Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/576247e7d84d64c3098b465c/80
Foto: Screenshot YouTube

Trump sve bliže Bijeloj kući: Osvojio je Georgiju

Wisconsin nosi 10 elektorskih glasova, Michigan 16 a Arizona 11 te bi osvojivši samo prve dvije države Donald Trump imao točno 270 glasova koliko je potrebno za ulazak u Bijelu kuću

 Republikanski kandidat Donald Trump osvojio je na predsjedničkim izborima u utorak i saveznu državu Georgiju i s njom ima ukupno 244 elektorska glasa čime se iznimno približio ulasku u Bijelu kuću, jer mu projekcije i u Wisconsinu, Michiganu i Arizoni daju malu prednost.

 Wisconsin nosi 10 elektorskih glasova, Michigan 16 a Arizona 11 te bi osvojivši samo prve dvije države Donald Trump imao točno 270 glasova koliko je potrebno za ulazak u Bijelu kuću.

Još uvijek nisu poznati rezultati ni za Pennsylvaniju koja nosi 20 elektorskih glasova i gdje je rezultat izjednačen, kao i u New Hampshireu.

U ovom trenutku čini se da Hillary Clinton pobjeda izmiče i da se njezin put dramatično suzio. Na snimkama iz njezina stožera vide se razočarana i vrlo iznenađena lica.

U pet sati po srednjoeuropskom vremenu zatvorena su sva birališta u Americi osim na Aljasci.

Kako rastu izgledi Donalda Trumpa za pobjedu, tako stižu vijesti o padovima vrijednosti na azijskim, američkim i meksičkim burzama.

Trump osvojio Floridu i Sjevernu Karolinu, Clinton Colorado

 Trump je osvojio Floridu i Sjevernu Karolinu i time se na korak približio pobjedi na američkim predsjedničkim izborima, ali je Hillary Clinton osvajanjem Colorada zasad ostala u igri za ulazak u Bijelu kuću.

Američki mediji su rano u srijedu Trumpa proglasili pobjednikom na Floridi i Sjevernoj Karolini, dvjema saveznim državama koje su ključne za ulazak u Bijelu kuću.

Pošto je ranije Trump osvojio i Ohio, postalo je jasno da će demokratska kandidatkinja Hillary Clinton do kraja izborne noći morati osvojiti sve preostale 'swing' države želi li postati predsjednicom. Osvajanjem Colorada ostala je u igri za Bijelu kuću, ali kako bi to i ostvarila mora pobijediti u Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu, koji se u međuvremenu također pretvorio u neizvjesnu državu, te u New Hampshireu ili Nevadi.

U pet sati po srednjoeuropskom vremenu zatvorena su sva birališta u Americi osim na Aljasci. Clinton je očekivano osvojila Kaliforniju, Oregon i Havaje, a Trump Idaho i Utah. Po trenutnom stanju u izbornom kolegiju, Trump ima 217, a Clinton 202 elektora. Za pobjedu ih je potrebno 270.

Kako rastu izgledi Donalda Trumpa za pobjedu, tako stižu vijesti o padovima vrijednosti na azijskim, američkim i meksičkim burzama.

Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 06:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Zatvaranje granice s republikama na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak u Sočiju da bi zatvaranje ruske granice sa samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine dovelo do situacije slične onoj u Srebrenici.

 Govoreći na vanjskopolitikčkom forumu Valdai u Sočiju on je rekao da bi, ukoliko bi se donijela takva odluka, uslijedilo krvoproliće što Rusija nikad ne bi dopustila.

"Dok su god politička pitanja neriješena, ti teritoriji ne uživaju poseban status i zakon o amnestiji ne postoji, odluka da se zatvore granice između Rusije i nepriznatih republika dovela bi do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. Došlo bi do krvoprolića. Ne možemo dopustiti da se to dogodi", rekao je Putin.

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska.

Najveća pogreška Rusije, istaknuo je, jest što je posljednjih 15 godina previše vjerovala Zapadu što je protumačeno kao njezina slabost.

Na pitanje koja je najveća pogreška Moskve u odnosima sa Zapadom rekao je: "Naša najveća pogreška je što smo vam vjerovali previše. Interpretirali ste naše povjerenje kao slabost i to ste iskorištavali", odgovorio je sudioniku skupa koji je stigao iz Njemačke.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, naglasio je da se u SAD-u vodi nevjerojatna antiruska kampanja u kojoj se za svaku pogrešku na domaćem planu odmah okrivljuje Mosvka.

Međutim, izrazio je vjerovanje da se odnosi mogu popraviti i da dvije zemlje mogu surađivati na širem broju područja.

"Imamo dijalog na radnoj razini i na razini posebnih službi, ministarstava obrane, ministarstava vanjskih poslova. Postižemo zajedničke rezultate. Trebamo proširiti suradnju i na druga područja", istaknuo je ruski predsjednik.

Naglasio je da se Donalda Trumpa nekada doživljava kao nepredvidivog ali da je to stoga jer mu njegovi politički protivnici onemogućavaju da ispuni mnoga od predizbornih obećanja.

Američki predsjednik ima demokratski mandat i treba ga poštivati, smatra Putin.

"Izabrao ga je američki narod i u najmanju ruku zbog toga ga se mora poštivati, mada se i ne slagali s njegovim stajalištem", rekao je Putin na forumu.

Rusija je bila zadovoljna Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a ali nade u poboljšanje odnosa s Washingtonom su raspršene istragama Kongresa i FBI-ja o vezama Trumpove kampanje s Rusijom.

Putin je također izrazio sumnju da bi eventualni američki preventivni udar na Sjevernu Koreju uništio svo oružje koje posjeduje Pjongjang, a što se tiče Sirije strahuje, kako je kazao, da bi proglašene "zone deeskalacije" mogle dovesti do podjele zemlje. Pritom je izrazio nadu da se to ipak neće dogoditi.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

U Njemačku bi moglo doći mnogo manje članova obitelji migranata od očekivanog

Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji

Stručnjaci Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) došli su u četvrtak do zaključka da je broj osoba koje bi u sklopu procesa spajanja obitelji migranata mogao doći u Njemačku mnogo manji nego što se to dosad smatralo.

„Na svakog izbjeglicu u prosjeku bi moglo doći 0,28 članova obitelji. U brojkama to znači između 150 i 180 tisuća“, rekao je stručnjak IAB-a za useljavanje Herbert Bruecker za agenciju Reuters.
 Jedna studija koju je IAB načinio u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje kao razloge malog broja potencijalnih članova obitelji azilanata koji bi imali pravo na dolazak u Njemačku navodi činjenicu da je velik broj migranata neoženjen i bez djece, priopćeno je u četvrtak u središtu agencije u Nuernbergu.

 Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji.

 Još krajem ljeta ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unije CDU) je govorio o „ogromnim brojkama“.

 „Procjenjujemo da će na jednog izbjeglicu doći po još jedan član obitelji“ rekao je De Maiziere. To bi značilo još najmanje 800.000 izbjeglica.

 Pitanje prava dolaska članova obitelji za migrante je jedna od najspornijih točaka u pregovorima o sklapanju koalicijske vlade demokršćana, liberala i zelenih.

Kršćansko-socijalna unija (CSU) se žestoko protivi ukidanju mjere zabrane dovođenja članova obitelji koji je na snazi do proljeća sljedeće godine dok su Zeleni najavili kako neće odustati od prava na spajanje obitelji migranata.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 17:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e87aecb9e03eb7838b4706/80

Španjolska u subotu kreće s ukidanjem autonomije Katalonije

Španjolska vlada objavila je da će u subotu održati izvanrednu sjednicu i pokrenuti postupak ukidanja autonomije Katalonije.
Španjolska vlada nastavit će s procedurom predviđenom člankom 155. ustava o ponovnom uvođenju zakonitosti u autonomnoj regiji Kataloniji, stoji u vladinu priopćenju. Na izvanrednoj sjednici u subotu vijeće ministara će usvojiti mjere i proslijediti ih senatu kako bi se zaštitili interesi svih Španjolaca, uključujući građane Katalonije i uspostavio ustavni poredak u Kataloniji, dodaje se.

Priopćenje je izdano nakon što katalonski predsjednik Carles Puigdemont nije udovoljio ultimatumu španjolskog premijera Mariana Rajoya da odustane od zahtjeva za neovisnost. On je umjesto toga u pismu Rajoyu upozorio da će Katalonija proglasiti punu neovisnost od Španjolske ako Madrid nastavi prijetiti suspenzijom autonomije., piše HRT

Kriza u odnosima Barcelone i Madrida izbila je nakon referenduma o neovisnosti 1. listopada koji je zabranio ustavni sud, a policija nasilno ometala. Glasanje je ipak održano, a katalonske vlasti tvrde da joj je uvjerljiv, ali nepotvrđen rezultat referenduma dao mandat za odcjepljenje od Španjolske.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 12:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e7ad35b9e03e11878b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Francuska usvojila novi zakon o suzbijanju terorizma

Novim zakonom proširuju se ovlasti administrative vlasti, na štetu sudaca, olakšava se pretres, kućni pritvor, zatvaranje bogomolja koje se ocijene sumnjivima, pojačava se kontrola identiteta na granicama i u blizini kolodvora

 Francuski parlament prihvatio je u srijedu plan spornoga protuterorističkog zakona koji olakšava pretrese i zatvaranja bogomolja, a kritiziraju ga neki branitelji ljudskih sloboda.

Unatoč primjedama branitelja ljudskih prava senatori su  velikom većinom u drugom čitanju prihvatili novi zakon koji sadrži neke mjere iz izvanrednog stanja.

Izvanredno stanje u Francuskoj je proglašeno nakon atentata u Parizu 13. studenoga 2015. kada je poginulo 130 osoba. Izvanredno stanje, koje daje vlastima dodatne ovlasti, trebalo je biti privremeno, ali je produljeno šest puta.

Protuteroristički zakon, koji su protivnici nazvali "liberticidnim", a kritiziraju ga i stručnjaci UN-a, nije potaknuo veću javnu rasporavu u zemlji koja za sebe voli reći da je domovina ljudskih prava, ali je traumatizirana valom džihadističkih atentata u kojima je od 2015. ubijena 241 osoba.

Novim zakonom proširuju se ovlasti administrative vlasti, na štetu sudaca, olakšava se pretres, kućni pritvor, zatvaranje bogomolja koje se ocijene sumnjivima, pojačava se kontrola identiteta na granicama i u blizini kolodvora.

Facebook komentari

hr Wed Oct 18 2017 21:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .