Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5807cef21eea8ffe6c8b456c/80
Foto: ESA

ESA kaže da je sonda TGO u očekivanoj orbiti oko Marsa, upitna sudbina "landera" Schiaparelli

Još uvijek nema vijesti o sudbini "landera" Schiaparelli koji se trebao u srijedu poslijepodne spustiti na površinu Marsa, no kontakt je izgubljen u zadnji čas prije predviđenog vremena, objavila je Europska svemirska agencija (ESA)

Što se tiče tri tone teške sonde "Trace Gas Orbiter" (TGO), dodaje ESA, sve je prošlo u najboljem redu. Svemirska letjelica se nalazi u očekivanoj orbiti i normalno funkcionira.

Za Schiaparelli, modul koji je trebao sletjeti na Mars, međutim, stvari ne izgledaju dobro. Signal je s 'landera' stizao većim dijelom njegova putovanja kroz atmosferu Crvenog planeta, ali je izgubljen prije nego je sletio na površinu. To je potvrđeno radioteleskopskim praćenjem sa Zemlje, a potvrda je stigla i od svemirske letjelice Mars Express koja je pratila spuštanje iz orbite.

"Imamo misiju oko Marsa", priopćila je ESA, dodajući da će se sudbina 'landera' možda saznati tek u četvrtak.

'Lander' Schiaparelli, težak 577 kg, trebao je sletjeti na Mars nakon rizičnog šestominutnog spuštanja na površinu planeta tijekom kojeg je korišten padobran i potisnici kako bi se smanjila brzina od skoro 21.000 kilometara na sat, navodi agencija Reuters.

"Moramo malo pričekati da vidimo što se dogodilo s pokusnim 'landerom'. Međutim, za ovu misiju se već sad može reći da je uspješna", rekao je čelnik Europske svemirske agencije (ESA) Jan Woerner u ESA-inom Centru za svemirske operacije u Darmstadtu u Njemačkoj.

Ruska raketa-nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli uspješno su lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru. Europa i Rusija krenule su tada u novu marsovsku avanturu kako bi na Crveni planet pokušali spustiti 'lander' Schiaparelli te posebnom sondom analizirati atmosferske plinove tog planeta u potrazi za trenutačnim oblicima života.

Misiju ExoMars čine sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za "ulazak, spuštanje i ateriranje" (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su EDM od sonde u nedjelju u 16 sati i 40 minuta po srednjoeuropskom vremenu.

Jedina svrha Schiaparellija, koji bi zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija trebao svega nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa, je utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom. ExoMars rover trebao bi biti lansiran 2020.

Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. europska sonda Mars Express spustila je mini-lander Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na Mars, ali je bio oštećen.

Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerojatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i kozmičke zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogu biti pokazatelj da se nešto "kuha" dublje ispod površine, pojašnjavaju znanstvenici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, znanstvenici vjeruju da mora iz nečega doći.

"Nešto mora proizvoditi metan", tvrde znanstvenici, dodajući da su jedan od mogućih izvora vulkani. Drugi izvor metana je život: jednostanični mikrobi metanogeni koji na Zemlji žive na mjestima bez kisika, poput životinjskih trbuha, gdje ugljični dioksid pretvaraju u metan.

Znanstvenici se nadaju da bi ExoMars rover, opremljen za bušenje dva metra ispod površine mogao ponuditi neke indicije o porijeklu metana na Marsu.

Facebook komentari

hr Wed Oct 19 2016 21:52:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5883e4291eea8f85188b4602/80
Foto: NASA Modis

Snijeg na Braču vidljiv i iz Svemira!

Vedro nebo nad Dalmacijom "otkrilo" je snijegom prekrivene površine sa satelitskim snimkama bolje rezolucije
U drugoj dekadi siječnja snijeg je zabijelio većinu dalmatinskih planina, pa čak i neke dijelove obale i otoka. Prisjetimo se, 16. siječnja zabijelili su se dijelovi Visa, Korčule, Hvara i Brača, a na Vidovoj Gori palo je više od 20 cm snijega.

Usprkos porastu temperature zraka zadnjih dana, snijeg se u višim predjelima Brača i dalje dobro drži pa je tijekom subote snježni pokrivač bio vidljiv na satelitskim snimkama NASA-inih MODIS Terra i Aqua satelita. Naravno, znatno obilniji snijeg vidi se na planinama Mosoru, Biokovu, Svilaji, Dinari, Kamešnici, te osobito u susjednoj BiH.

Tera i Aqua (sateliti ranije oznake EOS AM-1 i EOS PM-1) nose MODIS instrument - Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer. Serija je to satelita u cirkumpolarnoj orbiti oko Zemlje na udaljenosti 705 kilometara od površine.


Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/588233c01eea8fae138b4620/80
Foto: Facebook - Sveučilište u Splitu

Sveučilište u Splitu: tri doktorska studija dobili markicu "izvrstan"

Kako bi bilo još bolje Sveučilište se treba više posvetiti internacionalizaciji
Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović osvrnuo se na podatke koje su jučer dobili od Agencije za visoko obrazovanje o četverogodišnjem periodu akreditacije Sveučilišta.

- Dobili smo sve nedostatke i prednosti koje smo imali. Veseli nas što su naši doktorski studiji ocijenjeni s markicom "izvrstan" i to tri takva studija. To je najveći stupanj kvalitete i usklađenosti s međunarodnim standardima – pohvalio se Anđelinović.

Naglasio je kako vrijede novi kriteriji koji se odnose na sam odnos prema studentu te da na tome planiraju poraditi u budućnosti.-Tu spada i pomoć studentu od standarda do učenja i u tom dijelu će se naše Sveučilište za drugi akreditacijski ciklus dodatno pripremiti u smislu da treba modernizirati načine podučavanja, treba biti veća okrenutost prema studentima, treba pratiti njihove karijere, s dionicima gledati kakva su njihova izlazna znanja i kava je njihova spremnost za tržište – rekao je Anđelinović te dodao kako smo napredovali i kada su u pitanju ocjene koje studenti daju profesorima.

- Napravili smo pomak iz početnog stanja i sada smo u srednjem stanju razvijenosti i idemo prema razvijenom dijelu. Mislim da su akreditacijski ciklus i  i kontrola kvalitete na sastavnicama već donijeli rezultate, pomaci su se napravili u našoj kontroli kvalitete. S ocjene tri došli smo na 4,3 – rekao je Anđelinović te napomenuo kako je jedan od najvećih nedostataka slaba internacionalizacija.

- Na tome inzistiraju europski kriteriji i na tom planu ćemo ovog ljeta napraviti sveučilišnu školu na engleskom jeziku. Uvest ćemo i dodatne kriterije da naši nastavnici trebaju svoj predmet prevesti na engleski i pripremiti ga za edukaciju na engleskim jeziku tako da stranci mogu doći na jedan ili dva predmeta, uzeti ECTS bodove i vratiti se na svoju sastavnicu – najavio je Anđelinović te zaključio kako će osnovati Povjerenstvo koje će se brinuti o suradnji unutar Sveučilišta koja je trenutno slabo razvijena.

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 16:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5368f6bf179942e730868d4d/80
Foto: D.N.

HAZU u petak obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak, 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.

- Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena - rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.

- Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom - istaknuo je Kusić.

- U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija - zaključio je predsjednik HAZU.

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi".

Projekt "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu", čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.

U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje "Faust Vrančić – 400. godina poslije".

Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.

Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon "Dictionarium" (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio "dalmatinski" (hrvatski) jezik u društvo "pet najizvrsnijih europskih jezika". Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.

Najpoznatije Vrančićevo djelo su "Machinae novae" (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku "Život nikoliko izabranih divic" (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 16:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587f9f9d1eea8f670c8b459a/80
Foto: Pixabay

Svjetske temperature 2016. probile novi rekord treću godinu zaredom

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada
Svjetske temperature dostigle su 2016. rekordne visine treću godinu zaredom, približivši se dopuštenom pragu za globalno zagrijavanje, objavili su u srijedu američki znanstvenici.

Podaci su objavljeni dva dana prije inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje da je klimatske promjene izazvao čovjek.

Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0,94 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za 20. stoljeće od 13,9 stupnjeva Celzijevih, po podacima Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada.

"Ne očekujemo rekordne godine svaku godinu, ali postojeći trend dugoročnog zatopljavanja je jasan", rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddardova instituta za svemirska istraživanja.

Daljnji porast prosječne globalne temperature ove se godine ne očekuje jer je El Nino popustio, iako se nastavlja nakupljanje CO2 u atmosferi.

Piers Forster, stručnjak za klimu Sveučilišta u Leedsu, rekao je da će ova godina vjerojatno biti hladnija. "Ipak, ako se ne dogodi neka velika vulkanska erupcija, očekujem da će rekord ponovno biti probijen za nekoliko godina", rekao je.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 18:03:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .