Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/577b9db8d84d64e7708b4597/80

Vrhunski kuhari otkrivaju što nebiste trebali naručivati u restoranima

Na popisu jela koja ne bi naručili našla se riba ponedjeljkom i jaja hollandaise, ali i mnoga druga jela

Izabrati nešto ukusno s menija u restoranu može biti izazovno, posebice ako vas privlači nekoliko jela. Zadatak bi vam moglo olakšati priznanje vrhunskih chefova o tome što oni nikad ne bi naručili u restoranima, a posebno će teško biti ljubiteljima piletine.

Na popisu jela koja ne bi naručili našla se riba ponedjeljkom i jaja hollandaise, ali i mnoga druga jela, prenosi Index.

Jaja s umakom Hollandaise

Poznati chef Anthony Bourdain tvrdi da je brunch obrok u kojem kuhari najčešće serviraju ono što im je ostalo od večere petkom i subotom. Često izbor gostiju su jaja s umakom, a Bourdain tvrdi da ih se umak treba držati na određenoj temperaturi kako bi bio siguran za konzumiranje.

"Bakterije vole Hollandaise", napisao je u svojoj knjizi "Kitchen Confidential".

Kamenice

Ako niste u restoranu koji se ponosi svojim jelima s morskim plodovima, izbjegavajte kamenice. Ako nisu dobre, može vam biti jako loše. Stoga bi bilo jako dobro da ste sigurni da ih restoran nabavlja od provjerenog dobavljača te da su svježe.

Riba ponedjeljkom

Većina restorana ribu naručuje u četvrtak, što znači da ako je naručujete u ponedjeljak - stara je pet dana. Kvaliteta ribe rapidno opada s vremenom pa je poželjno jesti je što svježiju.

"Nikad ne naručujem ribu ponedjeljkom, osim ako ne jedem u restoranu s četiri zvjezdice za koji znam da ribu nabavlja direktno iz ulova", napisao je Bourdain.

Wagyu i Kobe govedina

Najskuplje meso na svijetu prava je delikatesa, zahvaljujući masnoćama u mesu. Ako je restoran pouzdan, govedina će biti servirana u malim porcijama u obliku odreska, jer većina chefova smatra svetogrđem samljeti takvo luksuzno meso i gurnuti ga u hamburger. Stoga ako se neki hamburger reklamira kao da se u njemu nalaze wagyu ili kobe govedina, restoran vjerojatno laže i pogrešno prikazuje sastav hamburgera kako bi mu dignuo cijenu, piše MSN.

Bilo koje jelo s piletinom

Ako gledate redovito kuharske emisije, zasigurno ste primijetili da kuhari rijetko stavljaju piletinu u središte svojih obroka. Razlog za to jest činjenica da ga je teško pripremiti da bude bogato okusom i sočno. Jela s piletinom često su skupa, iako je piletina jedna od jeftinijih vrsta mesa na tržištu.

Morski plodovi ako niste uz obalu

Ako ste uz obalu, vjerojatno je da su morski plodovi koje jedete ulovljeni tog jutra. Što ste dalje od obale, vrijeme transporta je dulje, a moguće je i da su do restorana stigli smrznuti. Čim su ulovljeni kvaliteta morskih plodova se srozava pa izbjegavajte naručivati morske plodove, osim ako ste sigurni da su ulovljeni tog dana. Bourdain također preporučuje da ne naručujete dagnje jer kuharima često promaknu one loše pa vam nakon obroka može biti jako loše.

Dobro pečenu govedinu

Kuhari mrze pripremati jako pečenu govedinu, jer znaju da dulja termička obrada uništava tako skupi komad mesa i pretvara ga u žilav obrok. No postoji još jedan razlog, a otkrio ga Bourdain.

"Čuvanje mesa za jače pečenje tradicija je svih kuhara. Naime, oni komadi mesa koji nisu toliko kvalitetni čuvaju se za kasnije, odnosno one mušterije koje ionako više vole okus ugljena", rekao je.

Ne naručujte jela koja nisu na jelovniku

Kuhare i konobare ništa neće toliko naljutiti kao mušterije koje žele previše zamjena u originalnom jeli.

"Svaki put kad netko naruči nešto što nije na meniju, svi poludimo. Konobar mora ići u kuhinju objašnjavati posebne želje gosta, zbog čega se izgubi previše vremena i na kraju nitko nije zadovoljan konačnim jelom", napisao je dan korisnik Reddita koji se predstavio kao chef.


Facebook komentari

hr Fri Nov 11 2016 22:29:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1855c4b9e03e490d8b456f/80

Sve manje hrvatskih građana drži “višak” novca kod kuće

Najveći dio novca koji se čuva “u čarapi” stiže vjerojatno od turizma

Prema tvrdnji predstavnika Hrvatske narodne banke, hrvatski građani oko dvije milijarde eura i dalje čuvaju kod kuće. Riječ je, naravno, o slobodnoj procjeni toga iznosa, jer je do točnog, službenog podatka o tome nemoguće doći.

Kako je Hrvatska jako euroizirana zemlja, što je vidljivo kada se prati stanje depozita u bankama koji su oko 80 posto u eurima, za pretpostaviti je da su i kućne zalihe “u čarapama” također u najvećoj mjeri u toj valuti. Iako, treba podsjetiti, podatci objavljeni krajem prošle godine govorili su da banke bilježe i rast kunske štednje u odnosu prema 2010. godini.

Kako nam je rekao ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, u toj se procjeni u obzir uzimaju plaće, potrošnja u trgovinama, krediti plus stanje na računu, a razlika je, kaže, “u čarapi”. Treba uzeti u obzir i turizam, kao i doznake iz inozemstva. Naime, Hrvatska je i 2016. bila među zemljama EU s pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, koji je iznosio 245 milijuna eura, pokazalo je nedavno izvješće Eurostata. U Hrvtasku je stiglo 378 milijuna eura inozemnih doznaka, a iz Hrvatske u druge zemlje poslana su 133 milijuna eura. U 2015. taj je suficit iznosio čak 741 milijun eura. Većinu osobnih transfera pritom čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje., piše Glas Slavonije

Jurčić kaže kako se procjenama štednje, kako one u bankama tako i kućne, posljednji put bavio kada su se marke pretvarale u eure. “Ne znam je li to netko sada radio, ali te analize mogu biti dosta precizne. S tim što se to ne može raditi za jednu godinu, nego se gleda sve to, ukupan dohodak sive ekonomije i službene ekonomije minus potrošnja, krediti i štednja na računima u posljednjih deset godina. Najveći dio novca u kućnoj štednji stiže od turizma, najviše je toga naravno u Zagrebu, a u Slavoniji i Baranji vrlo malo, nešto od pšenice i stoke. No to je zanemarivo u odnosu prema drugim dijelovima zemlje, jer su u Slavoniji ostali prihodi maleni. I kako dolaze nove, mlađe generacije, manje se štedi kod kuće. 

Teško je to i čuvati od provale, a pljačkaši vide i znaju tko ima novca pa u takve kuće provaljuju”, rekao nam je Jurčić. Prema njegovim riječima, u krizi su brojni ljudi podigli novac iz banaka, tako da je 2008. i 2009. podignuto čak 800 milijuna eura, a nakon nje, kada se vidjelo da su banke opet sigurne i da neće propasti, vratilo se u njih i više od milijardu eura.

- Što znači da se tada u banke vratilo 200-300 milijuna eura više nego što je prije krize bilo u njima - kaže Jurčić, složivši se kako je držanje većih iznosa novca u kući, zvali to štednjom ili nekako drukčije, u svakom slučaju više navika seoskih domaćinstava i starijih generacija. Tako je danas taj procijenjeni iznos “u čarapama” manji od deset posto iznosa ukupne štednje u bankama.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a154d4ab9e03e3d098b459b/80

Pao novi rekord: Dragojević je rasprodao i drugi koncert

Nakon rasprodanog prvoga koncerta organizatori su počeli razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora
Glazbenik je prvi koncert u Splitu 15. prosinca u Spaladium Areni rasprodao u roku osam sati. Drugi koncert, koji će biti dan poslije, rasprodao se još brže. 

Nakon rasprodanog prvoga koncerta Oliver Dragojević (69) i organizatori počeli su razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora.

Dalmatinski pjevač se ne predaje te ga niti umor od terapija ne može zaustaviti da finalizira pripreme za koncert. Sa svojim pratećim bendom Dupini Oliver se redovito sastaje nedaleko splitskog kafića.

-  Dane provodim kod kuće gdje sviram i pjevam. Znate, ujutro ustanem, uzmem gitaru i počnem svirati, i tako po cijeli dan. Nije mi teško, gledam na to kao jednu vrstu rekreacije - rekao je i dodao da utjehu nalazi u pjesmama., piše 24sata.hr

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a183c4cb9e03e760a8b4687/80
Foto: Facebook

Napuštena kujica umrla od slomljenog srca

Psi prema novijim istraživanjima mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju poput kujice Nube koja je prestala jesti i piti nakon što ju je vlasnik ostavio. Kujica Nube Viajera (u prijevodu Putujući Oblak) uginula je od, kao što veterinari vjeruju, slomljenog srca nakon što ju je vlasnik ostavio na aerodromu u Kolumbiji.
Bila je stara oko dvije godine, a prema njezinom ponašanju, iako nije imala ogrlicu, veterinari su zaključili da je doista imala vlasnika jer se nije ponašala kao lutalica. Ona je zadnja dva mjeseca života provela upravo tamo gdje ju je vlasnik ostavio - na aerodromu, gdje je prilazila putnicima i mirisala ih ne bi li našla svojeg čovjeka.

S vremenom, izgubila je volju za životom i počela je odbijati hranu i vodu. Zadnje dane svog života, prema riječima svjedoka, provela je sklupčana u kutu jer više nije mogla ni stajati. Svu hranu i vodu koju su joj nudili putnici i zaposlenici aerodroma jednostavno nije htjela. Naposljetku je prebačena u veterinarsku kliniku gdje je provela posljednjih 48 sati života.

Doktor Alejandro Sotomonte, koji je pokušavao izliječiti Nubu izjavio je kako je uvjeren da je uginula od slomljena srca zato što ju je vlasnik ostavio, prenosi Oddity Central. Prema njegovim riječima, bila je mlada i nije pokazivala nikakve znakove ozbiljne bolesti - osim depresije. Napomenuo je i kako nove studije pokazuju kako psi mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju, što vjeruje i da je ovaj pas učinio., piše zdrava krava

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a180c5eb9e03e030b8b4617/80
Foto: D.N.

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea obilježava 90. obljetnicu

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea, najveća u Dalmaciji, u petak bogatim koncertnim programom obilježava 90. obljetnicu postojanja, a od iduće školske godine njezina bi se djelatnost, kako najavljuje ravnateljica Vesna Alebić, trebala proširiti i na odjel klasičnoga baleta.

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu. Ukupno ima 950 učenika koje poučava 130 djelatnika.

Dugoročni je cilj škole, koja u Splitu djeluje na tri lokacije, preseliti se u veći prostor koji bi imao oko dvije tisuće kvadrata, a u planu je i otvaranje programa klasičnoga baleta, za što do kraja godine trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu kulture.

U Hrvatskoj postoje četiri nacionalne kazališne kuće s profesionalnim baletnim ansamblom, ali jedino u Splitu ne postoji mogućnost formalnoga obrazovanja za klasični balet, pa je plan Glazbene škole Josipa Hatzea od sljedeće godine otvoriti i program klasičnoga baleta, rekla je Alebić za Hinu.

- S kazalištem zaista imamo odličnu suradnju, kao i s direkcijom Baleta, imamo njihovu podršku, a za to je zainteresiran i ravnatelj Baleta Igor Kirov. Kazalište bi nam ustupilo prostor svog baletnog studija gdje bi naši učenici vježbali do eventualnog preseljenja u novi i veći prostor. - kaže Alebić.

Osim toga, želja škole je da njezin Puhački orkestar Hatze Brass2Go u budućnosti preraste u Gradsku glazbu Split.

U školi su, napominje Alebić, najpopularniji instrumenti gitara i klavir, a među učenicima starijega uzrasta i pjevanje, no kandidatima nastoje ponuditi sve simfonijske instrumente jer od njih "kreće budući orkestar" pa stoga, kaže Alebić, rade na promociji deficitarnih simfonijskih instrumenata.

U proteklim desetljećima kroz splitsku glazbenu školu prošli su mnogi ugledni glazbenici, ali i političari poput maestra Harija Zlodre, opernoga pjevača i prvaka berlinske opere Ante Jerkunice, pijanista Kemala Gekića, dekana zagrebačke Muzičke akademije Dalibora Cikojevića, ali i Olivera Dragojevića, Danijele Martinović, Tončija Huljića te gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je učio klarinet.

Škola danas obljetnicu obilježava bogatim programom pa su tako ujutro na koncertu u Muzeju grada nastupili solisti i ansambli, učenici Glazbene škole Josipa Hatzea te studenti Umjetničke akademije Sveučilišta Split.

Puhački orkestar Hatze Brass2Go u 18.30 sati izvest će Promenadni koncert tijekom kojega će svirati od crkve Gospe od Zdravlja do crkve Sv. Frane, a u 19.30 na velikoj pozornici HNK nastupit će Zbor i Gudački orkestar Glazbene škole pod ravnanjem Jure Bučevića, te solisti, nekadašnji učenici škole, a danas profesionalni glazbenici, te glazbenici koji su u posljednjim desetljećima obilježili kulturnu scenu grada Splita.

Na koncertu će nastupiti violinist Valter Lovričević, oboistica Sanja Milić, pijanisti Zoran Velić, Vesna Podrug i Jadranka Garin, bas Ante Jerkunica, violončelist Mihovil Karuza, saksofonist i skladatelj Gordan Tudor, fagotist Žarko Perišić, te klarinetist Željko Milić. Osim njih nastupit će i Simfonijski orkestar sastavljen od profesionalnih glazbenika, nekadašnjih učenika škole okupljenih posebno za taj koncert, pod ravnanjem Harija Zlodre.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 13:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .