Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc9783229111c046a8b456d/80

Studenti love zadnje prilike za najam stanova: Cijene se kreću do 300 do čak 1000 eura

Zadnje prilike da se uhvati dobar stan za studente pružaju su ovih dana. Mnogi iznajmljivači koji oglašavaju stanove na webu postavili su oglase upravo početkom rujna nudeći najam najviše u Zagrebu i Splitu te nešto manje u Zadru, Rijeci i Osijeku. Oglašene cijene po internetskim oglasnicima koje ciljaju studente uglavnom se kreću od 300 do 600 eura mjesečno u Zagrebu, a stanovi što se nude po nižim cijenama, oko 300 eura, najčešće su u rubnim dijelovima grada ili u lošijem stanju.

U oglasnicima se primjerice može naći potencijalni stan za studente u neboderima u Cvjetnom naselju od 53 četvorna metra, dvosobni, za 500 eura mjesečno. Uređen stan u suterenu uz strogi centar od 40 kvadrata nudi se za 500 eura, a jednosobni od 52 kvadrata u prizemlju zgade nedaleko od Britanca za 450 eura.

Stari namještaj

Stan od 25 kvadrata iznajmljuje se na Ravnicama za 350 eura, a drugi, od 35 kvadrata, u novogradnji u udaljenijem Oporovcu za 300 eura mjesečno, a u njemu je dopušten i kućni ljubimac. Stan u Bužanovoj ulici kraj Ekonomskog fakulteta, na prvom katu, veličine 90 četvornih metara, iznajmljuje se za 550 eura. Mnogi od stanova u oglasnicima opremljeni su starim namještajem, što nije problem ako je održavan, te često imaju zapuštene kupaonice i kuhinje, a u takvu stanju ne bi trebali biti čak ni oni koji imaju niže cijene najma. Najam sobe u Zagrebu iznosi oko 200 eura plus režije u stanovima blizu sveučilišta. Na Njuškalu se primjerice trenutačno nudi najam sobe u Borongajskoj ulici blizu Veterinarskog, Prometnog i Ekonomskog fakulteta te kampusa za 240 eura, piše novac.hr

No neki roditelji i studenti odluče potražiti svoj privremeni dom preko agencija za nekretnine.

Predrasude

- Roditelji koji nisu iz Zagreba znaju tražiti od nas da im pripremimo pet-šest stanova koje mogu pregledati u jednom danu. Mnogi znaju da u Zagrebu već u rujnu nema mnogo izbora pa unajmljuju stanove u srpnju i kolovozu. Tada je izbor veći - kaže Andreja Marija Brkić iz agencije Opereta.

U toj agenciji ne nude niskobudžetne stanove za najam. Ipak neki se, govore nam, znaju iznenaditi kad nazovu agenciju i traže stanove za 300 eura - kako to da takvih nema u ponudi.

- Uglavnom se najbolje iznajmljuju i traže stanovi od oko 550 eura mjesečno za dvoje studenata, u kojima je idealno ako imaju veću izdvojenu kuhinju koja služi za zajednički boravak, a dnevna i spavaća su dvije sobe za studente. No ima i onih koji žele biti sami i takvi uzimaju stanove do 500 eura - rekla je A. M. Brkić.

No mnogi koji iznajmljuju, dodaje ona, ne žele studente za podstanare. To je uglavnom zbog predrasuda koje su zapravo neutemeljene, piše novac.hr

- Nisam čula ni za jedan slučaj kad su studenti uništili stanove - kaže.

Preko agencije Opereta i mnogi strani studenti traže smještaj u Zagrebu. On koji traže stanove u Zagrebu za jednu osobu spremni su platiti uglavnom od 300 do 500 eura, stan za dvoje do 600 eura, a za troje do 700, ali takvih je malo u ponudi jer u Zagrebu nema tradicije najma kao u drugim europskim studentskim gradovima. Ima i onih roditelja koji preko agencija uzimaju stanove za studente za 1000 eura mjesečno. Top lokacijama za stanove za najam studentima drži se u Zagrebu sve adrese koje su blizu fakulteta ili da su do 20 minuta udaljene.

Turistička sezona

Split kao i drugi studentski gradovi na obali imaju svoj specifikum - većina se stanova iznajmljuje studentima samo izvan turističke sezone. Neki su čak i na knap s datumima od 1. listopada do 1. svibnja, oni nešto prihvatljiviji do 1. lipnja. Na oglasnicima na internetu često uz stan u Splitu stoji napomena - dostupno samo izvan turističke sezone. U oglasnicima se primjerice nudi dvosoban stan od 60 četvornih metara u Sućidaru kod kampusa za 455 eura mjesečno. Jednosobni stan na Gripama od 43 kvadrata iznajmljuje se za 350 eura, izvan sezone. Dvosobni stan u Blatinama od 70 kvadrata stoji izvan sezone 550 eura mjesečno, a na Žnjanu dvosobni od 60 kvadrata 500 eura. Jednosobni stan na Mertojaku od 43 kvadrata nudi se za 300 eura.

- To je sve dobra situacija jer je studentski život sljubljen s turističkom sezonom. U načelu, puste studente da ostanu do 1. lipnja, dok ovi koji traže da odu već 1. svibnja daju stan u najam po nižoj cijeni. A studenti se onda snađu tih mjesec-dva, putuju od kuće... No zimi i u jesen i u proljeće stanuju u vrlo lijepim i dobro opremljenim stanovima koje ne bi mogli dobiti za, recimo, 200 eura mjesečno po osobi. Ne bi ta razina bila po toj cijeni - objašnjava Srđan Javorčić, direktor agencije CIO nekretnine iz Splita.

Raznolika ponuda

To je situacija, dodaje on, koja odgovara svima jer bi inače apartmani zjapili prazni. Što se tiče promjena interijera, one su rijetke, jer studenti uglavnom uče u bibliotekama.

U Splitu stanovanje u zajedničkoj sobi stoji oko 150 eura, a u zasebnoj sobi u stanu od 200 do 250 eura.

U Rijeci se preko oglasnika na internetu nudi primjerice trosobni stan na Turniću za 330 eura. Jednosobni stan s dnevnim boravkom u centru stoji 340 eura mjesečno. U Zadru se, primjerice za stan u Sinjoretovom, moderno uređen na dvije etaže i s galerijom traži mjesečna najamnina od 500 eura, a raspoloživ je za najam do 1. srpnja 2020.

U Osijeku nas je privukao oglas za sobu koja se iznajmljuje u samostojećoj kući koja je cijela predviđena za stanovanje četiriju studenata. Ima četiri jednokrevetne sobe s radnim stolom i dnevni boravak. Opremljena je klima-uređajem i TV-om, ima flat internet, uređenu kuhinju i drugo. Blizu je kampusa. Najamnina je 1200 kuna s uključenim režijama.

U Splitu se u jednom hostelu u centru nude sobe za najam studentima izvan turističke sezone za primjerice 122 eura mjesečno u dvokrevetnoj sobi. Sličan objekt za studente i turiste uređen je nedavno i u Karlovcu, zaključuje novac.hr

hr Sun Sep 08 2019 19:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d82684929111c5e858b463e/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Objavljeno izvješće o bogatstvu u svijetu: Zbilježeno nešto što se nije dogodilo ni na početku krize 2008.

Deseto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu

Allianz je predstavio deseto izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu, koje detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u više od 50 zemalja diljem svijeta, piše vijesti.hr

U 2018. su po prvi puta financijska imovina u industrijaliziranim zemljama i financijska imovina zemljama u razvoju istodobno zabilježile pad; takvo što se nije dogodilo niti 2008. godine, na vrhuncu tadašnje financijske krize. Štediše diljem svijeta našle su se u škripcu: s jedne strane rastući trgovinski sukob između SAD-a i Kine, beskonačna „saga“ o Brexitu i sve veće geopolitičke tenzije, a s druge zaoštravanje monetarnih uvjeta i (najavljena) normalizacija monetarne politike.

Financijska imovina uključuje novac i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijski fondovi) i ostala potraživanja.

Burze su, naravno, reagirale očekivano: globalne cijene dionica pale su za otprilike 12 posto prošle godine. To je izravno utjecao na rast imovine. Globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava pala je za 0,1 posto i ostala više-manje nepromijenjena, na 172,5 bilijuna eura.

"Rastuća nesigurnost uzela je svoj danak", istaknuo je Michael Heise, Allianzov glavni ekonomist. "Raspad globalnog ekonomskog poretka koji se temelji na pravilima toksičan je za akumulaciju bogatstva. To je vidljivo i iz brojki koje se odnose na rast imovine: trgovina nije igra nultog zbroja. Svi su ili na dobitničkoj strani, kao u prošlosti, ili na gubitničkoj strani, kao što je bio slučaj prošle godine. Kod agresivnog protekcionizma nema dobitnika."

Zaustavljeno približavanje siromašnijih i bogatijih zemalja

Godine 2018. bruto financijska imovina na tržištima u razvoju ne samo da je po prvi puta pala, već je pad od -0,4 posto bio izraženiji od istovremenog pada u industrijaliziranim zemljama (-0,1 posto). Ključnu ulogu odigrao je slab razvoj u Kini, gdje je imovina pala za 3,4 posto. Međutim, ostala važna tržišta u razvoju, poput Meksika i Južnoafričke Republike, morala su nadoknaditi i značajne prošlogodišnje gubitke.

Riječ je o nevjerojatnom preokretu u trendovima. Tijekom protekla dva desetljeća, rast financijske imovine u siromašnijim regijama u prosjeku je iznosio 11,2 postotna boda više nego rast koje su bilježile bogatije regije, čak i ako u izračun uključimo 2018. godinu. Čini se kako su trgovinski sukobi u siromašnijim zemljama iznenada zaustavili proces njihova sustizanja bogatijih zemalja. No ni industrijalizirane zemlje nisu bolje prošle: Japan (-1,2 posto), zapadna Europa (-0,2 posto) i Sjeverna Amerika (-0,3 posto) također su se morale nositi s negativnim rastom imovine.

Hrvatska: financijska imovina zabilježila rast usprkos globalnom trendu

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava skočila je prošle godine za 4,0 posto, što je nešto više od stope rasta od 3,3 posto zabilježene godinu dana ranije. Za tako dobar rezultat ponajviše su zaslužni osiguranje i mirovine, koji čine četvrtinu ukupne financijske imovine i koji su ostvarili rast od 6,1 posto; to je, međutim, najslabiji rast u proteklih sedam godina. Bankovni depoziti čine više od polovice portfelja, a zabilježili su rast od 4,4 posto, što je najviši njihov rast u zadnjih sedam godina. S druge strane, prošle su godine vrijednosni papiri zabilježili razočaravajuće nisku stopu rasta – tek 0,5 posto. Rast obveza iznosio je 4,6 posto, što je potvrda daljnje normalizacije nakon godina tijekom kojih su hrvatska kućanstva smanjivala svoj dug: u razdoblju između 2011. i 2016. godine njihov je dug pao za 10 posto. Omjer zaduženosti kućanstava na kraju prošle godine iznosio je 35,3 posto, što je oko sedam postotnih bodova niže od rekordno visokog duga iz 2010. godine.

Zbog rastućih obveza prošle je godine neto financijska imovina u Hrvatskoj porasla za samo 3,8 posto, što je njezin najslabiji rast u proteklih sedam godina. S neto financijskom imovinom od 10.560 eura po glavi stanovnika Hrvatska je ostala na 33. mjestu na popisu najbogatijih zemalja (financijska imovina po glavi stanovnika, vidjeti tablicu vodećih dvadeset), iza Grčke (31. mjesto).

Na vrhu je SAD ponovno smijenio Švicarsku, ponajviše zahvaljujući snažnom dolaru. Dugoročno gledajući, uzmemo li u obzir kako se taj popis mijenjao od početka ovog stoljeća naovamo, neminovan je napredak brojnih istočnoeuropskih zemalja: među dobitnicima su tri baltičke države (skok od šest mjesta), Rusija (skok od šest mjesta), Bugarska (pomak prema gore od četiri mjesta) i Mađarska (napredak za tri mjesta). Istovremeno se Hrvatska ponašala više kao neka zapadnoeuropska zemlja te pala za dva mjesta.

Više pročitajte ovdje.

hr Wed Sep 18 2019 19:24:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8ffe75cb557aea998b4593/80

Ove godine jedemo uvozne kruške: '90 posto moje proizvodnje završit će u rakiji'

Zbog mraza i obilne kiše voćari će ove godine imati gubitke između 38 i 60 posto

I dok u Hrvatskoj ima dovoljno jabuka i mandarina, s kruškama je posve druga priča. Zbog mraza i obilne kiše voćari će ove godine imati gubitke između 38 i 60 posto, što znači da ćemo jesti skuplje kruške. 

Iako ovogodišnji urod neće biti dovoljan za hrvatske potrebe, krušaka će biti, ali velikim dijelom iz uvoza. 

Berači su ubrali već 70 posto krušaka u voćnjaku koji se prostire na pet i pol hektara, no i njima i njihovu gazdi jasno je da je ovogodišnji urod itekako podbacio. Glavni krivac za to su vremenski uvjeti.  

"Prvo problem je bio mraz koji je bio u trećem mjesecu, bilo je -5, bio je mraz u 4.mjesecu, a onda smo u 5.mjesecu imali obilne kiše kakve nismo imali u zadnjih 20 godina nismo imali", govori za RTL voćar Stanko Ćosić.

Zbog toga je u voćnjaku trebalo provoditi daleko intenzivniju zaštitu kako bi se sačuvao plod, no proizvođači su u jednom trenutku zaključili da im dodatna ulaganja jednostavno više nisu isplativa.

Većina će doći iz uvoza

U jednoj od lošijih godina za kruške, procjenjuje se da će urod biti nešto manji od 3000 tona ovog ploda. Usporedbe radi, Hrvati godišnje pojedu 12.000 tona krušaka, što znači da će 9000 tona doći iz uvoza, iz zemalja poput Italije, Španjolske i Južnoafričke Republike.

Zato voćari razmišljaju kako najbolje upotrijebiti ovogodišnje kruške i ostvariti barem kakvu-takvu zaradu.

"Imam sreću da sam evo proizvođač koji je registriran kao proizvođač rakije tako da će 90 posto moje proizvodnje ove godine završiti u rakiji. Ja ću spasiti ovu godinu na izvjestan način, međutim to nije rješenje", govori Stanko.

ako se u budućnosti neće moći pokriti ni rakijom, voćari će napustiti kruške i krenuti s proizvodnjom neke druge kulture, piše RTL.

hr Sun Sep 15 2019 16:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d7e112f29111c06838b4597/80
Foto: Pexels/John Lambeth

Nova kriza u Hrvatskoj mogla bi trajati 10 godina! Na udaru će biti i Hrvati zaposleni u Njemačkoj

"Sve komponente BDP-a će biti ugrožene i oporavak neće trajati šest nego deset godina, a nakon toga slijedi nam dugoročna stagnacija", smatra Damir Novotny

novoj globalnoj ekonomskoj krizi koja se najavljuje Hrvatska bi mogla proći znatno gore nego zadnji put, a oporavak neće trajati šest nego deset godina, smatra ekonomski analitičar dr. Damir Novotny. 

Kako dva najvažnija tržišta za hrvatske izvoznike imaju problema - njemačko i talijansko - i usporavaju rast, tako u Hrvatskoj rastu strahovi i očekivanja da nam nova recesija ne gine.

- Mislim da se neće dogoditi svjetska kriza kao 2008. i da su vlade već naučile kako se boriti s ekonomskim problemima. Njemačka vlada u pričuvi već ima i paket mjera pokretanja javnih radova kako bi pojačali potražnju i zaustavili recesiju. Hrvatska vlada ne može jačati javne radove jer je na krajnjoj granici zaduženosti i bojim se da smo u lošijoj situaciji nego smo bili na početku zadnje svjetske krize. Vlada ne može intervenirati kao tada kada je povećala PDV, uvela krizni porez na plaće... Zaposlenici ponovno traže veće plaće. Industrijska proizvodnja pada, turizam stagnira, domaća potrošnja će padati", pojasnio je Novotny za Slobodnu Dalmaciju

Sve komponente BDP-a će biti ugrožene i oporavak neće trajati šest nego deset godina, a nakon toga slijedi nam dugoročna stagnacija jer neće biti ni jednog unutrašnjeg ili vanjskog šoka zbog kojeg bi se oporavila ekonomija, kakav smo, recimo, imali ulaskom u EU-u, smatra Novotny. 

Hrvatska će tek ove godine vrijednošću gospodarstva uhvatiti pretkriznu 2008. godinu, a lani nam je za to nedostajalo jedan posto bruto domaćeg proizvoda. S druge strane, vrijednost njemačkog BDP-a bila je 13 posto veća nego u 2008. godini.

Hoće li opet oporavak njemačkoga gospodarstva potaknuti hrvatsko? Novotny naglašava da se poduzeća koja su poslovala s Njemačkom neće oporaviti, nego će propasti i nestati s tržišta jer većina nema kapitala da bi preživjela.

To se dogodilo 2008. kad su narudžbe pale drvoprerađivačkoj industriji, neke su tvrtke nestale jer su se oslonile na njemačko tržište namještaja, ističe i dodaje da se građevinski sektor nije oporavio, tamo je 2008. zbog pada narudžbi nastao nagli pad, a tadašnje velike kompanije su danas u stečaju ili ne postoje.

Kriza u Njemačkoj će se preliti na Hrvatsku i u pogledu sentimenta potrošača i odnosa prema potrošnji, u drugom kvartalu je pala potrošnja, jedino što još možemo očekivati jest rast investicija iz europskih fondova, a, nažalost, to ide sporo, nema dovoljno pripremljenih projekata, zaključio je Novotny za Slobodnu Dalmaciju.

Zadnji put kriza je krenula iz Amerike, gdje se sada još gospodarstvo ne usporava, dok se za njemačko gospodarstvo ovu godinu očekuje usporavanje 0,2 posto. To će se usporavanje preliti na Hrvatsku, koja s Italijom i Njemačkom ostvaruje 50 posto svih svojih međunarodnih transakcija.

S druge strane, na tržištu rada Njemačke zaposlilo se dvjestotinjak tisuća hrvatskih građana koji će u slučaju krize ostati bez posla. To je gotovo sigurno, jer u Njemačkoj se u slučaju smanjivanja proizvodnje primjenjuje pristup da prvi ide onaj tko je posljednji došao, piše vijesti.hr

"To je ozbiljan problem jer su se njemački poslodavci i sindikati već dogovorili da će u slučaju snažnijeg pada narudžbi s međunarodnog tržišta, naročito u autoindustriji i industriji strojeva, radno vrijeme biti skraćeno, radit će se tri dana u tjednu kako bi spasili radna mjesta, a prvi na udaru bit će radnici iz drugih zemalja", zaključuje dr. Damir Novotny.


hr Sun Sep 15 2019 12:23:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d7d038e29111c917f8b45fd/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Vlasnik ste Audija, Škode ili nekog drugog vozila iz VW grupe? Možete naplatiti veliku odštetu

Hrvatski potrošači ne snose nikakav financijski rizik u postupku povodom kolektivne tužbe, a u slučaju daljnjeg individualnog sudskog postupka, mogu se osigurati procesnim financiranjem
Ako posjedujete novo ili polovno dizel VW vozilo kupljeno nakon 1. studenog 2008. godine, trebali biste razmisliti o pridruživanju masovnoj kolektivnoj tužbi protiv spomenute tvrtke. Naime, svi koji to učine do 29. rujna ove godine imaju priliku besplatno tužiti Volkswagen te dobiti i do desetak tisuća eura naknade štete.

Radi se o do sada najvećoj oglednoj kolektivnoj tužbi u Europi koju je protiv Volkswagen AG-a kao tužitelj pokrenulo Savezno udruženje njemačkih potrošača iz Berlina u svrhu utvrđivanja odgovornosti zbog nedopuštene ugradnje manipulativnih softvera za optimiziranje dušikovih oksida (NOx) u vozila s dizel motorima. U pitanju su vozila iz VW grupe - Volkswagen, Audi, Škoda, Seat i Porsche Cayenne 3.0 litarski - s dizelskim motorom EA 189 EU 500, pojasnila je za Vijesti.hr odvjetnica Sandra Budimir, koja u suradnji s odvjetničkim uredom iz Berlina Härle&Martinović zastupa hrvatske potrošače, piše Vijesti.hr

Interes u Hrvatskoj postoji, no zabrinjava da domaći potrošači dosad nisu imali saznanja o konkretnim mogućnostima ostvarivanja svojih prava protiv Volkswagena u kolektivnoj tužbi, a Budimir se pita i zašto im se to prešućivalo.

- Sama država se namirila od Volkswagena na ime manjka u državnom budžetu po osnovu nenaplaćene razliku trošarina i poreza. Za razliku primjerice od SAD-a, Italije ili Njemačke, Hrvatska ni na koji način nije financijski kaznila Volkswagen za najveću industrijsku, potrošačku i ekološku prijevaru'', kaže Budimir dodajući da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2016. godine osnovalo Povjerenstvo za utvrđivanje povrede hrvatskih zakona i propisa u području zaštite okoliša i zaštite potrošača, ali nisu poznati rezultati i konkretni koraci.

Svi koji se žele pridružiti tužbi moraju dostaviti dokumentaciju (kupoprodajni ugovor ili račun te knjižicu vozila/prometnu) kojom dokazuju da su vlasnici vozila s ugrađenim dizel motorom i spornim softverom, kupljenih nakon 2008. godine. 

Napominje da hrvatski potrošači ne snose nikakav financijski rizik u postupku povodom kolektivne tužbe, a u slučaju daljnjeg individualnog sudskog postupka, mogu se osigurati procesnim financiranjem od za to postojećih društava koje će pokriti i te troškove postupka uz određenu proviziju nakon konačne naplate štete.
hr Sat Sep 14 2019 17:13:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .