Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54bca257b0783519118b459c/80
Foto: Marko Todorov / CROPIX

Vujčić: HNB nikome ne plaća saune i masaže

Osvrćući se na zakonski prijedlog koji predviđa ulazak državne revizije u HNB i podnošenje izvješća o tome Saboru, Vujčić je poručio kako je središnja hrvatska banka vrlo transparentna u svom poslovanju

Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je u petak kako se, suprotno tvrdnjama koje su proteklih dana mogle čuti u Hrvatskom saboru, središnja hrvatska banka ni na koji način ne zatvara pred državnom revizijom, a opovrgnuo je i prozivku u sabornici da se zaposlenicima HNB-a plaćaju saune i masaže te se poslužuju škampi i jastozi.

Vujčić je to rekao podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvaranja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2015., a odgovarajući tako na prozivke koje su se ovog tjedna mogle čuti u raspravi o izmjenama zakona o HNB-u.
"Uz puno uvažavanje svih kritičkih istupa zastupnika u protekla dva dana moram reći da mi je žao jer su izrečene neistine koje pogađaju sve djelatnike HNB-a. HNB nikome ne plaća saune i masaže, ne služimo škampe i jastoge, ne isplaćujemo božićnice i regrese. Isti tako ne zapošljavamo nikakve masterchefove i sommelijere već smo usluge restorana i nekih drugih usluga eksternalizirali i to nisu uopće zaposlenici HNB-a čime su ostvarene usluge između 20 i 40 posto u odnosu na to da sami te djelatnike zapošljavamo", rekao je guverner Vujčić.

Osvrćući se na zakonski prijedlog koji predviđa ulazak državne revizije u HNB i podnošenje izvješća o tome Saboru, Vujčić je poručio kako je središnja hrvatska banka vrlo transparentna u svom poslovanju.
"HNB je vrlo transparentan tamo gdje može i smije biti s obzirom na monetarni i tečajni režim i nužnost očuvanja financijske stabilnost, no nužnost očuvanja tečajnog režima i financijske stabilnosti ponekad su brana komunikacijskoj otvorenost koju HNB želi isto toliko koliko pojedini kritičari. U okviru tako određenog manevarskog prostora u pogledu transparentnosti, HNB je bila i ostaje otvorena za komunikaciju s javnošću", rekao je.
Suprotno tvrdnjama koje su se zadnjih dana čule, kaže Vujčić, HNB se ne financira iz državnog proračuna već iz vlastitih prihoda. "HNB o svom poslovanju izrađuje svake godine financijska izvješća koja su podložna reviziji u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i domaćim propisima o reviziji".

Hrvatska središnja banka se, tvrdi, među zemljama EU izdvaja kao banka sa ispodprosječnim troškovima poslovanja i natprosječnom dobiti.
"Ako se troškovi poslovanja HNB-a koji su 0,09 posto BDP-a usporede s troškovima središnjih banaka zemalja s relativno sličnim brojem stanovnika onda se HNB smjestila među štedljivije i ekonomičnije središnje banke", rekao je.
Vujčić je rekao i kako bi "angažman državne revizije mogao doprinijeti dodatnoj transparentnosti u poslovanju HNB-a pogotovo kada bi metodom usporednih vrijednosnih kriterija koja se koristi za ocjenu učinkovitosti procijenjivala ima li Hrvatska efikasnu i učinkovitu središnju banku. U istu svrhu ured za Državu reviziju ima i mogućnost ocijeniti i sve ostale instituicje koje revidira pa može ukazati na njihovu učinkovitost".
Prema izvješću, u drugom polugodištu 2015. nastavljen je rast gospodarske aktivnosti i to s izraženijom dinamikom nego u prvom polugodištu, prvenstveno radi povoljnih kretanja izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Povoljna ostvarenja na strani izvoza usluga rezultat su iznimno dobrih ostvarenja u turizmu dok se rast osobne potrošnje u najvećoj mjeri povezuje s povoljnim kretanjima na tržištu rada i daljnjim padom cijena nafte i naftnih derivata te prehrane, što je ojačalo potrošačke mogućnosti kućanstava.

Naglašeno je kako je na razini cijelog drugog polugodišta 2015. godine gospodarska aktivnost bila za 2,4 posto viša nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je na razini cijele godine zabilježen rast od 1,6 posto. Broj zaposlenih nastavio je rasti tijekom trećeg i četvrtog tromjesečja 2015., čemu su pridonijele uslužne djelatnosti privatnog i javnog sektora te je prosječan broj zaposlenih u drugom polugodištu 2015. bio za 1 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2014., dok je na razini cijele 2015. ostvaren rast od 0,7 posto, čime je prekinut višegodišnji negativan trend kretanja zaposlenosti. Nadalje, inflacija potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2015. se snizila, s 0 posto u lipnju 2015. na –0,6 posto u prosincu na što je prvenstveno utjecalo prelijevanja nižih cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina.

hr Fri Nov 04 2016 12:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad86bc02af47f4e878b4639/80

Privremeno se zatvara marjanski tunel

Sutra, 20. svibnja za sav promet zatvara se tunel “Marjan“
Sutra se za sav promet zatvara tunel “Marjan“, a zabrana prometovanja nasnagu stupa u 17 sati i trajat će do nedjelje, 23. travnja do 5 sati.

U sklopu redovnog održavanja u tunelu će se prati oplate, sanirati rasvjeta, obnoviti signalizacija i popraviti ventilacijski sustav. Promet će su u međuvremenu odvijati alternativnim putem, prometnicom oko Marjana.

Mole se vozači za strpljenje i poštivanje privremene prometne signalizacije.
hr Thu Apr 19 2018 12:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585abc681eea8ff4788b45a9/80
Foto: Facebook

Novi detalji kornatske tragedije: Moguće da su vatrogasci gorjeli dva puta

Je li moguće da su vatrogasci na Kornatima kobnog 30. kolovoza 2007. dvaput gorjeli? Tako tvrdi geolog Goran Kniewald, koji je kao vještak za okolišnu forenziku svojedobno bio i član ekspertne skupine Interpola.
On je jučer na Županijskom sudu u Zadru potvrdio kako je moguće da su vatrogasci tog kobnog dana dvaput gorjeli, piše Zadarski.

Kniewald je to rekao nakon što ga je otac stradalog vatrogasca Igor Marinović pitao je li to moguće s obzirom da se ne zna što se dogodilo s vatrom nakon posljednjeg SOS poziva vatrogasaca upućenog u 15:20 sati, piše index.hr.

"Ne može se isključiti mogućnost dvostrukog gorenja"

- Ne postoji južni krak požara na fotografijama koje mi imamo. Što se desilo s vatrom nakon zadnjeg SOS poziva, ne znamo - rekao je Marinović, otac preminulog Ivana.

Kniewald je potvrdio kako se ne može isključiti teorija da su vatrogasci gorjeli dvaput jer, kako je rekao, postoji mogućnost da je čelo južnog kraka požara progrediralo većom brzinom od stražnjeg dijela.

- Moglo je tako klancem najprije proći čelo požara, a onda zadnji krak. Ne može se isključiti mogućnost da su zbog toga vatrogasci gorjeli dvaput - zaključio je geolog Kniewald na suđenju Draženu Slavici.

Imali su sedam do deset sekundi za bijeg 

Prije nego što ih je u klancu iznad uvale Šipnat 30. kolovoza 2007. godine sustigla nezapamćena toplina, koja se prema njima kretala brzinom od 40 metara u sekundi, vatrogasci su imali svega sedam do deset sekundi za bijeg. 

Brzina vruće mase čija je temperatura dosezala i dvije tisuće stupnjeva koja ih je sustigla dok su se kretali prema kruški s vodom, razvila se nakon što je požar u klancu došao u eruptivnu fazu što se dogodilo u trenutku dok su vatrogasci prolazili posljednjih 420 metara klanca.

U trenutku kad se erupcija topline počela kretati prema njima vatrogasci su od te vruće mase bili udaljeni oko 280 metara, moglo se doznati od jedanaest vještaka i znanstvenika iz dva istraživačka tima koji su u srijedu odgovarali na pitanja suca Borisa Radmana o okolnostima nezapamćene vatrogasne tragedije u Hrvatskoj. 

Skrenuli su na zapovijed Dine Klarića
 

Jesu li neposredno prije fatalnog trenuka mogli vidjeti što im je "za petama" odnosno jesu li "gledali smrti u oči", nije se moglo sasvim razjasniti. 

- Vatrogasci su se, dok su bili u klancu, mogli okrenuti i vidjeti položaj plamena južnog kraka požara s eruptivnim efektom, a je li bilo dima ne znamo - rekao je Kniewald. Dodao je kako su im životi postali konkretno ugroženi tek nakon što su skrenuli u klanac kroz koji su išli po krušku s vodom. 

Tamo su, naime, skrenuli odlukom zapovjednika požarišta na terenu Dine Klarića, kako bi izbjegli sjeverni krak požara. No, nisu znali da postoji i južni krak požara, koji se sa sjevernim spojio nakon što su kročili u sudbonosni klanac.

Požar su trebali gasiti kanaderi i helikopteri 

- Ne može se zaključiti je li bio prosjeka kroz koji su vatrogasci mogli prijeći na opožarenu površinu i je li taj sjeverni požar bilo uopće moguće preskočiti. Na to pitanje ne možemo dati odgovor, ali je očito da su vatrogasci sa zapovjednikom odlučili skrenuti u klanac kako bi zaobišli sjeverni krak požara - rekao je Kniewald. 

Vještaci su zaključili i kako su vatrogasci iz helikoptera mogli vidjeti klanac, te da kruška s vodom nije bila spuštena na mjesto adekvatno za gašenje požara jer je riječ o minimalnoj površini za slijetanje. Da je požar ugašen u roku od 30 minuta ne bi se niti proširio Kornatom, a u začetku ga je trebao ugasiti Nacionalni park Kornati ili radnici koji su izvodili radove na Karauli. No, oni nisu imali osiguranu protupožarnu zaštitu. 

Kad se požar već razbuktao, trebale su ga gasiti zračne snage, odnosno minimalno dva kanadera i dva helikoptera. Dok su bili na tlu, vatrogasci nisu mogli vidjeti kanader niti s njim stupiti u kontakt, ali su to mogli učiniti dok su bili u helikopteru, utvrdili su vještaci.
hr Thu Apr 19 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac357772af47f00618b464b/80
Foto: Google Maps

Splitskog fratra osumnjičenog za pedofiliju ispitat će policija, ali prekasno jer je sve u zastari

Splitska policija pri kraju je istrage pedofilije u Samostanu svetog Frane. Protekla dva tjedna ispitali su više oštećenih osoba.

Kako index.hr neslužbeno doznaje, radi se o sedam oštećenika koji su im ispričali o seksualnim zlostavljanjima danas 78-godišnjeg fratra. Do konca tjedna i njega bi trebala ispitati splitska policija, no sva je prilika da će to ujedno biti i kraj ove priče.

Naime, kako doznaju od izvora bliskog istrazi, sva nedjela za koja se sumnjiči fratar su u zastari. Dogodila su se uglavnom prije dvadesetak godina. Policija će o svemu sastaviti izvješće i poslati ga Državnom odvjetništvu. Oni, pak, mogu tek konstatirati zastaru i zaključiti te brojne slučajeve seksualnog zlostavljanja maloljetnika koje je crkva desetljećima tako uspješno skrivala.

Crkva i dalje bez odgovora o istrazi i sankciji za pohotnog fratra

Unatoč tome što su ih s index.hr-a nekoliko puta pitali dokle su stigli sa svojom istragom i jesu li sankcionirali pohotnog fratra, nikakav odgovor još uvijek nisu dobili. Bit će svakako zanimljivo vidjeti jesu li policijski istražitelji utvrdili postoji li kaznena odgovornost za zataškavanje. Za jedan slučaj Crkva je znala još 2011. godine. Umjesto da ga istraže i prijave nadležnim tijelima kaznenog progona, oštećeniku su kazali da je fratar u godinama i da je imao moždani udar. Sve se potrpalo pod tepih. Tek kada su stigle nove prijave i taj se slučaj izvadio iz naftalina.

Da se nešto događa u Crkvi svetog Frane doznalo se u odgovoru Nadbiskupije na Indexov upit početkom ovog mjeseca. Fratra je nadbiskupu prijavio fra Žarko Relota, gvardijan samostana. Unatoč tome što je fra Relota i policijski kapelan, nije našao potrebnim da o tome kaže koje slovo i svojim kolegama u policiji koji su se uključili u istragu tek kada su se o skandalu raspisali mediji. Oštećenici također nisu bili skloni prijaviti zlostavljanje policiji. Nekima ni članovi obitelji ne znaju što im se dogodilo. 


hr Thu Apr 19 2018 08:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad835422af47f4b898b4574/80
Foto: HRT

Pretežno sunčano uz umjerenu buru

Do kraja tjedna vjerojatno će malo kome smetati sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme, ali će mnogima visoka koncentracija peluda u zraku, nekima na Jadranu, osobito podno Velebita, još u četvrtak i petak jaka bura.

Četvrtak - sunčano, toplo, bura...

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 sunčano, uz povremeno umjerenu naoblaku te većinom slab sjeverni vjetar. Jutro će biti malo svježije nego prošlih dana, uz najnižu temperaturu većinom od 8 do 11 °C, a najviša poslijepodnevna će biti oko 22 °C.

U središnjoj Hrvatskoj još malo toplije, i do 24 °C, a ujutro će biti oko 10 °C. Bit će sunčano, štoviše, uglavnom vedro, uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar.

I u gorju i na sjevernom Jadranu četvrtak će biti sunčaniji od srijede, na sjevernom Jadranu i vedar. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na sjevernom Jadranu umjerena, ujutro i navečer podno Velebita i jaka bura. More većinom umjereno valovito. Jutarnja temperatura od 6 °C po kotlinama gorskih predjela do 15 °C na obali, a poslijepodne većinom od 19 do 24 °C.

U noći će se na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije razvedriti, te će danju prevladavati sunčano. Puhat će većinom umjerena bura, a poslijepodne i sjeverozapadnjak, osobito na otvorenom moru, koje ponegdje može biti i valovito. Temperatura ujutro od 11 do 16 °C, poslijepodne oko 24 °C.

Nakon razvedravanja, pretežno sunčano bit će i na jugu Hrvatske. Većinom umjerena bura će sredinom dana i poslijepodne okrenuti na zapadnjak i sjeverozapadnjak, a more će većinom biti umjereno valovito. Najniža jutarnja temperatura oko 16 °C, a najviša dnevna oko 25 °C.

Od petka još toplije, do nedjelje i suho...

Sunčano vrijeme nastavlja se i do kraja tjedna, pri čemu će u petak i subotu na kopnu biti i vedro. U petak će još povremeno puhati umjeren sjeveroistočni vjetar, a zatim će oslabjeti. Jutarnja temperatura podjednaka onoj u četvrtak, a dnevna u postupnom porastu, pa od vikenda ponegdje može biti i oko 25 °C. Početkom idućeg tjedna nestabilnije.

I na Jadranu do utorka pretežno sunčano i iznadprosječno toplo. U petak će još puhati umjerena, podno Velebita i jaka bura, zatim slab do umjeren jugoistočni i jugozapadni vjetar, a u ponedjeljaksjeverozapadni, pa će se zbog dotoka svježine s mora i jutarnja i dnevna temperatura zraka malo sniziti, piše HRT.

hr Thu Apr 19 2018 08:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .