Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57779134d84d64dc5c8b45fa/80
Foto: Screenshot YouTube

Hofer: Želim bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije, uključujući Hrvatsku

Nakon Brexita i Trumpa je li red na Austriji?
 Europa će u nedjelju s pozornošću pratiti hoće li mala, ali bogata Austrija izabrati prvog poslijeratnog desničarskog predsjednika u zapadnoj Europi, što bi dalo novi poticaj populistima nakon Brexita i pobjede Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama, piše njemačka novinska agencija dpa.

No čak i ako desničar Norbert Hofer izgubi, a ljevičar Alexander Van der Bellen, kojeg podržavaju Zeleni, pobijedi, populizam će doživjeti tek privremeni udarac, a ne poraz.

Naime, Hoferova Slobodarska stranka (FPOe) vjerojatno će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, a njezina protuimigrantska stajališta preuzele su i 'mainstream' stranke.

Hofer (45) u nedjelju ima drugu priliku postati novim austrijskim predsjednikom.

U svibnju se činilo izvjesnim da će pobijediti 72-godišnji Van der Bellen jer je u drugom krugu dobio 0,6 posto glasova više. To je bilo prvi put nakon Drugog svjetskog rata da su u drugi krug izbora ušli kandidati koji nisu članovi ni Narodne stranke (OeVP) niti socijaldemokrata (SPOe), dviju najvećih političkih stranaka u zemlji.

Slobodarska stranka izborni je rezultat, međutim, osporila na ustavnom sudu dokazavši pogreške u brojanju glasova. Riječ je o gotovo 77.900 krivo prebrojanih glasova, no dokaza za manipulacije s bilo koje strane nije bilo. Sud je naložio ponavljanje glasovanja, koje se trebalo održati u listopadu, ali je pomaknuto na prosinac nakon što je otkriveno da su omotnice za dopisno glasanje bile proizvedene s nekvalitetnim ljepilom.

Migranti i EU


Hofer, jedan od potpredsjednika austrijskog parlamenta, osvojio je potporu polovice birača kritizirajući vladu što je prošle godine dopustila da u zemlju uđe 90.000 migranata. Po zanimanju aeronautički tehničar, on ne štedi kritika ni njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezine gostoljubivosti prema migrantima.

"Poručivši 'Mi to možemo!', ona je ohrabrila mnoge migrante da se odvaže na jako opasno putovanje preko mora", rekao je u televizijskoj debati ovaj tjedan. Austrijski poreznici platilili su njemački račun jer su mnogi migranti završili u Austriji i moralo ih se smjestiti i hraniti, podsjetio je.

Čelnici Slobodarske stranke pozdravili su odluku Velike Britanije da napusti Europsku uniju i smatraju da bi i Austrija trebala organizirati sličan referendum bude li se primalo Tursku u EU ili ako Bruxelles nakon Brexita krene prema većoj centralizaciji. No, Austrijanci nisu skloni napuštanju Unije i Slobodarska se stranka u međuvremenu povukla.

"Ne mislim da je europski projekt već propao", rekao je Hofer u debati, ali je upozorio da Uniji zbog lošeg pristupa migrantskoj krizi i nesnalaženja u pogledu Brexita prijeti raspad.

On smatra da EU-u "hitno treba promjena", ali ostaje pri stajalištu da je referendum mjera za krajnju nuždu. "Neće biti Oexita", uvjerava.

Nova 'Austrougarska'


Zanimljivo je da je Hofer kao jedan od svojih prioriteta, bude li izabran, želi bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije kako bi učinkovitije koordinirale svoje politike i štitile svoje interese u Uniji. Misli da je to potrebno kao protuteža francuskoj i njemačkoj hegemoniji unutar EU-a, posebno nakon Brexita.

"S jedne strane imamo velike igrače, Francusku, Njemačku, prije Britance i zemlje Beneluxa, koji su jako snažni. Tražim saveznike kako bi stvorio novi model, što bi mogli biti Mađarska, Češka, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Hrvatska, dakle zemlje slične kulture", rekao je u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter.

"Možda možemo koordinirati svoje politike prije sastanaka Europskog vijeća da imamo veću težinu ondje", rekao je.

Bivši predsjednik Zelenih a prije toga socijaldemokrat, Van der Bellen, koji je na predsjedničke izbore izišao kao neovisni kandidat, europski je federalist. Stalno upozorava da Hoferovo novo blagonaklono stajalište prema EU-u samo prikriva njegovu želju da uništi Uniju, kao što žele populistički pokreti u Francuskoj i Njemačkoj.

Kad je riječ o migraciji Van der Bellen podržava mnoge Austrijace koji su spontano pokrenuli građanske inicijative za pomoć migrantima. Zauzima se za brzu integraciju azilanata u Austriji smatrajući da im treba omogućiti učenje njemačkog i pomoći u pronalasku posla.

"Želimo li da Austrija bude prijateljska, otvorena, vedra zemlja?", rekao je taj ugledni ekonomist nedavno u jednom govoru. "Ili želimo da bude zemlja koju ugrožavaju urote, gdje prevladavaju strahovi i gdje je sve grozno?", rekao je, kritizirajući svjetonazor Slobodarske stranke.

Premda ankete u nedjelju predviđaju tijesan rezultat, on je u svojim stajalištima sve usamljeniji.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz postigao je uspjeh sa svojom strategijom zatvaranja balkanske migrantske rute, zagovaranjem restriktivnije imigracijske politike i zahtjevima da se prekinu pristupni pregovori s Turskom. Kurz je trenutačno najpopularniji austrijski političar.

Socijaldemokrati, koji čine vladajuću koaliciju s Kurzovom Narodnom strankom (desni centar), prihvatili su austrijski zaokret kad je riječ o imigraciji i nevoljko su podržali strogo ograničavanje broja tražitelja azila koji mogu ući u zemlju svake godine.

Sve glasnije krilo unutar Socijaldemokratske stranke razmatra također suradnju sa Slobodarskom strankom nakon idućih parlamentarnih izbora, koji se očekuju najkasnije 2018. godine.

Slobodarska stranka vodi u anketama već više od godine dana i trenutačno je podržava 35 posto birača, po zadnjem ispitivanju javnog mnijenja tabloida Oesterreich početkom studenoga.

"Ništa i nitko nas neće zaustaviti", poručio je nedavno Hofer na jednom predizbornom skupu.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/55e9502c68ae080d008b4f49/80
Foto: Screenhot YouTube

Assad kaže da će pobjeda u Alepu promijeniti tijek rata u Siriji

Opkoljeni i stjerani u posljednje predjele pod njihovom kontrolom u istočnom dijelu Alepa, sirijski pobunjenici su pozvali u srijedu na trenutačni petodnevni prekid vatre i evakuaciju civila

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad je rekao da će pobjeda u Alepu biti ključna etapa u okončanju rata u Siriji, nakon što su njegove postrojbe zauzele Stari grad i većinu pobunjeničkih četvrti u drugom po veličini gradu Sirije. 

I šest zapadnih prijestolnica je pozvalo na prekid vatre, među kojima Washington, Pariz i London koji također upozoravaju na humanitarnu katastrofu u istočnom Alepu i na akcije sirijskog režima i njegovog ruskog savezenika, koje optužuju da sprječavanje propuštanje pomoći. O tim planovima primirja su oko 19 sati po srednjoeuropskom vremenu u Hamburgu trebali razgovarati američki i ruski ministri vanjskih poslova John Kerry i Sergej Lavrov. 

Razni pozivi na primirje imaju malo izgleda da ih posluša Assadov režim koji je isključio tu mogućnost tijekom razgovora za sirijski list Al-Watan, blizak vlasti u broju za četvrtak.

"Na terenu u Alepu danas nema primirja", rekao je. "Alep će biti pobjeda za nas, veliki korak prema kraju sukoba, ali ne i završetak rata", precizirao je Assad.

On drži da će poraz pobunjenika obilježiti zaokret u ratu. Alep je glavna bojišnica sukoba u kojima je od ožujka 2011. poginulo više od 300.000 ljudi i izbjeglo više od polovice stanovništva.

Pet i pol godina od početka sukoba, režim je u dobrom položaju za najveću pobjedu ako preuzme cijeli Alep, svoju bivšu gospodarsku prijestolnicu, nakon velike ofenzive pokrenute 15. studenoga.

Uz podršku iranskih boraca i libanonskog Hezbolaha, vojnici koji kontroliraju zapadne četvrti Alpa su uspjeli zauzeti više od 80 posto pobunjeničkih četvrti u istočnom dijelu grada, prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR).





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 22:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/584875501eea8f722e8b460d/80
Foto: Rade Popadić

Svaki četvrti stanovnik EU-a stariji od 14 godina puši

U 2014. godini nešto više od tri četvrtine (76 posto) stanovnika Europske unije u dobi od 15 godina ili stariji nije pušio, 19,2 posto je pušilo svakodnevno a 4,7 posto povremeno, objavio je Eurostat u srijedu

Po podacima Europskog zdravstvenog istraživanja (EHIS) gotovo svaka četvrta osoba u EU-u stara 15 ili više godina 2014. godine bila je pušač, a pušilo je više muškaraca (28,7 posto) no žena (19,5 posto). Pored toga je nešto više od petine stanovništva EU-a u toj dobnoj kategoriji svakodnevno  bilo izloženo duhanskom dimu u zatvorenim prostorima, priopćio je Eurostat, statistički ured Europske unije. Hrvatska se u rezultatima istraživanja izdvaja po velikom udjelu stanovnika izloženom pasivnom pušenju, 44,7 posto.

Pušenje duhana jedan je od najvećih zdravstvenih rizika koji se može izbjeći a mnogi oblici raka, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja povezani su s uživanjem duhana.

Među zemljama članicama EU-a za koje su dostupni podaci, najmanji udio pušača u 2014. bio je u Švedskoj (16,7 posto) i Ujedinjenom Kraljevstvu (17,2 posto) a iza njih slijede Finska (19,3), Portugal (20), Luksemburg (20,4), Danska (20,9) i Njemačka (21,7 posto). Na suprotnoj strani liste  nalaze se Bugarska, gdje više od jedne trećine starijih od 14 godina puši (34,7), i Grčka (32.6), a slijede ih Austrija (30 posto), Slovačka (29,6) i Latvija (29,5).

Hrvatska je po udjelu pušača od 28,7 posto iznad prosjeka EU-a. U Hrvatskoj 25 posto stanovnika puši svakodnevno, 3,7 posto povremeno, a udio muškaraca koji puši je 32,7 a žena 25 posto.

U svakoj državi članici udio pušača je bio veći među muškarcima nego ženama. Najveći jaz među spolovima zabilježen je u Litvi gdje puši čak 40,3 posto muškaraca i samo 12,3 posto žena. Za Litvom po razlici između udjela pušača muškaraca  i žena slijede Rumunjska, gdje puši 27,3 posto više muškarca nego žena, Cipar s razlikom od 24,7 posto, te Latvija i Estonija gdje su razlike 24,5 i 18,4 posto..

Na razini EU-a u 2014. godini udio pušača je bio 9,2 posto viši među muškarcima (28,7 posto) nego ženama (19,5 posto).

Pasivno pušenje, neželjeno udisanje duhanskog dima koji stvaraju drugi, također je raširen izvor zdravstvenih rizika. U EU-u oko jedne petine (21,6 posto) starijih od 14 godina svakodnevno je u 2014. bilo izloženo duhanskom dimu u zatvorenim prostorima, uz velike razlike među članicama.

Gotovo dvije trećine  stanovništva Grčke svakodnevno je bilo izloženo duhanskom dimu u zatvorenim prostorima, a visoki postoci izloženih pasivnom pušenju zabilježeni su i u Hrvatskoj (44,7 posto), Bugarskoj (40,5) i Rumunjskoj (37,6 posto). Suprotno tome, najmanji udio izloženih pasivnom pušenju  je zabilježen u Švedskoj (5,9 posto), Finskoj (6,3), Portugalu (8,6) i Mađarskoj (9,9). U te četiri zemlje članice Unije pasivnim pušenjem pogođeno je manje od deset posto stanovništva, ističe se u priopćenju Eurostata.





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 21:48:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5472017e1799422204f06fd0/80
Foto: Screenshot YouTube

Matteo Renzi podnio ostavku na dužnost talijanskog premijera

Idući izbori u Italiji trebali bi se održati 2018., no mnogi političari pozivaju da se oni održe ranije

Premijer Matteo Renzi u srijedu je predao svoju ostavku talijanskom predsjedniku nakon što su Talijani na referendumu održanom u nedjelju odbacili prijedlog reformi za koje se on zalagao. 

Predsjednik Sergio Mattarella zamolio je Renzija da nastavi kao obnašatelj dužnosti dok on održi konzultacije s političkim strankama kako bi se odredili idući koraci, priopćeno je iz ureda predsjednika. 

Konzultacije započinju u četvrtak poslijepodne, te će trajati do subote poslijepodne. Očekuje se da će nakon njih Mattarella zatražiti od nekog od članova Renzijevog kabineta ili njegove Demokratske stranke da pokušava formirati novu vladu.

Idući izbori u Italiji trebali bi se održati 2018., no mnogi političari pozivaju da se oni održe ranije. 

Renzi je objavio da će dati ostavku u ponedjeljak, nakon teškog poraza na referendumu o ustavnim promjenama za koje se zauzimao. 

Predsjednik Mattarella, čije ovlasti uključuju imenovanje premijera i raspuštanje parlamenta, zatražio je od Renzija da odgodi ostavku do prihvaćanja proračuna za 2017.  u talijanskom parlamentu, što se u srijedu i dogodilo.

Na referendumu u nedjelju je gotovo 60 posto birača reklo "ne" Renzijevoj ustavnoj reformi koja je predviđala smanjenje ovlasti Senata i olakšavanje donošenja zakona ukidanjem obveze da se svi zakoni moraju odobriti u oba doma parlamenta. 





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 21:01:22 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58485e041eea8f722e8b45fe/80
Foto: Rade Popadić

Zamjenik ministra sigurnosti BiH u obrani Grabar-Kitarović kaže kako se u BiH nastoji umanjiti islamski radikalizam

Po Krešićevim riječima u BiH se očito živi u paralelnom svijetu i gura glava u pijesak unazad 20-tak godina što je zemlju dovelo do lanjskog priznanja da je „devijantna ideologija tekfira našla plodno tlo u BiH

Zamjenik ministra sigurnosti BiH stao je u u srijedu u obranu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ustvrdivši kako se nastoji umanjiti problem porasta islamskog radikalizma i nasilnog ekstremizma u Bosni i Hercegovini na što je nedavno upozorio i NATO-v general Petar Pavel koji je istaknuo da bi BiH mogla postati zemlja utočište islamskih terorista.

„Nedavna izjava predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a generala zbora Petra Pavela kako je situacija na Balkanu daleko od stabilne, da je zapadni Balkan još uvijek potencijalni izvor ratnih sukoba te da Balkanu prijeti islamski terorizam, ali i ruski utjecaj, u javnom je diskursu u Bosni i Hercegovini skoro pa doslovno prešućena. Također se nije spomenula ni generalova tvrdnja nakon NATO-ve konferencije u Splitu da bi Bosna i Hercegovina mogla postati utočište za terorizam te kako je NATO-v interes to izbjeći i da će, bude li potrebno, NATO poduzeti mjere u tome smislu“, navodi u priopćenju za javnost zamjenik ministra sigurnosti BiH Mije Krešića (HDZ BiH).

Dodao je kako je izjava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u biti jednaka stajalištima NATO-va generala.

„U oba se slučaja izbjeglo reagirati na bit poruke, dobro poznate i kod nas i u Europi i, evidentno, u Sjevernoatlantskom savezu: u Bosni i Hercegovini radikalizam i nasilni ekstremizam brzo rastu, a time i opasnost od terorizma te da treba brzo, cjelovito i odlučno poraditi na njihovu suzbijanju“, stoji u priopćenju ministra Krešića.

Po njegovim riječima u BiH se očito živi u paralelnom svijetu i gura glava u pijesak unazad 20-tak godina što je zemlju dovelo do lanjskog priznanja da je „devijantna ideologija tekfira našla plodno tlo u BiH... a samozvani tumači islama prouzročili širenje ekstremizma“, što je ustvrdio bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović kao i da „u Bosni i Hercegovini nisu pravodobno prepoznate opasnosti koje nosi takva ideologija i radikalizam“.

„Aktualni populistički, i tobože braniteljski spram Bosne i Hercegovine, istupi onih najodgovornijih za sigurnost u Bosni i Hercegovini, nisu na tragu iskrenog sagledavanja prijetnje. Pogotovo nisu na tragu iskrenog međunarodnog i regionalnog partnerskog odnosa u borbi protiv globalne ugroze. U konačnici, nisu na tragu odgovorne brige za sigurnost Bosne i Hercegovine i svih njezinih stanovnika“, stoji u Krešićevu priopćenju.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u srijedu se priključio osudama nekih dužnosnika BiH istupa hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je ustvrdila da je u BiH u porastu islamski radikalizam te je optužio kako se miješa u unutarnje stvari u toj zemlji u trenutku kada, kako smatra, jača ustaški ekstremizam u Hrvatskoj.





Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 20:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .