Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/551916291766fd532f8b469c/80
Foto: Ante Juroš

Legende o Janjiša dubu u Vinjanima Gornjim

Janjiša dub nalazi se u Vinjanima Gornjim, a koji su naselje u sastavu grada Imotskog. Vremenom je postao jednim od simbola samih Vinjana, koji je nadaleko poznat i prepoznatljiv. No, uz njega su također vezane i neke priče, legende i vjerovanja.

Mnoge su stare hrvatske legende vezane uz neko drvo, stablo nekog šumskog roda. Mnoge su od njih vezane upravo uz hrast, a upravo je hrast povezan i s jednim od najstarijih dijelova religijske mitologije. Naime, rašireno je vjerovanje da je upravo od hrastovine bio napravljen Kristov križ. Hrast je od davnina ukorijenjen u drevne hrvatske priče, mitove, legende i vjerovanja pa ne čudi što je u njima dobio i mnoštvo pučkih naziva. A jedan od takvih naziva za hrast upravo je istoznačnica duba, koja se drugdje mogla koristiti i općenito za neko drugo drvo. No, prvenstveno dub ukorijenjen je i u starim narodnim poslovicama: "Kad dub pade, svak' mu drva krade". U ovoj poslovici očita je tradicionalna povezanost naroda i , u zimskim uvjetima, potrebe za ogrjevom, koja je u nekim prošlim vremenima i uvjetima življenja, znala činiti i razliku između života i smrti.

Janjiša dub o kojem govorimo nalazi se u Vinjanima Gornjim, a koji su naselje u sastavu grada Imotskog. Vremenom je postao jednim od simbola samih Vinjana, koji je nadaleko poznat i prepoznatljiv. No, uz njega su također vezane i neke priče, legende i vjerovanja. Jednu od tih priča ispričao mi je Ante Lončar zvani “Antić“ (1903-1997). Lončar je bio prepoznatljiv u svom radu s kamenom, posebno u izgradnji tradicijskih kamenih fasada i različitih suhozidina, u vremenu kada je život još bio sveden na okvire prenesenog znanja i naučenog tradicijskog iskustva. No, "Antić" je bio i poznati pučki pripovjedač kakvih nije bilo mnogo. Pripovijedao je s takvom lucidnošću da bi slušatelj stekao dojam kako je on sve dijelove priče osobno vidio, čuo i doživio. Iduću sam priču zabilježio 1995.godine, u njegovoj devedeset i drugoj godini života. Ovdje je donosim u ponešto skraćenom obliku i dijelom prilagođenu duhu izražavanja današnjeg vremena.

"Bilo je to u stara vremena. Turci navalili sa svih strana i nisi nigdje mogao maknuti od njih. U livanjskom kraju bio je na vojnoj službi jedan Turčin, neki Murat, koji se dugo udvarao Mariji, posebno lijepoj jedinici u staroga ćaće. Marija je odbijala sva njegova udvaranja i nije željela s njim ašikovati. Nakon nekog vremena Murat je dobio vojni premještaj iz Livna u Imotski, na službu. Prije nego što je otišao, pokušao je ponovo udvarati Mariji. Ali ponovo bez ikakva uspjeha. To je Turčina toliko razbjesnilo da se zakleo na osvetu. Prošle su od tog događaja tri ili četiri godine. U međuvremenu, Marija je pronašla odabranika svog srca, nekog našeg Janjiša. Murat je saznao za to. Nije zaboravio na osvetu. Kada su se svatovi s mladom vraćali iz livanjskog kraja, Murat i njegova turska družina su ih dočekali. Murat je od Marije tražio tursko pravo prve bračne noći, ali ga je Marija ponovo odbila. Nakon toga Turci izvadiše oružje i pobiše sve svatove, a s njima i mladence. Tada nije bilo kuće u Janjiša, Đereka, Tomasovića da nije bila zavijena u crno. Svi su tu nekoga svoga izgubili. Kako je bilo dosta sasječenih od sablji, nisu ih mogli razaznati, koliki je bio Muratov gnjev. Pokopaše ih sve na jednom mjestu. Ispod Janjiša duba. Tako su mladenci u smrti ostali skupa, kad u životu nisu mogli."

Ne zna se točan datum ovom događaju. Povijesna je činjenica da su Turci vladali Imotskim duge 224. godine  (1493-1717), što je širok vremenski period. U lokalnom kraju postoji i usmena predaja vezana uz razdoblje iza Drugog svjetskog rata. Naime, prilikom proširivanja i asfaltiranja lokalne prometnice, a koja prolazi u samoj blizini Janjiša duba, radnici su pronašli “nekakve ljudske kosti“. Priča dalje kaže da je problem brzo riješen dodatnim nasipavanjem kamiona zemlje. Možda su to bili upravo ostaci nekog od sudionika tih davnih, tragičnih, krvavih svatova. Postoje i pojedine tvrdnje  da se u blizini Janjiša duba nalazilo i staro tursko groblje, koje je služilo potrebama Turaka smještenih na području Imotske krajine. Međutim, nismo uspjeli pronaći nikakve konkretne povijesne zapise koji bi potvrdili autentičnost ove tvrdnje.

Uz Janjiša dub vezana je i legenda o tragičnoj sudbini onih koji, na bilo koji način, oštete stablo. Jedan je radnik, kako tvrdi usmena predaja, uklonio granu koja je smetala asfaltiranju puta. Dva dana poslije stradao je “u nejasnim okolnostima“, ma kakve one bile. Također je rašireno i vjerovanje o padanju “crvene kiše“, kada se dub, na bilo koji način, ošteti. Ono je vezano uz globalna zbivanja diljem svijeta, poput ratova, velikih epidemija ili razornih prirodnih nepogoda.

U kolektivnoj memoriji naroda, još uvijek je prisutno sjećanje na tragično stradale svatove. Stanovnici okolnog područja i poneki putnik namjernik, još i danas ostavljaju cvijeće u podnožju stoljetnog Janjiša duba, kao spomen na veliku tugu koja je prije nekoliko stotina godina pogodila čitav lokalni kraj. Nitko od njih nimalo ne dvoji u istinitost priče o tragičnim, krvavim svatovima. Kažimo i to da je jedan zagrebački kolekcionar u svom posjedu imao i dvije turske sablje pronađene, navodno, u blizini Janjiša duba. Tvrdio je da je na njima mogao osjetiti miris krvi. Možda je to bila upravo krv nekog sudionika krvavih svatova. Nakon njegove smrti, sabljama se gubi svaki trag i spomen.

Janjiša dub i dalje stoji kao podsjetnik na jedno prošlo vrijeme, kada je čast predstavljala daleko više, od onoga što predstavlja danas. A dub svoje korijenje pruža još dublje u zemlju, kao da želi zagrliti sve kosti ubijenih. I u proljeće listovima šušti u bogatoj krošnji, kao da svima šapuće tužnu priču o stradalim svatovima…

hr Mon Mar 30 2015 21:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f31ab4b47398562c8b45be/80

Zašto se mijenja datum Uskrsa?

Na Uskrs se obilježava Kristovo uskrsnuće, kao i njegova pobjeda nad smrću i grijehom.
Nekada se u Crkvi Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek je bio u svezi sa židovskom Pashom.

Isus je proslavio posljednju večeru, proživio svoju muku i smrt i uskrsnuće za vrijeme toga židovskoga blagdana koji se slavio 14. dana mjeseca Nisana. 

Nisan je sedmi mjesec židovskog kalendara, a odgovara našem početku proljeća, odnosno ožujku i travnju.

Prema pravilu Katoličke crkve datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 21. ožujka i 25. travnja pa je zato Uskrs pomični blagdan.

hr Sun Apr 21 2019 08:44:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc07b029111cf1528b4623/80

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista
U ozračju simbolike nade i ljubavi najvećega kršćanskog blagdana, svim našim čitateljima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs, sa željom da svima dani Uskrsa budu ispunjeni zajedništvom, ljubavlju i vjerom!

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam redakcija Dalmacija Newsa!

hr Sun Apr 21 2019 08:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbb4b3529111cf1528b45ef/80
Foto: Pixabay

Evo što rukovanje može otkriti o ljudima

Ako se čovjek rukuje tako da koristi i drugu ruku, to je znak da prihvaća dominaciju protivnika, ali želi raspravu. Ponizno rukovanje je kada je dlan okrenut prema gore

Rukovanje je puno više od toga što ljudi misle. Može reći mnogo toga o povjerenju, namjeri, kontroli, srahu, zastrašivanju i nedostatku poštovanja. Zbog toga je dobro znati kako čitati ovaj jednostavan, ali informativan znak tijela.

1. Dvostruko rukovanje

Ako se čovjek rukuje tako da koristi i drugu ruku, to je znak da prihvaća dominaciju protivnika, ali želi raspravu. Govori: 'Razgovarajmo o tome' i pokazuje da je iskren i otvoren za komunikaciju. Međutim, ako je druga ruka postavljena na vrh protivnikove, to može značiti nedostatak povjerenja i oblik samoobrane.

2. Dominantno rukovanje

Rukovanje poput hrvača i prebacivanje na ruku protivnika. Dlan okrenut prema dolje pokazuje dominaciju i čak se može smatrati agresivnom. Osoba u osnovi kaže: 'Ja sam šef, nije me briga što misliš, ja ću imati posljednju riječ'. Okretanje ruke prema dolje je znak preuzimanja kontrole nad drugom osobom.

3. Ponizno rukovanje

Obrnuto, dlan okrenut prema gore je 'pokorni' stisak ruke. Ova vrsta rukovanja označava plašljivu ili ljude koji se boje. To znači da čovjek nije siguran i lako može biti dominiran. Ako podsvjesno dopuštate da palac druge osobe bude na vrhu, dajete protivniku kontrolu.

4. 'Mrtva riba'

Ako je stisak ruke mlitav poput 'mrtve ribe', to otkriva nedostatak predanosti, ravnodušnost, pa čak i slabost. Daje poruku da taj čovjek može lako postati pokoran. Ipak, u nekim kulturama kao npr. u afričkim zemljama, mekano rukovanje je pristojan pozdrav dok se čvrsto može smatrati uvredljivim.

5. Hrpa mrkve

Kada se čovjek rukuje i stisne ruku između prstiju pokazuje pasivnost. On kaže: 'Nije me briga. Neću se ni truditi'. No, to također može značiti da taj čovjek jednostavno ne voli fizički kontakt, piše 24 sata


hr Sat Apr 20 2019 18:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/54c3677fb0783594048b5464/80

Evo trika s aspirinom koji će vam pomoći kod uboda pčele ili ose

Ima logike da acetilsalicilna kiselina može pomoći zbog širokog spektra svojeg djelovanja

Ako vas ubode pčela ili osa, odmah malo navlažite andol ili aspirin i stavite na mjesto uboda. Držite tako neko vrijeme - intenzitet boli, otekline i svraba trebao bi biti manji. Možete napraviti i pastu tako da usitnite tabletu i stavite mrvicu vode te dobro pomiješate pa to nanesete na mjesto uboda. Imate li s čime, prije stavljanja tablete izvadite žalac. 

Međutim, stručnjaci tog centra zapitali su se godinama kasnije je li to zaista tako pa su napravili malo istraživanje na tu temu. Pronašli su dobrovoljce koji su bili spremni pretrpjeti bol od uboda ose i pčele. Njih 37 je na mjesto uboda stavljalo pastu napravljenu od aspirina i led, a 19 njih samo vrećice sa ledom. Istraživači su pratili koliko dugo će trajati oteklina, bol i crvenilo. Ispostavilo se da je samo led puno bolji izbor.

Iako je aspirinska pasta kod 57 posto sudionika smanjila oteklinu za 12 sati, samo led se pokazao boljim jer je oteklina splasnula u istom vremenskom razdoblju kod 74 posto dobrovoljaca. I kod trajanja boli se samo led pokazao boljim, iako je i aspirin pomagao. Najveća razlika pokazala se kod trajanja crvenila. Kod upotrebe aspirinske paste je trajalo šest sati, a kod leda dva sata. Istraživači su zaključili da je led bolji izbor kod uboda pčela i osa, prenosi US National Library of Medicine.

Ipak, ako idete negdje u prirodu i ubode vas pčela, teško ćete pronaći vrećicu sa ledom, ali aspirin uvijek možete imati uza sebe, piše 24 sata

hr Sat Apr 20 2019 17:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .