Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58c55383b47398cbba8b45ab/80
Foto: HRT

Biskup Uzinić: "Kad bi se vjeronauk odvijao na pravi način, ne bismo imali predrasuda"

Dubrovački biskup Uzinić za RTL je progovorio o crkvi, migrantima i ostalim aktualnim temama u Lijepoj našoj

Dubrovački biskup Uzinić u ekskluzivnom intervjuu za RTL je progovorio o crkvi, migrantima i ostalim aktualnim temama u Lijepoj našoj. 

Biskupe Uzinić, svjedoci smo svakodnevnom bombardiranju lažnim vijestima o migranata, Hrvati su zato počeli podlijegati histeriji pa često vide migrante tamo gdje ih nema. Koliko je po vama tom štetno i zašto i opće po vašem mišljenju kako se treba postavljati po pitanju migranata?

Prije svega svaka lažna vijest, pa tako i ta nije dobra i svaka lažna vijest izaziva reakcije koje su destruktivne, zato se trebamo čuvati lažnih vijesti. Što se tiče migranata problem je što su ilegalni, mislim da se svatko pa tako i migranti, bez obzira što razumijem njihovo nastojanje za boljim životom trebaju prilagoditi pravilima, no to kad smo mi kršćani u pitanju, od nas kršćana također zahtijeva da se prema svakome, bez obzira na njegovu situaciju, bez obzira na to što čini, pa ako i krivo, ponašamo na kršćanski način. Ne možemo i ne smijemo ugroziti nekoga u njegovom ljudskom dostojanstvu, a reakcije koje se pojavljuju na različite lažne vijesti idu upravo u tom smjeru.

Poznati ste po vašim propovijedima, koje često prenosite na Facebook-u, u njima ste otvoreniji od svih ostalih vaših kolega, prozivate za licemjerje u Crkvi, govorite otvoreno o pedofiliji, o klerikalizmu. Je li se Crkva u Hrvata dovoljno suočava s problemom pedofilije, koliko je opće Crkva otvorena prema građanima?

Ono što mogu reći jest da smo u hrvatskoj biskupskoj konferenciji napravili smjernice za postupanje, tako da znamo da znamo kako se suočiti s tim problemom, u traženju smo jednog savjetodavnog tijela koje bi nam u tom slučaju moglo pružiti potrebnu pomoć. Bili su neki slučajevi koliko su dobro riješeni ili nisu ne znam, mislim da ponekad možda trebamo znati bolje komunicirati s javnošću i davati odgovore na neka pitanja koja se u javnosti pojavljuju, jer kad ne dajemo odgovor onda pomažemo raznim poluinformacijama da se šire, kad se otvorimo i dademo prave odgovore onda sprječavamo širenje dezinformacija.

Poznati se po tome da ste u svom nastupu otvoreni, više nego drugi, je li to pravi put?

Ja ne mogu to komentirati, u svakom slučaju smatram da je pravi put bit otvoren, naravno postoje i stvari koje nije moguće iznijeti u javnost dok se stvari ne stave na svoje mjesto, ali općenito pristup u kojem smo transparentni je pristup koji nam pomaže da sami budemo bolji, jer se onda kad nešto radimo uvijek moramo nositi i s tim kako će javnost na to što činimo reagirati

Na što se odnosi konkretno licemjerje u Crkvi koje ste spomenuli?

Ja sam tumačio biblijsku poruku te nedjelje, ona se, kad je pedofilija u pitanju odnosi na događaje koji su se dogodili, da su nam vanjski izgled, čast i ugled Crkve bili važniji nego li žrtve i njihovo ljudsko dostojanstvo, evo to je jedan od naizrazitijih oblika licemjernog ponašanja, gdje se glumi da smo nešto, a to u stvarnosti nismo nego smo daleko gori nego li bismo smjeli uopće biti, dakle stavit se na stranu počinitelja zločina da bismo obranili ugled crkve, a ne voditi računa o žrtvi i njenom dostojanstvu je licemjerje.

Četiri vatikanska sporazuma potpisana su krajem 90-tih, država za crkvu izdvaja godišnje više od milijardu kuna. Je li vrijeme za reviziju tih ugovora i treba li crkva plaćati državi porez?

Prije svega ja bih rekao da se sav taj novac kojeg ste spomenuli ne daje crkvi zbog ugovora sa koji postoji između svete stolice i RH nego je velik dio tog novca koji se crkvi daje zbog kulturne baštine koju crkva ima i koju je potrebno održavati, a koja nije samo baština katoličke crkve u Hrvatskoj nego i baština hrvatskog naroda , normalno je onda da se država preko pomoći koju daje crkvi brine i za tu baštinu, naravno da tu ulaze i vjeroučitelji i vjeronauk u školi i da tu ulazi također onaj novac koji dobivamo na temelju ugovora. Je li vrijeme sazrelo da se promijene  ugovori, ako je situacija koja je bila u trenutku potpisivanja tih ugovora i današnja situacija potpuno drukčija, ja osobno mislim da nije , onda bi trebalo revidirati ugovore . U svakom slučaju to bi trebala jedna od strana koje su potpisale ugovor započeti, da li je to sveta stolica sa svoje strane pa da pokrene reviziju ugovora, da li je to RH, i jedni i drugi imaju na to pravo, postoji procedura kako bi se ti ugovori mogli revidirat, promijenit, ukinut, sve je moguće. Ono što međutim nije dobro što se ta pitanja iz godine u godinu koriste za međusobna politička prepucavanja pojedinih stranaka i za , oni bar to tako misle dobivanja određenih političkih poena.

Porez, treba li Crkva plaćati porez?

Pa mislim da crkva u onom što se tiče njezinog poslanja kao što je navještanje evanđelja, slavljenje sakramenata, upravljanje crkvom i crkvenim dobrima za svrhu svojstvenu crkvi ne bi trebala plaćat porez, jer tu se ni ne radi o velikim sredstvima i pitanje je bi li tada crkva mogla slobodno vršiti svoje poslanje, no kad se radi o onom poslovnom angažmanu, ulaženje u nekakve poslovne projekte kojim smo konkurencija drugima u ovom društvu, poput hotela, iznajmljivanja određenih prostora, bavljenja trgovačkom i nekom drugom djelatnošću mislim da ti moramo biti jednaki svima drugima i plaćati porez kao i svi drugi.

Vjeronauk u crkvi ili školi i zašto?

Ja mislim da to nije pitanje ili, ili - vjeronauk i u crkvi i u školi, pa evo zašto, ja vjerujem kad bi se vjeronauk na pravi način odvijao i u školi i u crkvi, koliko se odvija o tom možemo raspravljat, ne bismo imali problema s ovim predrasudama koje nastaju zbog lažnih vijesti.

hr Sun Nov 11 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c69a61d0e49389bac8b471a/80
Foto: zaspinut.com

Gradski kotar Spinut: "Sastanak s građanima" u srijedu

Svatko će moći iznijeti prijedlog za poboljšanje

Vijeće gradskog kotara Spinut organizira "Sastanak za Program rada za 2019. godinu" s građanima Spinuta koji će se održati u prostorijama kotara 20. veljače 2019.(srijeda) s početkom u 17:30 sati.

 Na sastanku će građani poslušati druge i dati svoje prijedloge za Plan društvenih aktivnosti i Plan manjih komunalnih zahvata te popuniti papirnatu anketu.

 Uslijed ograničenog vremena sastanka, molimo građane da pripreme konkretne prijedloge i/ili ih pošalju na email vijeća vijecegkspinut@gmail.com ili na adresu GK Spinut, Matoševa 29, 21000 Split.

 Također, elektroničku anketu moguće je popuniti na poveznici

hr Sun Feb 17 2019 19:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2c7db10e4938896a8b457b/80
Foto: D.N.

Izbio požar na Mosoru: Gori na nepristupačnom terenu, vatra ne prijeti kućama

Požar na Mosoru iznad Sitna Gornjeg, desetak kilometra zračne linije istočno od Splita izbio je u nedjelju u predvečernjim satima, ali ne prijeti stambenim objektima, doznaje se u DVD Žrnovnica.

"Požar je izbio na nepristupačnom terenu i zahvatio je oko 7000 četvornih metara niskog raslinja i trave", rekao je za Hinu zapovjednik DVD Žrnovnica Branimir Roguljić.

Rekao je da ga gasi skupina vatrogasaca iz Žrnovnice i da bi mogao biti ugašen u prvim večernjim satima. "Tijekom noći očekuje se hladnije vrijeme što također pridonosi onemogućavanju širenja požara", dodao je Roguljić. 


Požar je ugašen, a izgorjelo je oko 7.000 kvadrata trave i niskog raslinja. 
hr Sun Feb 17 2019 19:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c697c3a0e4938b1b08b45ca/80
Foto: HRT

Sudac Vrhovnog suda: "Sloboda govora je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna"

Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda dotaknuo se aktualnih tema
Za Mrčelu kažu da je ozbiljan sudac, on kaže da dojam često vara i da je to dojam iz sudnice, s rasprave. 

Sudske slučajeve ne komentira, posebice nepravomoćne, ali za onu zbog remećenja radnog reda i mira da se čovjek godinu dana ne smije približavati spomeniku kaže da to zvuči malo čudno, ali vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Prvi put čuje za takvu presudu. 

Na pitanje da li se takvim presudama suzbija sloboda govora, kaže da treba odvagnuti slobodu govora i da li je ta osuda bila nužna u demokratskom 
društvu. 

- Tu treba vidjeti pisani otpravak, što će pisati - je li on osuđen zato što je vikao ili zbog sadržaja koji je vikao. Tu treba postojati ujednačena praksa, vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Sloboda govora je jedna od sloboda koja je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna, dodao je. 

Javnost postavlja pitanje zašto se zabranjuje približavanje spomeniku, a zlostavljačima se ne zabranjuje približavanje žrtvi, Mrčela kaže da je vrijeme trajanja zabrane približavanja određeno zakonom i kada prođe zakonski rok, onda ta mjera opreza više ne postoji. 

Osvrnuo se na slučaj Horvatinčić, kaže da je taj postupak trebao već biti okončan, volio bi da sudski procesi ne traju toliko dugo, ali uvijek ima iznimaka. 

Tvrdi da je kriva percepcija u javnosi da je sudstvo korumpirano, a korumpirani sudac najgori sudac. 

- Ako je igdje korupcija loša, onda je to u pravosuđu, dodaje. 

Govorio je o hrvatskoj sudskoj vlasti, smatra da je ona u stanju nositi se s time. Kaže da u RH postoje oni koji ne zaslužuju biti suci, a ako su primili mito, na to treba reagirati. Dodao je da je u posljednjih 9 godina je 7 sudaca primilo mito, kazne su bile od 1 do 10 godina. 

Komentirao je dugotrajnost sudskih postupaka, rekao je da se posljednjih 8 godina za redom smanjuju i postupci su sve kraći - sada traju 132 dana. Dodao je da se trenutno rješava 1 800 000 predmeta. 

- Neki predmeti se i dalje ne rješavaju kako bi trebali i mediji na njih paze, naglasio je. 

Što se tiče velikih procesa (Sanader, Lovrić Merzel, Vidošević, Bandić...), predmeti se vuku po 10 godina i nema pravomoćne presude, kaže da to nije dobro za nikoga osim za okrivljeno i treba poboljšati način rada, a i zakonodavni okvir. 

Smatra da se u medijima pojavljuju stalno isti predmeti, njih 20-ak od kojih je pola nepravomoćno, ali se ne govori o osudama kojih je bilo, za primjer je naveo bivše ministre, gradonačelnike. 

Govorio je o tome kako ubrzati velike sudske predmete, smatra da treba poraditi na zakonima i vidjeti što treba mijenjati. Kaže da ima i sudaca koji se dobro ne snalaze kada stranke manevrima nastoje odugovlačiti postupak, DSV ne može sankcionirati takve suce. Oni mogu sankcionirati one koji nisu dobro obnašali svoj posao, kaže da je u zadnjih 10 godina pokrenuto 149 disciplinska postupka protiv sudaca, 103 suca su proglašena odgovornima, 12 ih je razriješeno. Dodao je da je u RH 1700 sudaca. 

Mrčela je sudac već 30 godina, smatra da suci u RH, obzirom na ekonomsku situaciju, imaju dobre plaće. Suci smiju raditi i honorarno, rijač je o predavanjima i pisanju knjiga. 

On je protiv imovinskih kartica sudaca, smatra da je to populistička mjera koja nema argument, ali oni su se pomirili s time. 

Govorio je o slučaju "Franak" kaže da su suci upozoreni da odluke moraju donijeti u što kraćem roku. Kaže da to nije jednostavan predmet, mnogi sudovi u EU ga još nisu riješili. 

Za javne prosvjede gdje se govori da se nešto i kako treba donijeti, smatra da javna prozivanja neće pridonijeti brzini i kvaliteti odluke. 

Vezano za pozdrav "Za dom spremni", sudovi o tom pozdravu ne sude jednako. Mrčela kaže da je za njega osobno to prekršaj, što pokazuje praksa Visokog prekršajnog suda. 

Komentirajući otežavaju li mediji rad sudova, drži da mediji ne vode dovoljno računa o pretpostavci "nedužnosti". Osvrnuo se na slučaj "Daruvarac" i medijsko izvještavanje o tome, kazao je da treba voditi više računa i o pravima druge strane u postupku. Svjestan je da je javnost osjetljiva, ali postoje i dvije strane i tu treba postići ravnotežu koja bi olakšala rad svima. 

- Nije lako raditi ako o predmetu koji vodite svaki dan pročitate pet članaka. To nije jednostavno, sudac se od toga treba odmaknuti i ne smije na to boraćati pozornost. Naši suci su za to sposobni, ali to nije lako, dodao je. 

Na pitanje treba li donositi novi zakon o govoru mržnje, kazao je da treba raditi razliku između onoga što se objavljuje na portalima i onoga što se objavljuje na društvenim mrežama. Smatra da je veći problem prekršaji koji su razbacani po raznim zakonima. Čini mu se da treba podići društvenu svijest jer mnogi komentari su posljedica nepristojnosti, neznanja, neobrazovanosti. 
Kaže da treba postojati neka regulacija za neprimjerene ili uvredljive istupe. Govorio je o govoru mržnje na društvenim mjerama, rekao je da nakladnik o tome treba voditi računa. Smatra da policija treba reagirati ako postoji osnovana sumnja da bi kazneno djelo moglo biti učinjeno. 

Govorio je o gospđi koja je bila osuđena zbog tračanja susjeda, kaže da zaštita časti i ugleda postoji i to je često kompliciranije i složenije od drugih slučajeva. Naveo je primjer Njemačke gdje je trač kazneno djelo. O naknadi štete za duševne boli Mrčela kaže da se zna kakva je praksa i za što se sudi i to je povreda časti i ugleda. 

Mrčela je za slobodu govora u medijima kazao da informacija treba biti istinita i objavljena u dobroj vjeri, što znači da treba biti iznesena i druga strana, što često izostaje. Rekao je da češće izostaje objava ispravka koja bi trebala biti na istom mjestu i sa istom opremom kao i članak o kojem je riječ, a često nije tako.
hr Sun Feb 17 2019 16:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c5aed350e4938049f8b45a0/80
Foto: Pixabay

Jednoj bolesnoj curici odobren lijek, a drugoj nije: "Kujundžiću, i moje dijete se zaslužuje liječiti kod kuće"

Eva Rožajac boluje od neizlječive genetske bolesti punog naziva neuronalna ceroidna lipofuscinoza

Jednoj djevojčica u Rijeci, druga samo par stotina kilometara južnije, u Šibeniku. Povezuje ih teška i rijetka, neizlječiva bolest nedostatka enzima, tzv. Battenov bolest.

Razlika je u tome, što je Povjerenstvo za lijekove Kliničkog bolničkog centra Rijeka odobrilo hitnu nabavu lijeka Brineura (cerliponase alfa), koji nije registriran u Hrvatskoj, za malenu Nadiju Ucović. On bi trebao usporiti tijek ove zasad neizlječive genetske bolesti punog naziva neuronalna ceroidna lipofuscinoza koja, ako se ne liječi, dovodi do gubitka motoričkih funkcija, a za dvije do tri godine i do smrtnog ishoda. Liječnici Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka ujedno će biti i prvi u Hrvatskoj koji će aplicirati ovaj lijek koji je, kao jedini lijek za Battenovu bolest, u primjeni od 2013. godine, a čija se cijena na godišnjoj razini oko četiri milijuna kuna. 

S druge strane, Eva Rožajac mora i ovaj tjedan isti taj lijek primati u Rimu, u Italiji, na terapiji u bolnici Ospedale Pediatrico Bambino Gesù. Kao donaciju, koja svakog trenutka može biti ukinuta, iako samo to liječenje daje i više nego dobre rezultate.

Lijek je odobren za stavljanje na tržište. Njemačka ga je već stavila na listu lijekova, ali ne i Hrvatska.

"I ministar je nakon istupa majke male Nadije u medijima obećao da će osigurati liječenje, odnosno da će pitati struku. Onda je reagirao i riječki KBC, koji je krenuo u nabavu lijeka. Ne znam kako će to točno ići, mislim da će za početak nabavu lijeka financirati bolnica, ali to nije rješenje. Terapija je doživotna i potrebno je lijek staviti na listu, da se nakon toga zna da je financiranje liječenja riješeno", kaže Marija Mihaljev.

Eva je primljena na eksperimentalno liječenje koje je trebalo trajati godinu dana, a njeni roditelji sada strahuju da će uskoro ostati bez terapije. Iako je liječenje besplatno, obitelj mora sama plaćati troškove puta, avionske karte, taksi i smještaj u Italiji.

"Meni je drago što je Nadiji omogućeno liječenje kod kuće, nitko to ne razumije bolje nego ja. Ali postavlja se pitanje što je s Evom. Nju nitko, ni ministar, nije ni spomenuo tom prilikom. Misli se valjda, to je riješeno. E, pa nije. I ona zaslužuje liječiti se kod kuće...", ističe očajna majka.

Tvrtka "Biomarin", koja proizvodi ovaj enzim, predala je zahtjev HZZO-u za uvrštenje ovog lijeka na listu. Naš HZZO je to stavljanje na listu odbio u travnju prošle godine., pišu Vijesti.hr

hr Sun Feb 17 2019 16:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .