Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5807cef21eea8ffe6c8b456c/80
Foto: ESA

ESA kaže da je sonda TGO u očekivanoj orbiti oko Marsa, upitna sudbina "landera" Schiaparelli

Još uvijek nema vijesti o sudbini "landera" Schiaparelli koji se trebao u srijedu poslijepodne spustiti na površinu Marsa, no kontakt je izgubljen u zadnji čas prije predviđenog vremena, objavila je Europska svemirska agencija (ESA)

Što se tiče tri tone teške sonde "Trace Gas Orbiter" (TGO), dodaje ESA, sve je prošlo u najboljem redu. Svemirska letjelica se nalazi u očekivanoj orbiti i normalno funkcionira.

Za Schiaparelli, modul koji je trebao sletjeti na Mars, međutim, stvari ne izgledaju dobro. Signal je s 'landera' stizao većim dijelom njegova putovanja kroz atmosferu Crvenog planeta, ali je izgubljen prije nego je sletio na površinu. To je potvrđeno radioteleskopskim praćenjem sa Zemlje, a potvrda je stigla i od svemirske letjelice Mars Express koja je pratila spuštanje iz orbite.

"Imamo misiju oko Marsa", priopćila je ESA, dodajući da će se sudbina 'landera' možda saznati tek u četvrtak.

'Lander' Schiaparelli, težak 577 kg, trebao je sletjeti na Mars nakon rizičnog šestominutnog spuštanja na površinu planeta tijekom kojeg je korišten padobran i potisnici kako bi se smanjila brzina od skoro 21.000 kilometara na sat, navodi agencija Reuters.

"Moramo malo pričekati da vidimo što se dogodilo s pokusnim 'landerom'. Međutim, za ovu misiju se već sad može reći da je uspješna", rekao je čelnik Europske svemirske agencije (ESA) Jan Woerner u ESA-inom Centru za svemirske operacije u Darmstadtu u Njemačkoj.

Ruska raketa-nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli uspješno su lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru. Europa i Rusija krenule su tada u novu marsovsku avanturu kako bi na Crveni planet pokušali spustiti 'lander' Schiaparelli te posebnom sondom analizirati atmosferske plinove tog planeta u potrazi za trenutačnim oblicima života.

Misiju ExoMars čine sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za "ulazak, spuštanje i ateriranje" (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su EDM od sonde u nedjelju u 16 sati i 40 minuta po srednjoeuropskom vremenu.

Jedina svrha Schiaparellija, koji bi zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija trebao svega nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa, je utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom. ExoMars rover trebao bi biti lansiran 2020.

Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. europska sonda Mars Express spustila je mini-lander Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na Mars, ali je bio oštećen.

Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerojatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i kozmičke zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogu biti pokazatelj da se nešto "kuha" dublje ispod površine, pojašnjavaju znanstvenici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, znanstvenici vjeruju da mora iz nečega doći.

"Nešto mora proizvoditi metan", tvrde znanstvenici, dodajući da su jedan od mogućih izvora vulkani. Drugi izvor metana je život: jednostanični mikrobi metanogeni koji na Zemlji žive na mjestima bez kisika, poput životinjskih trbuha, gdje ugljični dioksid pretvaraju u metan.

Znanstvenici se nadaju da bi ExoMars rover, opremljen za bušenje dva metra ispod površine mogao ponuditi neke indicije o porijeklu metana na Marsu.

Facebook komentari

hr Wed Oct 19 2016 21:52:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c7cc96b473985ac18b4594/80

Bakterije postaju otporne na antibiotike! Smrt prijeti i od posjekline

U desecima laboratorija diljem svijeta očajnički se traga za novom generacijom antibiotika koja bi mogla zaustaviti katastrofu koja se sprema, no još nema rezultata
U samo nekoliko dana koliko je trebalo da se razvije groznica, Josip je izgubio gotovo petinu kilaže. Nakon što je negdje, najvjerojatnije u autobusu dok se vozio s posla kući, pokupio bakteriju, ono što se u prvi trenutak činilo kao obična gripa preraslo je u vrlo snažnu upalu pluća, a sada su i organi počeli otkazivati... Liječnici su stvar pokušali sanirati antibioticima, ali bez uspjeha. Zahvatila ga je bakterija otporna na ove lijekove, i sve što je sada moguće je nadati se najboljem. No nada je vrlo krhka...

Ovo je scenarij koji bi se uskoro mogao događati u hrvatskim, ali i europskim bolnicama, piše Večernji list.

Nije stvar u neodržavanju higijene, lošoj zdravstvenoj tehnologiji, klimavom znanju, već problem leži u činjenici da su bakterije na postojeće antibiotike postale otporne. Ono što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo, postaje stvarnost s kojom ćemo se uskoro morati suočiti. Stvarnost u kojoj ćemo za nekoliko godina početi umirati i od banalnih ozljeda, uboda na zahrđali čavao, od obične posjekline. Rutinske operacije poput operacije slijepog crijeva postat će noćna mora zbog učestalih infekcija, dok na transplantaciju organa možemo zaboraviti. Da bi se presadio organ, potrebno je srušiti prirodni imunitet pacijenta kako tijelo ne bi odbacilo donirani organ, ali ga je ujedno nužno zaštititi od infekcija antibioticima. Sada ti antibiotici postaju potpuno neučinkoviti. Ovo je prikrivena noćna mora s kojom se EU pokušava nositi već godinama, s upitnim uspjehom.

Posljednja generacija antibiotika, među kojima je i Plivin Sumamed, razvijena je prije tridesetak godina, a novih vrsta antibiotika nema na vidiku. Pacijenti ih sami traže U ovome trenutku pokušava se smanjiti izdavanje i uporaba antibiotika na najmanju moguću mjeru kako bi se što dulje zadržao njihov medicinski potencijal. Naime, upravo zato što se za antibioticima već godinama olako poseže, zbog njihove sveprisutnosti, bakterije razvijaju otpornost, svojevrsni imunitet na postojeće antibiotike. Smanjiti količinu antibiotika u okolišu jedina je mogućnost usporavanja bakterija u potpunom razvoju imuniteta na lijekove. – Problem je u tome što su hrvatski i europski pacijenti jednostavno naučeni na antibiotike, a liječnici ih prepisuju i za najjednostavnije bolesti, čak i tamo gdje potrebe za antibioticima jednostavno nema jer nisu u takvim slučajevima djelotvorni. Pacijenti nerijetko dolaze k liječnicima zahtijevajući da im se izdaju antibiotici, ne želeći otići iz ordinacije dok ne dobiju recept. I često u tome uspijevaju. Na sreću, ovakva je praksa ipak sve rjeđa jer su liječnici svjesni problema koji se nalaze pred nama – kaže jedan od liječnika opće medicine u Zagrebu. Situacija je toliko teška i zabrinjavajuća da je EU još prije desetak godina, predviđajući ovakav razvoj događaja, postavio borbu protiv otpornosti na antibiotike kao svoj vodeći cilj u zdravstvu. U to vrijeme malo je tko izvan zdravstvenih krugova bio uopće svjestan kakva se potencijalna katastrofa sprema, no to je sada vrlo bliska i izvjesna opasnost.

– Slijedi zastrašujuća budućnost. Budućnost u kojoj će rutinske operacije, porođaji, upale pluća, pa čak i kožne infekcije postati smrtonosne. Ovo je problem koji ne poznaje granice, koji moramo rješavati zajedno, na razini Europske unije i svijeta, svi skupa. No rezultati su zabrinjavajući jer smo, u razdoblju od 2013. do 2016., a to su posljednji podaci, vidjeli golem porast bakterija otpornih na antibiotike – rekao je za Večernji list Vytenis Andriukaitis, povjerenik Europske komisije za zdravstvo. A ti podaci pokazuju i da je Hrvatska u prilično nepovoljnim položaju. Posebno je to izraženo u slučaju bakterije Acinetobactera, uzročnika upale pluća i infekcija krvožilnog sustava. Ova bakterija upravo na području Hrvatske, ali i Italije, Grčke, Bugarske, Rumunjske i Mađarske, razvija žestoku otpornost na antibiotike i upravo se protiv infekcija nastalih ovom bakterijom liječnici sve teže bore. Možda zvuči čudno, no većinu antibiotika na kojima bakterije stječu otpornost ne dolazi samo iz zdravstva već i iz poljoprivrede. Naime, antibiotici se već desetljećima vrlo neselektivno koriste u stočarstvu kako bi se poboljšali rezultati tova, a životinje preventivno “pokrile” pred bolestima. Antibiotici se miješaju u krmne smjese još u tvornicama stočne hrane prije nego što su uopće došle do životinja kojima su namijenjene. Kako je riječ o preventivnim, malim količinama antibiotika, one predstavljaju savršen poligon bakterijama za stjecanje otpornosti. Ujedno, ove blage količine antibiotika završavaju u mesu životinja, u mlijeku, jajima koje svakodnevno jedemo, čime bakterije dobivaju dodatna mjesta za “čeličenje”. Svemu tome treba dodati i okoliš, u kojemu završava otpad s farmi pun niskih doza antibiotika.

Šteta je učinjena – U takvom okruženju pravo je čudo da se otpornost bakterija na antibiotike nije i ranije i brže počela razvijati. Antibiotici se sada manje koriste u stočarstvu nego prije nekoliko godina, no šteta je već uvelike načinjena – kaže dr Ivan Carević. Europska unija već neko vrijeme razvija modele sprečavanja prekomjerne uporabe antibiotika, a u radne skupine okuplja stotine liječnika, mikrobiologa, farmaceuta i veterinara kako bi osmislili učinkovit način suzbijanja infekcija bakterijama otpornim na antibiotike. Upravo je prije nekoliko dana, tijekom Antibiotici awareness, predstavljen i novi sustav nazvan One health, kojim bi se pokušalo, s vremenom, suzbiti ovaj problem. A ovaj je sustav doista golem. Obuhvaća Europsku agenciju za hranu, Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti, Europsku agenciju za lijekove, te Europsku agenciju za okoliš.

Ideja je da ovaj sustav prati, provjerava i reagira na terenu diljem cijele Europske unije kako bi se smanjila uporaba antibiotika na svim razinama. Ujedno, pokušava se u farmaceutskoj industriji stimulirati razvoj novih vrsta antibiotika na koje bakterije još nisu stekle otpornost, ali i niz drugih mjera poput razvoja novih cjepiva kojima se infekcije mogu spriječiti. Tu je i razvoj novih, suvremenijih i boljih načina dijagnoze infekcija, ali i rad na edukaciji poljoprivrednika te uvođenju naprednih stočarskih sustava koji ne uključuju uporabu antibiotika.

– Iako vidimo već na početku blagi napredak, trebat će učiniti još puno toga da bi stanje bilo pod kakvom-takvom kontrolom, da bi se otpornost bakterija na antibiotike smanjila na prihvatljivu razinu. Zasad otpornost bakterija, pogotovo sojeva Acinetobacter i Escherichia coli raste, i to na području cijele Europe. Pacijenti zaraženi ovim bakterijama imaju danas vrlo ograničene mogućnosti liječenja – kaže Andrea Ammon, direktorica Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58340c841eea8facdb8b45ae/80
Foto: Screenshot YouTube

Perad uzročnik trećine bakterijskih crijevnih infekcija

Piletina je jedan od glavnih uzroka zaraze vrstom bakterije koja uzrokuje upalu tankog crijeva, a najčešće je prate dijareja, trbobolja, glavobolja, povraćanje i visoka temperatura.

Znanstvenici s berlinskog instituta Robert Koch ustanovili su da je uzrok trećine crijevnih infekcija kod pacijenata zaraza gram negativnom bakterijom iz roda Campylobacter, koja se uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je "stanovnik" probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Ima je i u kamenicama i drugim školjkašima.  

Ova se bakterija jednostavno uništava visokom temperaturom, a s obzirom na to da je hrana glavni put prijenosa dobrom će se termičkom obradom hrane bakterija uništiti.

Do pojave simptoma bolesti obično dolazi dva do pet dana nakon zaraze bakterijom, no može varirati i od jednoga do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi bolesti su proljev, trbobolja, visoka temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Simptomi obično traju tri do šest dana.

Smatra se da je glavni put prijenosa bakterije hrana, najčešće nedovoljno toplinski obrađeno meso, osobito piletina.

Bolest može imati smrtonosan ishod za sasvim malu djecu, osobe treće životne dobi i one slabog imuniteta. 

Studija instituta se temelji na odgovorima iz upitnika što ga je ispunilo oko 2000 osoba koji su bar jednom imali kampilobakteriozu.

Iz instituta su kazali da EU do 2018. planira odrediti gornju granicu bakterija campylobacter kod peradi. Ističu da se bakterija uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu te da u mesu može završiti za vrijeme klanja. 

Prevencija podrazumijeva uobičajene higijenske mjere poput pranja ruku, osobito nakon rada sa sirovom hranom i obavljanja nužde, pranja posuđa i radnih površina, dobru termičku obradu hrane, upotrebu ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo i prokuhavanje domaćeg mlijeka. 

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 15:05:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11e3d7b9e03eb0058b459e/80
Foto: WER

Školarci iz Primoštena i Zadra među najboljima na svjetskom robotičkom natjecanju u Kini

Ovogodišnje natjecanje na jednom je mjestu okupilo oko 3 tisuće timova odnosno oko 8 tisuća učenika i učenica. Uz njih na natjecanju su bili mentori, roditelji i posjetitelji. Sveukupno oko 15 tisuća ljudi

Svjetsko natjecanje u edukacijskoj robotici (WER) je natjecanje koje se od 2002. godine održava u Kini, a u posljednje četiri godine na njemu sudjeluje dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta. Na natjecanje dolaze najbolje ekipe u tri dobne skupine. To su učenici nižih i viših razreda osnovne škole i srednjoškolci. Svi oni natječu se u pet ili šest kategorija. - piše Index

Ove godine na svjetskom natjecanju sudjelovale su tri ekipe iz Hrvatske, dvije ekipe iz Bosne i Hercegovine i jedna ekipa iz Srbije. Ulaznice za svjetsko natjecanje ekipe su osvojile na WER otvorenom kupu Hrvatske koje je organizirao IRIM - Croatian Makers.

Ovogodišnje natjecanje na jednom je mjestu okupilo oko 3 tisuće timova odnosno oko 8 tisuća učenika i učenica. Uz njih na natjecanju su bili mentori, roditelji i posjetitelji. Sveukupno oko 15 tisuća ljudi.

Dva dana natjecanja prošla radno

Prvi dan natjecanja prošao je radno. Programiranje i testiranje robota trajalo je nekoliko sati, a nakon toga slijedile su službene vožnje.

Drugi dan se natjecanje nastavilo. Posebno je zanimljiva WER video kategorija u kojoj timovi moraju osmisliti i snimiti video o sebi i robotici. Nagrade se dodjeljuju za najbolji timski video, najkreativniji video, najbolju prezentaciju i najbolje editirani video. Ekipe iz naših zemalja dobile su nagrade u svakoj od kategorija.

U kategoriji "najbolji timski video" nagradu je osvojila Osnovna škola Vrhbosna iz Sarajeva, za "najkreativniji video" je nagrađena Osnovna škola Suljo Čilić iz Jablanice, za najbolju prezentaciju Osnovna škola Julija Klovića iz Zagreba i za najbolji editing Osnovna škola Primošten iz Primoštena.

Na natjecanju se dodjeljuju i nagrade za najbolju prezentaciju svoje zemlje i rada u robotici, a među tri dobitnika ove nagrade našla se i škola "Politehnika – škola za nove tehnologije" iz Beograda.

U posebnim kategorijama predsjednik WER organizacije odabire timove koji su pokazali posebnu kreativnost u rješavanju problema, te izuzetno znanje o WER natjecanju. Dvije su škole dobile nagrade, to su Srednja škola Vice Vlatkovića iz Zadra nagrađena je nagradom za izuzetan doprinos tima na natjecanju, a Osnovna škola Suljo Čilić iz Jablanice nagradom za timski rad i doprinos natjecanju. - piše Index

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5465efb11899420c4f0000d9/80

Bolje gume stavite na stražnje kotače

Kada je god to moguće vozači automobila morali bi bolje gume imati na stražnjim kotačima, kažu stručnjaci.

To je opće pravilo koje se primjenjuje bez obzira na to ima li automobil prednji pogon, stražnji ili pogon na sva četiri kotača, objašnjavaju njemački eksperti u automoto časopisu Auto Motor und Sport.

Stražnja osovina ima ključnu ulogu u stabilnosti vozila i ako se starije ili istrošenije gume stave na stražnje kotače, to može uzrokovati proklizavanje pri naglim promjenama smjera. 

Čak niti ugrađeni sustav elektroničke stabilnosti (ESP) ne može uvijek spriječiti 'plesanje' stražnjeg kraja automobila ako su ondje 'ćelave' gume. 

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 10:35:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .