Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593ee058b9e03eec298b4609/80

Hrvatska u petak prvi put preuzima predsjedanje Vijećem Europe

Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe, prvi put u 22 godine koliko joj je članica i u istom tjednu u kojem najstarija europska organizacija kritizirala službeni Zagreb zbog eskalacije govora mržnje u javnom diskursu i jačanja nacionalizma.

Na predstojećem dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Europe, koji počinje u četvrtak navečer u danskom Helsingoru, Hrvatska od Danske preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe. Šest mjeseci poslije Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska. 

Hrvatska tom paneuropskom organizacijom predsjeda prvi put otkako je primljena u njezino članstvo, 6. studenoga 1996. godine.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica - sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić će od 18. svibnja obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara VE te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

Novo izvješće VE

Vijeće Europe u utorak je objavilo izvješće u kojem kaže da u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, te upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Pejčinović Burić, komentirajući u srijedu to izvješće, kazala je da je Hrvatska napravila pomake po tom pitanju te je osmislila planove i strategiju za borbu protiv tih neželjenih pojava, uključujući i akcijske planove za obrazovanje i zapošljavanje Roma. 

 "Na području ljudskih prava nikada ne možete napraviti dovoljno", istaknula je Pejčinović Burić.

"Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu", kaže se u sažetku izvješća.

Kritizira se i neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

VE snažno zagovara Istanbulsku konvenciju 

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju VE snažno zagovara. Konvencija je u Saboru ratificirana 13. travnja, ali upravo je u tijeku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje. 

Pejčinović Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha a to je zaštita žena od nasilja. Smatra i da se hrvatsko društvo želi boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer je konvencija u Hrvatskom saboru izglasana velikom većinom.

S obzirom na to da  još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, "mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav VE" oko Istanbulske konvencije.

Naglasila je kako u prvi plan treba vratiti "bit konvencije, njezinu osnovnu svrhu, a to je zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji". 

Šefica hrvatske diplomacije odbacila je špekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje Vijećem Europe, a da konvenciju nije ratificirala.

"Plan ratifikacije bio je već u programu, nema nužno veze jedno s drugim, ali naravno da je dobro da je Hrvatska ratificirala konvenciju u godini kada prvi puta nakon 22 godine članstva predsjeda Vijećem Europe".

Uoči ratifikacije, kada su u hrvatskim konzervativnim krugovima pozivali na otpor Istanbulskoj konvenciji, Vijeće Europe je, upravo na Međunarodni dan žena, poslalo poruku da "posljednjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.. koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo”.

Države je Vijeće Europe pozvalo da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” kako je svrha konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja VE - borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ 15. i 16. listopada 2018. u Zadru.

I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, u sklopu predsjedanja bit će domaćinom nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine. 

Hrvatski put u Vijeće Europe

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja - Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom, kojom će Hrvatska pak predsjedati 2020., također prvi puta.

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. u Strasbourgu kao tada 40. zemlja.

Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u BiH, nepoštivanje manjinskih prava i slobode medija.

Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u svibnju 1992., a u rujnu iste godine predan je zahtjev za članstvo.

Uobičajeni postupak za prijem nove zemlje članice bio je politički blokiran 1993. i 1994. zbog hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH, a "Bljesak" i "Oluja" kojima je Hrvatska oslobodila većinu svojih zaposjednutih područja odgodile su njezin ulazak u punopravno članstvo organizacije.

Sve to događalo se unatoč činjenici da je Hrvatska na mnogim razinama odmakla dalje od nekih zemalja koje su bile članice. 

Parlamentarna skupština dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo 24. travnja 1996., nakon što su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić potpisali 15. ožujka listu od 21 zahtjeva.

Sam čin službenog primitka protekao je uz incident. Dok je tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u Strasbourgu potpisivao dokument o pristupanju, Reporteri bez granica u znak prosvjeda zasuli su salu lecima na kojoj je bila otisnuta naslovna stranica Feral Tribuna, tjednika koji je zbog kritičkog pisanja često bio na Tuđmanove vlasti, uz komentar "Hrvatska krši slobodu medija".

hr Thu May 17 2018 10:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7619ab9e31331f048b4631/80

Političari oprezni o mogućoj Milanovićevoj kandidaturi za Pantovčak, čekaju njegov potez

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović sve češćim pojavljivanjem u javnosti zagolicao je maštu političara i novinara, pa se sve češće spominje njegova moguća kandidatura za predsjednika Republike. On i dalje šuti, a i političari su oprezni u komentarima.

Izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu da je bivši premijer sve bliže odluci da se kandidira za Predsjednika. I ankete mu idu u prilog i pokazuju da je on jedini kandidat koji bi mogao poremetiti planove Kolinde Grabar-Kitarović da osvoji drugi mandat.

Na Pantovčaku ne žele komentirati moguću Milanovićevu kandidaturu i čekaju da bude službena.

Milanovićev stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić na upit portala DNEVNIK.hr rekao je da će kandidaturu komentirati kad i ako do nje dođe. ''O tom, potom'', rekao je i dodao da misli da bi Milanović bio dobar kandidat.

To mišljenje ne dijeli drugi SDP-ovac Zlatko Komadina. Poručuje da Milanović može biti samo nezavisni kandidat. "Kao stranački kandidat sam je sebe diskvalificirao", rekao je Komadina koji prednost daje Toninu Piculi.

U HDZ-u šute, a još čekaju i službenu objavu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Neki izvori iz HDZ-a kažu da bi im Milanović bio prihvatljiv jer smatraju da bi s njim lakše mogli surađivati, a nakon sve češćih i žešćih sukoba s aktualnom šeficom države.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je još rano govoriti o tome kako će se HNS postaviti na predsjedničkim izborima. ''Ako me pitate osobno,sigurno ne bih podržao aktualnu predsjednicu, ali o tome će HNS donijeti odluke na stranačkim tijelima. Sa Zoranom Milanovićem dugo sam bio partner u Vladi i ne čudi me što njegov eventualni povratak u politiku izaziva interes javnosti. Smatram, međutim, da stav o kandidatima za predsjednika treba donositi temeljem programa i politika, a trenutno nemamo niti najave službenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu, a kamoli nešto više od toga'', rekao je Vrdoljak.

''Nemamo stav prema mogućim kandidaturama. Kad se netko kandidira onda ćemo komentirati'', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

''Kad govorimo o izborima, IDS ima vrlo jasnu proceduru. Tijela IDS-a mogu se očitovati tek nakon što kandidat istakne svoju kandidaturu i predstavi svoj program. Dok se ne ispune ovi preduvjeti, nemamo običaj očitovati se'', odgovorili su na naš upit iz IDS-a.

HSS je danas bez komentara, ali njihov predsjednik Krešo Beljak već se u više navrata jasno izjasnio za Zorana Milanovića jer smatra da jedini može ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović. No, najavio je da bi volio da se oporba udruži oko jednog kandidata, piše DNEVNIK.hr.

hr Tue Dec 11 2018 15:41:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fbd500e4938aa448b456b/80
Foto: Pixabay

Djeca su nam među najdebljima u Europi: Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine

Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine, što djecu u Hrvatskoj svrstava među najdeblju u Europi. Taj zabrinjavajući podatak predstavljen je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Na petom smo mjestu ljestvice pretile djece u Europi. Dječaci su deblji od djevojčica. Najveća pretilost među dječacima je na Jadranu - 42 posto.

- Taj proces vesternizacije i XXL porcija je zahvatio Mediteran vrlo jako i ono što se u svijetu promovira ta poznata glasovita mediteranska prehrana na Mediteranu među dječacima ne funkcionira naprosto je ne konzumiraju. - kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravljhe, HZJZ.

Diljem zemlje djeca slabo i doručkuju. Njih 20 posto ih jede kada ustane dok povrće svakodnevno izbjegava njih 83 posto. Više od polovice djece ima svega 3 sata tjelesne aktivnosti u tjednu. - piše Život i stil

hr Tue Dec 11 2018 14:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bae802ecb557ab3c28b46fa/80
Foto: Facebook

Stiže pomoć za mališane na onkologiji: "Vozimo se prema Splitu i nosimo sve donacije na na KBC Firule"

Nakon pokretanja akcije, splitska bolnica se ogradila, da bi nedugo nakon toga dala suglasnost
Humanitarna akcija, koja je imala za cilj pomoći dječjem Onkološkom odjelu KBC-a Firule, a koju su pokrenule Ella Dvornik i Iva Funtek, je gotova! 

Tako je Ella jutros objavila da je na putu za Split te da nose sve donacije u splitsku bolnicu. 

- Ljudi vozim se prema Splitu. Nosimo sve donacije . Hvala svima koji ste sudjelovali u ovoj akciji, razveselit ćete mališane baš sad pred Bozić. Jedva čekam da im vidim osmjehe na licu kada prime sve igračke i iznenađenja koje nosimo sad tamo. - napisala je Ella te se još jednom zahvalila svim dobrim ljudima koji su sudjelovali u ovoj hvalevrijednoj akciji.

Podsjetimo, nakon pokretanja akcije, splitska bolnica se ogradila, da bi nedugo nakon toga dala suglasnost. Suglasnost je data, nakon što su Ella i Iva poslale pismo na adresu splitske bolnice kako bi sve bilo po propisima i zakonu te kako bi mališani, zbog kojih je cijela priča uopće krenula, što prije dobili sve prikupljene donacije i kako bi im boravak u bolnici bio što lakši i ugodniji.
hr Tue Dec 11 2018 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fb2a00e4938e6428b4607/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Županijskim upravama za ceste i ove godine osigurano 100 milijuna kuna

Najviše sredstava dodijeljeno je onima za koje je utvrđeno da su im najpotrebnija

U petak, 6. prosinca ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković donio je Odluku o dodjeli sredstava, temeljem koje je u ponedjeljak, 10. prosinca potpisao 20 ugovora kojima se Županijskim upravama za ceste (ŽUC) dodjeljuje ukupno 100 milijuna kuna.

Riječ je o dodatnom iznosu osiguranom kroz Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, a koji se ŽUC-evima dodjeljuje za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta u 2018. godini, s mogućnošću korištenja i tijekom 2019. godine.

Navodi se da osiguravanjem dodatnih 100 milijuna kuna i ove godine, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nastoji smanjiti financijski jaz koji je kod ŽUC-eva nastao ukidanjem dijela sredstava, a radi čega, gotovo svi, imaju problema s nedostatkom sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta.

Prilikom raspodjele sredstava Ministarstvo je prvenstveno uvažavalo stvarne potrebe pojedinog ŽUC-a, na način da je najviše sredstava dodijeljeno onima za koje je utvrđeno da su im najpotrebnija, uzimajući u obzir prvenstveno stanje cestovne infrastrukture i broj kilometara pod upravljanjem te ostale ključne parametre. - stoji u priopćenju 


hr Tue Dec 11 2018 13:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .