Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4a6ba7b9e03e523f8b459a/80

Psihoterapetkinja otkriva tajnu: Kako ostvariti novogodišnje odluke?

Visoka motivacija i osobni smisao ključ su ostvarivanja novogodišnjih odluka. Kako doći do njih i imati uspješnu nadolazeću godinu otkriva nam Marija Posavec, dr.med., psihoterapeut iz Udruge za realitetnu terapiju RH.
Zašto osobe uvijek planiraju 'nove početke' ponedjeljkom ili 1. siječnja? Koliko je to učinkovito i o čemu ovisi ispunjenje tih odluka? Pomažu li ti novi počeci promjeni stanja uma ili se ono mora dogoditi unutar osobe bez obzira na doba godine? 

Od ponedjeljka idem na dijetu, poslije rođendana počinjem vježbati, s početkom drugog polugodišta počinjem učiti…Promjene koje želimo napraviti u životu često planiramo s vremenskim odrednicama koje i same percipiramo kao početak nečeg novog, kao novu priliku. Nova godina upravo zato mnogima zvuči obećavajuće, kao da ono što je bilo u prethodnoj tamo i ostaje i počinjemo sve iz početka., piše zdrava krava


Nova godina, novi ja. No vrijeme, dan u tjednu, doba godine, tek su izvanjski faktori kojima mi sami dajemo značaj. Odgađajući promjenu sada i ovdje zapravo dajemo sebi vremena da se pripremimo na drugačijeg sebe, isplaniramo kako će izgledati ta promjena, smislimo načine kojima bi mogli ostvariti cilj... Kupujemo sebi vrijeme. To je sasvim razumljivo. Živimo po ustaljenim obrascima kako najbolje znamo i umijemo, pa nije čudno da nam za neki životni novitet treba malo vremena za pripremu. Ukoliko vrijeme iskoristimo da se dobro informiramo koji su načini prehrane zdravi a vode redukciji tjelesne mase, ili pronađemo teretanu u kojoj se ugodno osjećamo i nije nam predaleko od kuće da odustanemo od vježbanja s prvom kišom, ili konzultiramo neku stručnu osobu o tehnikama učenja, onda smo dobro odlučili kad smo si zadali rok za promjenu u budućnosti.

Vezivanje promjene uz neku vremensku odrednicu ima i još jednu namjenu. Potajno se nadamo da će okolnosti za nas tada biti lakše. Moguće je da će biti lakše, no uvijek postoji rizik da će nam okruženje biti otežavajuće u odnosu na trenutnu situaciju. Očekujući da će nas okolnosti same dovesti do promjene, poput kakvog čuda, zapravo nije realno. Nećemo odlučiti jesti više povrća samo zato jer se u blizini otvorila nova voćarna. To će za one koji su odlučili uvesti zdraviju prehranu biti olakotna okolnost, ali promjenu će učiniti oni sami, a ne blizina voćarne.

 Što je potrebno za istinsku motivaciju za neku veliku promjenu? Može li se osoba nekim vanjskim faktorima (vježbanjem, čitanjem, kreativnim izražavanjem i sl.) motivirati na neku veću životnu promjenu? U informacijama kojima smo obasipani iz okoline pronalazimo smisao za sebe. Ipak, samo nešto čuti, pročitati, svjedočiti tuđem iskustvu, svakome od nas nije dovoljno za vlastitu promjenu sve dok te vanjske faktore ne obojimo vlastitim smislom, vrijednošću za sebe. Upravo je taj osobni smisao korijen motivacije za promjene koje činimo.

 Svaki pušač jako dobro zna da mu pušenje šteti zdravlju, no prestaje pušiti kad je visoko motiviran bilo da smisao pronalazi u u očuvanju zdravlja, financijskoj uštedi, zaštiti svoje okoline od izlaganja duhanskom dimu… Kako pronaći tu motivaciju u sebi? Ponekad isprobavajući razne načine da dođemo do zadanog cilja. Nema za nas bolje informacije od vlastitog iskustva, što nam je bilo korisno, a što je za odbaciti. Pušači najčešće imaju nekoliko neuspjelih pokušaja prestanka prije nego konačno uspiju zauvijek baciti cigaretu. Iz svakog pokušaja bolje razumiju gdje su pogriješili, pa su sposobniji u sljedećem pokušaju. Motivaciju treba aktivno tražiti. Tako će promjena koju smo zamislili biti potpuna i dugotrajna.

Postavljaju li si ljudi prevelike ciljeve za ispuniti? Treba li krenuti manjim koracima prema nečemu velikom? Kako si osoba može to psihički predočiti i isplanirati?  Vrlo često smo nerealni u svojim očekivanjima. Imamo velika očekivanja od drugih, a najveća od sebe samih. Želimo sve ili ništa. Vrlo smo samokritični. Rijetko sami sebe pohvalimo pred ogledalom, ali se bez problema kritiziramo. Ponekad imamo ideje da bi nešto za nas bilo dobro, no kad to ostvarimo razočarani smo. Često cijeli život maštamo da bi nas nešto jako usrećilo, no na pitanje “od kud nam ideja da u tom leži naše zadovoljstvo” nemamo odgovor., piše zdrava krava

Više pročitajte OVDJE

hr Mon Jan 01 2018 18:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1e80fe2af47fa1238b4733/80

Evo koje namirnice potiču probavu, a koje joj štete

U teoriji, naš organizam bi trebao probaviti bilo koju vrstu hrane koju pojedemo. No, promjene u proizvodnji i pripremi hrane, kao i sjedilački način života znači da naš trbuh ne reagira dobro u svim situacijama. Pogledaj vodič kroz prehranu i provjeri što je dobro, a što škodi tvojoj probavi.

Namirnice koje mogu biti loše za probavu


Čili paprike - čili može nadražiti jednjak i dovesti do žgaravice, što može biti problem kod onih koji pate od sindroma iritabilnog crijeva ili od kronične žgaravice, piše Zdrava krava.

Mlijeko - kalcij je neophodan u prehrani i najlakše ćeš do njega doći konzumirajući mliječne proizvode, poput mlijeka ili sira. No, ako ne podnosiš laktozu, može uzrokovati dijareju, plinove, nadutost i grčeve. Netolerancija na laktozu je čest problem, a događa se kada ljudi nemaju dovoljno laktaze, enzima koji razgrađuje laktozu (šećer koji se nalazi u mlijeku). Celijakija, Kronova bolest i kemoterapija mogu oštetiti crijeva, što također dovodi do nepodnošenja laktoze.

Alkohol - opušta tijelo, ali i sfinkter jednjaka. To može dovesti do kiseline i žgaravice. Također može dovesti do upale sluznice želuca, ometati određene enzime i spriječiti apsorpciju hranjivih tvari. Previše alkohola izaziva proljev i grčeve. Zašto alkohol ne bi trebali piti navečer

Bobice i sjemenke - bobičasto voće i sjemenke su dobri za zdravlje, ali namirnice sa sitnim sjemenkama mogu biti problem za osobe s divertikulitisom (kada na debelom crijevu nastaju male vrećice crijevne sluznice). Teorija je da sjemenke ometaju vrećice i predstavljaju rizik od zaraze. To nije dokazano, no ako otkriješ da ti sjemenke (npr. Suncokreta ili bundeve) iritiraju crijeva, drži se podalje od njih.

Čokolada - studija je pokazala da čokolada može biti problem za one sa sindromom iritabilnog crijeva ili kronične opstipacije. No nije problem sama čokolada, nego mlijeko, često sadržano u čokoladnim slasticama. Također i kofein, koji izaziva grčeve, nadutost i proljev.

Kava, čaj i bezalkoholna pića - ne samo da pretjerano opuštaju sfinkter jednjaka, nego mogu djelovati kao diuretik, što vodi do proljeva i grčeva.

Kukuruz - bogat je vlaknima, ali sadrži i celulozu, tip vlakana koji ljudi teško probavljaju jer im nedostaje potreban enzim. Ako kukuruz dobro prožvačeš, vjerojatno ćeš ga lako probaviti. No ako ga progutaš bez dovoljno žvakanja, može izazvati plinove i bolove u trbuhu.

Najbolja hrana za probavu


Jogurt - u crijevima se nalaze milijuni bakterija koje pomažu kod probave, a jogurt sadrži neke vrste dobrih bakterija.

Kupus - kupus poboljšava rast zdravih bakterija u debelom crijevu. Također eliminira toksine iz crijeva i potiče redovite stolice. Kiseli kupus je dobar baš iz istog razloga.

Đumbir - ovaj začin se već tisućama godina koristi kao prirodni lijek za ublažavanje mučnine, protiv povraćanja, plinova, gubitka apetita itd. No, najbolje je konzumirati ga umjereno, jer ti se velike količine mogu obiti o glavu. Više od dva do četiri grama dnevno mogu izazvati žgaravicu.

Nemasno meso i riba - ako jedeš meso, biraj piletinu, ribu i ostalo nemasno meso, jer ćeš ga probaviti lakše od sočnog odreska. Nemasno meso i riba također nisu povezani s povećanim rizikom od raka debelog crijeva poput masnog crvenog mesa.

Cjelovite žitarice - poput cjelovitog pšeničnog kruha, zobi i smeđe riže, dobar su izvor vlakana, što pomaže u probavi. Vlakna također daju dulji osjećaj sitosti i smanjuju kolesterol, ali mogu uzrokovati plinove, nadutost i druge probleme kod ljudi koji naglo povećaju njihov unos - zato ih je potrebno polako povećavati u prehrani.

Banane - normaliziraju rad crijeva, pogotovo, ako imaš proljev. Osim toga, vraćaju organizmu izgubljene elektrolite i kalij.


hr Fri Jul 20 2018 17:27:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af1c4bf2af47ff6b88b45ac/80

Što samo dva jaja dnevno mogu učiniti vašem tijelu

Rezultati nedavnih istraživanja ukazuju na mnoge dobrobiti za ljudski organizam. I zato - jaja na stol!
Štite mozak

Fosfolipidi, koji osiguravaju normalnu komunikaciju stanica mozga, sastoje se od kolina. Dokazano je da je ovaj vitamin najvažniji građevinski materijal mozga. Ako jedete dva jaja dnevno, vaše tijelo prima dovoljno hranjivih tvari. Nedostatak kolina naime dovodi do slabijeg pamćenja, piše portal Živim

 

Čuvaju vid

Nova istraživanja pokazala su da su kokošja jaja bogata luteinom. Ova tvar je odgovorna za jasan i oštar vid, a njegov nedostatak dovodi do slabijeg vida.

 

Vitamin D pomaže apsorbirati kalcij

Žličica ribljeg ulja i jedno jaje imaju podjednake količine vitamina D, a ovaj vitamin jača kosti i zube.

 

Vitamini B kompleksa štite kožu, mozak, kosu i jetra

Biotin, vitamin B12, i probavljivi hranjivi proteini doprinose jačanju kose i kože. Fosfolipidi koji se nalaze u kokošjim jajima potiču uklanjanje toksina iz jetre.

 

Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti

Unatoč prethodnim mišljenjima, nova istraživanja pokazala su da je kolesterol iz jaja uravnotežen fosfatidima, tako da nije štetan za naše zdravlje. Jaja također sadrže omega-3 kiseline koje smanjuju razinu triglicerida, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

 

Pomažu kod mršavljenja

Američki znanstvenici došli su do zaključka da ćete, ako kombinirate niskokaloričnu dijetu i kokošja jaja za doručak, gubiti težinu dva puta brže. Ovaj doručak će vas zasiti i omogućiti da smanjite unos hrane tijekom dana.

 

Smanjuju rizik od raka

Kolin, koji je neophodan za mozak, također smanjuje rizik od raka. Prema rezultatima istraživanja, za žene čija je dnevna prehrana u adolescenciji uključivala jaja, rizik od razvoja raka dojke smanjio se za 18 posto.

 

Usporavaju starenje

Ovo je vidljivo iz istraživanja koje su proveli nizozemski znanstvenici. Kod 87 posto žena u dobi između 35 do 40 godina nestale su pigmentacijske mrlje, a koža je postala zategnutija. Kod muškaraca su se bore oko očiju znatno smanjile.

hr Fri Jul 20 2018 17:15:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b51fa01cb557a2c318b47c3/80

CIKORIJA Biljka koja čisti organizam, štiti od bolesti jetre i bubrega i pomaže kod anksioznih stanja

Ova vrlo dragocjena i ljekovita biljka stoljećima se koristila kao nadomjestak za kavu, a danas koristimo kultiviranu cikoriju kojoj je korijen sočniji i veći od samonikle cikorije. Kava na bazi cikorije smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Cichorium intybus

Drugi naziv: vodopija, konjogriz, radić...

Biljka raste svugdje, pokraj puteva, na njivama, travnjacima. Spada u zeljaste biljke, razgranjene stabljike, obrasle čvrstim dlačicama, visine do 1,5 m. Prizemni listovi formiraju rozetu. Listovi stabljike su kraći, bez peteljke, kopljasti. Korijen je čvrst, vretenast, tamne boje, na presjeku bijel. Cvjetovi su prekrasne plave boje. Cvjeta od sedmog do devetog mjeseca.

LJEKOVITE TVARI: inulin, fruktoza, glikozid intubin, treslovine, glikozid cihorin,vitamin C, provitamin A, minerali poput magnezija, kalija, mangana, željeza...

LJEKOVITI DIJELOVI: korijen, listovi i cvjetovi. Korijen se vadi u jesen, niže se na konac i suši na sjenovitom i prozračnom mjestu. Cvjetovi se beru za vrijeme cvatnje biljke, a listovi prije same cvatnje. Cvjetovi i listovi suše se također na sjenovitom i prozračnom mjestu.

Čaj od cikorije izvanredan je lijek protiv bolesti jetre, slezene, i bubrega. Dobro je sredstvo za detoksikaciju i pročišćavanje cijelog organizma. Svježi sok vodopije pospješuje izlučivanje suvišne žuči iz organizma. Biljka ima protuupalno i antiseptičko djelovanje, pa se koristi za smirivanje upala izazvanih reumatizmom ili gihtom. Biljka potiče apetit i pražnjenje crijeva. Biljka je bogata inulinom koji smanjuje razinu kolesterola i šećera u krvi. Zbog toga  je prikladna hrana za dijabetičare. Kao salatu koristimo mlade prizemne listove koji nalikuju listovima maslačka. Skupljaju se u proljeće ili rano ljeto, prije cvjetanja, a pripremaju se kao svježa salata ili špinat. Mladi listovi su puni željeza i vitamina C. Koristimo je u kombinaciji s drugim salatama.

Cikorija, pomiješana u kombinaciji s peršinom pospješuje izlučivanje mokraće. Čaj ove biljke dobro djeluje i na duh, liječi hipohondriju, potištenost i umišljene bolesti. Šalica čaja cikorije dobro je sredstvo protiv nesanice i čestog noćnog buđenja. Stare babice savjetovale su mlade žene da koriste čajni uvarak prije poroda, kako bi ojačale spolne organe i time pospješile porod. Svježi sok cikorije pospješuje rast kose. Sok od nježnih, plavih latica koristi se kao oblog za umorne oči. Nakon moždane kapi koriste se cvjetovi namočeni u rakiji.

Ovo su neka od ljekovitih svojstava cikorije.

ČAJ OD CIKORIJE

Pomiješamo 30 grama korijena, listova i cvjetova cikorije. Stavimo u litru vode i kuhamo nekoliko minuta. Pijemo po šalicu čaja prije ručka i večere. Ovaj čaj pomaže protiv nadimanja i usporene probave. Također je dobar protiv jetrenih i bubrežnih tegoba.

VINO OD CIKORIJE PROTIV DEPRESIJE I ANKSIOZNIH STANJA

Za ovaj napitak potrebno nam je 30 g korijena cikorije, 30 g cvjetova cikorije, 15 g miloduha, 15 g matičnjaka,5 žlica smeđeg šećera i 1 l crnog vina. Za bolju aromu možemo dodati mahunu vanilije. Sve sastojke stavimo u staklenku, prelijemo vinom, dobro zatvorimo i ostavimo 2-3 tjedna na toplome. Svakodnevno protresemo. Tekućinu procijedimo, sve sastojke dobro zgnječimo da izađe sav sok iz njih. Ovako dobiveno vino ulijemo u staklenu bocu i dobro zatvorimo. Pijemo 2-3 puta dnevno po malu čašicu.


hr Fri Jul 20 2018 17:06:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac6348a2af47f86678b4615/80
Foto: Ilustracija Pixabay

Utjecaj kave na zdravlje: Produljuje li životni vijek?

Iako se smatra kako je kava u umjerenim količinama korisna, ostaje pitanje - što je s onima koji konzumiraju velike količine ili koji su osjetljivi na kofein?

Kava je jedno od najčešće konzumiranih pića na svijetu te baš zbog svoje ogromne popularnosti privlači brojne znanstvenike u istraživanju njezinih pozitivnih i negativnih strana, piše Život i stil

Do sada su istraživači prikupili veliki broj dokaza koji kažu kako kava u umjerenim količinama može pridonijeti zaštiti od raznih bolesti (npr. bolesti kardiovaskularnog sustava, dijabetesa, Parkinsove bolesti) te čak i produljiti životni vijek. 

No, neka su pitanja i dalje do nedavno ostala neodgovorena. Ako se umjerenom konzumacijom kave smatra tri do pet šalica na dan, što je onda s osobama koje piju šest ili više njih? Uživaju li i oni njena zaštitna i ljekovita svojstva? 

Također, neki ljudi posjeduju određene genetske varijacije koje mijenjaju način razgradnje kofeina. Kako onda na njih utječe kava te igra li ulogu vrsta kave - instant ili bez kofeina? 

Najnovije je istraživanje pokazalo, kao što se i pretpostavljalo, da osobe koje konzumiraju kavu zaista karakterizira manji stupanj smrtnog rizika te da se taj rizik dodatno smanjuje kod osoba koje piju osam ili više šalica na dan. Također, dokazano je kako nije važno koja je vrsta kave u pitanju.

Istraživanja o kavi će se i dalje provoditi, a znanstvenici će se sve više okretati prema proučavanju utjecaja načina spremanja kave na zdravlje. 

Do tad, uživajte u kavi. Očito nam može veoma korisno utjecati na zdravlje.

hr Fri Jul 20 2018 15:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .