Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/574211befe96ff5a638b4725/80
Foto: Tomislav Krišto / CROPIX

Šprlje: Naš stav je da u ime Hrvatske nikada nisu počinjeni zločini

Šplje smatra da je podatak da je od 28 ljudi protiv kojih se vodila istraga na kraju uhićeno samo 10 Hrvata simptomatičan, koji ih je zabrinuo i ukazao na okolnost koja može ukazati na diskriminaciju Hrvata, odnosno pripadnika HVO-a hrvatske nacionalnosti

Gost Točke na tjedan na N1 televiziji bio je ministar pravosuđa Ante Šprlje (Most), koji je komentirao uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju.

Kazao je da će uhićenim pripadnicima HVO-a Republika Hrvatska pružiti svu pravnu pomoć, u što je uključeno i prikupljanje dokumentacije i potrebnih dokaza, prenosi 24 sata.

Šplje smatra da je podatak da je od 28 ljudi protiv kojih se vodila istraga na kraju uhićeno samo 10 Hrvata simptomatičan, koji ih je zabrinuo i ukazao na okolnost koja može ukazati na diskriminaciju Hrvata, odnosno pripadnika HVO-a hrvatske nacionalnosti.

- Mi za to ne možemo zatražiti objašnjenje, pravosudna tijela BiH to ne daju. Prije tri mjeseca smo zatražili podatke o hrvatskim državljanima, generalima protiv kojih se vode istrage ili su podignute optužnice - rekao je Šprlje i dodao da još nisu dobili odgovor.

- Politička obojenost se javlja u onom dijelu kada se jave optužnice sa zapovjednom odgovornosti ili kvalifakcija o udruženom zločinačkom pothvatu. Mi imamo strahovit niz dokumenata s kojima možemo dokazati da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata. U BiH se vodio rat za opstanak. Kada vidimo takvu optužnicu naravno da strahujemo da se radi o političkoj optužnici - kaže Šprlje.

Konstatirao je da je stav Republike Hrvatske da nikad nisu počinjeni nikakvi zločini u ime Hrvatske.

- Je li bilo ratnih zločina neka sudovi u BiH utvrđuju. Hrvatska je predana ideji da se svi ratni zločinci kazne. Gdje se god pojavljuje zapovjedna odgovornost, mi smo zabrinuti. Od 28 osumnjičenih samo Hrvati su optuženi - rekao je Šprlje za N1.

Prema Šprlji, Hrvatska nije prešla liniju pritiska na njihovo pravosuđe.

- Ja mislim da nismo prešli tu liniju, samo smo jasno iskazali zabrinustost. Ni u jednom trenutku im nismo rekli što da čine. Mi smo samo izražavali zabrinutost - navodi Šprlje.

Na komentar odvjetnika Đure Matuzovića koji tvrdi da je on žrtveno janje, da je Hrvatska vojska zapovijedala i da će on dati imena, Šprlje je rekao: 'Ja ne znam što je tko izjavio u kojem kontekstu i kakvom psihičkom stanju, ali mogu potvrditi da Republika Hrvatska na tom području nikada nije naređivala bilo kakve zločine u njezino ime.'

- U samom ovom konkretnom slučaju nisam vidio da bi se Hrvatska teretila za ratni zločin. No općenita je intentcija optužnica da se Hrvatsku na negativan način pokušava smjestiti na teritorij BiH. Hrvatska je legalno i legitimno bila na području BiH, u ombrambenim operacijama. Kvalifikacije da smo radili planirane progone, ubojstva su netočne. Ako su se događali pojedini slučajevi, ne bježimo od pojedinih incidenata, ali to nikada nije bilo u svrhu politike Hrvatske ili naredba - navodi Šprlje.

Kazao je da Ministarstvo pravosuđa nema službeni podatak o istragama i optužnicama u BiH.

- Ne, mi nikad nismo dobili takav podatak. Imali smo nekakve informacije što se radi u pojedinim predmetima jer su od nas traženi neki dokumenti. Što se tiče samog broja istraga imamo samo jednu informaciju koju smo čuli iz medija od tužitelja BiH da je nešto više od 600 istraga u tijeku, no one uključuju i Hrvate i Srbe i Bošnjake - smatra Šprlje.

Navodi da u pojedinim slučajevima postoji mogućnost preuzimanja istraga, jer se to već događalo u prošlosti.

- Međutim, ne može se za svaki taj slučaj preuzeti istraga - navodi ministar pravosuđa i dodaje da Hrvatska i za ovaj slučaj u Orašju može tražiti preuzimanje istrage, ali realne okolnosti ukazuju na to da BiH neće pristati.

Upitan je i što ako se u jednom trenutku podignu optužnice protiv Milijana Brkića ili Damira Krstičevića?

- Vlada naravno ne bi izručivala te građane. Ja sam uvjeren da do toga ne bi trebalo doći iz razloga čisto dokazne naravi jer ne postoji argumentacija da bi te osobe počinile zločin na teritoriju BiH - navodi Šprlje i dodaje da ne postoji preuzimanja kaznenog progona.

Napomenuo je kako postoji grupacija koja već neko vrijeme radi na prikupljanju dokumenata i dokaza o sudjelovanju nekih ljudi u agresiji na Hrvatsku i dokaza koji se tiču osoba koje su kasnije prešle u Armiju BiH i obnašale tamo najviše funkcije. No, tu grupaciju nije htio dalje komentirati.

Upitan je jesu li onda protuoptužnice odgovor?

- To nije reakcija, odgovor na akciju. To je nešto što se s vremenom utvrdilo da možda treba napraviti - kazao je Šprlje i dodao kako su istrage DORH-a tajne, te da ne može govoriti o njima.

Na pitanje je li problem što je Hrvatska dala BiH tu dokumentaciju ili što nije bila opreznija, Šprlje je kazao: 'Problem je jedne i druge naravi'.

- Općenito, dokumentacija se nije davala samo zadnje vrijeme, nego od 2000. Kada sam postao ministar utvrdio sam da se davala na upit bez da se selektivno provodilo za što točno ona treba - rekao je Šprlje. Dodao je kako se dokumentacija dostavljala 15 godina.

- Sada kriviti pojedinca je bespredmetno. 15 godina se to radilo sustavno, neorganizirano i s prevelikim povjerenjem - smatra Šprlje.

Ministar pravosuđa je kazao kako su na Vladi osnovali savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima.

- On će se baviti i tim pitanjem dokumentacije. Mi ćemo raditi određenu analizu cijele situacije, koja je količina dokumentacije, kojeg opsega je otišla, na koja mjesta i kud dalje. Onda ćete moći procijeniti "kakva je šteta" - rekao je Šprlje. 

Na pitanje hoće li biti kakvih sankcija, Šprlje je rekao da 'treba razumjeti da se dokumentacija u određenom dijelu davala zbog zakona koji nas je na to obvezao.

- Tu nije bilo opcije. Međutim, činjenica je da se davalo i na drugi način, da su se tražili određeni podaci, a njima se otkrivali neki drugi, koji zbog nacionalne sigurnosti nisu trebali - smatra Šprlje.

Stao je i u obranu ravnatelje Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Antu Nazora.

- Što se tiče napada na gospodina Nazora mislim da se tu stvarno pretjeralo. On je morao davati što mu je naloženo. Većina dokumentacije je išla do 2009., a u razdoblju od 2009. do 2015. otišao je znatno manji broj dokumenata. Napadi na Nazora su pretjerani i možda paušalni. Što se tiče postupanja tijela -  ti protokoli su omogućavali i suradnju na teški slučajevima trgovine ljudima, šverca droge, organiziranog kriminala... Međunarodni sporazumi omogućavaju puno dobroga. Druga stvar je to je li se procijenilo hoće li se dokumentima postupati na adekvatan način - rekao je Šprlje za N1.


Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 13:32:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5790b47398734a8b4723/80
Foto: D.N.

Dojava o bombi u zgradi HNK - je lažna!

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno

Splitsko-dalmatinska Policijska uprava izvijestila je da je večeras oko 20,30 sati dobila dojavu da je podmetnuta bomba u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, u kojoj se u to vrijeme čekao početak predstave "Naše nasilje i vaše nasilje", ali je provjerom ustanovljeno da je dojava bila lažna.

- Odmah nakon što smo dobili dojavu, obavili smo protueksplozivnu provjeru prostorija u HNK i nije ništa pronađeno. - rekli su Policijskoj upravi.

Novinari su, nakon što je policija izvela prosvjednike iz gledališta, vidjeli da dvojica policajaca u civilu sa psom provjeravaju hodnike HNK i pitali su ih znači li to da je bila dojava o podmetnutoj bombi, no oni su samo rekli da "rade svoj posao".

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno. Radi sigurnosti, pregledavani su i svi posjetitelji prilikom ulaska u dvoranu.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5124b47398cf4f8b456c/80
Foto: HNK Ivana pl. Zajca

U dvorani HNK interventna policija: Predstava počela s pola sata zakašnjenja

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija

Predstava "Naše nasilje i vaše nasilje" Olivera Frljića, koja je trabala početi večeras u splitskom HNK u 20 sati, počela je s 32 minute zakašnjenja  pošto je policija iz gledališta udaljila desetak ljudi, koji su držali transparente i pjevali.

Ta je skupina sjedila u zadnjem redu, držali su transparente "Odlazi sotono iz našeg grada", "Napravi performans u Srbiji", "Ne izazivajte nas" i pjevali pjesmu "Zovi samo zovi", a jedan od njih je ustao i viknuo "Živio hrvatski Split".

Na to je iz drugog dijela gledališta skupina gledatelja ustala i odgovorila pjesmom "Kad bi svi ljudi na svijetu", što je izazvalo smijeh gledališta, a zadnji red je uzvrato pjesmama "Pravaška se krila nose i sa time se ponose" i "Ljubi Boga i bližnjega svoga".

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija. Jedan je policajac pozvao skupinu u zadnjem redu da izađe jer "su napravili prekršaj ometajući početak predstave". 

"I oni drugi su pjevali, zašto i njih ne izbacite van," negodovali su neki od njih, no zatim su na nagovor policije počeli izlaziti i za nekoliko minuta svi izašli.

Po izlasku iz dvorane zadržali su se nekoliko minuta u hodniku, ne želeći izaći iz zgrade i buneći se zbog udaljavanja s predstave. No policajci su inzistirali, pa su u njihovoj pratnji ipak svi izašli.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588c7c481eea8f86378b45c3/80
Foto: Ali Relata

Agrokor je utjecao na reakcije građana: Plenkovićeva Vlada gubi podršku

Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

Čak 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Redovito istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Agrokor protresao političku scenu - nagli skok pesimizma

Agrokor je, čini se, ipak utjecao na Hrvatsku, a ponajprije se to vidi po reakcijama građana. Naime, 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna.

Prema stranačkim preferencijama birača i HDZ-ovi birači gotovo su podijeljeni. Njih 49 posto misli da zemlja ide u dobrom smjeru, ali njih 41 posto misli suprotno. Još prije 30 dana HDZ-ovi birači su sa 69 posto mislili da zemlja ide u dobrom smjeru.

Birači Mosta, njih 64 posto misli da zemlja ide u lošem smjeru, a da ide u dobrom misli njih 28 posto, dok ne zna njih 8 posto. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Vlada više nema potporu za svoje politike

Većina ili 56 posto ispitanika ne daje podršku radu Vlade, a njih 33 posto odobrava Vladin rad. Ne zna njih 11 posto. Vladine politike odobrava samo 71 posto HDZ-ovih birača. Pa ni 54 posto Mostovih birača ih ne odobrava.

Podijeljena mišljenja o radu predsjednice

Uistinu, 46 posto ispitanika odobrava njezin rad, dok isto tako 46 posto ispitanika ne odobrava rad predsjednice. Njih 8 posto ne zna. Predsjednica može računati na HDZ-ovo biračko tijelo koje ju podupire s 81 posto, ali recimo Mostovo biračko tijelo ju ne podupire, s 55 posto.

Pada podrška Mostu

HDZ tako travanj završava s potporom od 32,2 posto, SDP uživa potporu 22,7 posto birača. Živi Zid je sa 7,9 na trećem mjestu, a Most sa 7,7 četvrta je politička opcija, dok je mjesec prije bio na trećem mjestu s potporom od 8,6 posto.

Stranke bez kojih se ne može vladati

IDS uživa potporu od 3,2 posto, Bandić Milan 365 trenutačno je na 3 posto potpore, Hrvatska seljačka stranka ima potporu od 2,4 posto, a HNS 2,3 posto. Pametno trenutačno može računati na glasove 2,3 posto birača, a HSU ima 1,6 posto potpore. Za ostale ili neke druge stranke, glasalo bi 4,5 posto birača, a neodlučnih je 10,1 posto.

Kakav dojam političari ostavljaju na građane?

Predsjednica je na 53 posto građana ostavila pozitivan dojam, ali 40 posto je onih na koje je ostavila negativan dojam. Odmah iza nje, slijedi Andrej Plenković. 46 posto građana ima pozitivan dojam o njemu, ali i 45 posto ima negativan dojam. Božo Petrov, kao i premijer, na 46 posto građana ostavlja pozitivan dojam, ali i na njih 43 posto negativan. A Davor Bernardić među biračima ostavlja 35 posto pozitivnog dojma, ali 46 posto je građana kod kojih je taj dojam negativan.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, SDP-u i Mostu?

U HDZ-u najbolji dojam među biračima ima predsjednica Republike i to 86 posto, a Andrej Plenković ju slijedi s 81 posto. U SDP-u pak najbolji dojam ostavlja Davor Bernardić sa 66 posto, a odmah iza njega tu je Ivan Sinčić s 45 posto potpore.

U Mostu najbolji dojam kod birača ostavlja Božo Petrov s 85 posto, a nakon njega tu je Andrej Plenković o kojemu pozitivan dojam ima 59 posto birača Mosta. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe4a3fb47398e54d8b4608/80
Foto: Facebook

Zlatko Ževrnja: "Više ne dam novac za Marulićeve dane"

Objavu prenosimo u cijelosti i autentično
Zlatko Ževrnja, splitsko-dalmatinski župan, oglasio se putem svog Facebook-a o Frljićevoj predstavi koja bi se trebala prikazivati u splitskom HNK u sklopu Mažuranićevih dana te koja je izazvala burne reakcije Splićana. Objavu prenosimo u cijelosti i autentično:

- Ovo nisu "Marulićevu dani", ovo čemu svjedočimo i sto ćemo nekoliko dana biti prisiljeni gledati u našem nacionalnom kazalištu u Splitu je gruba zloupotreba Festivala hrvatske drame "Marulićevi dani". 

Cilj ovoga Festivala, sukladno Pravilniku, treba biti promocija hrvatske dramske književnosti u kazalištu a ne grubo vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećaja. Predložene predstave, među kojima se nalazi i predstava Olivera Frljića koja na najgrublji način vrijeđa ljudske, vjerske i nacionalne osjećaje, su njihovi autorski projekti a ne kazališne predstave nastale na hrvatskoj dramskoj književnosti.

 Zbog toga je predstavnik Splitsko-dalmatinske županije glasao protiv izbora predstava i zbog toga će Županija uskratiti financiranje ovakvih - navodnih - "Marulićevih dana". - napisao je. 

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 20:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .