Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54bca257b0783519118b459c/80
Foto: Marko Todorov / CROPIX

Vujčić: HNB nikome ne plaća saune i masaže

Osvrćući se na zakonski prijedlog koji predviđa ulazak državne revizije u HNB i podnošenje izvješća o tome Saboru, Vujčić je poručio kako je središnja hrvatska banka vrlo transparentna u svom poslovanju

Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je u petak kako se, suprotno tvrdnjama koje su proteklih dana mogle čuti u Hrvatskom saboru, središnja hrvatska banka ni na koji način ne zatvara pred državnom revizijom, a opovrgnuo je i prozivku u sabornici da se zaposlenicima HNB-a plaćaju saune i masaže te se poslužuju škampi i jastozi.

Vujčić je to rekao podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvaranja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2015., a odgovarajući tako na prozivke koje su se ovog tjedna mogle čuti u raspravi o izmjenama zakona o HNB-u.
"Uz puno uvažavanje svih kritičkih istupa zastupnika u protekla dva dana moram reći da mi je žao jer su izrečene neistine koje pogađaju sve djelatnike HNB-a. HNB nikome ne plaća saune i masaže, ne služimo škampe i jastoge, ne isplaćujemo božićnice i regrese. Isti tako ne zapošljavamo nikakve masterchefove i sommelijere već smo usluge restorana i nekih drugih usluga eksternalizirali i to nisu uopće zaposlenici HNB-a čime su ostvarene usluge između 20 i 40 posto u odnosu na to da sami te djelatnike zapošljavamo", rekao je guverner Vujčić.

Osvrćući se na zakonski prijedlog koji predviđa ulazak državne revizije u HNB i podnošenje izvješća o tome Saboru, Vujčić je poručio kako je središnja hrvatska banka vrlo transparentna u svom poslovanju.
"HNB je vrlo transparentan tamo gdje može i smije biti s obzirom na monetarni i tečajni režim i nužnost očuvanja financijske stabilnost, no nužnost očuvanja tečajnog režima i financijske stabilnosti ponekad su brana komunikacijskoj otvorenost koju HNB želi isto toliko koliko pojedini kritičari. U okviru tako određenog manevarskog prostora u pogledu transparentnosti, HNB je bila i ostaje otvorena za komunikaciju s javnošću", rekao je.
Suprotno tvrdnjama koje su se zadnjih dana čule, kaže Vujčić, HNB se ne financira iz državnog proračuna već iz vlastitih prihoda. "HNB o svom poslovanju izrađuje svake godine financijska izvješća koja su podložna reviziji u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i domaćim propisima o reviziji".

Hrvatska središnja banka se, tvrdi, među zemljama EU izdvaja kao banka sa ispodprosječnim troškovima poslovanja i natprosječnom dobiti.
"Ako se troškovi poslovanja HNB-a koji su 0,09 posto BDP-a usporede s troškovima središnjih banaka zemalja s relativno sličnim brojem stanovnika onda se HNB smjestila među štedljivije i ekonomičnije središnje banke", rekao je.
Vujčić je rekao i kako bi "angažman državne revizije mogao doprinijeti dodatnoj transparentnosti u poslovanju HNB-a pogotovo kada bi metodom usporednih vrijednosnih kriterija koja se koristi za ocjenu učinkovitosti procijenjivala ima li Hrvatska efikasnu i učinkovitu središnju banku. U istu svrhu ured za Državu reviziju ima i mogućnost ocijeniti i sve ostale instituicje koje revidira pa može ukazati na njihovu učinkovitost".
Prema izvješću, u drugom polugodištu 2015. nastavljen je rast gospodarske aktivnosti i to s izraženijom dinamikom nego u prvom polugodištu, prvenstveno radi povoljnih kretanja izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Povoljna ostvarenja na strani izvoza usluga rezultat su iznimno dobrih ostvarenja u turizmu dok se rast osobne potrošnje u najvećoj mjeri povezuje s povoljnim kretanjima na tržištu rada i daljnjim padom cijena nafte i naftnih derivata te prehrane, što je ojačalo potrošačke mogućnosti kućanstava.

Naglašeno je kako je na razini cijelog drugog polugodišta 2015. godine gospodarska aktivnost bila za 2,4 posto viša nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je na razini cijele godine zabilježen rast od 1,6 posto. Broj zaposlenih nastavio je rasti tijekom trećeg i četvrtog tromjesečja 2015., čemu su pridonijele uslužne djelatnosti privatnog i javnog sektora te je prosječan broj zaposlenih u drugom polugodištu 2015. bio za 1 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2014., dok je na razini cijele 2015. ostvaren rast od 0,7 posto, čime je prekinut višegodišnji negativan trend kretanja zaposlenosti. Nadalje, inflacija potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2015. se snizila, s 0 posto u lipnju 2015. na –0,6 posto u prosincu na što je prvenstveno utjecalo prelijevanja nižih cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina.

Facebook komentari

hr Fri Nov 04 2016 12:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53517c0b179942a90e9f88b7/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX

DHMZ: Zima će biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će uobičajene

Dugoročna prognoza vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku, kao i usuglašena prognoza međunarodnih stručnjaka za područje Jugoistočne Europe predviđa da će ova zima biti iznadprosječno topla, a u većini krajeva količina oborina bit će oko uobičajene.

"Klimatološki, zima započinje 1. prosinca, a završava sa zadnjim danom veljače. Predviđanje da će taj period biti iznadprosječno topao ne isključuje kraća razdoblja hladnog vremena, a niti jača negativna odstupanja od minimalne i maksimalne temperature koju za sezonu zime bilježe klimatolozi. Također, predviđanje da će količina oborine biti oko uobičajene ne znači da ponegdje nije moguća manja količina oborine od prosječne (suše razdoblje), a negdje veća", izjavila je za Hinu Dunja Plačko-Vršnak iz DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena.

Što se oborine tiče, istaknula je kako sezonskom prognozom nije moguće predvidjeti vrstu oborine, odnosno hoće li padati kiša, snijeg, susnježica ili kiša koja se smrzava na tlu. Stoga, važno je pratiti vremenske prognoze za kraća vremenska razdoblja, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su primjerice obilne oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja, objasnila je.

Plačko-Vršnak rekla je da se o sezonskim prognozama, mogućnostima povećanja njihove pouzdanosti te korisnosti za niz aktivnosti vezanih za područje poljoprivrede, energetike, upravljanja vodnim resursima, zdravstva, prevencije štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa raspravljalo ovih dana u Zagrebu.

Naime, od 20. do 23. studenog održan je međunarodni znanstveno-stručni skup regionalnog Mediteranskog klimatskog foruma Svjetske meteorološke organizacije kao i predregionalnih organizacija za Jugoistočnu Europu i Sjevernu Afriku, kojem je domaćin bio DHMZ. Na skupu su znanstvenici, pored razmjene iskustva i saznanja vezano za izradu sezonskih prognoza, zajednički izradili prognozu za zimu za Jugoistočnu Europu.

"Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija.

U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Japana", istaknula je Dunja Plačko-Vršnak. 

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .