Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536441a0179942ca6f9c90d6/80
Foto: Joško Dadić / Dalmacija News

Vlada: Prikupljen dovoljan broj potpisa za referendum o ćirilici

Vlada je izvješće uputila Hrvatskom saboru koji treba odlučiti hoće li Ustavnome sudu podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti referendumskog pitanja ili će odrediti datum referenduma
Građanska inicijativa "Stožer za obranu hrvatskog Vukovara" prikupila je dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o dvojezičnosti, pokazuje izvješće koje je Vlada danas uputila Hrvatskom saboru koji treba odlučiti hoće li Ustavnome sudu podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti referendumskog pitanja ili će odrediti datum referenduma.

Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača za raspisivanje referenduma u javnosti poznatijeg kao "referendum o ćirilici" na sjednici Vlade podnio je ministar uprave Arsen Bauk čije je ministarstvo, zajedno s Državnim zavodom za statistiku (DZS) bilo zaduženo za provjeru potpisa.

DZS je, kazao je Bauk, utvrdio da je prikupljeno više od 526.549 pravovaljanih potpisa, što zadovoljava zakonski kriterij od potrebnih 10 posto od ukupnog broja birača.

Bauk je naveo kako je u 19 kutija bilo zaprimljeno 7.459 potpisnih knjiga u kojima je bilo ukupno 598.780 potpisa.

DZS je utvrdio da je slučajni uzorak od 500 potpisnih knjiga dovoljan da se metodološki precizno procijeni ukupan broj ispravnih i neispravnih potpisa. Tako je na 40.118 potpisa utvrđeno da je 38.615 ispravno, a 1.503 neispravno.

Upoređivalo se ime i prezime i OIB ili matični broj na potpisnom listu, pri čemu se ispravnim smatrao onaj potpis kod kojeg su se ta dva podatka poklapala, objasnio je Bauk.

"Temeljem rezultata provjere uzorka, DZS je ocijenio da je u ukupnoj populaciji od 598.780 potpisa ima 576.388 vjerodostojnih potpisa. Isto tako, uz pouzdanost od 99 posto procijenio je da vjerodostojnih potpisa ima više od 526.549, što zadovoljava potreban zakonski uvjet od 10 posto ukupnog potpisa birača", kazao je Bauk.

Dodao je kako nije bilo moguće utvrditi jesu li potpisi prikupljani na propisanim mjestima jer na potpisnim knjigama nema bilješke o tome gdje su potpisi prikupljani.

hr Thu Jul 03 2014 11:59:59 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db03a1129111cf6c38b4598/80
Foto: FB

Prije šest godina u prometnoj nesreći tragično je stradala Dolores Lambaša

Šibenska glumica Dolores Lambaša na današnji dan prije točno šest godina stradala je u prometnoj nesreći.

Automobil kojim je upravljao njezin kolega Stojan Matavulj sletio je s autoceste, a glumica je hitno prevezena u bolnicu u Slavonskom Brodu gdje je nakon nekoliko sati umrla.

Matavulj, koji je iz nesreće izašao s lakšim ozljedama, osuđen je nepravomoćno na uvjetnu zatvorsku kaznu od devet mjeseci uz rok kušnje od dvije godine, piše ŠibenikIN

Dolores Lambaša rođena je u Šibeniku 1981. godine gdje je završila Jezičnu gimnaziju Antuna Vrančića i Glazbenu školu Ivana Lukačića u kojoj je pohađala satove glasovira, gitare, solo pjevanja, povijesti glazbe i dirigiranja. U Zagrebu je završila prvu godinu studija kroatologije i povijesti, a apsolvirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti.

Ostvarila je uloge u nizu televizijskih sapunica, kao što su 'Odmori se, zaslužio si', 'Dobre namjere', 'Zauvijek susjedi' i 'Zakon ljubavi'. Dolores je svoju posljednju ulogu odradila u televizijskoj sapunici 'Ruža vjetrova' u kojoj je glumila Tamaru Marin, a kolega u seriji bio joj je Matavulj.

Dolores Lambaša sahranjena je u rodnom Šibeniku. 

hr Wed Oct 23 2019 13:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Hoće li učenici zbog štrajka nastavu nadoknađivati vikendima i praznicima?

Ako se štrajk nastavnika nastavi, zasigurno će se morati odrađivati praznicima ili subotama, rekao je za Index Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod.

Stipić tumači da je to nešto što zna iz dosadašnje štrajkaške prakse.

Postoji samo nekoliko rješenja

"Meni je ovo već 14. štrajk i nastava se u principu uvijek nadoknađivala, osim u onima koji su trajali vrlo kratko", rekao je Stipić.

"Ovo nije najduži štrajk. Daleko od toga. Najduži je bio 1994. godine i trajao je tri tjedna i jedan dan u srednjim školama. Mi smo još jako daleko od toga. No kalendar školske godine definiran je unaprijed. On je sastavni dio kurikula škole koji je donio školski odbor. Tu je u principu sve zadano. No sila zakon mijenja. Tako štrajk znači da ako se želi ispoštovati zakon, a to je 170 nastavnih radnih dana, to znači da će se morati nadoknađivati. To se može na nekoliko načina. 

Mi smo za sada na granici budući da su za sada sve škole štrajkale samo po tri dana. Prostor za nadoknadu toga uglavnom postoji u rezervi škola. Ne nužno u svim školama. To ovisi o tome što su škole ugradile u svoje kurikule. No svi dani štrajka koji idu od ovog tjedna nadalje, morat će se nadoknađivati. Na koji način će se to raditi, to je pitanje. Može se mijenjati kalendar školske godine koji donosi Ministarstvo, a u njemu su kroz zakonske akte određeni proljetni, jesenski i zimski praznici. To se sigurno može skraćivati, što je jedna varijanta. 

Druga varijanta je da se propušteno nadoknađuje subotama. Glavnina škola u Hrvatskoj nema nastavu subotama. Stoga će se većina vjerojatno odlučiti za rad subotama. Tu ne postoji prostor izvan toga. Nešto malo ima ga još u srednjim školama za famozne preraspodjele kada u drugoj polovici svibnja odu maturanti pa ostane mjesec dana za navlačenje nadoknada. Ne treba biti posebno vidovit - tu je jasno da će se nadoknade odvijati na jedan od ta tri načina. Sve ovisi o tome koliko će se štrajk još odužiti", tumači Stipić.

Prednost rotacijskog štrajka

Stipić ističe da je prednost rotacijskog štrajka u kojem jedan dan štrajka dio škola, drugi dan drugi dio, a treći dan treći, to što se vlasti i javnost drže u napetosti i svijesti o problemu, a da se pritom manje gubi od nastave.

"Mi bismo bili u velikom problemu da su do danas u Hrvatskoj sve osnovne i srednje škole već 10. dan u štrajku. To bi bio veliki problem", govori za Index čelnik Preporoda.

Cijeli članak pročitajte OVDJE

hr Wed Oct 23 2019 12:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db01e5029111c68c28b45f1/80
Foto: FB/Prometne zgode i nezgode

Za dlaku izbjegnut sudar zbog pretjecanja u Žrnovnici

Opasno pretjecnje..
Na Facebook stranici Prometne zgode i nezgode objavljen je video koji prikazuje za dlaku izbjegnut sudar u Žrnovnici.

Naime, vozač kamiona pretjecao je preko pune crte, a onda je iz suprotnog smjera dolazio automobil i za dlaku je izbjegnut sudar.

POGLEDAJTE VIDEO:


hr Wed Oct 23 2019 11:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db01a7129111c58c28b45f9/80
Foto: Jakov Teklić i Google Maps/solin.hr

Rekonstruira se Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Solinu i gradi se dječji vrtić u Svetom Kaju

Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Svetom Kaju uskoro će proslaviti jubilarnih 50 godina rada, a zastarjela infrastrukturno više ne udovoljava potrebama za adekvatnim osnovnoškolskim obrazovanjem

Sklopljen je Ugovor o međusobnim pravima i obvezama izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju Osnovne škole Vjekoslava Paraća i izgradnju dječjeg vrtića, između Splitsko dalmatinske županije, Grada Solina i OŠ Vjekoslava Paraća. Procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije – idejnog rješenje objekata i okolnih prometnica te idejnog projekta za lokacijsku dozvolu je 200.000,00 kn uvećan za iznos PDV-a. Županija preuzima obvezu sufinanciranja i izrade projektne dokumentacije odnosno u iznosu od 72%, a 28% Grad Solin.

Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Svetom Kaju uskoro će proslaviti jubilarnih 50 godina rada, a zastarjela infrastrukturno više ne udovoljava potrebama za adekvatnim osnovnoškolskim obrazovanjem, stoji na stranicama Grada

Područje Mjesnog odbora Sveti Kajo godinama bilježi populacijski rast i s obzirom na sve veći broj učenika, izazov je posljednjih godina zadovoljiti potrebe upisa djece te je školi nužna rekonstrukcija.
Kao što je nužna rekonstrukcija škole, nužan je i izgradnja još jednog objekta za potrebe predškolskog odgoja u ovom solinskom mjesnom odboru. Zahvat izgradnje dječjeg vrtića i dogradnje, odnosno rekonstrukcije, škole moraju se sagledati istovremeno kako bi budući planirani sadržaji bili kompatibilni.

U sklopu rekonstrukcije i dogradnje osnovne škole planira se rušenje postojeće sportske dvorane te dogradnja škole. Naime, izgradit će se nova dvorana s vanjskim igralištem, riječ je o izgradnji nove dvodijelne školske dvorane te izgradnji dviju učionica razredne nastave i četiri kabineta, kao i četiri učionice predmetne nastave, novoj knjižnici, arhivu škole, spremištu, blagovaonici, prostoru za više namjena. Ukupno oko 875 metara kvadratnih novog školskog prostora.


Glede izgradnje novog dječjeg vrtića, izgradit će se dvije jedinice za djecu vrtićke dobi i jednoj jedinici za djecu jaslične dobi i jednoj jedinici za djecu sa teškoćama u razvoju. Vrtićki objekt bi sadržavao i i prostor za kuhinju, kabinet, spremište.
No, rekonstrukcija i dogradnja osnovne škole i dječjeg vrtića mora se sagledati i kroz novo prometno rješenje, koje bi se rješavalo oko škole i budućeg vrtića.

Grad Solin je već raspisao poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije za analizu dječjeg vrtića i proširenje škole u Svetom Kaju te je za izvođača izabrana tvrtka Roterm d.o.o. Split.

Uz samu rekonstrukciju osnovne škole i izgradnju dječjeg vrtića na ovom području nužna je i prilazna prometna infrastrukturna rekonstrukcija. Sve prilazne ulice su uske i u vrlo lošem stanju s aspekta sigurnosti pješaka. Grad je izradio projektnu dokumentaciju za ove prometnice koje uvažavaju potrebu izgradnje nogostupa kojim bi budući učenici sigurnije prolazili do škole. Riječ je o prilaznim prometnicama Ulici sv. Nikole i Ulici Dudini. U tijeku je postupak evidentiranja nerazvrstane ceste Ulice Dudini. Glede Ulice Dudini izrađen je idejni projekt za lokacijsku dozvolu, ulica bi se proširila i novim projektom širina prometnice bi iznosila pet i pol metara u dužini 125 metara, a samom dužinom uz prometnicu izradio bi se i nogostup u širini jedan i pol metara.

Za Ulicu Sv. Nikola Grad Solin je osigurao sredstva u proračunu te je ishodio lokacijsku dozvolu, ali nije pravomoćna zbog žalbe stranke u postupku. Navedena ulica će se proširiti od crkve sv. Anastazija do križanja s Ulicom Dudini čim se dobiju dozvole za gradnju. Šrina prometnice bi iznosila pet i pol metara, a sa strane bi bio izveden nogostup u širini jedan i pol metar. Moramo napomenuti, da sredstva nisu nikada bila problem već dugotrajno rješavanje žalbi i imovinsko - pravnih odnosa, piše Solin.hr

hr Wed Oct 23 2019 11:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .