Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593ee058b9e03eec298b4609/80

Hrvatska u petak prvi put preuzima predsjedanje Vijećem Europe

Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe, prvi put u 22 godine koliko joj je članica i u istom tjednu u kojem najstarija europska organizacija kritizirala službeni Zagreb zbog eskalacije govora mržnje u javnom diskursu i jačanja nacionalizma.

Na predstojećem dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Europe, koji počinje u četvrtak navečer u danskom Helsingoru, Hrvatska od Danske preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe. Šest mjeseci poslije Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska. 

Hrvatska tom paneuropskom organizacijom predsjeda prvi put otkako je primljena u njezino članstvo, 6. studenoga 1996. godine.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica - sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić će od 18. svibnja obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara VE te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

Novo izvješće VE

Vijeće Europe u utorak je objavilo izvješće u kojem kaže da u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, te upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Pejčinović Burić, komentirajući u srijedu to izvješće, kazala je da je Hrvatska napravila pomake po tom pitanju te je osmislila planove i strategiju za borbu protiv tih neželjenih pojava, uključujući i akcijske planove za obrazovanje i zapošljavanje Roma. 

 "Na području ljudskih prava nikada ne možete napraviti dovoljno", istaknula je Pejčinović Burić.

"Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu", kaže se u sažetku izvješća.

Kritizira se i neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

VE snažno zagovara Istanbulsku konvenciju 

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju VE snažno zagovara. Konvencija je u Saboru ratificirana 13. travnja, ali upravo je u tijeku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje. 

Pejčinović Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha a to je zaštita žena od nasilja. Smatra i da se hrvatsko društvo želi boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer je konvencija u Hrvatskom saboru izglasana velikom većinom.

S obzirom na to da  još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, "mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav VE" oko Istanbulske konvencije.

Naglasila je kako u prvi plan treba vratiti "bit konvencije, njezinu osnovnu svrhu, a to je zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji". 

Šefica hrvatske diplomacije odbacila je špekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje Vijećem Europe, a da konvenciju nije ratificirala.

"Plan ratifikacije bio je već u programu, nema nužno veze jedno s drugim, ali naravno da je dobro da je Hrvatska ratificirala konvenciju u godini kada prvi puta nakon 22 godine članstva predsjeda Vijećem Europe".

Uoči ratifikacije, kada su u hrvatskim konzervativnim krugovima pozivali na otpor Istanbulskoj konvenciji, Vijeće Europe je, upravo na Međunarodni dan žena, poslalo poruku da "posljednjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.. koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo”.

Države je Vijeće Europe pozvalo da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” kako je svrha konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja VE - borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ 15. i 16. listopada 2018. u Zadru.

I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, u sklopu predsjedanja bit će domaćinom nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine. 

Hrvatski put u Vijeće Europe

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja - Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom, kojom će Hrvatska pak predsjedati 2020., također prvi puta.

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. u Strasbourgu kao tada 40. zemlja.

Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u BiH, nepoštivanje manjinskih prava i slobode medija.

Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u svibnju 1992., a u rujnu iste godine predan je zahtjev za članstvo.

Uobičajeni postupak za prijem nove zemlje članice bio je politički blokiran 1993. i 1994. zbog hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH, a "Bljesak" i "Oluja" kojima je Hrvatska oslobodila većinu svojih zaposjednutih područja odgodile su njezin ulazak u punopravno članstvo organizacije.

Sve to događalo se unatoč činjenici da je Hrvatska na mnogim razinama odmakla dalje od nekih zemalja koje su bile članice. 

Parlamentarna skupština dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo 24. travnja 1996., nakon što su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić potpisali 15. ožujka listu od 21 zahtjeva.

Sam čin službenog primitka protekao je uz incident. Dok je tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u Strasbourgu potpisivao dokument o pristupanju, Reporteri bez granica u znak prosvjeda zasuli su salu lecima na kojoj je bila otisnuta naslovna stranica Feral Tribuna, tjednika koji je zbog kritičkog pisanja često bio na Tuđmanove vlasti, uz komentar "Hrvatska krši slobodu medija".

hr Thu May 17 2018 10:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1281c02af47fe7128b45ac/80
Foto: HGSS / Ilustracija

Potraga za nestalom poljskom državljankom na Braču

HGSS je danas u 21 sat dobio dojavu o nestanku 45 godišnje poljske državljanke na otoku Braču.

Pokrenuta potraga za nestalom poljskom državljankom na Braču.

- HGSS je danas 25.09. u 21:00 dobio dojavu o nestanku 45 godišnje poljske državljanke na otoku Braču. 
Dok je njezin muž bio na plaži ona se oko 16 h uputila na obližnja brdašca iznad Postira. Čini se da se baterija mobitela ispraznila pa je HGSS započeo postupak lociranja. Na teren su odmah krenuli pripadnici HGSS-a Ispostave Brač.

Mole se mještani da obrate pažnju i ako nešto doznaju jave na 112. Žena je visoka 171 cm, duga tamna kosa, 65-70 kg, nema naočale i ponijela je najvjerojatnije žensku pink torbu.- objavljeno je na Facebook stranici HGSS-a Split.

hr Tue Sep 25 2018 21:30:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b97fea2cb557aea998b4906/80
Foto: HRZ

Nepoznati pametnjaković podigao dron i ometao kanadere u radu

Ne zna se čiji je dron...
Usred katastrofe s vatrenom stihijom koja jke divljala na Pelješcu ovog popodneva netko je, željan dobre snimke kako gori nečija kuća, podigao dron i tako ometao kanadere koji su tek bili stigli do Pelješca. Nakon silnih molbi vatrogasaca i dijeljenja te iste molbe po društvenim mrežama, nepoznati vlasnik dron je prizemljio, a kanaderi su odradili svoje, piše Dubrovački vjesnik.

Sve je potvrdila glasnogovornica Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske Davorka Bečić navodeći kako nažalost nisu uspjeli pronaći vlasnika drona. Također je potvrdila i kako su kanaderi odletjeli za splitsku bazu jer više nemaju uvjeta za gašenje. 
hr Tue Sep 25 2018 20:59:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5baa7e76cb557ab2c28b459f/80
Foto: Vatrogasci- Oni su naši Heroji

Požar U Splitu: Planulo na Marjanu

Gori iznad Prve vode...
Vatrogasci su dojavu o požaru na Marjanu primili oko 19.35 sati. Na terenu je 40 vatrogasaca s 12 vatrogasnih vozila.

Bura sigurno ne olakšava posao vatrogascima, no unatoč tome vatra je oko 21 sata stavljena pod kontrolu...


hr Tue Sep 25 2018 20:30:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5baa72fccb557ad9b28b495b/80

U Galeriji umjetnina održana središnja proslava Mediteranskog dana obale

U splitskoj Galeriji umjetnina u utorak je u nazočnosti brojnih sudionika upriličena središnja proslava Mediteranskog dana obale, koji se ove godine održava u Splitu.

Održan je i međunarodni skup o novim izazovima na Mediteranu, na kojem je istaknuta potreba zajedničkog djelovanja u cilju održivog razvoja.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg u uvodnom izlaganju naglasio je kako je područje Mediterana najugroženije po pitanju klimatskih promjena.

„Svjedoci smo sve većih pritisaka na obalna područja, prevelike izgrađenosti, izmjena eko-sustava te pritisaka na vodne resurse. Zbog svega toga bitno je realizirati ono što je zacrtano Protokolom o integralnom upravljanju obalnim područjima i Sredozemljem“ – kazao je Mario Šiljeg.

Koordinator Mediteranskog akcijskog plana Gaetano Leone istaknuo je kako se u posljednjih četrdeset godina, koliko postoji Centar za upravljanje obalom (PAP/RAC), Mediteran značajno promijenio. Sredozemno more - jedno je od najcjenjenijih svjetskih mora i dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od jedan posto svjetskih oceana. Ono također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga okružuju te je važan izvor zapošljavanja. Procjenjuje se da u sektoru ribarstva i marikulture radi 420.000 ljudi, dok ih je još 550.000 zaposleno u pomorskom prometu, a obale Sredozemlja zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih turističkih dolazaka. No, ovaj se gospodarski rast dogodio na štetu okoliša, naglasio je Gaetano Leone. Koordinator Mediteranskog akcijskog plana upozorio je i na veliko zagađenje, kako obale, tako i morskih dubina, koje kriju ogromne količine raznog otpada. Leone je zaključio da su pred stanovnicima mediteranskih zemalja brojni izazovi, ali i istaknuo kako je nužna suradnja država u aktivnostima usmjerenim ka održivom razvoju.

Ravnateljica PAP/RAC-a Željka Škaričić predstavila je aktivnosti tog tijela te pojasnila kako je procjena šteta koje nastaju uslijed rasta razine mora jedna od ključnih zadaća PAP/RAC-a.

„Ne možemo utjecati na povećanje temperatura i podizanje razine mora, ali možemo smanjiti posljedice.“ – kazala je Željka Škaričić. U aktivnostima neophodnim za očuvanje obalnog područja, trebali bi sudjelovati svi akteri - počevši od zakonodavca do lokalnih vlasti i gospodarskih subjekata, a trebalo bi poraditi i na donošenju mjera kojima bi se utjecalo na banke da ne odobravaju kredite za gradnju na područjima u blizini mora, kazala je ravnateljica PAP/RAC-a.

U poslijepodnevnom dijelu proslave Mediteranskog dana obale, sudionici su obišli Strossmayerov park, gdje se održavaju brojne radionice. Na Narodnom trgu (Pjaci) od 20.00 do 00:00 sati bit će postavljena video instalacija mora u sklopu projekta Pomorsko je dobro! koji provodi Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije. U popodnevnim satima su se na Rivi pojavili i "Šetači" Vaska Lipovca, a večernji dio programa seli se na Peristil, gdje nastupaju KUD Filip Dević i KUD Jedinstvo te kvartet saksofona Papandopulo.



hr Tue Sep 25 2018 19:40:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .