Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4a6ba7b9e03e523f8b459a/80

Psihoterapetkinja otkriva tajnu: Kako ostvariti novogodišnje odluke?

Visoka motivacija i osobni smisao ključ su ostvarivanja novogodišnjih odluka. Kako doći do njih i imati uspješnu nadolazeću godinu otkriva nam Marija Posavec, dr.med., psihoterapeut iz Udruge za realitetnu terapiju RH.
Zašto osobe uvijek planiraju 'nove početke' ponedjeljkom ili 1. siječnja? Koliko je to učinkovito i o čemu ovisi ispunjenje tih odluka? Pomažu li ti novi počeci promjeni stanja uma ili se ono mora dogoditi unutar osobe bez obzira na doba godine? 

Od ponedjeljka idem na dijetu, poslije rođendana počinjem vježbati, s početkom drugog polugodišta počinjem učiti…Promjene koje želimo napraviti u životu često planiramo s vremenskim odrednicama koje i same percipiramo kao početak nečeg novog, kao novu priliku. Nova godina upravo zato mnogima zvuči obećavajuće, kao da ono što je bilo u prethodnoj tamo i ostaje i počinjemo sve iz početka., piše zdrava krava


Nova godina, novi ja. No vrijeme, dan u tjednu, doba godine, tek su izvanjski faktori kojima mi sami dajemo značaj. Odgađajući promjenu sada i ovdje zapravo dajemo sebi vremena da se pripremimo na drugačijeg sebe, isplaniramo kako će izgledati ta promjena, smislimo načine kojima bi mogli ostvariti cilj... Kupujemo sebi vrijeme. To je sasvim razumljivo. Živimo po ustaljenim obrascima kako najbolje znamo i umijemo, pa nije čudno da nam za neki životni novitet treba malo vremena za pripremu. Ukoliko vrijeme iskoristimo da se dobro informiramo koji su načini prehrane zdravi a vode redukciji tjelesne mase, ili pronađemo teretanu u kojoj se ugodno osjećamo i nije nam predaleko od kuće da odustanemo od vježbanja s prvom kišom, ili konzultiramo neku stručnu osobu o tehnikama učenja, onda smo dobro odlučili kad smo si zadali rok za promjenu u budućnosti.

Vezivanje promjene uz neku vremensku odrednicu ima i još jednu namjenu. Potajno se nadamo da će okolnosti za nas tada biti lakše. Moguće je da će biti lakše, no uvijek postoji rizik da će nam okruženje biti otežavajuće u odnosu na trenutnu situaciju. Očekujući da će nas okolnosti same dovesti do promjene, poput kakvog čuda, zapravo nije realno. Nećemo odlučiti jesti više povrća samo zato jer se u blizini otvorila nova voćarna. To će za one koji su odlučili uvesti zdraviju prehranu biti olakotna okolnost, ali promjenu će učiniti oni sami, a ne blizina voćarne.

 Što je potrebno za istinsku motivaciju za neku veliku promjenu? Može li se osoba nekim vanjskim faktorima (vježbanjem, čitanjem, kreativnim izražavanjem i sl.) motivirati na neku veću životnu promjenu? U informacijama kojima smo obasipani iz okoline pronalazimo smisao za sebe. Ipak, samo nešto čuti, pročitati, svjedočiti tuđem iskustvu, svakome od nas nije dovoljno za vlastitu promjenu sve dok te vanjske faktore ne obojimo vlastitim smislom, vrijednošću za sebe. Upravo je taj osobni smisao korijen motivacije za promjene koje činimo.

 Svaki pušač jako dobro zna da mu pušenje šteti zdravlju, no prestaje pušiti kad je visoko motiviran bilo da smisao pronalazi u u očuvanju zdravlja, financijskoj uštedi, zaštiti svoje okoline od izlaganja duhanskom dimu… Kako pronaći tu motivaciju u sebi? Ponekad isprobavajući razne načine da dođemo do zadanog cilja. Nema za nas bolje informacije od vlastitog iskustva, što nam je bilo korisno, a što je za odbaciti. Pušači najčešće imaju nekoliko neuspjelih pokušaja prestanka prije nego konačno uspiju zauvijek baciti cigaretu. Iz svakog pokušaja bolje razumiju gdje su pogriješili, pa su sposobniji u sljedećem pokušaju. Motivaciju treba aktivno tražiti. Tako će promjena koju smo zamislili biti potpuna i dugotrajna.

Postavljaju li si ljudi prevelike ciljeve za ispuniti? Treba li krenuti manjim koracima prema nečemu velikom? Kako si osoba može to psihički predočiti i isplanirati?  Vrlo često smo nerealni u svojim očekivanjima. Imamo velika očekivanja od drugih, a najveća od sebe samih. Želimo sve ili ništa. Vrlo smo samokritični. Rijetko sami sebe pohvalimo pred ogledalom, ali se bez problema kritiziramo. Ponekad imamo ideje da bi nešto za nas bilo dobro, no kad to ostvarimo razočarani smo. Često cijeli život maštamo da bi nas nešto jako usrećilo, no na pitanje “od kud nam ideja da u tom leži naše zadovoljstvo” nemamo odgovor., piše zdrava krava

Više pročitajte OVDJE

Facebook komentari

hr Mon Jan 01 2018 18:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60eba1b9e03eb74b8b474b/80
Foto: Pixabay

Hrana iz konzerve: Što kupovati, a što izbjegavati?

Ovo su tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor

Konzervirane hrane uglavnom se ne bismo trebali bojati, jer je dobra pomoć kad želimo brz i zdrav obrok, čak i ako znamo da se u konzervama obično krije malo veća količina soli. - piše Index

No taj se problem relativno lako ublaži ako ćete namirnice iz konzerve prije konzumacije isprati u tekućoj vodi.

Tako ćete isprati dobar dio dodanih soli i moći uživati u zdravim zalogajima, no to ipak ne znači da je baš sve iz konzerve dobro.

Što kupovati konzervirano, a što je ipak bolje birati svježe ili smrznuto, odgonetnula je nutricionistica Keri Gans koja je odabrala tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor.

Najbolje:

Grahorice

Nema razloga da ne uživate u grahu i ostalim grahoricama iz konzerve jer su jednako bogate dobrim nutrijentima kao da ste ih i sami pripremali. Jedino što morate pripaziti je količina soli pa je dobro da prije kupnje obratite pozornost na deklaraciju ili se najjednostavnije osigurate od svega tako što ćete sadržaj konzerve dobro isprati vodom.

Povrće

Iako će mnogi radije odabrati smrznuto ili svježe povrće, nećete pogriješiti ako kupite povrće iz konzerve te s njim postupite kao s grahoricama. Što god se nalazi u konzervi može se lako isprati od dodanih soli te od toga brzo spraviti zdrav obrok. Ono ima i dodatnu prednost, jer se neće tako brzo osušiti ili pokvariti ako nećete iskoristiti odmah sve.

Riba 

Osim što je dostupnija, riba u konzervi često je jeftinija od svježe, a odličan je izvor esencijalnih nutrijenata i masnih kiselina, posebno Omega 3.

Ako nemate mogućnost nabavke svježe, zdrave ribe, ne bojte se one iz konzerve. Što god odabrali - tunu, losos ili sardine - bit će to dobar dodatak zdravoj prehrani koja mora uključivati dovoljnu količinu ribe.

Što izbjegavati:

Juhe

Namirnice iz konzerve koje nije moguće isprati najbolje je izbjegavati, jer sadrže previše štetne soli.

Tjestenina i umaci

Gotovi proizvodi na bazi tjestenine kao i gotovi umaci puni su soli i dodataka koje biste trebali maksimalno izbjegavati.

Na koncu, svaka je tjestenina relativno brzo kuhana, kao i jednostavni umaci od povrća, što je svakako puno zdraviji izbor od već gotovog obroka.

Voće

S obzirom na to da danas ipak imamo relativno širok izbor voća tijekom cijele godine, doista biste trebali izbjegavati ono iz konzerve. Uostalom, ako već nemate svježe voće, radije kupite smrznuto čiji su vitamini i minerali očuvani smrzavanjem, a ne gomilom šećera kao što je slučaj s voćem iz konzerve. - piše Index

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .