Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57779134d84d64dc5c8b45fa/80
Foto: Screenshot YouTube

Hofer: Želim bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije, uključujući Hrvatsku

Nakon Brexita i Trumpa je li red na Austriji?
 Europa će u nedjelju s pozornošću pratiti hoće li mala, ali bogata Austrija izabrati prvog poslijeratnog desničarskog predsjednika u zapadnoj Europi, što bi dalo novi poticaj populistima nakon Brexita i pobjede Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama, piše njemačka novinska agencija dpa.

No čak i ako desničar Norbert Hofer izgubi, a ljevičar Alexander Van der Bellen, kojeg podržavaju Zeleni, pobijedi, populizam će doživjeti tek privremeni udarac, a ne poraz.

Naime, Hoferova Slobodarska stranka (FPOe) vjerojatno će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, a njezina protuimigrantska stajališta preuzele su i 'mainstream' stranke.

Hofer (45) u nedjelju ima drugu priliku postati novim austrijskim predsjednikom.

U svibnju se činilo izvjesnim da će pobijediti 72-godišnji Van der Bellen jer je u drugom krugu dobio 0,6 posto glasova više. To je bilo prvi put nakon Drugog svjetskog rata da su u drugi krug izbora ušli kandidati koji nisu članovi ni Narodne stranke (OeVP) niti socijaldemokrata (SPOe), dviju najvećih političkih stranaka u zemlji.

Slobodarska stranka izborni je rezultat, međutim, osporila na ustavnom sudu dokazavši pogreške u brojanju glasova. Riječ je o gotovo 77.900 krivo prebrojanih glasova, no dokaza za manipulacije s bilo koje strane nije bilo. Sud je naložio ponavljanje glasovanja, koje se trebalo održati u listopadu, ali je pomaknuto na prosinac nakon što je otkriveno da su omotnice za dopisno glasanje bile proizvedene s nekvalitetnim ljepilom.

Migranti i EU


Hofer, jedan od potpredsjednika austrijskog parlamenta, osvojio je potporu polovice birača kritizirajući vladu što je prošle godine dopustila da u zemlju uđe 90.000 migranata. Po zanimanju aeronautički tehničar, on ne štedi kritika ni njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezine gostoljubivosti prema migrantima.

"Poručivši 'Mi to možemo!', ona je ohrabrila mnoge migrante da se odvaže na jako opasno putovanje preko mora", rekao je u televizijskoj debati ovaj tjedan. Austrijski poreznici platilili su njemački račun jer su mnogi migranti završili u Austriji i moralo ih se smjestiti i hraniti, podsjetio je.

Čelnici Slobodarske stranke pozdravili su odluku Velike Britanije da napusti Europsku uniju i smatraju da bi i Austrija trebala organizirati sličan referendum bude li se primalo Tursku u EU ili ako Bruxelles nakon Brexita krene prema većoj centralizaciji. No, Austrijanci nisu skloni napuštanju Unije i Slobodarska se stranka u međuvremenu povukla.

"Ne mislim da je europski projekt već propao", rekao je Hofer u debati, ali je upozorio da Uniji zbog lošeg pristupa migrantskoj krizi i nesnalaženja u pogledu Brexita prijeti raspad.

On smatra da EU-u "hitno treba promjena", ali ostaje pri stajalištu da je referendum mjera za krajnju nuždu. "Neće biti Oexita", uvjerava.

Nova 'Austrougarska'


Zanimljivo je da je Hofer kao jedan od svojih prioriteta, bude li izabran, želi bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije kako bi učinkovitije koordinirale svoje politike i štitile svoje interese u Uniji. Misli da je to potrebno kao protuteža francuskoj i njemačkoj hegemoniji unutar EU-a, posebno nakon Brexita.

"S jedne strane imamo velike igrače, Francusku, Njemačku, prije Britance i zemlje Beneluxa, koji su jako snažni. Tražim saveznike kako bi stvorio novi model, što bi mogli biti Mađarska, Češka, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Hrvatska, dakle zemlje slične kulture", rekao je u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter.

"Možda možemo koordinirati svoje politike prije sastanaka Europskog vijeća da imamo veću težinu ondje", rekao je.

Bivši predsjednik Zelenih a prije toga socijaldemokrat, Van der Bellen, koji je na predsjedničke izbore izišao kao neovisni kandidat, europski je federalist. Stalno upozorava da Hoferovo novo blagonaklono stajalište prema EU-u samo prikriva njegovu želju da uništi Uniju, kao što žele populistički pokreti u Francuskoj i Njemačkoj.

Kad je riječ o migraciji Van der Bellen podržava mnoge Austrijace koji su spontano pokrenuli građanske inicijative za pomoć migrantima. Zauzima se za brzu integraciju azilanata u Austriji smatrajući da im treba omogućiti učenje njemačkog i pomoći u pronalasku posla.

"Želimo li da Austrija bude prijateljska, otvorena, vedra zemlja?", rekao je taj ugledni ekonomist nedavno u jednom govoru. "Ili želimo da bude zemlja koju ugrožavaju urote, gdje prevladavaju strahovi i gdje je sve grozno?", rekao je, kritizirajući svjetonazor Slobodarske stranke.

Premda ankete u nedjelju predviđaju tijesan rezultat, on je u svojim stajalištima sve usamljeniji.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz postigao je uspjeh sa svojom strategijom zatvaranja balkanske migrantske rute, zagovaranjem restriktivnije imigracijske politike i zahtjevima da se prekinu pristupni pregovori s Turskom. Kurz je trenutačno najpopularniji austrijski političar.

Socijaldemokrati, koji čine vladajuću koaliciju s Kurzovom Narodnom strankom (desni centar), prihvatili su austrijski zaokret kad je riječ o imigraciji i nevoljko su podržali strogo ograničavanje broja tražitelja azila koji mogu ući u zemlju svake godine.

Sve glasnije krilo unutar Socijaldemokratske stranke razmatra također suradnju sa Slobodarskom strankom nakon idućih parlamentarnih izbora, koji se očekuju najkasnije 2018. godine.

Slobodarska stranka vodi u anketama već više od godine dana i trenutačno je podržava 35 posto birača, po zadnjem ispitivanju javnog mnijenja tabloida Oesterreich početkom studenoga.

"Ništa i nitko nas neće zaustaviti", poručio je nedavno Hofer na jednom predizbornom skupu.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abe1bdb4739819658b45fb/80
Foto: Pixabay

Ove godine 1,4 milijuna djece moglo bi umrijeti od gladi u 4 zemlje

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

Gotovo 1,4 milijuna djece moglo bi ove godine umrijeti od gladi u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu, objavio je UNICEF.

U Jemenu, gdje građanski rat bjesni već dvije godine, 462.000 djece pati od teške pothranjenosti kao i njih 450.000 na sjeveroistoku Niegrije gdje su česti napadi skupine Boko Haram.

Suša u Somaliji dovela je 185.000 djece na rub gladi a za nekoliko mjeseci bit će ih oko 270.000, upozorio je UNICEF.

U Južnom Sudanu više od 270.000 djece pati od pothranjenosti a zemlja je u ponedjeljak proglasila glad u nekoliko dijelova na sjeveru gdje živi oko 20.000 djece.

Direktor UNICEF-a Anthony Lake pozvao je da se brzo počne djelovati.

- Još uvijek možemo spasiti brojne živote - upozorio je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abdffcb4739837658b45d7/80
Foto: Screenshot / YouTube

Pet osoba poginulo u padu malog aviona u Australiji

Avion se zbog kvara motora srušio na trgovački centar u blizini zračne luke Essendon

 Pet osoba je poginulo u utorak kada se mali avion srušio na krov trgovačkog centra nakon polijetanja iz zračne luke pored Melbourna, drugog po veličini grada u Australiji.

 Avion se zbog kvara motora srušio na trgovački centar u blizini zračne luke Essendon, izvijestio je policijski dužnosnik Stephen Leane, a svjedoci su australskim medijima kazali da je avion eksplodirao pri udaru.

- Bilo je pet ljudi na avion i izgleda nitko nije preživio pad - rekao je Leane. Sudar se dogodilo oko 9 sati prije podne, oko sat vremena prije nego što je centar bio trebao bi biti otvoren te drugih žrtava nije bilo, dodao je.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 07:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588fa325d454d82c028b45e3/80
Foto: National Rewiev

Velika Britanija unatoč prosvjedima brani Trumpov državni posjet

Ovo su treći prosvjedi u Londonu protiv tog posjeta Donalda Trumpa. Na prvima održanim 30. siječnja sudjelovali su desetci tisuća ljudi, a na drugima, početkom veljače, 10.000 ljudi.

 Britanska vlada je u ponedjeljak branila svoju odluku da ove godine pozove američkog predsjednika Donalda Trumpa u raskošan državni posjet tijekom kojega bi ga primila i kraljica, unatoč prosvjedima ispred zgrade parlamenta i neslaganju zastupnika.

Zastupnici u britanskom parlamentu raspravljali su tijekom poslijepodneva o opravdanosti tog državnog posjeta. Gotovo 1,9 milijuna ljudi je potpisalo peticiju u kojoj predlažu da to bude običan službeni posjet.

Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se u ponedjeljak navečer ispred zgrade parlamenta u Londonu kako bi izrazili protivljenje državnom posjetu američkog predsjednika.

Ovo su treći prosvjedi u Londonu protiv tog posjeta Donalda Trumpa. Na prvima održanim 30. siječnja sudjelovali su desetci tisuća ljudi, a na drugima, početkom veljače, 10.000 ljudi.

Parlament neće glasovati nakon rasprave, pa će ona biti tek sredstvo psihološkog pritiska na vladu. Nekoliko laburističkih zastupnika i SNP, škotska nacionalna stranka, kritizirali su ponašanje američkog predsjednika i premijerke Therese May za koju je laburistički zastupnik David Lammy rekao da je "spremna na sve ne bi li dobila trgovinski sporazum".

- Posjet se mora dogoditi, on će se dogoditi i kad se dogodi vjerujem da će Velika Britanija prirediti pristojan i velikodušan doček predsjedniku Donaldu Trumpu - uzvratio je zastupnicima državni tajnik za vanjske poslove Alan Duncan.

Prosvjedi su predviđeni i u drugim gradovima diljem zemlje, pa se tako i u Glasgowu okupilo tristotinjak ljudi.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 00:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Rusija kaže da je uredba o putovnicama ukrajinskih pobunjenika u skladu s međunarodnim pravom

Putin je u subotu izdao naredbu ruskim vlastima da priznaju osobne dokumente, diplome, rodne i vjenčane listove i registracijske pločice koje se izdaju u područjima Donecka i Luhanska u istočnoj Ukrajini koje drže pobunjenici

Rusija je u ponedjeljak rekla kako je odluka predsjednika Vladimira Putina da prizna putovnice koje izdaju separatistički proruski pobunjenici u istočnoj Ukrajini u skladu s međunarodnim pravom, nakon što su taj potez kritizirali Francuska, Njemačka i Europska unija.

 Putin je u subotu izdao naredbu ruskim vlastima da priznaju osobne dokumente, diplome, rodne i vjenčane listove i registracijske pločice koje se izdaju u područjima Donecka i Luhanska u istočnoj Ukrajini koje drže pobunjenici.

Kremlj je rekao kako će odluka vrijediti dok se ne postigne "političko rješenje stanja" u ovim regijama. Mirovni sporazum pod pokroviteljstvom Berlina i Pariza između Kijeva, Moskve i pobunjenika koje podupire Rusija u Minsku 2015. već je dugo u zastoju.

- Naredba je u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom koje ne zabranjuje priznavanje dokumenata potrebnih da bi se ostvarile prava i slobode a koje su izdale vlasti koje nisu međunarodno priznate - reklo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

Ukrajinske vlasti su osudile Putinovu odluku i rekle kako naredba krši mirovni proces iz Minska, što su podržali i Francuska, Njemačka kao i glavni grad EU-a Bruxelles.

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 23:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .