Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/551916291766fd532f8b469c/80
Foto: Ante Juroš

Legende o Janjiša dubu u Vinjanima Gornjim

Janjiša dub nalazi se u Vinjanima Gornjim, a koji su naselje u sastavu grada Imotskog. Vremenom je postao jednim od simbola samih Vinjana, koji je nadaleko poznat i prepoznatljiv. No, uz njega su također vezane i neke priče, legende i vjerovanja.

Mnoge su stare hrvatske legende vezane uz neko drvo, stablo nekog šumskog roda. Mnoge su od njih vezane upravo uz hrast, a upravo je hrast povezan i s jednim od najstarijih dijelova religijske mitologije. Naime, rašireno je vjerovanje da je upravo od hrastovine bio napravljen Kristov križ. Hrast je od davnina ukorijenjen u drevne hrvatske priče, mitove, legende i vjerovanja pa ne čudi što je u njima dobio i mnoštvo pučkih naziva. A jedan od takvih naziva za hrast upravo je istoznačnica duba, koja se drugdje mogla koristiti i općenito za neko drugo drvo. No, prvenstveno dub ukorijenjen je i u starim narodnim poslovicama: "Kad dub pade, svak' mu drva krade". U ovoj poslovici očita je tradicionalna povezanost naroda i , u zimskim uvjetima, potrebe za ogrjevom, koja je u nekim prošlim vremenima i uvjetima življenja, znala činiti i razliku između života i smrti.

Janjiša dub o kojem govorimo nalazi se u Vinjanima Gornjim, a koji su naselje u sastavu grada Imotskog. Vremenom je postao jednim od simbola samih Vinjana, koji je nadaleko poznat i prepoznatljiv. No, uz njega su također vezane i neke priče, legende i vjerovanja. Jednu od tih priča ispričao mi je Ante Lončar zvani “Antić“ (1903-1997). Lončar je bio prepoznatljiv u svom radu s kamenom, posebno u izgradnji tradicijskih kamenih fasada i različitih suhozidina, u vremenu kada je život još bio sveden na okvire prenesenog znanja i naučenog tradicijskog iskustva. No, "Antić" je bio i poznati pučki pripovjedač kakvih nije bilo mnogo. Pripovijedao je s takvom lucidnošću da bi slušatelj stekao dojam kako je on sve dijelove priče osobno vidio, čuo i doživio. Iduću sam priču zabilježio 1995.godine, u njegovoj devedeset i drugoj godini života. Ovdje je donosim u ponešto skraćenom obliku i dijelom prilagođenu duhu izražavanja današnjeg vremena.

"Bilo je to u stara vremena. Turci navalili sa svih strana i nisi nigdje mogao maknuti od njih. U livanjskom kraju bio je na vojnoj službi jedan Turčin, neki Murat, koji se dugo udvarao Mariji, posebno lijepoj jedinici u staroga ćaće. Marija je odbijala sva njegova udvaranja i nije željela s njim ašikovati. Nakon nekog vremena Murat je dobio vojni premještaj iz Livna u Imotski, na službu. Prije nego što je otišao, pokušao je ponovo udvarati Mariji. Ali ponovo bez ikakva uspjeha. To je Turčina toliko razbjesnilo da se zakleo na osvetu. Prošle su od tog događaja tri ili četiri godine. U međuvremenu, Marija je pronašla odabranika svog srca, nekog našeg Janjiša. Murat je saznao za to. Nije zaboravio na osvetu. Kada su se svatovi s mladom vraćali iz livanjskog kraja, Murat i njegova turska družina su ih dočekali. Murat je od Marije tražio tursko pravo prve bračne noći, ali ga je Marija ponovo odbila. Nakon toga Turci izvadiše oružje i pobiše sve svatove, a s njima i mladence. Tada nije bilo kuće u Janjiša, Đereka, Tomasovića da nije bila zavijena u crno. Svi su tu nekoga svoga izgubili. Kako je bilo dosta sasječenih od sablji, nisu ih mogli razaznati, koliki je bio Muratov gnjev. Pokopaše ih sve na jednom mjestu. Ispod Janjiša duba. Tako su mladenci u smrti ostali skupa, kad u životu nisu mogli."

Ne zna se točan datum ovom događaju. Povijesna je činjenica da su Turci vladali Imotskim duge 224. godine  (1493-1717), što je širok vremenski period. U lokalnom kraju postoji i usmena predaja vezana uz razdoblje iza Drugog svjetskog rata. Naime, prilikom proširivanja i asfaltiranja lokalne prometnice, a koja prolazi u samoj blizini Janjiša duba, radnici su pronašli “nekakve ljudske kosti“. Priča dalje kaže da je problem brzo riješen dodatnim nasipavanjem kamiona zemlje. Možda su to bili upravo ostaci nekog od sudionika tih davnih, tragičnih, krvavih svatova. Postoje i pojedine tvrdnje  da se u blizini Janjiša duba nalazilo i staro tursko groblje, koje je služilo potrebama Turaka smještenih na području Imotske krajine. Međutim, nismo uspjeli pronaći nikakve konkretne povijesne zapise koji bi potvrdili autentičnost ove tvrdnje.

Uz Janjiša dub vezana je i legenda o tragičnoj sudbini onih koji, na bilo koji način, oštete stablo. Jedan je radnik, kako tvrdi usmena predaja, uklonio granu koja je smetala asfaltiranju puta. Dva dana poslije stradao je “u nejasnim okolnostima“, ma kakve one bile. Također je rašireno i vjerovanje o padanju “crvene kiše“, kada se dub, na bilo koji način, ošteti. Ono je vezano uz globalna zbivanja diljem svijeta, poput ratova, velikih epidemija ili razornih prirodnih nepogoda.

U kolektivnoj memoriji naroda, još uvijek je prisutno sjećanje na tragično stradale svatove. Stanovnici okolnog područja i poneki putnik namjernik, još i danas ostavljaju cvijeće u podnožju stoljetnog Janjiša duba, kao spomen na veliku tugu koja je prije nekoliko stotina godina pogodila čitav lokalni kraj. Nitko od njih nimalo ne dvoji u istinitost priče o tragičnim, krvavim svatovima. Kažimo i to da je jedan zagrebački kolekcionar u svom posjedu imao i dvije turske sablje pronađene, navodno, u blizini Janjiša duba. Tvrdio je da je na njima mogao osjetiti miris krvi. Možda je to bila upravo krv nekog sudionika krvavih svatova. Nakon njegove smrti, sabljama se gubi svaki trag i spomen.

Janjiša dub i dalje stoji kao podsjetnik na jedno prošlo vrijeme, kada je čast predstavljala daleko više, od onoga što predstavlja danas. A dub svoje korijenje pruža još dublje u zemlju, kao da želi zagrliti sve kosti ubijenih. I u proljeće listovima šušti u bogatoj krošnji, kao da svima šapuće tužnu priču o stradalim svatovima…

hr Mon Mar 30 2015 21:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0b6753daf72d57318b45ca/80

Poetska večer u Zagvozdu: predstavljena zbirka pjesama "Okov" književnika Ivice Šušića

Ni epidemiološke prilike, ni ekonomski problemi, nisu zaustavili odvijanje ovogodišnje, 23. po redu, manifestacije Glumci u Zagvozdu.

U sklopu manifestacije Glumci u Zagvozdu, koja se dvadeset i  treći put zaredom održava od 4. do 25. srpnja, ove subote upriličena su dva programa.

U prvome dijelu večeri publika je uživala u predstavljanju četvrte zbirke pjesama "Okov" Ivice Šušića, književnika i profesora u Prvoj splitskoj gimnaziji, koji je svoje Zagvožđane i goste počastio pjesmama zavičajne, ali i općeljudske tematike. Voditelj programa Mladen Vuković govorio je o Šušićevoj ukorijenjenosti u zavičajne motive i jezični idiom zagvoškoga kraja koji, ovisno o tematici, prelazi u standardni književni jezik.

 O knjizi je govorio autor pogovora i pjesnikov prijatelj iz studentskih dana Drago Krpina. Stihove su govorili glumac Vedran Mlikota i autor.

Program manifestacije nastavljen je glazbeno-poetskim cabareom "Adam i ona", glumca i glazbenika Adama Končića, čije je songove i  scensku interakciju s publikom, glazbom popratio Oliver Belošević

Dominantno dramski sadržaj manifestacije tako je upotpunjen glazbenom i književnom umjetnošću. Da je takav programski iskorak vrijedan doprinos raznolikosti sadržaja potvrdila je i publika koja je ispunila Trg glumaca u Zagvozdu, a sudionike pozdravila dugotrajnim pljeskom.



hr Sun Jul 12 2020 21:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0b4af4daf72d29328b4578/80
Foto: screenshot

'Imotski Kinez' na Modrom jezeru zapjevao himnu

Sze Yat-Lung, javnosti poznatiji kao 'Imotski Kinez' vratio se u svoj omiljeni kraj i u to ime zapjevao himnu..
'Dobro jutro svima prijatelji moj. Kad postoji ljubav, možete svugdje otpjevati hrvatsku himnu. Hvala prethodnoj generaciji, žrtvovali su svoj život, krv i suze i donijeli ovu prekrasnu zemlju nama ... Svaka čast Hrvatska, Svaka čast HOS i svima domoljubi Hrvatskoj.
Bog i Hrvati', napisao je Sze Yat-Lung, javnosti poznatiji kao 'Imotski Kinez'.


Inače, 8. srpnja se iz Kine vratio u Hrvatsku što je i podijelio sa svojim mnogobrojnim obožavateljima na Facebooku. Naime, putovao je 11 sati iz Hong Konga do Istanbula, zatim tri sata do Zagreba pa pet sati do Splita, a onda je na kolodvoru kupio kartu za svoju omiljenu destinaciju - Imotski.


hr Sun Jul 12 2020 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0b2703daf72d752e8b46f0/80
Foto: Maja Prgomet

Proglašeni pobjednici 13. Festivala mediteranskog filma

Festival mediteranskog filma Split nastavlja svoj rad i u nastavku godine, u ljetnom kinu "Bačvice", ali i diljem obale kroz projekt "Kino Mediteran".
Dodjelom nagrada sinoć je u ljetnom kinu "Bačvice" završen 13. Festival mediteranskog filma Split, u sklopu kojeg su tijekom 10 dana na dvije lokacije, uz strogo pridržavanje epidemioloških preporuka, u pet programa prikazani filmovi iz 19 zemalja, a sve projekcije bila su u potpunosti rasprodane danima unaprijed.


Apsolutni pobjednik ovogodišnjeg FMFS-a je Natko Stipaničev, čijem animiranom filmu "Arka" je žiri u sastavu redatelj Andrija Mardešić, producentica Tamara Babun i nezavisni distributer Marko Pekić, dodijelio dvije nagrade. "Arka" je najbolji film među "Ješkama", a ima i najbolji scenarij, pa su Stipaničevu pripale i novčane nagrade u ukupnom iznosu od 18 tisuća kuna.

- U svijetu i vremenu gdje nam je voda došla do koljena, a mi se i dalje  uporno klanjamo i aplaudiramo kapetanima tonućih brodova, dok ne dotaknemo dno i onda nastavimo dalje po mulju i crnom mraku praveći se kao da se ništa ne događa, ovaj nikad aktualniji animirani film dolazi kao upozorenje, alegorija, ali i kao zastrašujući dokument sadašnjih zbivanja. Zbog vještih redateljskih postupaka,  tjeskobne, apsurdne atmosfere, suptilnog crnog humora i originalnih likova čija groteskna lica kao da smo već negdje vidjeli, ovaj film zaslužuje da bude apsolutni pobjednik festivala i zato mu dodjeljujemo uz glavnu nagradu i nagradu za scenarij.  Rijetki su filmovi u kojima se uz izvrsnost pokopi i pogodan trenutak. A "Arka" je jedan od takvih – stoji u obrazloženju žirija.

Udica FMFS-a za najbolji dugometražni film prema izboru publike, visokom ocjenom 4,52, pripala je francuskom filmu "Nas dvije" čiju režiju potpisuje Filippo Meneghetti. Najboljim kratkometražnim hrvatskim filmom u kategoriji "Ješke" (ocjenom 4,63) publika je proglasila "Drukera" Rina Barbira kojem je pripala i novčana nagrada od 5000 kuna. Najbolji kratki film u međunarodnoj konkurenciji, prema izboru publike (ocjenom 4,64), palestinski je film "Maradona's legs" redatelja Firasa Khourya kojem je uz statuu koju je za FMFS izradio umjetnik Luka Mimica pripala i novčana nagrada od 1000 eura.

Publika i žiri složili su se oko pobjednika u kategoriji srednjometražnih hrvatskih filmova. Gledatelji su filmu "Da je meni ono što mi nije" redateljice Višnje Skorin dodjelili ocjenu 4,26, a žiri je svoju nagradu od 5000 kuna obrazložio ovim riječima.

- Autorica nas suvereno vodi kroz subjektivno velike padove i male pobjede jedne naoko obične, a zapravo složene ljudske sudbine, ne zanemarujući nježnost prema životu i važnost da se kroz njega ide s empatijom, toplinom i osmijehom. Film nas budi iz rutine i potiče na razmišljanje o egzistencijalnoj poziciji pojedinca u suvremenom društvu, ali i snazi medija i njihovom tretmanu tog pojedinca. Bez obzira na to otkud dolazimo i koja je naša priča, u gledateljskom iskustvu vezani smo uz protagonisticu čije izazove snažno proživljavamo. Takva bliskost i neposrednost nužno su posljedica jasnih namjera i izraženog dokumentarističkog osjećaja za životno.

Festival mediteranskog filma Split nastavlja svoj rad i u nastavku godine, u ljetnom kinu "Bačvice", ali i diljem obale kroz projekt "Kino Mediteran".
hr Sun Jul 12 2020 17:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f0b075edaf72df4318b4568/80
Foto: Screenshot

VIDEO Kakav kralj: Manuel Neuer zapjevao 'Lijepa li si'

Vratar Bayerna ne prestaje oduševljavati
Njemački vratar Manuel Neuer ovog ljeta uživa na hrvatskoj obali, a već danima ne prestaje oduševljavati. Bez ikakvog problema se uklopio i uživa s Hrvatima pa je tako prije par dana u Gatima kod Omiša svratio do lokalnog kafića i svima platio piće.

Prije koji dan igrao je vaterpolo s Nikškom Dobudom, a sada je zapjevao i neizostavni hrvatski hit - 'Lijepa li si'. Sudeći po videu, slavni Nijemac dobro zna kako idu riječi pjesme.


hr Sun Jul 12 2020 14:51:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .