Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a9c2e1eea8f85788b45c6/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović u Švedskoj obnavlja zanemarene odnose

Posjet Švedskoj ima snažnu gospodarsku dimenziju,

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlazi u ponedjeljak u petodnevni državni posjet Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji s kojom Hrvatska želi želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Do uzvratnog posjeta na najvišoj razini dolazi četiri godine nakon što je u Hrvatskoj bio švedski kralj Carl Gustaf XVI. i nešto više od mjesec dana od posjeta Švedskoj ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera.

Dosad je od šefova hrvatske države u Švedskoj bio jedino predsjednik Mesić 2003. godine, ali to je bio posjet radnog karaktera.

Zagreb i Stockholm partneri su u EU-u, a Hrvatska, članica Unije od 2013., želi s nordijskim zemljama intenzivirati zanemarene bilateralne odnose, a ne samo održavati veze u okviru europskih institucija i sastanaka u Buxellesu.

Hrvatska posebno želi ojačati gospodarsku suradnju s europskom predvodnicom u inovacijama, po uzoru na najveću hrvatsku ICT kompaniju u švedskom vlasništvu Ericsson Nikola Tesla koja zapošljava 3000 ljudi.

S najvišim švedskim dužnosnicima, poslovnim ljudima i znanstvenicima te s predstavnicima Hrvata, Grabar Kitarović će se susresti tijekom petodnevnog putovanja u Stockholm, Goteborg, Malmo i Lund.

U švedskoj prijestolnici razgovarat će s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lofvenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsängenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

U predsjedničinu uredu najavili su i sastanak s Marcusom Wallenbergom, članom moćne obitelji financijaša i bankara, suvlasnika velikih kompanija poput Electroluxa, Ericssona i Saaba.

Predsjedničini suradnici kažu da tema neće biti borbeni zrakoplovi Gripen, koje proizvodi Saab, a spominjani su kao jedna od opcija za modernizaciju hrvatskog ratnog zrakoplovstva. 

Vlada i predsjednica, ujedno vrhovna zapovjednica oružanih snaga, trebali bi do kraja godine donijeti odluku o nabavi novih zrakoplova koji bi trebali zamijeniti zastarjele ruske MIG-ove 21.

Iskustva Švedske, koja nije članica Sjeveroatlantskog saveza i od ljeta ponovno uvodi obvezno služenje vojnog roka, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vladi desnog centra i predsjednici koji podupiru ideju o nekom obliku vojne obveze ukinute 2008.

Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010. jer se činila nepotrebnom, a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.

Tema političkih razgovora bit će i migracije, jedno od najspornijih pitanja oko kojeg nema suglasnosti između članica EU-a. Švedska, zemlja od deset milijuna stanovnika, u povijesnom je migrantskom valu 2014.-2015. primila 244.000 tražitelja azila, najviše u Europi po glavi stanovnika. Hrvatska je bila isključivo tranzitna zemlja na tzv. balkanskoj ruti, glavnom pravcu za dolazak izbjeglica i migranata s Bliskog istoka u bogate zemlje zapadne Europe.

Prošle je godine u Švedsku stiglo samo 30.000 migranata, pošto je u ožujku 2016. balkanska ruta zatvorena, a Švedska, nakon desetljeća velikodušne useljeničke politike, uvela granične kontrole i oštre propise o davanju azila.

Posjet Švedskoj ima snažnu gospodarsku dimenziju, pa će se u Goteborgu održati poslovni forum na koji dolaze čelnici petnaestak hrvatskih tvrtki, poput Ericssona Nicole Tesle, Dalekovoda, Montinga, Gredelja i Tehnike. Predsjednica će u tom gradu obići i znanstveni park Lindholmen, a u Stockholmu studio Ericssona. 

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Švedske u 2016. iznosila je 255,7 mil EUR, 43 posto više u odnosu na 2015. Izvoz u Švedsku bio je 125,3 mil EUR, što je rast od 78,2 posto prema prethodnoj godini i predstavlja 1,02 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Uvoz iz Švedske u 2016. iznosio je 130,4 mil EUR, 20,2 posto više nego 2015. i čini 0,66 posto ukupnog hrvatskog uvoza.

Hrvatska najviše izvozi putničke i izletničke brodove, trajekte i slična plovila, montažne zgrade, električne transformatore, pokućstvo i cement, a uvozi telefonske aparate, vučna vozila, motorna vozila za prijevoz robe i odašiljače za radiodifuziju i televiziju.

Grabar-Kitarović će se na svim postajama petodnevne turneje po Švedskoj susreti i s predstavnicima Hrvata kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski, a 70-tih kao politički migranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Facebook komentari

hr Mon Mar 20 2017 08:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d9729db473985bdd8b4568/80

"Trogirskoj kamenoj enciklopediji" 5.8 milijuna kuna iz EU fondova

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije.

Grad Trogir je u Zagrebu, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, i resornih Ministara, Gabrijele Žalac, Nine Obuljen Koržinek, Gari Kapellija, Milana Kujundžića i Ravnatelja SAFU-a, Tomislava Petrica, potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva KK.06.1.1.01 – „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020", za projekt apliciran u veljači 2016. godine, pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, od čega je 80% bespovratnih europskih sredstava. U ime Grada Trogira potpisivanju su nazočili gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić i pročelnica U.O. za EU fondove i gospodarski razvoj, Patricia Pavlov, piše trogirskiportal.hr.

Naime u Banskim dvorima je tom prilikom potpisano ukupno 12 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga: „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“, za koje su ugovore potpisale 4 županije, u ukupnoj vrijednosti 24,5 mil. kuna, dok se ostalih 8 ugovora odnosilo na ugovore unutar Poziva „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, ukupne vrijednosti 18,5 mil. kuna. Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac i predstavnici korisnika navedenih ugovora.

Predsjednik Vlade istaknuo je tom prilikom da se potpisivanjem ovakvih ugovora konkretizira članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kroz povećanje apsorpcijske sposobnosti. Istaknuo je uvjerenje da će i ovo današnje potpisivanje biti poticaj drugim jedinicama lokalne i područne samouprave da se prijave na natječaje i pripreme kvalitetne projekte kroz koje se vidi prava svrha i korist europskih fondova. Čestitao je svima koji su sudjelovali u pripremi ovih projekata i ugovora te zaključio da će ovi ugovori iz područja zdravstvene zaštite i kulturne baštine u konačnici imati i pozitivan efekt na hrvatski turizam.

Ministrica Gabrijela Žalac kazala je da što se tiče Pripreme i provedbe Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, radi se o pozivu namijenjenom prijaviteljima čiji projekti obnove i revitalizacije kulturne baštine mogu doprinijeti povećanju broja zaposlenih i turističkih izdataka. 

U ime 4 nazočne županije riječi zahvale uputio je Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, dok se u ime 8 potpisnika u okviru poziva za obnovu kulturne baštine, kao potpisnik s najvišom pojedinačnom vrijednošću potpisanog Ugovora, u visini od 5,8 milijuna kuna,  nazočnima obratio gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić, koji je tom prilikom istaknuo da je doista sreća svih potpisnika i njega osobno, što su dobili ova nepovratna sredstva. Zahvalio je svim nadležnim državnim tijelima što su prepoznali aplicirane projekte, dotaknuvši time kako dimenziju kulture i kulturne baštine, koju smo nasljedili od naših predaka i koju moramo očuvati i uljepšati kako bismo je predali idućim generacijama, ali i dimenzija turizma kojeg ove sredine žive svaki dan. Ovo je faza A, faza izrade projektne dokumentacije, te je naglasio kako će se odmah prionuti poslu, da ti projekti budu što prije dovršeni, čime bi se ostavio preduvjet za aplikaciju sljedeće faze, faze aplikacije za bespovratna sredstava s ciljem saniranja ovih objekata i privođenja onoj svrsi koja će biti samoodrživa i koja će biti na ponos sviju nas. Istakao je i kako je riječ o vrlo važnoj pomoći  za jedinice lokalne samouprave, posebice stoga što su njihovi proračuni opterećeni  mnogim davanjima i dubiozama, ali i premali da bi mogli realizirati ovako značajne projekte.

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije. 

Partneri na ovom projektu su Muzej grada Trogira i TZ grada Trogira. Projektna dokumentacija obuhvaća oko 40-ak projekata, studija i elaborata podijeljenih u nekoliko komponenti, od provedbe istražnih radnji, konzervatorske studije, konstruktivne sanacije, izrade projekata namjene, uređenja i opremanja, rezidencijalne rasvjete, plana upravljanja i sl. Izradom predmetne dokumentacije stvoriti će se nužni preduvjeti za pristupanje samoj sanaciji i obnovi svih vrijednih kulturnih dobara, kako u smislu očuvanja vrijedne kulturne baštine ali i njihovog stavljanja u funkciju razvoja turizma, sa svim multiplikativnim efektima koje ono sa sobom donosi.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 22:18:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/581679191eea8fb28b8b4574/80
Foto: Ilustracija

Ovogodišnji Noćnjak održan u Jelsi na otoku Hvaru

Majka i hraniteljica, trajna inspiracija pjesnika, slikara i umjetnika svih vrsta maslina, 19-tu je godinu za redom povezala brojne maslinare i uljare
Noćnjak 2017. održao se u Adriatik Hotelu Hvar u Jelsi gdje su uručena priznanja za izgled i kvalitetu te proglašeni šampioni, piše portal Kaštela.org.

Općina Jelsa, kao dobitnik Zlatne amfore Noćnjaka za doprinos razvoju maslinarstva, svakom je dobitniku srebrnih i zlatnih medalja poklonila po jednu sadnicu masline. 

Dodjeli priznanja nazočili su brojni ugledni gosti i uzvanici, a s posebnim oduševljenjem nazočnih dočekana je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU,koja je dodijelila nagrade najboljima, "Zlatnu amforu noćnjaka".

Nazočili su i  maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Italije koji su ovoj manifestaciji dali jednu notu više. Na "Noćnjaku 2017" aktivno su sudjelovale predstavnice Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Zahvala i podrška, upućena je i talijanskim maslinarima, među kojima su neki i napustili Italiju, te podigli svoje maslinike na području Hrvatske i odlučili svoju proizvodnju i život nastaviti upravo na otoku Hvaru.

Sudeći prema broju dostavljenih uzoraka maslinovih ulja, Slovenija je prepoznala Noćnjak kao izvrsnu manifestaciju. Vrijedni slovenski maslinari dugogodišnji su sudionici i prijatelji Noćnjaka, a zahvaljujući tome, može se reći da se mogu ponositi kvalitetom svojih maslinovih ulja.

Šampioni Noćnjaka 2017

Titule šampiona zasluženo su osvojili: "Oljarna Lisjak" iz Kopera (Slovenija), za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG "Matijašić" iz Zamaska); OPG "Legović" - Dragan i Marija Legović iz Kaštelira, za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG Milenko Zagorac iz Polače), i OPG "Jerolim Petković" iz Vela Luke na Korčuli, za izgled pakovine maslinovog ulja.

Dok su priznanja otišla u ruke: OPG Kristijan Brajko iz Oskoruše, za najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Azienda Agricola Cecco" iz Nove Vasi, za najbolje više sortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG Stipe Damić iz Rogotina, za najbolje blago ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana, za najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Vina i ulja San Zvanini", za najbolje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Kalebić Jakupčević" iz Gornjeg sela na Šolti, za najbolji ekološki proizvod, i OPG Ćurin Eva Marija iz Gdinja, za najbolji hrvatski otočni proizvod.

Viešampioni i Šampioni, uz pehar i diplomu, dobili su i poklon tvrtke Novocommerce International, koje im je dodijelio direktor tvrtke, Thom Gady koji je rekao i nekoliko riječi. Svečano uručivanje priznanja, proglašenje i bal šampiona Noćnjaka 2017. očekivano je privuklo najveću pozornost sudionika manifestacije, koju je gospodin Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenio najuspješnijom do sada.



Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586516571eea8f24a58b45ff/80
Foto: HDZ

Kuščević posjetio gradilište ceste na Braču

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u ponedjeljak je s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije posjetio gradilište prometnice Nerežišća-Vela Farska-Bol čijim će se skorašnjim završetkom, kako je rečeno, poboljšati prometna povezanost sjevernog i južnog dijela otoka Brača.

"Ova prometnica je prevažan projekt za Brač, posebice za općine Nerežišća i Bol jer će se njenim završetkom otvoriti perspektive za zdravstveni turizam, razvoj marine, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te maslinarstva i vinogradarstva na ovom otoku," rekao je ministar Kuščević.

Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja je istaknuo kako se radio oko 4 kilometra građevinski iznimno zahtjevne dionice jer počinje na nadmorskoj visini od 280 metara i spušta se gotovo do mora.

"U izgradnju ove prometne dionice investirali smo deset milijuna kuna," rekao je župan Ževrnja.

Ravnatelj splitsko-dalmatinske Županijske uprave cesta (ŽUC) Petar Škorić je kazao kako se završetak asfaltiranja očekuje do početka turističke sezone. 

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:01:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d95181b473986cdc8b45b6/80

U Zagrebu održana svečana konferencija u povodu 10. godišnjice Europskog istraživačkog vijeća

Svečana konferencija u povodu 10. obljetnice Europskog istraživačkog vijeća (ERC) održana je u Zagrebu u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

ERC je dio vrlo kompetitivnog programa Europske unije za potporu istraživanju i inovacijama Obzor 2020. te se putem njega potpora dodjeljuje samo najboljima od najboljih, uz koje se vežu neka od najvećih znanstvenih otkrića. U proteklih 10 godina sredstvima ERC-a financirano je ukupno 7.000 vrhunskih znanstvenih projekata.. Među njima su istraživanja šestero nobelovaca te dobitnika drugih prestižnih nagrada, istaknula je prof. dr. sc. Angela Liberatore, voditeljica Odjela za društvene i humanističke znanosti Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA).

Sredstva ERC-a u proteklih deset godina dobila su tri projekta hrvatskih znanstvenika koji se provode u Hrvatskoj. Riječ je o cijenjenim znanstvenicima, profesoricama Ivi Tolić (IRB) i Vernesi Smolčić (PMF UNIZG) te profesoru Stipanu Jonjiću (MF UNIRI). Uz njih, ERC financira i 18 projekata hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.

Osobito sam ponosan na aktivno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika jer se Hrvatska može pohvaliti trima projektima na domaćim znanstvenim institucijama koja se provode uz potporu Europskoga istraživačkog vijeća. Premda je za relativno malu zemlju to znatan uspjeh, vjerujem da će u budućnosti još više znanstvenika razvijati svoje projekte na ovakav način, naglasio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić otvarajući konferenciju.

Ulaganje u istraživanje i obrazovanje najbolje je ulaganje u rast i razvoj zajednice zemalja Europske unije – u rast i razvoj i društava i gospodarstava. U središtu razvoja naših društava valja biti ulaganje u čovjeka, u ovom pogledu u znanstvenike. Sposobnost Europe da dalje razvija svoja društva te proizvodi i stvara rast i radna mjesta u budućnosti uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i poticanja prvorazrednih znanstvenika, rekao je ministar te poručio da će posebnu pozornost posvetiti unapređivanju normativnoga okvira u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, uz poseban naglasak na osiguranje dostojnoga statusa znanstvenika i istraživača svih dobnih skupina te povećanje financiranja za programe i projekte, opremu i infrastrukturu.

Akademik Slobodan Vukičević i akademkinja Milena Žic Fuchs usporedili su načela odlučivanja u ERC-u i mogućnost primjene istih modela u financiranju hrvatskih nacionalnih znanstvenih projekata, kao i status društveno-humanističkih znanosti u okviru ERC-a i programa Obzor 2020.

Održan je i okrugli stol „Potpora izvrsnim istraživačima diljem Europe – uspješne priče iz Hrvatske: dosadašnji izazovi i potencijali za budućnost“. U raspravi koju je moderirao dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, sudjelovali su hrvatski znanstvenici dobitnici potpora ERC-a prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ana Sunčana Smith i prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, prof. dr. sc. Neven Barišić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipan Jonjić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Miroslav Požek, voditelj Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 19:54:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .