Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ffbd31eea8f4cd18b456d/80
Foto: SDP

Tko će naslijediti Zorana Milanovića? SDP danas bira novog predsjednika

Ako nitko ne osvoji natpolovičnu većinu glasova, drugi krug će se održati 26. studenoga

Članovi SDP-a u subotu biraju novog predsjednika stranke za iduće četverogodišnje razdoblje između sedam kandidata u utrci za nasljednika Zorana Milanovića, koji je stranku vodio gotovo cijelo desetljeće.

Za novoga predsjednika natječu se Davor Bernardić, Ranko Ostojić, Tonino Picula, Orsat Miljenić, Karolina Leaković, Gordana Sobol i Vesna Škulić.

Oko 37.000 članova stranke bira predsjednika neposredno, po sistemu jedan član - jedan glas. Glasovat će se na 542 biračka mjesta u općinskim, gradskim i mjesnim organizacijama između 9 i 18 sati, a Središnja izborna komisija (SIK) privremene neslužbene rezultate trebala bi objaviti oko 22 sata, kada se očekuju i izjave kandidata.

Članovima se preporučuje da glasaju u mjestu boravka, ali ako se zateknu negdje druge u Hrvatskoj mogu glasati i na drugim biračkim mjestima, kaže predsjednik SIK-a Vedran Lendić.

Službeni rezultati izbora bit će objavljeni u ponedjeljak u 14 sati, nakon što SIK prikupi originalne podatke s terena, kaže predsjednik Komisije. 

Ako nitko ne osvoji natpolovičnu većinu glasova, drugi krug će se održati 26. studenoga, kada će se birati između dva kandidata koji su osvojili najveći broj glasova u prvom krugu.

Izborima je prethodila dvotjedna kampanja tijekom koje su se kandidati predstavili svoje programe stranačkom članstvu na sučeljavanjima u najvećim gradovima, te pozvali na jedinstvo i prevladavanje podjela u stranci. Redom su ukazivali na nužnost demokratizacije stranke i povratak pravoj socijaldemokraciji. 

Iako je kampanja počela povećanim tenzijama između Orsata Miljenića i Davora Bernardića, koji je Miljenićev stožer prozvao da protiv njega vodi "prljavu kampanju", kasnije su se međusobne prozivke utišale, a kampanja je protekla bez većih polemika. Ponovno je zaiskrilo na zadnjem zagrebačkom sučeljavanju kada je Miljenić prozvao Bernardića za podjele među članstvom i loše vođenje zagrebačkog SDP-a, a Bernardić Miljenića za kratak staž u stranci.  

Na početku kampanje SDP-ov saborski zastupnik Ivan Klarin, iz Miljenićeva stožera, prijavio je Bernardića  Izbornoj komisiji zbog sumnje da je lažirao broj od 10.500 potpisa potpore članova stranke, no regularnost tih potpisa nije istraživana nakon što je  utvrđeno da su svi kandidati ispunili uvjete s više od tisuću potpisa potpore. 

U kampanju je krenulo osam kandidata, no ubrzo je odustao Domagoj Hajduković pozvavši članove stranke da svoj glas daju Davoru Bernardiću.

SDP-ovcima su to drugi unutarstranački izbori ove godine, koje prema Statutu moraju provesti nakon parlamentarnih izbora.

U travnju su se za mjesto čelnika stranke natjecali Zoran Milanović i Zlatko Komadina, izašlo je nešto više od 20 tisuća članova, a Milanović je osvojio natpolovičnu većinu.

No, nakon što je SDP u rujnu ove godine po drugi put zaredom izgubio parlamentarne izbore, Milanović je objavio da se više neće kandidirati za predsjednika stranke te se faktično povukao iz politike.

Facebook komentari

hr Sat Nov 19 2016 08:14:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584814771eea8f9d2e8b4579/80
Foto: Twitter

Predsjednica dobila karte za Trumpovu inauguraciju, ali nije željela ići?

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine navodno je glavna veza pri dogovaranju sastanaka s ljudima bliskim Trumpu

Prašina oko posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović SAD-u još se nije slegla, a sada se javio i američki biznismen koji joj je, kako kaže, bio glavna veza pri dogovaranju sastanaka.

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine, kaže da je iznenađen medijskim izvještavanjem o Kolindinom posjetu, o kojem javnost nije mogla saznati gotovo ništa, ako ne računamo fotografije sa senatorom Marcom Rubiom, potpredsjednikom Atlantskog vijeća Damonom Wilsonom - i njeno javljanje uživo ispred Bijele kuće - prenosi Index

Kako izvještava Balkan Insight, Blackard je objasnio da ga je hrvatski konzul Siniša Grgić u prosincu zamolio da im "pomogne dogovoriti sastanke s ljudima bliskima Donaldu Trumpu". Naime, hrvatski diplomati "nisu imali mnogo kontakata s ljudima bliskima Trumpu pošto nitko nije vjerovao da će dobiti izbore".

Kolinda se susrela "s moćnim tipovima bliskim Trumpu"

- Konzul mi je dao listu ljudi s kojima bi se predsjednica htjela sastati i dogodilo se da su neki od tih ljudi moji bliski prijatelji - rekao je Blackard i dodao: 

- Ljudi s kojima se susrela su moćni tipovi i bliski Trumpu... Uvjeravam vas da nijedan državni poglavar nije imao takvu prednost s novom Trumpovom administracijom - hvali se Blackard.

Blackard je navodno dogovorio Kolindin susret sa senatorom  Rubiom, koji se i sam kandidirao za predsjednika ali je izgubio od Trumpa, i senatorom Ronom Johnsonom, ravnateljem Senatskog povjerenstva za Europu i regionalnu sigurnosnu suradnju.

Sastanak u četiri oka sa Santorumom

- Kolinda je prezentirala odlične komunikacijske vještine. Svi smo mnogo naučili o vašoj zemlji koju nitko od nas nije poznavao. Johnson je čak obećao poseban sastanak (povjerenstva) o Hrvatskoj - tvrdi Blackard, koji je i sam prisustvovao sastancima.

Objasnio je da su na sastancima raspravljali o situaciji u hrvatskom susjedstvu i načinu da se u Hrvatsku privuku poslovi i investicije, "za što su spomenuti političari pokazali zanimanje".

Osim njih, Kolinda je imala sastanak u četiri oka s bivšim senatorom Rickom Santorumom, kazao je Blackard. Santorum se i sam neuspješno kandidirao za predsjednika 2012. i 2016. godine, a Blackard je podržavao njegovu kandidaturu.

Odbila karte za inauguraciju da bi idući posjet bio produktivniji?

Kolinda je čak dobila i karte za jučerašnju Trumpovu inauguraciju, ali je odlučila da neće ići - kako bi njen sljedeći posjet "mogao biti još produktivniji", sad kad je Trump predsjednik, dao je prilično neobično objašnjenje Blackard.

Afera sa Kolindinim, manje-više tajnim posjetom dobila je novu epizodu kad je u medije procurila depeša iz hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu, s imenima ljudi s kojima se susrela i temama sastanaka, a koji se podudaraju s Blackardovim tvrdnjama. Premijer Andrej Plenković čak je najavio i pokretanje istrage zbog curenja depeše, čime je ova priča postala još bizarnija.

Inače, ovaj 59-godišnji izvršni direktor tvrtke za dizajn i razvoj nekretnina Blackard Global prvi put se povezao s Hrvatskom pri posjetu Supetru na Braču u ranim 2000-ima. Upravo on stoji iza poznatog projekta izgradnje replike Supetra u Mckinneyu, Teksas, nazvanom "Adriatica". Čak je dobio i originalno zvono crkve u Supetru od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, s kojim se susreo 2015. godine.

Iza Blackarda je i neuspjeli projekt izgradnje golf-terena u blizini Zadra 2006. godine, a sada surađuje s našim poduzetnikom Vicencom Blagaićem pri gradnji odmarališta s golf-terenom na Pelješcu. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586a0bad1eea8fe0af8b46d6/80
Foto: Pixabay

Novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine: Ministar zdravstva smatra da je pravilnik pravičan, ali ne i idealan

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu

Na snagu je stupio novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva, s kompromisnim rješenjem po kojem su liječnici obvezni nakon završene specijalizacije vratiti se raditi u zdravstvenu ustanovu koja im je financirala specijalističko usavršavanje, ali i otići iz ustanove uz manju odštetu u slučaju ranijeg prekida ugovora, koje neće morati sami plaćati.

Izmijenjeni Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine propisuje obvezu da se liječnik mora vratiti na rad u ustanovu koja je financirala njegovu plaću dok je bio na specijalizaciji, ali da ta obveza rada ne može biti dulja od vremena trajanja specijalizacije.

U slučaju ranijeg raskida ugovora o radu, za koje će liječnik morati dobiti i odobrenje Ministarstva zdravstva, bolnica ili dom zdravlja u koju liječnik prelazi morat će platiti odštetu ustanovi iz koje prelazi, pri čemu maksimalni iznos odštete za godine provedene na specijalizaciji iznosi 30.000 eura. 

Liječnik će iznos odštete morati platiti sam ako ugovor raskine zbog prelaska u privatnu ustanovu ili zbog odlaska na rad u inozemstvo.

Ministar Kujundžić: Novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan

Ministar zdravstva Milan Kujundžić smatra da je novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan. Ocijenio je kako pravilnik ne sputava mlade liječnike u razvoju karijere, pa i u odlasku, a s druge strane daje određenu sigurnost županijama, kao vlasnicima zdravstvenih ustanova na svom području, da će kroz odštetu moći pokriti financijski i ljudski deficit.

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu.

Kritičari pravilnika tvrdili su kako su na taj način mnoge manje bolnice dovedene u opasnost da ostanu bez liječnika, dok su se specijalizanti žalili da su bili izloženi lihvarskim ugovorima, koji su trajali duže od vremena provedenog na specijalizaciji, a za raniji raskid ugovora morali plaćati i do 1,2 milijuna kuna odštete.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847da411eea8fe62b8b4585/80
Foto: Facebook

Grmoja: Bulj je čovjek koji ima stav, dok su drugi krali on je istresao VBR na četnike

Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je
Nikola Grmoja, saborski zastupnik MOST-a stao je u obranu svog kolege Mira Bulja putem Facebook profila napisavši kako "hrabro ustaje u borni za nacionalne interese". 

- Dok su neki potkradali javne tvrtke, Miro Bulj je uzeo VBR i istresao cijelo punjenje na četnike na Opsjenjaku i više nikad nisu mogli ugroziti branu Peruča. I danas, kad hrabro ustaje u borbi za nacionalne interese nekima to smeta - napisao je Grmoja.

Zatim se nadovezao drugom objavom: 

- Miro Bulj nije glumac. To je čovjek koji ima svoj stav. Za razliku od svih onih koji su šutjeli i kimali glavom na mnoge nepravilnosti i propuste u našoj političkoj povijesti. Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je. 


Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588339241eea8f91148b4647/80
Foto: Hrvatska pošta

Bjeloglavi sup na markama Hrvatske pošte

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana

Hrvatska pošta, u suradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (World Wildlife Fund – WWF), izdat će četiri prigodne poštanske marke s motivom bjeloglavog supa u različitim pozama, a ta će serija poštanskih maraka u optjecaj biti puštena u ponedjeljak, 23. siječnja.

Autor ovog prigodnog izdanja je Borut Benčina, akademski slikar grafičar iz Zagreba, a autor fotografije je Hrvoje Grgić, fotograf iz Zagreba, izvijestili su iz Hrvatske pošte.

Naklada serije Bjeloglavi sup iznosi 200 000 primjeraka po motivu.

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) spada u ptice grabljivice iako se hrani strvinom i gotovo nikada ne napada živi plijen. Važna je karika ekosustava, jer čisti prirodu i tako sprječava širenje zaraza. Jedna je od najfascinantnijih i najvećih ptica koje lete, raspona krila do 2,80 m i težine do 14 kg. U letu gotovo ne maše krilima, već jedri na zračnim strujama, ponekad brzinom većom od 160 km/h. Bjeloglavi sup leti na jako velikim visinama.

Pred stotinjak godina bjeloglavi supovi naseljavali su većinu Hrvatske, a danas su preživjeli samo na Kvarneru, gdje se gnijezde na okomitim stijenama. Kad prvi otkrije strvinu, bjeloglavi sup počinje kružiti, što je znak ostalima da mu se pridruže. Već u listopadu započinju svadbeni letovi, krilo tik uz krilo. Ženka u siječnju polaže jedno jaje u gnijezdo na litici. Mali se sup izvali nakon 52 do 54 dana tijekom kojih se i mužjak i ženka smjenjuju u inkubaciji. Na prvi let mladi se sup ohrabri nakon gotovo četiri mjeseca, a zatim je još jedan do dva mjeseca ovisan o roditeljima, koje prati u potrazi za hranom. Nakon osamostaljenja napušta matičnu koloniju. S navršenih pet godina života supovi koji prežive nedaće dalekih lutanja vraćaju se na Kvarner, pronalaze partnera i s njim trajno ostaju živjeti na kvarnerskim otocima.

Bjeloglavi sup je ugrožena, strogo zaštićena vrsta. U nas ih je preostalo manje od 100 parova. U prirodi bjeloglavi supovi žive do 30 godina, a u zatočeništvu su, u dobrim uvjetima, neki doživjeli 60 godina. U Hrvatskoj zaštitu supova provodi udruga Grifon u suradnji s Ornitološkom postajom Rijeka, HAZU.

Prigodni žig prvog dana bit će u uporabi 23. i 24. siječnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja poštanskih maraka mogu se kupiti i putem internetske trgovine Hrvatske pošte www.epostshop.hr

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 11:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .