Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a9c2e1eea8f85788b45c6/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović u Švedskoj obnavlja zanemarene odnose

Posjet Švedskoj ima snažnu gospodarsku dimenziju,

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlazi u ponedjeljak u petodnevni državni posjet Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji s kojom Hrvatska želi želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Do uzvratnog posjeta na najvišoj razini dolazi četiri godine nakon što je u Hrvatskoj bio švedski kralj Carl Gustaf XVI. i nešto više od mjesec dana od posjeta Švedskoj ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera.

Dosad je od šefova hrvatske države u Švedskoj bio jedino predsjednik Mesić 2003. godine, ali to je bio posjet radnog karaktera.

Zagreb i Stockholm partneri su u EU-u, a Hrvatska, članica Unije od 2013., želi s nordijskim zemljama intenzivirati zanemarene bilateralne odnose, a ne samo održavati veze u okviru europskih institucija i sastanaka u Buxellesu.

Hrvatska posebno želi ojačati gospodarsku suradnju s europskom predvodnicom u inovacijama, po uzoru na najveću hrvatsku ICT kompaniju u švedskom vlasništvu Ericsson Nikola Tesla koja zapošljava 3000 ljudi.

S najvišim švedskim dužnosnicima, poslovnim ljudima i znanstvenicima te s predstavnicima Hrvata, Grabar Kitarović će se susresti tijekom petodnevnog putovanja u Stockholm, Goteborg, Malmo i Lund.

U švedskoj prijestolnici razgovarat će s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lofvenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsängenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

U predsjedničinu uredu najavili su i sastanak s Marcusom Wallenbergom, članom moćne obitelji financijaša i bankara, suvlasnika velikih kompanija poput Electroluxa, Ericssona i Saaba.

Predsjedničini suradnici kažu da tema neće biti borbeni zrakoplovi Gripen, koje proizvodi Saab, a spominjani su kao jedna od opcija za modernizaciju hrvatskog ratnog zrakoplovstva. 

Vlada i predsjednica, ujedno vrhovna zapovjednica oružanih snaga, trebali bi do kraja godine donijeti odluku o nabavi novih zrakoplova koji bi trebali zamijeniti zastarjele ruske MIG-ove 21.

Iskustva Švedske, koja nije članica Sjeveroatlantskog saveza i od ljeta ponovno uvodi obvezno služenje vojnog roka, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vladi desnog centra i predsjednici koji podupiru ideju o nekom obliku vojne obveze ukinute 2008.

Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010. jer se činila nepotrebnom, a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.

Tema političkih razgovora bit će i migracije, jedno od najspornijih pitanja oko kojeg nema suglasnosti između članica EU-a. Švedska, zemlja od deset milijuna stanovnika, u povijesnom je migrantskom valu 2014.-2015. primila 244.000 tražitelja azila, najviše u Europi po glavi stanovnika. Hrvatska je bila isključivo tranzitna zemlja na tzv. balkanskoj ruti, glavnom pravcu za dolazak izbjeglica i migranata s Bliskog istoka u bogate zemlje zapadne Europe.

Prošle je godine u Švedsku stiglo samo 30.000 migranata, pošto je u ožujku 2016. balkanska ruta zatvorena, a Švedska, nakon desetljeća velikodušne useljeničke politike, uvela granične kontrole i oštre propise o davanju azila.

Posjet Švedskoj ima snažnu gospodarsku dimenziju, pa će se u Goteborgu održati poslovni forum na koji dolaze čelnici petnaestak hrvatskih tvrtki, poput Ericssona Nicole Tesle, Dalekovoda, Montinga, Gredelja i Tehnike. Predsjednica će u tom gradu obići i znanstveni park Lindholmen, a u Stockholmu studio Ericssona. 

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Švedske u 2016. iznosila je 255,7 mil EUR, 43 posto više u odnosu na 2015. Izvoz u Švedsku bio je 125,3 mil EUR, što je rast od 78,2 posto prema prethodnoj godini i predstavlja 1,02 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Uvoz iz Švedske u 2016. iznosio je 130,4 mil EUR, 20,2 posto više nego 2015. i čini 0,66 posto ukupnog hrvatskog uvoza.

Hrvatska najviše izvozi putničke i izletničke brodove, trajekte i slična plovila, montažne zgrade, električne transformatore, pokućstvo i cement, a uvozi telefonske aparate, vučna vozila, motorna vozila za prijevoz robe i odašiljače za radiodifuziju i televiziju.

Grabar-Kitarović će se na svim postajama petodnevne turneje po Švedskoj susreti i s predstavnicima Hrvata kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski, a 70-tih kao politički migranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Facebook komentari

hr Mon Mar 20 2017 08:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fcaa86b473985f448b46ed/80
Foto: Dalmacija News

Ivica Kukavica (NL): Imotskim nije vladao HDZ, nego interesna skupina Ante Đuzela

Ususret lokalnim izborima, predstavljamo Nezavisnu listu Ivice Kukavice, čiji je istoimeni kandidat za funkciju gradonačelnika u Imotskom, za naš portal, istaknuo smjernice rada, planove i program svoje Nezavisne liste.

Gospodine Kukavica, za početak, možete li nam se predstaviti u osnovnim crtama?

Zovem se Ivica Kukavica, rođen sam u Imotskom 12.12. 1970. godine. Oženjen sam i otac troje djece. Osnovnu i srednju kemijsku školu sam završio u Imotskom. Fakultetsku naobrazbu sam stekao 2003. godine diplomiravši na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom vojne karijere sam na vojnom učilištu ”Petar Zrinski” u Zagrebu stekao aktivno znanje Engleskog jezika kroz sustav STANAG III i IV. Također sam završio velik broj tečajeva i seminara na temu upravljanja i vođenja velikih sustava. Sudionik sam i dragovoljac Domovinskog rata od samog osnutka 3. Imotske bojne 4. gbr te sam tijekom rata obnašao značajne zapovjedne i operativne dužnosti unutar 4.gbr, a zadnja mi je bila u zapovjedništvu IV. korpusa OSRH. Tijekom rata sam ranjen tri puta i svaki put sam se nakon oporavka vraćao na teren te sam stekao status HRVI 50%. Odlikovan sam mnogobrojnim odličjima, medaljama i zahvalnicama. Umirovljen sam kao visoki časnik (bojnik) 2008. godine.

Vaša Nezavisna lista na prošlim lokalnim izborima 2013. godine osvojila je 4 vijećnička mandata. Kakvim se rezultatima nadate na skorašnjim lokalnim izborima?

Naša Nezavisna lista postigla je najbolji rezultat od svih nezavisnih lista u Splitsko-dalmatinskoj županiji i to je meni osobno,kao i svim mojim suradnicima, bio veliki motiv da nastavimo s političkim radom. Kao oporba smo bili konstruktivni te oštri kritičari svih loših procesa koje je aktualna vlast na čelu s gradonačelnikom Antom Đuzelom donosila na štetu svojih sugrađana. Ostali smo dosljedni svim vrijednostima koje promičemo od prvog dana našeg nastanka te očekujem da će moji sugrađani naš politički rad nagraditi s duplo većim brojem vijećnika, koji će nam biti garancija da ćemo sve naše planove i provesti u djelo.

Vašu kandidaturu podupire i koalicija stranaka predvođenih HSLS-om i HSP-om. Mogu li liberalizam i pravaštvo, kao različite političke platforme, ostvariti dobru suradnju u lokalnim političkim okvirima?

Očekujem ne dobru, nego upravo odličnu i primjerenu suradnju tih stranaka, upravo iz razloga što nismo okupljeni nikakvim ideologijama ili lažnim političkim floskulama. Okupljeni smo iz jednog jedinog razloga, a to je osigurati budućnost ljudima u našem Gradu! A to nećemo ostvariti nikakvim ideologijama, nego kvalitetnim programima i kvalitetnim projektima koje je moj tim već osmislio i pripremio. Osim ove dvije stranke koje me za sada službeno podupiru, očekujem potporu još nekih stranaka s kojima sam još uvijek u pregovorima te svih mojih sugrađana koji su nezadovoljni s trenutnim stanjem u našem prelijepom gradu.

 Nakon najave kandidature njihovog predstavnika za funkciju gradonačelnika i iz redova ostalog dijela oporbenih stranaka, preciznije iz Nezavisne liste MIzaIM, pojedinci iz redova lokalnog HDZ-a gotovo da su “otvorili šampanjac“, smatrajući kako ta kandidatura ide u prilog njihovim političkim ambicijama. Stoga pitanje, šteti li ta kandidatura gospodina Bilopavlovića Vašim političkim planovima?

Ne smatramo da će bilo čija kandidatura ugroziti naš izborni uspjeh. Mi već duže vrijeme upozoravamo da u našem gradu ne postoji HDZ nego jedna interesna grupa okupljena oko gradonačelnika Ante Đuzela koji je izdao svoju matičnu stranku HSP te prešao u HDZ. Slijedom toga, očekujem da će naši sugrađani kazniti političku trgovinu koja nas je dovela na najnižu moralnu razinu i da će izabrati jedinu istinsku imotsku opciju koju predstavljamo moji suradnici i ja.

Po Vama, što je to posebno obilježilo višekratni gradonačelnički mandat gospodina Đuzela u Imotskom? Koje su to bile posebno dobre, a koje posebno loše karakteristike koje su obilježile njegove mandate na čelu grada?

Nastanak ove Nezavisne liste je posljedica svega lošega što se događalo u našem gradu posljednjih deset godina. Uz najbolju volju, ne mogu nabrojiti niti jednu dobru stvar koju je aktualni gradonačelnik napravio za svoje sugrađane. Svi mandati su svedeni na zidanje kilometarskih zidova te beskonačno asfaltiranje po nekoliko puta cesta koje nikuda ne vode. Mi smo jedini grad koji nema strategiju razvoja, poduzetnički centar, propustili smo osnovati LAG, dopustili smo devastaciju Doma zdravlja te masu subjekata koji nas čine gradom.

 Koji su to danas najveći problemi u Imotskom i kako ih uopće mislite riješiti?

Najveći problem u Imotskom su nezaposlenost i iseljavanje. Moj prvi zadatak je napraviti reviziju i dubinsku analizu trenutnog stanja jer mi je, iako sam vijećnik, isto potpuna nepoznanica. Također, moramo uravnotežiti proračun, donijeti strategiju razvoja s jasnim ciljevima temeljenu na turizmu, poljoprivredi, infrastrukturi te malom i srednjem poduzetništvu. Moji suradnici i ja formirali smo već sada nekoliko stručnih radnih tijela od kojih je najvažniji Odbor za gospodarstvo, strateško planiranje i EU fondove. Primarni cilj nam je u prvoj godini mandata realizirati nekoliko manjih projekata da stvari pokrenemo s mrtve točke.

Možete li navesti neke od projekata koje ćete, ukoliko osvojite vlast, posebno nastojati realizirati?

Ukoliko analize pokažu opravdanost, namjera nam je završiti započetu gospodarsku zonu. Jedna od težišnih mjera će biti pomoć OPG-ovima kako bi isti uspjeli postići još veći broj samozaposlenih osoba te im pomoći u proboju na tržište. Važna zadaća će nam biti brendiranje našeg grada kao turističkog centra Dalmatinske zagore s naglaskom na prirodnu, povijesnu i kulturnu baštinu. Naša obaveza će biti riješiti problem odlagališta otpada 'Kozjačić' sa još nekoliko kritičnih ekoloških mjesta, od kojih se posebno ističe kolektor u Glavini Donjoj. Poboljšat ćemo postojeću infrastrukturu te svojim radom omogućiti ulazak velikom broju poduzetnika u naš grad koji su nas dosada zbog neznanja i nezainteresiranosti aktualne vlasti zaobilazili u širokom luku. Namjera nam je povećati smještajni kapacitet dječjeg vrtića te nam je u planu izgradnja i staračkog doma. Na području grada imamo nekoliko kritičnih prometnih točaka te ćemo ih u suradnji s nadležnim institucijama sanirati kako bi smanjili broj prometnih nesreća. Jedna od važnijih zadaća bit će provođenje izbora za mjesne odbore jer isti u proteklih dvanaest godina nisu nikad održani te ćemo se na taj način približiti našim sugrađanima preko njihovih legitimnih predstavnika kako bi što kvalitetnije rješavali njihove socijalne i komunalne probleme. Ovo je samo dio našeg opsežnog plana i ne sumnjamo da će na kraju našeg mandata realizacija svega ovoga dovesti do zapošljavanja i podizanja kvalitete života u našem gradu.

  Za kraj razgovora, poruka Vašim biračima?

Želja mi je da ovi izbori prođu u civiliziranom i demokratskom ozračju i da birači izađu u što većem broju. Lista za gradonačelnika i vijeće koje ću ja predvoditi su jedine kojima je grad Imotski i naši sugrađani razlog zbog kojeg i jesmo politički angažirani. Mi nikada nećemo pristati na nikakve loše kompromise kada je interes naših sugrađana i budućnost naše djece u pitanju. Naše drage sugrađane molim da nam daju bezrezervnu potporu kako bi napravili potpuni zaokret od sadašnje katastrofalne politike, te da naš grad napokon dobije izvršnu vlast na temeljima i vrijednostima koje smo svi skupa sanjali početkom 90-ih. ZA IMOTSKI SRCEM I ZNANJEM. 

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 15:23:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b3ce0fb4739827868b4570/80
Foto: Jadrolinija

U zadarskoj luci Gaženica sudarili se Jadrolinijini trajekti

U zadarskoj luci Gaženica u subotu navečer sudarila su se dva Jadrolinijina trajekta, no, u sudaru nitko od putnika niti članova posade nije ozlijeđen i nije nastupilo onečišćenje mora

Trajektu "Sis" su pri isplovljavanju iz Gaženice otkazali motori te se nastavio kretati prema trajektu "Juraj Dalmatinac" koji je bio privezan te mu je "Sis" pri udaru probio oplatu.

Te je neslužbene informacije u nedjelju potvrdilo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje navodi da su se trajekti "Sis" i "Juraj Dalmatinac" sudarili u luci Gaženica oko 19,30 sati.

Očevidom je utvrđeno da je prilikom isplovljavanja s trajektnog pristaništa, "Sis", uslijed poteškoća u radu manevarskog postrojenja, lijevom stranom krmene rampe udario u desnu krmenu stranu "Jurja Dalmatinca" koji je u tom trenutku bio vezan na trajektnom pristaništu. Posada trajekta "Sis" u trenutku otkazivanja manevarskih mehanizama te nemogućnosti dodatne korekcije i neizbježnog udara u drugi trajekt, poduzela je sve potrebne radnje u cilju zaštite putnika i posade na oba trajekta netom prije neizbježnog sudara gašenjem pogonskih strojeva, radi usporavanja plovidbe te izdavanjem upozorenja putnicima i posadama oba trajekta", navodi Ministarstvo mora u priopćenju.

Brodu "Juraj Dalmatinac" očevidom je ustanovljeno oštećenje vanjske oplate odnosno razderotine od 60-ak centimetara na desnom krmenom dijelu, na visini 10 metara iznad razine mora, a "Sis" je prošao bez konstrukcijskih oštećenja.

Putnici s redovne linije 431 Gaženica – Preko prevezeni su trajektom "Vladimir Nazor".

Do uklanjanja kvara na upravljačkom mehanizmu, trajekt "Sis" ostat će na vezu u luci Gaženica, a trajekt "Juraj Dalmatinac" ide u remontno brodogradilište radi saniranja oštećenja, stoji u priopćenju.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 14:27:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fc9c7db4739811468b466b/80
Foto: Hina

U Jasenovcu održana komoracija žrtvama pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora

Prigodnim programom u Spomen-području Jasenovac u nedjelju je održana službena komemoracija žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, u spomen na 22. travnja 1945. i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak

Komemoracija u povodu 72. godine proboja logoraša održana je u znak sjećanja na žrtve jasenovačkog logora, kao i preživjele zatočenice i zatočenike logora, koji je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti, u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Komemoraciji kod Kamenog cvijeta prisustvovali su predsjednik Vlade Andrej Plenković te u ime predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova njegov izaslanik saborski zastupnik Marko Sladoljev. Oni su zajedno sa izaslanicom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, predstojnicom njezina ureda Anamarijom Kirinić, položili zajednički vijenac za žrtve u ime Predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade. 

Vijenac za žrtve položila je i potomkinja logoraša Branka Nešić Reichel.

Na popisu žrtava jasenovačkog logora nalazi se 83.145 imena, među kojima 39.570 muškaraca, 23.474 žene te 20.101 dijete do četrnaest godina starosti. U više do 1300 dana postojanja ustaškog logora Jasenovac, najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Tijekom komemoracije, kojoj nisu prisustvovali preživjeli logoraši, nije bilo govora, a održan je program u kojemu su, nakon minute šutnje, sudjelovali zbor Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) te dramski i glazbeni umjetnici. Sudionici su do Kamenog cvijeta došli u koloni sjećanja od Memorijalnog muzeja, a skup je završio polaganjem vijenaca i molitvom za žrtve, koju su molili katolički svećenik i muslimanski imam. 

Na početku komemoracije, nedaleko od spomenika, nekoliko je osoba, koji su se deklarirali kao hrvatski antifašisti, razvilo transparent "Uklonite ustaški pozdrav".

Odavanju počasti jasenovačkim žrtvama prisustvovali su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i drugi. Nazočila su i izaslanstva HDZ-a, HSLS-a, Mosta i Narodne stranke-Reformista.

Također, na komemoraciji su bili veleposlanici te izaslanici 18 veleposlanstava u Republici Hrvatskoj i to SAD-a, Rusije, Izraela, Njemačke, Velike Britanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Švedske, Španjolske, Austrije, Australije, Japana, Češke, Kanade, Madžarske, Norveške i Slovačke.

Vijence kod Kamenog cvijeta Bogdana Bogdanovića položila su i izaslanstva Sisačko-moslavačke županije, Općine Jasenovac, Grada Zagreba, HAZU, saborski zastupnik Veljko Kajtazi s članovima Saveza Roma,  Matice hrvatske, Grada Novske, Nacionalnog vijeća Srba u Hrvatskoj te izaslanstvo Javne ustanove Spomen područja Jasenovac.

Bila je to druga od tri komemoracije koje se, kao i lani, odražavaju u spomen na jasenovačke žrtve. Jedan od prijepora koji je doveo do toga jest ploča poginulim pripadnicima HOS-a s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" postavljena u Jasenovcu, nedaleko spomen-područja.

U subotu je održan komemorativni skup u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH) i Srpskog narodnog vijeća (SNV), u kojemu su sudjelovali preživjeli logoraši i veliki broj građana. Predsjednik SABA Franjo Habulin rekao je kako ne sudjeluju u službenoj komemoraciji zbog kolebljivog stajališta aktualne vlasti, kad je u pitanju ocjena i karakter ustaškog režima, njegovih simbola i pozdrava te dodao kako se mora govoriti o Jasenovcu i drugim ustaškim koncentracijskim logorima, jer će u protivnom prevladati laž koju nameću povijesni revizionisti.

U ponedjeljak će komemoraciju u Jasenovcu održati predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 14:26:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5891e5ffb473984e008b4594/80
Foto: Mup.hr

Orepić o gužvama na granicama: Za devet sati nema opravdanja, to je nedopustivo

Dok se gužve na graničnim prijelazima, pogotovo onima prema Sloveniji, nastavljaju na smirivanje tenzija poziva ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić. Gostujući u emsiji Točka na tjedan televizije N1 otkrio je kako bi on riješio problem gužvi na granicama

Orepić je, gostujući na televiziji N1, pokušao raspršiti strahove da bi gužve na granicama mogle uništiti turističku sezonu.

- Ne možemo stvari postavljati tako. Uredba je posljedica potrebe za povećanim mjerama sigurnosti na području Europske unije. Broj dva, uredba podrazumijeva u sebi formalno-pravni alat da se može iz tog sustavnog nadzora prijeći na ciljani kad se napravi relevantna analiza rizika. I mi smo to napravili. Ova uredba omogućuje svakoj državi da napravi vlastitu analizu rizika. Ne vidim razloga za teške riječi, prostora za zabrinutost ima, ali tu smo da se dogovorimo i nađemo zajedničko rješenje - kazao je Orepić.

Kazao je kako se nada da neće biti problema u sezoni i da će i Slovenija poput Mađarske preći na ciljane kontrole. No, rekao je da za čekanja od devet sati nema opravdanja. 

- Za devet sati nema opravdanja i to ne može biti tako. To je nedopustivo. To je bilo na slovenskoj granici. Svi moramo stati na loptu, ne treba praviti kaos, veći problem nego što jest, nego komunikacijom unutar uredbe naći rješenje - rekao je Orepić.


Iznio je ideju kako bi on riješio problem

- Ne treba zatvarati granice, treba naći zajedničko rješenje. Za one koja ulaze u Hrvatsku mi možemo preuzeti tizik, da se uvaži naš sistem. Ako ne nađemo zajedničku analizu rizika mislim da bi to bilo na razini korektnog dogovora. Da za vozila koja ulaze u RH mi preuzmemo rizik - rekao je Orepić, davši do znanja da bi se kontrola onda vršila samo na hrvatskoj strani.

- Ulazak u Sloveniju u Sloveniji, u Hrvatsku u Hrvatskoj. Argument koji se često ističe od strane Slovenije je da su oni zaduženi za 'Schengen'. Bez obzira što mi nismo u 'Schengenu', aplicirali smo se za ulazak i odgovorno tvrdim da RH štiti vanjske granice Europe, ne svoje, nego Europe na potpuno identičan način kako će i kada uđe u 'Schengen'. Slovenija je po tom pitanju u puno komotnijoj poziciji - rekao je Orepić.

Progovorio je i o pismu koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala europskim čelnicima. 

- Mislim da bilo koje zaoštravanje komunikacije šteti i nije smjer kojim bismo trebali ići. No, ukoliko je ovo bilo čiji pokušaj prikrivenog političkog djelovanja od strane Slovenije smatram da je to uistinu neprofesionalno i neeuropsko ponašanje - kazao je Orepić.

Osvrnuo se i na slučaj Agrokor, kazavši kako je to zahtjevan slučaj i da istraga ide svojim tokom.

- Smatram da je Agrokor sinonim političkih, društvenih i gospodarskih odnosa koji su nastali nakon kriminalne privatizacije. Vjerujem da je ovo lom takvih odnosa i nadam se da će hrvatsko gospodarstvo nakon Agrokora uspostaviti normalne odnose. I gospodarske i društvene, ali i političke - rekao je, među ostalim, Orepić.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 13:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .