Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5807cef21eea8ffe6c8b456c/80
Foto: ESA

ESA kaže da je sonda TGO u očekivanoj orbiti oko Marsa, upitna sudbina "landera" Schiaparelli

Još uvijek nema vijesti o sudbini "landera" Schiaparelli koji se trebao u srijedu poslijepodne spustiti na površinu Marsa, no kontakt je izgubljen u zadnji čas prije predviđenog vremena, objavila je Europska svemirska agencija (ESA)

Što se tiče tri tone teške sonde "Trace Gas Orbiter" (TGO), dodaje ESA, sve je prošlo u najboljem redu. Svemirska letjelica se nalazi u očekivanoj orbiti i normalno funkcionira.

Za Schiaparelli, modul koji je trebao sletjeti na Mars, međutim, stvari ne izgledaju dobro. Signal je s 'landera' stizao većim dijelom njegova putovanja kroz atmosferu Crvenog planeta, ali je izgubljen prije nego je sletio na površinu. To je potvrđeno radioteleskopskim praćenjem sa Zemlje, a potvrda je stigla i od svemirske letjelice Mars Express koja je pratila spuštanje iz orbite.

"Imamo misiju oko Marsa", priopćila je ESA, dodajući da će se sudbina 'landera' možda saznati tek u četvrtak.

'Lander' Schiaparelli, težak 577 kg, trebao je sletjeti na Mars nakon rizičnog šestominutnog spuštanja na površinu planeta tijekom kojeg je korišten padobran i potisnici kako bi se smanjila brzina od skoro 21.000 kilometara na sat, navodi agencija Reuters.

"Moramo malo pričekati da vidimo što se dogodilo s pokusnim 'landerom'. Međutim, za ovu misiju se već sad može reći da je uspješna", rekao je čelnik Europske svemirske agencije (ESA) Jan Woerner u ESA-inom Centru za svemirske operacije u Darmstadtu u Njemačkoj.

Ruska raketa-nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli uspješno su lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru. Europa i Rusija krenule su tada u novu marsovsku avanturu kako bi na Crveni planet pokušali spustiti 'lander' Schiaparelli te posebnom sondom analizirati atmosferske plinove tog planeta u potrazi za trenutačnim oblicima života.

Misiju ExoMars čine sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za "ulazak, spuštanje i ateriranje" (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su EDM od sonde u nedjelju u 16 sati i 40 minuta po srednjoeuropskom vremenu.

Jedina svrha Schiaparellija, koji bi zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija trebao svega nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa, je utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom. ExoMars rover trebao bi biti lansiran 2020.

Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. europska sonda Mars Express spustila je mini-lander Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na Mars, ali je bio oštećen.

Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerojatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i kozmičke zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogu biti pokazatelj da se nešto "kuha" dublje ispod površine, pojašnjavaju znanstvenici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, znanstvenici vjeruju da mora iz nečega doći.

"Nešto mora proizvoditi metan", tvrde znanstvenici, dodajući da su jedan od mogućih izvora vulkani. Drugi izvor metana je život: jednostanični mikrobi metanogeni koji na Zemlji žive na mjestima bez kisika, poput životinjskih trbuha, gdje ugljični dioksid pretvaraju u metan.

Znanstvenici se nadaju da bi ExoMars rover, opremljen za bušenje dva metra ispod površine mogao ponuditi neke indicije o porijeklu metana na Marsu.

Facebook komentari

hr Wed Oct 19 2016 21:52:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Pametni telefoni donose revoluciju u medicini: Mjere hemoglobin u krvi, mogu dijagnosticirati astmu ali i anemiju,...

Pametni telefoni donose revoluciju u dijagnosticiranju i liječenju kroničnih bolesti zahvaljujući aplikacijama u medicinske svrhe, rekli su znanstvenici okupljeni na godišnjoj konferenciji u Bostonu

- Kamera, flash, mikrofon, GPS, pametnih telefona sve su učinkovitiji, objasnio je na skupu Shwetak Patel, profesor informatike i inženjerstva sveučilišta Washington u Seattleu. 

Pametni telefoni već mogu brojati korake, izračunati potrošene kalorije i mjeriti srčani ritam, rečeno je u petak na konferenciji Američke udruge za unapređenje znanosti (American Association for the Advancement of Science).

- No mobiteli i tableti mogu postati učinkovite dijagnostičke sprave ako se izmijeni uporaba njihovih senzora. Tako bi mobiteli mogli mjeriti kapacitet pluća i dijagnosticirati astmu ili bronhopneumoniju - rekao je profesor Patel.

Također je moguće poslužiti se kamerom i flashom za mjerenje, na prstu i uz odgovarajuću aplikaciju, hemoglobin u krvi i dijagnosticirati anemiju.

Za te aplikacije već su zatražene autorizacije pri Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), rečeno je.

Senzor za pokret u pametnim telefonim može se koristiti za otkrivanje osteopozore, smanjenje gustoće kostiju koja se za sada dijagnosticira skenerom. Dovoljno je držati mobitel u ruci i ukucati šifru kako bi se stvorili valovi koje detektira senzor pokreta u kameri. Smanjenje gustoće kostije otkriva se promjenom frekvencije valova.

- Moguće je također stvoriti oruđe za dijagnostiku i screening, što prije nije bilo moguće i to donosi revoluciju u dijagnostiku, liječenje i upravljanje kroničnim bolestima - kaže Patel.

Izuzetan učinak pametni telefoni mogli bi postići u zemljama u razvoju kjima nedostaje dijagnostičkih odjela.

U razvijenim zemljama, individualizirani medicinski instrumenti mijenjaju odnos između pacijenta i liječnika pružajući bolesnicima mogućnost da često sami dobiju medicinske podatke za koje su ranije morali poći u ordinaciju. 

Prijenosni telefoni već pomažu oboljelima od šećerne bolesti i raka da bolje nadziru svoju bolest, kaže Elizabeth Mynatt, profesorica interaktivne informatike na Institutu za tehnologiju u Georgiji. 

Znanstvenici su već opskrbili tabletima žene iz skromnijih sredina koje su se liječile od raka dojke kako bi one u realnom vremenu dobile sve informacije za dijagnostiku, tretman i nuspojave. 

Aplikacija je učinkovita i za pacijente koji nemaju novca da plate put do liječnika.

Sve je više znanstvenika i liječnika na sveučilištu Johns Hopkins koji u pametnim telefonima vide sredstvo za prikupljane velikih količina medicinskih podataka dovoljnih za provedbu kliničkih ispitivanja.

Sadašnja klinička ispitivanja stoje najmanje 12 milijuna dolara. Pomoću smartphona moguće je je izvesti "mnogo učinkovitija mikroispitivanja" u realnom vremenu, kojih će podaci biti bliži stvarnosti, a cijena daleko manja. 

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 16:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a82a1db47398cc578b464b/80
Foto: Wikipedija

Znanstvenici tvrde da su pod oceanom pronašli osmi kontinent

Kontinent je velik 4,5 milijuna četvornih kilometara, te je 94 posto pod vodom. Iznad mora se nalaze samo njegovi najviši vrhovi, Novi Zeland i Nova Kaledonija

Kontinent velik kao dvije trećine Australije pronađen je u jugozapadnom Tihom oceanu, objavili su znanstvenici u časopisu Geološkog društva Amerike. 

Kontinent je velik 4,5 milijuna četvornih kilometara, te je 94 posto pod vodom. Iznad mora se nalaze samo njegovi najviši vrhovi, Novi Zeland i Nova Kaledonija.

- Za nas geologe je dosta frustrirajuće što se tamo nalaze oceani - rekao je Nick Mortimer, geolog s Novog Zelanda. 

- Kad bi mogli povući čep i isušiti oceane postalo bi svima jasno da imamo planinske lance i kontinent koji stoji visoko iznad oceanske kore. 

Mortimer je bio vodeći autor znanstvenog rada nazvanog "Zealandija: Zemljin skriveni kontinent" u kojem se tvrdi da su nova otkrića potvrdila ono na što se već dugo sumnja. 

- Od 20-ih godina prošlog stoljeća se s vremena na vrijeme u geološkim radovima koristi riječ 'kontinentalan' u opisivanju Novog Zelanda, otočja Catham i Nove Kaledonije - otkriva novozelandski geolog. 

- Sada mislimo da smo prikupili dovoljno informacija da promijenimo pridjev 'kontinentalan' u imenicu 'kontinent' - tvrdi. 

Mortimer naglašava kako su geolozi prošlog stoljeća pronašli granit na subantarktičkom otoku u blizini Novog Zelanda i kamenje na Novoj Kaledoniji koji su bili indikativni za kontinentalnu geologiju. 

Ako znanstvena zajednica prihvati ovo otkriće, kartografi će na buduće karte vjerojatno morati dodati osmi kontinent. 

Vjeruje se da se Zealandija odvojila od Australije prije oko 80 milijuna godina, te je potonula kao rezultat raspada superkontinenta poznatog kao Gondwana. 

Facebook komentari

hr Sat Feb 18 2017 12:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a4e3aeb4739885528b45b3/80
Foto: Rade Popadić

Splitski FESB dobio suvremenu automatsku meteorološku postaju: Podaci javno dostupni!

Postaja mjeri brojne meteorološke parametre koji su javno dostupni u realnom vremenu

Moderna automatska meteorološka postaja jučer je postavljena, a danas puštena u rad u Splitu. Postaja marke Davis Vantage Pro 2 plus postavljena je na vrh zgrade FESB-a, a od sada će u realnom vremenu slati razne meteorološke podatke poput temperature, vlažnosti i tlaka zraka, količine oborine, smjera i brzine vjetra, broja sunčanih sati, količine UV-zračenja, evaporaciju, i slično.

Za realizaciju ovog projekta najzaslužniji su dr.sc. Sandro Nižetić, izvanredni profesor strojarstva i dr.sc. Duje Čoko, viši asistent, a uskoro i docent splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Prilikom postavljanja i instalacije same meteo postaje svojim je savjetima pomogla udruga Crometeo koja je podatke s ove vrijedne lokacije uvrstila u postojeću mrežu automatskih meteoroloških postaja na web adresi www.pljusak.com

Profesor Sandro Nižetić nije krio zadovoljstvo postavljanjem postaje:

- Meteo stanica služit će potrebama FESB-a. Koristit će se za više namjena. Podaci će primarno koristiti ljudima na fakultetu koji se bave energetikom (vjetroenergija, vjetroagregati), podaci će se koristiti za fotonaponske sustave, koristit će električarima koji se bave fotonaponskim sustavima s aspekta struje, strojarima koji se također bave fotonaponskim sustavima s različitih aspekata hlađenja. Hlađenjem se može povećati učinkovitost spomenutih tehnologija. To je dodirna točka gdje se sva inženjerska zanimanja na FESB-u mogu dobro uklopiti. Primjena je očito interdisciplinarna - kazao nam je Nižetić dodavši da je novac osigurao fakultet. Fakultet dodjeljuje novac Zavodima, a onda Zavod ima svoj interni natječaj po kojemu se dijeli novac za opremu.

- Podaci će biti javni, radi se o državnom novcu pa je red da ti podaci budu javni - istaknuo je.

Meteorološki podaci s ove postaje bit će javno i besplatno dostupni javnosti i osvježavat će se svakih 5 minuta. Ova će meteorološka postaja bitno popraviti mjernu meteorološku pokrivenost Splita. Podatke s ove atraktivne lokcije od sada možete pratiti OVDJE.





Facebook komentari

hr Thu Feb 16 2017 15:31:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/576ff665d84d64f7418b4599/80
Foto: Getty Images

Znanstvenici otkrili gen odgovoran za osjećaj sitosti

Australski i danski znanstvenici su kod oblića, vrste valjkastog crva s kojim ljudska vrsta dijeli čak 80 posto gena, otkrili važan gen odgovoran za osjećaj sitosti koji bi mogao biti koristan u razvoju metoda za borbu protiv pretilosti, odnosno u sprečavanju potrebe za prejedanjem

Gen nazvan "ETS-5" kontrolira znakove koje mozak šalje probavnom sustavu i potiče osjećaj sitosti, ali i potrebu za snom ili potrebu za tjelovježbom nakon konzumiranja hrane, objasnili su znanstvenici s melbournskog sveučilišta Monash i danskog sveučilišta u Copenhagenu. 

- Sličan regulatorni gen postoji kod ljudi, a otkriće bi moglo utrti put stvaranju molekule koja bi mogla pomoći u kontroli pretilosti smanjenjem apetita i aktiviranjem želje za fizičkom aktivnošću - objasnio je profesor na australskom sveučilištu Roger Pocock. 

Kad želudac 'uskladišti' dovoljnu količinu masnoća, mozak prima poruku koja mu signalizira da se prestane kretati, potičući fazu pospanosti. Ako nije presit, crv nastavlja s kretanjem, objasnio je znanstvenik.

- Kada su životinje gladne, traže hranu lutajući okolo. No kad su site nemaju potrebu za vrludanjem, želudac je uskladištio dovoljnu količinu masnoća, što ih potiče na spavanje - objasnio je. 

- S obzirom na činjenicu da oblići dijele 80 posto gena s ljudima, odličan su model za istraživanje i bolje razumijevanje procesa poput metabolizma, ali i raznih bolesti koje se javljaju kod ljudske vrste - objasnio je. 

Znanstvenici su otkrili ulogu gena "ETS-5" analiziravši neurone u mozgu valjkastog crva, a potom su kontrolirali njihovu reakciju nakon unošenja hrane.

Ustanovili su da prehrana bogata hranjivim tvarima u mozgu crva, kao i kod sisavaca, potiče drukčiju reakciju nego prehrana siromašna nutrijentima. Kod sisavaca konzumacija hrane bogate masnoćama i šećerima potiče apetit, a to često vodi u pretilost. 

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the national Academy of Sciences.

Facebook komentari

hr Wed Feb 15 2017 15:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .