Austrijom i Slovenijom, a ukupno odobrena sredstva za Hrvatsku iznosila su 5,3 milijuna eura.

Svakako cijenimo napore države usmjerene na pomoć poljoprivrednicima aktiviranjem sredstava EU, međutim, željeli bismo ukazati i na potrebu da država u javnosti još više naglasi potrebu veće individualne odgovornosti za vlastitu imovinu i važnost osiguranja imovine, kažu iz HUO-a, s čime se slažu i u MF-a: Potrebno je s osiguravajućim društvima razvijati „kulturu osiguranja“ u kojoj svaki pojedinac treba voditi brigu o svojoj imovini, primjerice uspoređujući auto-kasko i AO osiguranje.

Za poljoprivrednike ili fizičke osobe od bitnoga je značaja osigurati imovinu, jer u konačnici ne postoji osigurano pravo svakog pojedinca za dobivanje sredstava iz državnog proračuna, već se radi o pomoći države koja nije niti jednom pojedincu zajamčena. Država zasigurno mora pomoći u ovom procesu, no u ovom konkretnom slučaju radi se o odnosu koji počiva na tržišnim načelima i zahtjeva dijalog svih strana, kažu iz MF-a.

Studije Insurance Europe ukazuju kako u zemljama gdje je visoki postotak osigurane imovine, utjecaj katastrofa na BDP je manji i oporavak je puno brži. Što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima. Osiguravatelji su učinkoviti u sanaciji i naknadi štete, čime se u kratkom roku imovina osiguranika vraća u prvobitno stanje, u  cilju što brže normalizacije života osiguranika ili uspostavljanja ponovnog poslovanja, zaključuju u HUO.

Na upit jednom sudioniku konferencije u kojoj će mjeri Strategija prilagodbi klimatskim promjenama pokrenuti rješenje tih pitanja, on je kazao da vjerojatno "malo hoće", ali da ona nije čarobni štapić, i da su se mnoge aktivnosti mogle poduzeti i u okviru sustava zaštite od rizika od prirodnih katastrofa.

hr Sun Feb 11 2018 10:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/566995504b3a4671128b4571/80
Foto: Ilustracija FaH

Akcija "Mir i dobro": Provodi se od 15. prosinca 2018. do 8. siječnja 2019. godine

Cilj akcije je upozoriti građane na opasnost od zlouporabe oružja, eksplozivnih i rasprskavajućih sredstava, kao i nepravilne uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, a koji su tijekom proteklih godina bili uzrokom ozljeđivanja građana.

S ciljem održavanja povoljnog stanja javnog reda i mira, kao i opće sigurnosti građana, i ove godine, u doba božićnih i novogodišnjih blagdana, na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, u vremenu od 15. prosinca 2018. do 8. siječnja 2019. godine provodit će se operativna akcija „Mir i dobro“.

Cilj akcije je upozoriti građane na opasnost od zlouporabe oružja, eksplozivnih i rasprskavajućih sredstava, kao i nepravilne uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, a koji su tijekom proteklih godina bili uzrokom ozljeđivanja građana. Tijekom prosinca 2017. i siječnja 2018. godine na području ove Uprave, od posljedica uporabe pirotehničkih sredstava ukupno su ozlijeđene tri osobe, od čega su dvije osobe zadobile teške, a jedna osoba lakše tjelesne ozlijede.

Upozoravamo građane na obvezu pravilne uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, kao i na zakonom propisan način prodaje pirotehničkih sredstava, a sve sukladno Zakonu o eksplozivnim tvarima, te proizvodnji i prometu oružja.

Posebno upozoravamo roditelje kako je nužno da, i kod uporabe pirotehničkih kategorije F1 koja se mogu prodavati tijekom cijele godine osobama starijim od 14 godina, ne dozvole da djeca istu koriste bez nadzora roditelja ili odrasle osobe, odnosno istu ne upotrebljavaju na način na koji bi mogli ugroziti svoje zdravlje i zdravlje drugih osoba.

Također, Zakonom o eksplozivnim tvarima, te proizvodnji i prometu oružja normirano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 1000 do 3000 kuna kazniti zakonski zastupnik djeteta mlađeg od 14 godina koje je uporabilo pirotehnička sredstva.

Pirotehnička sredstva kategorije F1 mogu se prodavati u maloprodaji i u drugim prodavaonicama, te na kioscima tijekom cijele godine, osobama starijim od 14 godina.

Pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3, osim petardi i redenika iz kategorije F3 čija je prodaja građanima zabranjena, mogu se prodavati od 15. prosinca do 1. siječnja i to u maloprodaji samo u prodavaonicama oružja i streljiva ili u prodavaonicama koje imaju odobrenja za prodaju pirotehničkih sredstava, samo osobama starijim od 18 godina.

Pirotehnička sredstava kategorije F2, F3, T1 i P1 nije dozvoljeno koristiti u zatvorenim prostorima i na prostoru gdje se okuplja veći broj osoba. Uporaba navedenih pirotehničkih sredstava zabranjena je u razdoblju od 2. siječnja do 26. prosinca, osim u posebnim slučajevima uz odobrenje Ministarstva.

Zakonom o eksplozivnim tvarima, te proizvodnji i prometu oružja normirano je da će: - fizička osoba mlađa od 18 godina koja uporabljuje pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3, zatim fizička osoba koja uporabljuje pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3 u razdoblju od 2. siječnja do 26. prosinca ili uporabljuje pirotehnička sredstva u zatvorenim prostorima, odnosno na prostoru gdje se okuplja veći broj osoba, biti kažnjena za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5 tisuća do 15 tisuća kuna.

Obzirom na zakonske odredbe, policijski službenici ove Policijske uprave će kontinuirano obavljati nadzor prodajnih mjesta na području Županije, te ukoliko utvrde nepravilnosti, odnosno da se prodaja i uporaba pirotehničkih sredstava obavlja suprotno zakonskim odredbama, pirotehnička sredstva će oduzeti, a odgovorne pravne ili fizičke osobe će biti prekršajno prijavljene.

Tijekom provođenja akcije policijski službenici će poduzimati i niz preventivnih aktivnosti u suradnji sa lokalnom vlasti i obrazovnim ustanovama, u cilju edukacije djece.



hr Fri Dec 14 2018 11:11:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5856fafe1eea8f43698b456f/80
Foto: Pixabay

Ove subote održat će se humanitarna akcija "Darovaonica igračaka – Dobrograd“

U sklopu humanitarne akcije, građani mogu uz donaciju preuzeti jednu ili više igračaka koje su donirala djeca splitskih, kliških i kaštelanskih dječjih vrtića.

Humanitarna akcija "Darovaonica igračaka – Dobrograd“ održat će se u subotu, 15. prosinca 2018. godine s početkom u 9 sati, u prostorijama Centra Zlatno doba Udruge „MI“ – Split. U sklopu humanitarne akcije, građani mogu uz donaciju preuzeti jednu ili više igračaka koje su donirala djeca splitskih, kliških i kaštelanskih dječjih vrtića.

Darovaonica igračaka Dobrograd pruža privremeni dom doniranim igračkama, a trajni dom možete im pružiti svi vi. Prikupljena sredstva namijenjena su organizaciji dostave besplatnog toplog ručka korisnicima MI – Centra za pomoć u kući.

Organizator ove humanitarne akcije je Zaklada Kajo Dadić, a provodi je u partnerstvu s Volonterskim centrom Udruge „MI“ – Split i ustanovom MI – Centar za pomoć u kući.

Temeljni cilj Dobrograda je promocija filantropije i osnaživanja predškolske djece za mala dobročinstva, što će se realizirati kroz edukativna predavanja i poticanje na donaciju vlastitih igračaka.

U sklopu događanja, održat će se i otvorenje izložbe dječjih radova „Volim baku i djeda“, u sklopu koje djeca splitskih dječjih vrtića i osnovnih škola tradicionalno izrađuju likovne i literarne radove posvećene njihovim bakama i djedovima.

Dođite po igračku i donacijom dajte doprinos osiguravanju toplog obroka potrebitim starijim osobama na području grada Splita!

hr Fri Dec 14 2018 11:09:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f70f78b47398a9378b45da/80
Foto: Pixabay

Za vikend smirivanje, ali u nedjelju osjetno hladnije, pa u ponedjeljak opet...

Snijeg je u četvrtak zabijelio gorsku Hrvatsku, te dio unutrašnjosti Dalmacije i Istre, a u petak i subotu bit će ga i u sjevernijim krajevima, uz stvaranje često i zamjetnijeg snježnog pokrivača pa će zimska služba do kraja petka i osobito u subotu prijepodne biti prilično aktivna.
Na Jadranu će biti kiše, ponegdje i obilne, praćene i grmljavinom, a još veće zastoje i ograničenja u prometu prouzročit će jak i olujan vjetar, gdjekad i s orkanskim udarima – na sjevernom dijelu bura i istočnjak, a prema jugu još u petak jugo, piše HRT.

Valja upozoriti da će snijega nošenog burom biti i na dijelu sjevernog Jadrana, a u petak navečer je u unutrašnjosti Dalmacije moguća kiša koja se smrzava u dodiru s hladnom podlogom. 

Zbog svega ovoga - tijekom petka i subote - ne morate li – ne krećite na put, posebice ne bez zimske opreme kroz gorsku Hrvatsku. A ako baš morate - pratite izvještaje HAK-a.
U noći na nedjelju slijedi razvedravanje i veliki pad temperature, osobito u kopnenom području, gdje će biti česte poledice, a i mogućih problema zbog smrzavanja neočišćenog snijega na kolnicima i pločnicima. 

Petak - kiša, snijeg, bura, jugo

"U Slavoniji, Baranji i Srijemu većinom oblačno sa snijegom, izraženijim u drugom dijelu dana. Očekuje se stvaranje snježnog pokrivača ponegdje i višeg od 10 cm. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja će temperatura biti od -3 do -1 °C, a dnevna oko 0 °C.

U središnjoj Hrvatskoj jutro većinom bez oborina, no sredinom dana i poslijepodne padat će snijeg. Izraženiji će biti na karlovačkom i sisačkom području, gdje bi ga moglo pasti i više od 10 cm, a najmanje se očekuje na sjeverozapadu zemlje. Uz povremeno umjeren sjeveroistočnjak bit će hladno, između -3 i 1 °C.

U Gorskom kotaru i Lici snijega bi moglo mjestimice napadati 20 do 30 centimetara, moguće i više. Snijega će, uz kišu, biti i ponegdje uz obalu sjevernog Jadrana te u unutrašnjosti Istre, dok će drugdje na Jadranu biti kiše, većinom prijepodne. Puhat će umjerena i jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima pa će more biti umjereno valovito i valovito. Temperatura u gorskim predjelima od -6 do -2 °C, na moru od 3 do 8 °C.

Na srednjem i južnom Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije većinom oblačno, uz kišu, lokalno obilniju, a moguća je i grmljavina. U unutrašnjosti će padati susnježica i snijeg. Puhat će većinom umjerena, ponegdje i jaka bura i istočni vjetar, gdjegod s olujnim udarima, a na jugu i jugo, pri čemu će more biti umjereno valovito i valovito. Temperatura zraka u unutrašnjosti od -1 °C ujutro do 4 °C danju, a na moru ujutro od 4 do 8 °C, danju od 7 do 12 °C."

Za vikend smirivanje, ali u nedjelju osjetno hladnije, pa u ponedjeljak opet...

"U subotu će na kopnu u početku još biti oblačno, uz povremeni snijeg. Poslijepodne će oborine prestati, a zatim će se i razvedriti pa će u nedjelju biti većinom sunčano, ali uz vrlo hladno jutro. Potkraj nedjelje novo naoblačenje, a u ponedjeljak i snijeg. Od utorka većinom bez oborina, ali i dalje hladno.

U subotu će na sjevernom Jadranu biti hladno, uz većinom umjerenu i jaku buru, u početku još mjestimice s olujnim udarima, koja još ponegdje može donositi snijeg iz unutrašnjosti. No, na većem dijelu Jadrana još će u početku padati kiša. U nedjelju će se prolazno razvedriti i vjetar će oslabjeti, a u ponedjeljak ponovno stižu oblaci, kiša i bura. Od utorka sunčanije, ali uz buru razmjerno hladno."
hr Fri Dec 14 2018 08:06:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c12fc660e49380f4a8b4568/80

Studenti velikog srca: u sklopu kolegija pokrenuli humanitarnu akciju za Udrugu "Anđeli"

Ono što žele je pomoći i obradovati one kojima je pomoć uistinu potrebna
Predblagdansko ludilo odavno je započelo. Na sve strane blješte izlozi, akcije, popusti koji su postali uobičajeni u ovo adventsko vrijeme. U ovo blagdansko vrijeme kada nas blještavilo adventskih kućica i komercijaliziranost Božića obmanjuju, moramo biti spremni prepoznati istinsku stranu ovoga vremena kao što su to prepoznali studenti Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Već drugu godinu zaredom u sklopu kolegija "Upravljanje manifestacijama" pod mentorstvom profesorice Smiljane Pivčević, studenti organiziraju humanitarnu manifestaciju "Djeca za djecu". Cilj ove akcije je prikupljanje sredstava za Udrugu "Anđeli" koja se brine o djeci s teškim tjelesnim invaliditetom i poteškoćama u razvoju. 

U suradnji s dječjim vrtićima u Splitu i okolici, izrađeni su razni božićni ukrasi, čestitke i igračke koji će se prodavati po simboličnim cijenama na štandu u City Center One u Splitu od 10. do 30. prosinca. Štand funkcionira tako da nema određene cijene već svatko uzme što želi i ostavi po svojim mogućnostima.



Studenti također spremaju i veliki božićni koncert 19. prosinca (žuta srijeda) na kojem će nastupiti poznata imena hrvatske estradne scene kao što su Andrea Šušnjara, Žanamari, grupa Viva, grupa Best.. 

Organiziraju i božićnu lutriju s atraktivnim nagradama koja će se izvlačiti na dan koncerta. U slučaju da ne možete doći, svi dobitnici bit će objavljeni na Facebook stranici "Djeca za djecu"

Još jedna zanimljivost ovog štanda je organizirana aukcija. Naime, ono što se može kupiti je lopta Hajduka s potpisima igrača, dres kapetana Juranovića s potpisima svih igrača i originalna Spalding košarkaška lopta s potpisom Dina Rađe. Za sada je najveća cijena ponuđena za dres 1.300 kuna, a za loptu 1.500 kuna. 


Kako ste zadovoljni s odazivom na akciju?

- Iskreno, prezadovoljan sam. Splićani uistinu imaju veliko srce. Stvarno su nam svi izašli maksimalno u susret i baš smo se potrudili! 

Kaže da su im se javljali i studenti koji su bez obzira što nisu na istom fakultetu odlučili sudjelovati i uključiti se u ovu hvalevrijednu akciju. 

Studenti velikog srca željeli bi da ova manifestacije prijeđe u tradiciju pa se tako nadaju da će njihovi kolege i dogodine organizirati novu akciju. 

I eto, kada prođete ovih dana Cityem, svakako prošetajte i zaustavite se pokraj ovoga štanda. Pomoći ćete onima kojima je pomoć uistinu potrebna, a kući ćete se vratiti sa prekrasnim poklonima, a uz to možda vam se i posreći pa osvojite jednu od 50-ak vrijednih nagrada na lutriji...
hr Fri Dec 14 2018 07:58:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .