Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58698ea01eea8f49b48b4571/80
Foto: Flora Vtc

Unosan biznis s povratnom naknadom u pograničnim područjima: Iz Slovenije stižu tone švercane ambalaže

U Sloveniji se kupcima na blagajnama ne naplaćuje povratna naknada. Slovenski građani i šverceri ambalaže iz Slovenije, prevoze u Hrvatsku ambalažu na koju nije naplaćena povratna naknada, tu je predaju i uzimaju novce, a građani Hrvatske iz državnog proračuna plaćaju zbrinjavanje ambalaže iz Slovenije

- Poštovani ministre Dobroviću, kao zaposlenik na radnom mjestu otkupa povratne ambalaže od građana, svjedočim sve većim protuzakonitim radnjama od strane slovenskih građana, kao i građana Hrvatske koji organizirano u našu zemlju prevoze sve veće količine ambalažnog otpada iz Slovenije.

Prema provjerenim informacijama iz prve ruke s terena, na cijelom pojasu uz granicu prema Sloveniji, od Istre do Međimurja, preko granice u našu zemlju ulazi ambalažni otpad. Posebno velike količine predaju se u Zaprešiću i Samoboru. To je tako dobro uhodan posao, da se dovoze već zapakirane vreće s točnom količinom ambalaže, prebrojenom i zapakiranom u Sloveniji.

Kriminal se toliko dobro uhodao da su se i ugostiteljski objekti iz Slovenije uključili u posao. I osobni automobili, kombi-vozila, kamioni, nesmetano prelaze granicu jer nema carine - stoji u pismu koje je Novi list, ali i ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, primio od anonimnog djelatnika na otkupu prazne ambalaže u Hrvatskoj, za koju se isplaćuje povratna naknada od pola kune po komadu.


Neograničene količine

Za proizvođače pića i napitaka iz Slovenije, ali i drugih država – BiH, Srbije i ostalih, ne postoji ograničenje, odnosno zabrana stavljanja etikete na ambalažu na kojoj stoji oznaka hrvatske povratne naknade od 0,50 kuna. Tako proizvođači piva, mineralne vode i ostalog iz Slovenije na svoje proizvode za tamošnje, ali i hrvatsko tržište, stavljati mogu istu etiketu, pri čemu potrošač u Sloveniji neće u cijeni proizvoda platiti povratnu naknadu, niti će proizvođač uplatiti ekološku naknadu za zbrinjavanje te ambalaže u Hrvatskoj.

Organizirano, u velikim, neograničenim količinama, prazna ambalaža proizvoda kupljenih u Sloveniji stiže u Hrvatsku, i donosiocima se u trgovinama plaća povratna naknada od 50 lipa. To znači da na svakih tisuću boca, odnosno limenki, zaraditi mogu po 500 kuna. Ambalaža dolazi i iz Srbije i BiH, no u mnogo manjim količinama, budući da, za razliku od Slovenije, na tamošnjim tržištima nema velike proizvodnje pića i napitaka i za hrvatsko tržište.

Slovenci, s druge strane, proizvode velike količine piva, mineralne vode, vode i drugih napitaka koje izvoze i u Hrvatsku, a na sve što proizvedu stavljaju istu etiketu – s povratnom naknadom od pola kune. To znači da, hipotetski, sve ono što popiju Slovenci, a proizvodi se i za hrvatsko tržište, može prazno doći u Hrvatsku po povratnu naknadu.

Fond za zaštitu okoliša će ovu godinu  prvi put završiti u minusu, od čak 750 milijuna kuna, pri čemu velik dio novca odlazi na isplaćivanje povratne naknade za ambalažu. Zanimljivo je da je do prije godinu dana bilo propisano da jedna osoba može vratiti najviše 80 komada prazne ambalaže po dolasku, no to je tada izmijenjeno, tako da je povrat ambalaže godinu dana bio neograničen. Iz Ministarstva Slavena Dobrovića i Fonda za zaštitu okoliša Novom listu odgovaraju da su u studenom ove godine ponovno uveli ograničenje na 80 komada, o čemu su prodavatelji obaviješteni.


Sumnjiva vozila

Nakon upita Novog lista o švercu ambalaže iz Slovenije, poslanog mu u četvrtak, odgovoreno im je iz kabineta ministra Dobrovića, pokrenuo akciju provođenja nadzora nad ulaskom ambalaže u Hrvatsku, a od ugovornih prodavatelja koji ambalažu preuzimaju zatraženo je da zapisuju i dostavljaju Fondu registarske oznake vozila potrošača koji su im sumnjivi. Hoće li se trgovci toga pridržavati, i imaju li kapacitete za to, teško je znati.

- Ministar Slaven Dobrović je upoznat s navedenom problematikom. Odmah po zaprimanju informacija je zatražio od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i ostalih nadležnih službi, provjeru navoda te poduzimanje odgovarajućih koraka. Fond je održao sastanak s predstavnicima Uprave za granicu MUP-a u svrhu provođenja nadzora nad prekograničnim prometom otpadne ambalaže od pića označenog sustavom povratne ambalaže. Fond je od svojih ugovornih prodavatelja koji preuzimaju otpadnu ambalažu od pića zatražio da zapišu i dostave Fondu registarske oznake vozila potrošača za koje su posumnjali da su im dostavili na otkup otpadnu ambalažu koja nije prijavljena Fondu i za koju nije obračunata naknada gospodarenja otpadnom ambalažom.

Također, Fond je u studenom donio izmjene i dopune upute o postupanju s otpadnom ambalažom u sustavu povratne naknade kojom je određeno da je prodavatelj dužan preuzeti od potrošača otpadnu ambalažu od pića sa ili bez čepa u količini do 80 otpadnih ambalažnih jedinica dnevno po pojedinom potrošaču, te su o tome obaviješteni prodavatelji. Aktivno se nastavlja raditi na rješavanju ove problematike te ćemo vas pravovremeno izvijestiti o daljnjim koracima -stoji u objedinjenom odgovoru Ministarstva i Fonda.

Djelatnik na otkupu ambalaže, uvjeren je da je unatrag godinu dana, dok nije bilo ograničenja za broj boca i limenki za koje donosioc može tražiti povratnu naknadu, bila riječ o »sprezi«. U Ministarstvu i Fondu to ne komentiraju, dok ne odgovaraju niti na pitanje što će biti poduzeto oko toga da se proizvođačima pića i napitaka u Sloveniji i drugdje zabrani da za vlastita tržišta imaju istu etiketu, kao i za hrvatsko tržište, pa tamo prodane boce i limenke kod nas mogu biti roba na prodaju, koja Hrvatsku skupo košta. Kako je prije nekoliko dana već pisao Novi list, na zbrinjavanje ambalažnog otpada – plastičnih boca prije svega, troši se puno više nego što je plaćeno naknada, i to iz novca koji su platili drugi proizvođači – stakla, guma, električnih aparata i slično.


Inspekcijski nadzor

Činjenica je da u sustav stalno dolaze i boce iz drugih država.

- U Sloveniji se kupcima na blagajnama ne naplaćuje povratna naknada. Slovenski građani i šverceri ambalaže iz Slovenije, prevoze u Hrvatsku ambalažu na koju nije naplaćena povratna naknada, tu je predaju i uzimaju novce, a građani Hrvatske iz državnog proračuna plaćaju zbrinjavanje ambalaže iz Slovenije - piše djelatnik na povratu ambalaže Dobroviću, uz prijedlog ministru  da na mjestu predaje ambalaže ubuduće donosioci te ambalaže dokažu da je ona kupljena u Hrvatskoj. Isti model dokazivanja porijekla ambalaže koristili su, navodi, trgovački centri u Sloveniji kad su preuzimali ambalažu.

- Nadležna ministarstva Hrvatske i Carina od proizvođača iz Slovenije moraju, također, zatražiti da na ambalaži koja će ostajati na slovenskom tržištu ne otiskuju oznaku »povratna naknada 0,50 kuna. Treba napraviti i inspekcijski nadzor, ali da pritom vaši inspektori razgovaraju s radnicima koji preuzimaju ambalažu, uz jamstvo anonimnosti, a ne uz kavu s voditeljima centara koji preuzimaju ambalažu - predlaže djelatnik Dobroviću. Hoće li ga ministar poslušati, pokazat će vrijeme.

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 14:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ca49c1eea8f10fd8b4617/80
Foto: Rade Popadić

Snijeg zabijelio dijelove Korčule, Brača i Pelješca, pahulje ponegdje i uz obalu

Pravo zimsko vrijeme nastavilo se i novom tjednu. Iako je izostala izraženija hladnoća, snijeg je jutros padao na većini srednjodalmatinskih otoka
Sredozemna ciklona od jutra djeluje na vrijeme u Dalmaciji. Iako joj se centar nalazi nad južnom Italijom, već je u prvom dijelu dana donijela mjestimične oborine.

Zasad se oborine većinom drže otvorenog mora, a južnije od Lastova ima i grmljavine. Na otocima povremeno padao i kiša i snijeg. Jutros gotovo da nema otoka na kojem nije bilo snježnih pahulja, uključujući Brač, Hvar, Vis i Korčulu. Snijeg većinom ne stvara snježni pokrivač, no zabijelili su se diijelovi Korčule, Pelješca, Hvara i Brača.

Slabog snijega bilo je i na obalnom području između Šibenika i Zadra, a novi snježni pokrivač stvorio se s južne strane tunela Sv. Rok. Na Mosoru snijeg pada do podnožja planine i zadržava se tek u višim predjelima. Tako je slabog snijega bilo u Dubravi, Gornje i Donjem Sitnom, a u kasno jutro pahulja je bilo u višim predjelima Žrnovnice.

Snijeg mjestimice pada i u Dalmatinskoj zagori.

Sredinom dana temperature zraka u Dalmaciji su od 0°C na širem imotskom području do 8°C u Makarskoj i na krajnjem jugu Dalmacije. Sveti Jure na Biokovu najhladnija je planinaska postaja u Dalmaciji, a temperatura zraka sredinom dana pala je na -9°C.

Najjača bura jutros je puhala na sjevernom Jadranu i podno Velebita. Na masleničkom području bura ima udare preko 140 km/h. U Splitu još nema olujnih udara, najjači udar do 12 sati iznosio je 58 km/h, no bura će sljedeća dva dana biti u značajnom jačanju.


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 11:47:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c7a6a1eea8f12fd8b462f/80
Foto: Rade Popadić

Povratak u školu: Kako zaštititi djecu od gripe

Epidemija gripe sve je jača, oboljelih je na tisuće, a pravo stanje, upozoravaju stručnjaci, vidjet će se kada 495.000 učenika osnovnih i srednjih škola u ponedjeljak sjedne u klupe

Smanjenje broja oboljelih očekuje se tek krajem veljače.

Iako se svi stručnjaci slažu kako prave zaštite od oboljenja osim cijepljenja nema, postoje savjeti kojih se treba pridržavati kako bi se rizik od obolijevanja ipak malo smanjio, posebno za djecu, roditelje i profesore koji se u ponedjeljak vraćaju u školu.

Provjetravajte prostorije

Istina, hladno je i živa u toplomjeru podosta je ispod nule, ali unatoč tome trebalo bi više puta dnevno provjetriti prostoriju u kojoj boravimo. U kućanstvu se može provjetravati soba po soba, a u školama bi bilo poželjno za vrijeme malog i velikog odmora malo otvoriti prozore, javlja N1.

Higijena i pranje ruku

Gripa se prenosi i fizičkim kontaktom preko ruku, stoga je pranje ruku iznimno važno pranje. Roditelji, učitelji i odgajatelji trebali bi često podsjećati djecu da peru ruke.

Držite razmak

Budite na distanci barem jedan metar od osoba koje kašlju ili kišu te izbjegavajte rukovanje i ljubljenje.

Odjenite se toplo

Izbjegnite pothlađivanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih promjena temperature.

Izbjegnite zaraze

Prekrijte lice dok kašljete ili kišete po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga obavezno operite ruke.

Jedite zdravije

Iako nas ne mogu zaštititi od oboljenja, pravilna prehrana i tjelovježba pomažu boljem stanju imuniteta. Stoga se trudite da prehrana bude zdrava i bogata vitaminima.

Kada se javiti liječniku

Ako se ipak razbolite, a pripadate u kategoriju osoba narušenog zdravlja, obratite se liječniku koji će vam možda preporučiti antivirusnu terapiju, koja se mora uzeti unutar 48 sati od oboljenja.


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:47:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c719b1eea8f10fd8b45e4/80
Foto: Rade Popadić

Vozači, oprez: Zbog vjetra ograničenja u cestovnom i prometu morem

Najjača bur puše na sjevernom Jadranu i sjevernoj Dalmaciji
Zbog jakoga vjetra ima ograničenja u cestovnom i brodskom prometu; u veće dijelu zemlje ceste su mokre i skliske, mjestimice snijeg, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica; Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene i državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački.

Na Krčkom mostu, autocesti A7 između čvorova Draga i Šmrika i Jadranskoj magistrali (DC8) od Bakra do Novog Vinodolskog zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila), a od Novog Vinodolskog do Karlobaga dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar usporava promet i na riječkoj obilaznici na mostu Rječina i na autocesti A7 između GP Rupa i NP Rupa.

Kolnici su mokri i skliski u većem dijelu zemlje, slab snijeg mjestimice pada u Gorskom kotaru, a moguća je i poledica. Vozače HAK upozorava da na put ne kreću bez zimske opreme.

Magla mjestimice usporava promet u unutrašnjosti, a ima je i na autocesti A1 između Zagreba i Bosiljeva.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja.

U prekidu su: trajekti na linijama: Stinica-Mišnjak i Prizna-Žigljen, katamaranI na linijama: Novalja-Rab-Rijeka, Silba-Olib-Premuda i brodska linija: Mali Lošinj-Unije-Susak.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:09:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c6f881eea8fcfff8b4572/80
Foto: Miroslav Lelas

Kafići na Žnjanu rade i bez koncesija, što će biti s marjanskim plažama?

Banovina ne izdaje koncesijska odobrenja u 2017. godini za lokale na žnjanskom platou pa ih ugostitelji i ne plaćaju. Poreznu trivijalnosti poput legalnosti previše ne zanimaju, dok novac dolazi. Mudro, mudro...

Zanimljivi su ti kafići, "ugostiteljski sadržaji" općenito, uz najatraktivnije splitske plaže. I dok se situacija s Marjanom (dakle Obojena, Kašjuni, Institut, Bene pa čak i famozna Prva voda) izgledno neće mijenjati još koju godinu, na žnjanskom platou bi moglo biti turbulentno...

Što se tiče lokacija uz more na Marjanu, stvar je prilično jasna: od 1. siječnja 2014. godine donesene su izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju u kojem je ukinuta obaveza izrade Posebnog plana područja posebnih obilježja. Aktualni županijski Prostorni plan nije usklađen s tim zakonom (a sadrži obavezu izrade PPPPO), no izmjene i dopune županijskog PP (koje su u fazi izrade) neće se naći pred Županijskom skupštinom prije kraja 2017. godine. Najmanje do tada smo dakle "mirni" što se tiče moguće gradnje kafića oko Marjana, ali kad se to i donese jednog dana, trebat će vidjeti u kojoj je fazi izrada de facto novog splitskog GUP-a.

- Po Zakonu o zaštiti prirode nema puno prostora za građenje oko Marjana. Međutim, sve treba dobrim dijelom regulirati kroz PP i GUP jer je trenutna situacija u kojoj se recimo u jednom nacionalnom parku ili parku prirode može graditi hotel, planinarski dom, žičara,..., dok se u park-šumi ne može graditi ništa?! Pitanje Marjana je planski nepokriveno, a tamo bi morali imati najmanje tri lokacije, recimo Bene, Kašjune i Obojenu, na kojima su dozvoljeni neki sadržaji. Naravno, to bi trebali biti "pravi" sadržaji, i izgledom i funkcionalnošću, nitko ne govori o objektu s nekoliko katova. Potom dobar dio novaca tako uprihođenog novca namjenski trošiti na otkup parcela od privatnih vlasnika po Marjanu, a dio u plansku obnovu šume. To bi sigurno potrajalo dulji period, najmanje 20 godina, ali bi u konačnici imali riješenu vlasničku situaciju i mogli bi krenuti u realizaciju nečeg konkretnog, na nivou "projektiranog parka", poput onog u Versaillesu, zašto ne... Ovako uvijek ostajemo između želja i mogućnosti. - smatra Niko Mrčić, ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno planiranje. Stvar je vizije, slažu se i neki drugi gradski arhitekti, no što se tiče Marjana (relativno) je sigurno da širenja građevinskih područja neće biti!

 Lani se od koncesija slilo 3,5 milijuna kuna

Žnjanski plato je zapravo u sličnoj poziciji – veliko gradsko blago, nerealizirano već gotovo 20 godina. Prvi je taj prostor iskoristio "poduzetnik" u kontejneru (što se tiče ugostiteljstva, sajmovi su pak druga stvar), a struja je dolazila iz agregata. Do prije desetak godina na Žnjanu nije bilo više od nekoliko montažnih (doslovno) lokala, a koncesije nisu postojale. U tih posljednjih desetak godina se dogodilo nekoliko stvari: kafići su nicali jedan za drugim (u Udruzi koncesionara žnjanski plato je danas 26 ugostitelja) i postali omiljena destinacija Splićana. Zimi, za sunčana dana gotovo da ima više naroda nego na Rivi, a za ljetnih žega je gužva gotovo 24 sata na dan, svih sedam dana u tjednu. Prošle godine se u gradsku blagajnu slilo cca 3,5 milijuna kuna samo od koncesija sa Žnjana, plus prihodi državi kroz razne poreze. Vlasnici lokala su tijekom godina najvećim dijelom uredili plaže, a posljednje vrijeme dozvolili korištenje svojih sanitarnih čvorova svim kupačima, suncobrane i ležaljke također... U svakom slučaju, veliki je to napredak u odnosu na raniju žnjansku prašinu. Tvrde svi kako su spremni napustiti položaje u trenutku kada se donese novi DPU, kažu kako je alternativa pustara kakva vlada na istočnom dijelu platoa. Daleko od toga da je sve idealno, dapače.

Svi objekti su tamo ilegalno, a to što su "montažni", Zakon o gradnji ne poznaje. Pa je stoga sredinom prošle godine na žnjanski plato stigla inspekcija Ministarstva graditeljstva, podnijela kaznene prijave (nedavno su podignute i prve optužnice protiv graditelja, odnosno vlasnika lokala), dok je Grad Split prestao izdavati koncesije.

"Nije lako upaliti bagere"

Od pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo u Banovini Špira Cokarića doznajemo kako su sva koncesijka odobrenja, koja se izdaju za kalendarsku godinu, istekla 31. prosinca 2016. godine i svi koncesionari to znaju. "Koncesijska odobrenja na prostoru žnjanskog platou neće se izdavati za 2017. godinu dok se ne izmjeni važeći DPU Trstenik Radoševac za područje platoa. Gradske službe nemaju zakonske osnove za kontroliranje i sankcioniranje obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru." - kazao je Cokarić, a isto nam je potvrdio i gradonačelnik Ivo Baldasar.

- Mi više nemamo ingerencije, više nije naša nadležnost. Nećemo obnavljati koncesije, upozorio sam ih na to, jer se radi o objektima koji su dobili nalog za uklanjanje od građevinske inspekcije. Druga je stvar što smo mi pozvali Arhitektonski fakultet u Zagrebu koji će početi izradu novog DPU-a Žnjana po kojemu će se to sve ukloniti. To uopće nije sporno, ali ćemo to obaviti u skladu sa zakonom i DPU-om da bi znali što će tamo biti. Trenutno je sve u rukama državnih institucija. Ali nije to lako ukloniti, ljudi govore upali bagere – nije to tako, postoji određena procedura, ako se Ministarstvo graditeljstva odluči za uklanjanje mora provesti postupak, javni natječaj, pravo na žalbe. Moram naglasiti i da se stvorila vrsta histerije, lova na vještice. Mi sada izrađujemo DPU no to neće izglasati ovo Gradsko vijeće. Sve i da je normalna situacija, ne bi stigli jer se GV raspušta 15. travnja. - kaže Baldasar, u predstojećim lokalnim izborima nezavisni kandidat za poteštata, koji je "sve pokušao riješiti na lipši, ne bezbolni, ali svakako prihvatljiviji način".

Tijekom njegovog mandata glavni politički oponent mu je bila Marijana Puljak, pogotovo oko ovog problema pa je bilo zanimljivo čuti što u stranci Pametno misle o žnjanskom platou. Za početak, Puljak nam je naglasila kako je "zabluda da za područje žnjanskog platoa trenutno nema prostornog plana, jer postoji DPU Trstenik Radoševac koji je važeći još od 2010. uz zadnje izmjene 2016. godine i po kojem je definirano gdje se što može graditi na tom području".

Pametno: "Nered nikome ne odgovara"

- Treba se jednostavno držati zakona i važećeg plana. Ako grad nije zadovoljan planom, treba ga staviti izvan snage i raditi novi. Vijeće za koncesijska odobrenja davalo je koncesije za montažne objekte, module po 12 metara četvornih, a vidimo svi da su objekti i po desetke puta prešli koncesije koje su dobili. Građevinska inspekcija već je izdala naloge za rušenje i treba ih provesti. Konačno se u gradu Splitu treba provoditi zakon, a komunalne službe trebaju vršiti nadzor nad dozvolama koje izdaju. Kako na Žnjanu tako i na svim ostalim plažama. Pravna sigurnost je važna i za građane, ali i za same investitore i poduzetnike koji će biti sigurni što gdje mogu graditi, pod kojim uvjetima i bit će sigurni da njihove investicije neće propasti. Ugostiteljski objekti su svakako dobrodošli uz plaže i rekreacijske površine no treba se držati plana i zakona jer nered nikome ne odgovara. - komentirala nam je predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, ujedno i kandidatkinja za gradonačelnicu Splita.

Nulta tolerancija na nepravilnosti je krasila Puljak u dosadašnjoj političkoj karijeri pa je njen odgovor očekivan. Međutim, situacija (dobrim dijelom naslijeđena) možda zahtijeva i određenu dozu pragmatičnosti u rješavanju do udovoljavanja zakonskih normativa. Trenutno vlasnici kafića ne plaćaju koncesiju (a to je cifra od cca četiri posto gradskog proračuna na prihodovnoj strani), dok istovremeno Poreznu trivijalnosti poput legalnosti ne zanimaju – računi su fiskalizirani, novac puni državnu blagajnu. Možda bi bilo bolje da se odredila neka novčana kazna zbog nepoštivanja zakona, u vidu određenog, nemalog, postotka prihoda svakog pojedinog ugostitelja (jer su razlike značajne, ima na Žnjanu obiteljski vođenih kafića, a i pravih "tvornica novca") pa tko dočeka izmjene DPU-a.




Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:01:03 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .