Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57779134d84d64dc5c8b45fa/80
Foto: Screenshot YouTube

Hofer: Želim bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije, uključujući Hrvatsku

Nakon Brexita i Trumpa je li red na Austriji?
 Europa će u nedjelju s pozornošću pratiti hoće li mala, ali bogata Austrija izabrati prvog poslijeratnog desničarskog predsjednika u zapadnoj Europi, što bi dalo novi poticaj populistima nakon Brexita i pobjede Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama, piše njemačka novinska agencija dpa.

No čak i ako desničar Norbert Hofer izgubi, a ljevičar Alexander Van der Bellen, kojeg podržavaju Zeleni, pobijedi, populizam će doživjeti tek privremeni udarac, a ne poraz.

Naime, Hoferova Slobodarska stranka (FPOe) vjerojatno će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, a njezina protuimigrantska stajališta preuzele su i 'mainstream' stranke.

Hofer (45) u nedjelju ima drugu priliku postati novim austrijskim predsjednikom.

U svibnju se činilo izvjesnim da će pobijediti 72-godišnji Van der Bellen jer je u drugom krugu dobio 0,6 posto glasova više. To je bilo prvi put nakon Drugog svjetskog rata da su u drugi krug izbora ušli kandidati koji nisu članovi ni Narodne stranke (OeVP) niti socijaldemokrata (SPOe), dviju najvećih političkih stranaka u zemlji.

Slobodarska stranka izborni je rezultat, međutim, osporila na ustavnom sudu dokazavši pogreške u brojanju glasova. Riječ je o gotovo 77.900 krivo prebrojanih glasova, no dokaza za manipulacije s bilo koje strane nije bilo. Sud je naložio ponavljanje glasovanja, koje se trebalo održati u listopadu, ali je pomaknuto na prosinac nakon što je otkriveno da su omotnice za dopisno glasanje bile proizvedene s nekvalitetnim ljepilom.

Migranti i EU


Hofer, jedan od potpredsjednika austrijskog parlamenta, osvojio je potporu polovice birača kritizirajući vladu što je prošle godine dopustila da u zemlju uđe 90.000 migranata. Po zanimanju aeronautički tehničar, on ne štedi kritika ni njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezine gostoljubivosti prema migrantima.

"Poručivši 'Mi to možemo!', ona je ohrabrila mnoge migrante da se odvaže na jako opasno putovanje preko mora", rekao je u televizijskoj debati ovaj tjedan. Austrijski poreznici platilili su njemački račun jer su mnogi migranti završili u Austriji i moralo ih se smjestiti i hraniti, podsjetio je.

Čelnici Slobodarske stranke pozdravili su odluku Velike Britanije da napusti Europsku uniju i smatraju da bi i Austrija trebala organizirati sličan referendum bude li se primalo Tursku u EU ili ako Bruxelles nakon Brexita krene prema većoj centralizaciji. No, Austrijanci nisu skloni napuštanju Unije i Slobodarska se stranka u međuvremenu povukla.

"Ne mislim da je europski projekt već propao", rekao je Hofer u debati, ali je upozorio da Uniji zbog lošeg pristupa migrantskoj krizi i nesnalaženja u pogledu Brexita prijeti raspad.

On smatra da EU-u "hitno treba promjena", ali ostaje pri stajalištu da je referendum mjera za krajnju nuždu. "Neće biti Oexita", uvjerava.

Nova 'Austrougarska'


Zanimljivo je da je Hofer kao jedan od svojih prioriteta, bude li izabran, želi bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije kako bi učinkovitije koordinirale svoje politike i štitile svoje interese u Uniji. Misli da je to potrebno kao protuteža francuskoj i njemačkoj hegemoniji unutar EU-a, posebno nakon Brexita.

"S jedne strane imamo velike igrače, Francusku, Njemačku, prije Britance i zemlje Beneluxa, koji su jako snažni. Tražim saveznike kako bi stvorio novi model, što bi mogli biti Mađarska, Češka, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Hrvatska, dakle zemlje slične kulture", rekao je u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter.

"Možda možemo koordinirati svoje politike prije sastanaka Europskog vijeća da imamo veću težinu ondje", rekao je.

Bivši predsjednik Zelenih a prije toga socijaldemokrat, Van der Bellen, koji je na predsjedničke izbore izišao kao neovisni kandidat, europski je federalist. Stalno upozorava da Hoferovo novo blagonaklono stajalište prema EU-u samo prikriva njegovu želju da uništi Uniju, kao što žele populistički pokreti u Francuskoj i Njemačkoj.

Kad je riječ o migraciji Van der Bellen podržava mnoge Austrijace koji su spontano pokrenuli građanske inicijative za pomoć migrantima. Zauzima se za brzu integraciju azilanata u Austriji smatrajući da im treba omogućiti učenje njemačkog i pomoći u pronalasku posla.

"Želimo li da Austrija bude prijateljska, otvorena, vedra zemlja?", rekao je taj ugledni ekonomist nedavno u jednom govoru. "Ili želimo da bude zemlja koju ugrožavaju urote, gdje prevladavaju strahovi i gdje je sve grozno?", rekao je, kritizirajući svjetonazor Slobodarske stranke.

Premda ankete u nedjelju predviđaju tijesan rezultat, on je u svojim stajalištima sve usamljeniji.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz postigao je uspjeh sa svojom strategijom zatvaranja balkanske migrantske rute, zagovaranjem restriktivnije imigracijske politike i zahtjevima da se prekinu pristupni pregovori s Turskom. Kurz je trenutačno najpopularniji austrijski političar.

Socijaldemokrati, koji čine vladajuću koaliciju s Kurzovom Narodnom strankom (desni centar), prihvatili su austrijski zaokret kad je riječ o imigraciji i nevoljko su podržali strogo ograničavanje broja tražitelja azila koji mogu ući u zemlju svake godine.

Sve glasnije krilo unutar Socijaldemokratske stranke razmatra također suradnju sa Slobodarskom strankom nakon idućih parlamentarnih izbora, koji se očekuju najkasnije 2018. godine.

Slobodarska stranka vodi u anketama već više od godine dana i trenutačno je podržava 35 posto birača, po zadnjem ispitivanju javnog mnijenja tabloida Oesterreich početkom studenoga.

"Ništa i nitko nas neće zaustaviti", poručio je nedavno Hofer na jednom predizbornom skupu.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59edfeadb9e03e998c8b4604/80

Ubila šest ljudi, a njen otac kaže: "Moje dijete nije jelo već 24 sata"

Sud smatra da Aliona mora ostati u pritvoru dok traje istraga koja je u početnoj fazi pokazala da je Zajceva, u trenutku nesreće, bila pod utjecajem kanabisa...

Aliona Zajceva (20), nasljednica ukrajinskog oligarha, svojim luksuznim automobilom usmrtila je šestero ljudi na pješačkom prijelazu. Odveli su je u pritvor kako bi spriječili njen bijeg iz zemlje. Sud nije udovoljio njenom prijedlogu da ju puste na slobodu u zamjenu za plaćanje odštete obiteljima ubijenih, pišu 24 sata.

Zajceva, kojoj prijeti 20 godina zatvora, ispričala se zbog tragedije i poručila:

- Nadam se da će obitelji žrtava dopustiti mojim roditeljima da im pomognu. Ovo je najgore što se moglo dogoditi. Mislim samo na to, rekla je.

Sud smatra da Aliona mora ostati u pritvoru dok traje istraga koja je u početnoj fazi pokazala da je Zajceva, u trenutku nesreće, bila pod utjecajem kanabisa. No, drugi nalazi krvi i urina otkrili su da nije konzumirala ni drogu ni alkohol. Zbog neslaganja prve dvije analize, naručene su i dodatne.

Otac Vasilij Zajcev kći je pokušao opravdati nesmotrenom izjavom koja je javnost digla na noge:

- To je velika tragedija za našu obitelj. Ona vozi već dvije godine i nikad nije napravila prekršaj. Moje dijete nije jelo već 24 sata, rekao je Zajcev niti jednom riječju ne spomenuvši žrtve.

Podsjetimo, djevojka je prošli tjedan u ukrajinskom gradu Harkivu prošla kroz crveno i na semaforu udarila u skupinu ljudi. Šestero je izgubilo život, a još nekoliko je ozlijeđeno.


Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 16:45:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/54aa6a30179942740af75fc2/80

Slovenija: Pahor ipak u drugi krug?

Prema neslužbenim privremenim rezultatima predsjedničkih izbora u Sloveniji, nakon što je prebrojano nešto više od 60 posto glasova, čini se da će za odluku o tome tko će biti predsjednik Slovenije u idućih pet godina ipak biti potreban drugi krug, premda su izlazne ankete predvidjele pobjedu sadašnjeg predsjednika Boruta Pahora već u prvome krugu.
Prema privremenim neslužbenim rezultatima nakon više od 60 posto prebrojanih glasova Pahor ima 47 posto glasova, a gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec 25 posto.

Predsjednik državnog izbornog povjerenstva rekao je večeras u izjavi za RTV Slovenija da takav trend sugerira da će ipak biti potreban drugi krug izbora jer se odnos između Pahora i Šarca već jedno vrijeme ne mijenja, ali da drugi krug izbora ipak ne može najaviti jer treba pričekati kraj prebrojavanja, ali i listiće onih koji su glasovali poštom koji će tek stići. Najvjerojatnije je da će već u večernjim satima biti jasnije je li drugi krug izvjestan.

Pahor je u izjavi nakon objave djelomičnih neslužbenih rezultata kazao da i on misli da će biti potreban još jedan krug i da unatoč tome što je vjerojatno dobio manje od polovice glasova rezultat smatra poticajnim s obzirom na skeptičnost i nepovjerenje birača u politiku, te da će se potruditi da u drugom krugu osvoji još veće povjerenje.

Zahvaljujući biračima na velikom broju glasova koji su mu dali, Pahor je rekao kako očekuje da će u drugom krugu izbora biti više rasprave o budućnosti, a manje o prošlosti.
Projekcija koju je odmah nakon zatvaranja birališta u 19 sati objavila RTV Slovenija, temeljem ispitivanja birača u zadnjih nekoliko dana i na dan izbora, najavljivala je pobjedu Pahora već u prvom krugu.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 21:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ecdee8b9e03ea98d8b4568/80
Foto: Hina

Dodik: BiH nikada više 'neće biti sultanat'

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagirao je u nedjelju na izjavu Recepa Tayyipa Erdogana kako "nikada neće ostaviti BiH, koju mu je u 'amanet' ostavio Alija Izetbegović", poručivši turskom predsjedniku da područje BiH nikada više 'neće biti sultanat'.
"Možda Erdogan jest potomak sultana Fatiha, kako kaže, ali ovaj prostor nije sultanat niti će to ikada biti. Bar dok se Srbi pitaju, a pitaju se i pitat će se", rekao je Dodik u nedjelju u izjavi za entitetsku agenciju Republike Srpske (SRNA).
Turski predsjednik jučer je rekao da je posjetio Aliju Izetbegovića na dan njegove smrti koji mu je tada rekao da Erdogana smatra nasljednikom sultana Fatiha te da 'pripazi Bosnu'. Na to je on jučer poručio: 'Naravno da mi to nikada nećemo ostaviti'.
"Sve što Erdogan može čuvati u BiH je imovina Izetbegovića, jer su mu i otac i sin Izetbegović samo to mogli dati u, kako kaže, amanet", istaknuo je Dodik upozoravajući na neootomansku ideologiju turskih vlasti.
Dodik je pri tome rekao da Erdogan zaboravlja kako ''dva od tri konstitutivna naroda vladavinu Turaka u BiH pamte po krvi koju je ovdje prolilo kršćansko stanovništvo i koje je tek njihovim dolaskom upoznalo islam na najbrutalniji način''.
"A i treći narod, čiji predstavnici danas pozivaju Erdogana da brine o njima, nisu potomci sultana Fatiha. I oni su prije otomanskih pohoda bili kršćani, i to je nešto što ne treba posebno dokazivati", dodao je Dodik.
Kontroverzne izjave člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o 'ostavljanju BiH u amanet' u zadnjih nekoliko dana izazvale su brojne reakcije i negativna reagiranja hrvatskih i srpskih dužnosnika, ali i predstavnika intelektualaca kod Bošnjaka.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ec9413b9e03ec28c8b457d/80
Foto: Wikipedia

"Europa treba biti u strahu od gomilanja malih država"

Tajani razlikuje katalonski referendum od onih u Lombardiji i Venetu, dvije talijanske regije koje u nedjelju glasuju kako bi dobile više autonomije

Predsjednik Europskog parlamenta Talijan Antonio Tajani smatra da se Europa mora bojati gomilanja državica, u trenutku kad se Katalonija bori za svoju nezavisnost a talijanske regije Lombardija i Veneto glasuju u nedjelju za više autonomije.

"Naravno da se Europa mora bojati" množenja državica, naglašava Tajani u razgovoru koji je u nedjelju objavio rimski dnevnik Il Messaggero.

"Zato nitko u Europi ne namjerava priznati Kataloniju kao nezavisnu državu", ističe on.

"Čak je i Theresa May (britanska premijerka), usred Brexita, rekla da Britanija nikada neće priznati Kataloniju", nastavlja on.

Po Tajaniju, "Španjolska je povijesno jedinstvena država s brojnim autonomijama, raznolikim stanovništvom koje govori različite jezike ali su jedinstvena država".

Tajani razlikuje katalonski referendum od onih u Lombardiji i Venetu, dvije talijanske regije koje u nedjelju glasuju kako bi dobile više autonomije.

"Kao prvo, ta dva referenduma su legitimna, što nije bio slučaj u Kataloniji", ističe on.

"Potom, katalonski referendum bio je za nezavisnost, dok Lombardija i Veneto traže više autonomije. U Španjolskoj se ne radi o autonomiji nego proglašenju nezavisnosti, na uštrb pravne države i protiv španjolskog ustava, koje je plod ilegalnog referenduma", zaključuje Antonio Tajani.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 14:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .