Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0599ceb9e03ee8a18b4628/80

Sveučilištu u Splitu odobreno 189,6 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava

Ovim će se sredstvima osigurati ne samo razvoj Sveučilišta, već će se omogućiti i kvalitetnija suradnja s gospodarstvenicima regije, a i šire
Sveučilište u Splitu osiguralo je 100%-tno sufinanciranje, odnosno 189,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Poziva „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“.
Riječ je o dosad najvećim projektima u gradu Splitu te jedinim infrastrukturnim projektima iz područja istraživanja i razvoja u Jadranskoj Hrvatskoj, koji će se realizirati do lipnja 2020. godine. Predstavljaju kapitalna infrastrukturna ulaganja, a pripremljeni su s ciljem jačanja kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije radi poboljšanja kvalitete, opsega i relevantnosti istraživačkih aktivnosti.

O važnosti projekta za Sveučilište i gospodarstvo govorili su rektor Sveučilišta prof.dr.sc. Šimun Anđelinović s prorektorima, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije prof.dr.sc. Boris Trogrlićprof.dr.sc. Janoš Terzić s Medicinskog fakulteta prof.dr.sc. Zoran Đogaš, dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof.dr.sc. Jasna Puizina, dekan Kemijsko-tehnološkog fakulteta prof.dr.sc. Igor Jerković, dekan Pomorskog fakulteta prof.dr.sc. Nikola Račić te Krešimir Budiša, direktor UNIST Tehnološkog parka.

Danas s ponosom možemo objaviti da je Ministarstvo evaluiralo i ocijenilo visokim brojem bodova tri projekta koja će Sveučilište u Splitu uvesti u novu eru. Ovo je budućnost našeg Splita i naše regije. Sveučilište želi biti otvoreno prema svom okruženju, prema lokalnoj zajednici, gospodarstvu te nastojimo da ta suradnja, koja  mora biti  dvosmjerna., bude još kvalitetnija – kazao je rektor Sveučilišta prof.dr.sc. Šimun Anđelinović naglasivši kako su sva tri projekta postavljena tako da će se njihovom realizacijom rješavati postojeći probleme našeg Sveučilišta, ali i lokalnih tvrtki i gospodarstvenika, odnosno benefiti projekta bit će višestruki. 

Važnost nabavke opreme ovim projektima pokazuje činjenica kako istraživačke institucije i gospodarstvo cijele šire regije u krugu od gotovo 350 km od Splita ne posjeduje najveći dio instrumenata i opreme za testiranje, istraživanje i razvoj. Tako će nova oprema služiti ne samo akademskoj zajednici, već i značajnom dijelu lokalne industrije, građevinarstvu, geodeziji i arhitekturi, proizvodnji i preradi hrane, bioekonomiji, farmaceutici, pomorstvu i kemijskom inženjerstvu. 

Realizacijom projekata očekuje se jačanje znanstveno-istraživačke pozicije Sveučilišta u Splitu kako bi postao zamašnjak razvoja ne samo Grada Splita i Jadranske regije, već i Hrvatske u cjelini.
hr Fri Nov 10 2017 13:23:59 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5436b9be1899426f760006fc/80
Foto: Screenshot

Građani pripremaju privatne tužbe zbog švicarskog franka

Na krilima nedavne pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda, bivši i sadašnji korisnici kredita u švicarskim francima masovno se spremaju za privatne tužbe protiv banaka. Udruzi Franak rapidno raste broj članova i svi ih zovu radi savjeta oko tužbe. Banke pak i dalje ne odustaju od svojih argumenata.

U udruzi franak telefon neprestano zvoni pošto se građani, koji žele podignuti privatne tužbe protiv banaka, redaju na konzultacijama.

- Naš odvjetnik, koji nas u ovom postupku prati već dugi niz godina, će prvo postaviti tužbeni zahtjev i na taj će način educirati i odvjetnike koji će htjeti surađivati - rekla je Sandra Žiga iz Udruge Franak.

Iz Hrvatske udruge banaka tvrde da je sporno ima li pravo na tužbu oko 55 tisuća građana koji su prihvatili konverziju i prešli na kredite u eurima.

- Kada je konverzija tih kredita provedena isključivo na teret banaka. Time je već izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima - stoji u priopćenju Udruge.

Dok je ministar financija Zdravko Marić nedavno stao na stranu banaka, saborski zastupnik Aleksić tvrdi da presude dijela županijskih sudova pokazuju da svi imaju pravo tužiti.

- Očigledno je da nije sklon građanima, da nije sklon vladavini prava nego je više sklon nekakvoj ekonomskoj računici. Ja poručujem njemu i svima koji se brinu za banke da banke u ovom trenutku imaju 27 milijardi kuna likvidnosti - rekao je Goran Aleksić, saborski zastupnik (SNAGA).

Aleksić računa da bi trošak za banke, ako bi baš svi pogođeni korisnici podigli tužbe, bio između 10 i 15 milijardi kuna. U udruzi franak izrađuju poseban kalkulator koji će svakom korisniku izračunati koliku bi točno odštetu trebao tražiti prilikom tužbe, piše dnevnik.hr

hr Sat Jul 21 2018 16:04:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a0e1ac3b94ea0b008b4e4d/80
Foto: Darko Tomas / CROPIX

HAK: Promet i dalje vrlo gust, kolnici mokri i skliski u Primorju i Gorskom kotaru

Kolnici su mokri i skliski u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru. Promet je vrlo gust na većini cesta u smjeru mora, i obrnuto u smjeru unutrašnjosti, duž Jadranske magistrale (D8), zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, u trajektnim lukama kao i na graničnim prijelazima, na Kaštelu i Plovaniji kolona je duga oko 5 km i dijelom se proteže na Istarski ipsilon te se na ulaz i izlaz iz zemlje čeka sat vremena.

Na državnoj cesti DC1 između Karlovca i Slunja promet je prekinut kod mjesta Krnjak, zbog prometne nesreće,  javio je Hrvatski autoklub (HAK) u 14,30 sati.

Na A1  kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora kolona je duga oko 500 m. U smjeru Zagreba kolona je duga oko 6 km; kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba kolona je duga oko 1 km;
kolona u pokretu između Lučkog i Bosiljeva 2 u smjeru mora; kolona u pokretu između čvorova Maslenica i Sveti Rok u smjeru Zagreba; između 239.+500 km i 242.+500 km u smjeru Dubrovnika kolona vozila je oko 2 km; na 362. km u smjeru Dubrovnika vozilo je u kvaru.


Na A2 Zagreb-Macelj promet pojačan u oba smjera; kod naplatnih postaja Trakošćan u smjeru Slovenije kolona je duga oko 1,5 km (povremeno se vozila zaustavljaju kod tunela Frukov Krč).

Na  A3 Bregana-Lipovac promet pojačan u smjeru istoka; kolona osobnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru Srbije duga je oko 6 km; prometna nesreća je na 55. +450 km u smjeru Lipovca između naplatne postaje Zagreb istok i čvora Ivanić Grad u smjeru Lipovca; teretno vozilo u kvaru je na zaustavnoj traci na autocesti A3 na 119+350 km u smjeru Lipovca između čvora Kutina i Novska.

Na A7 GP Rupa-čvor Diračje kolona je između čvorova Hreljin i Šmrika u smjeru Krka duga oko 3 km.
Zbog pojačanog prometa na graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija kolona je duga oko 5 km, dijelom se proteže i na Istarski ipsilon; kod čvora Matulji u smjeru Rijeke kolona je duga oko 3 km.
Kod čvora Matulji u smjeru Istre kolona je duga oko 2 km.
Na Krčkom most (DC102) pojačan promet u oba smjera, kolone su duge oko 4 km.

Na GP Macelj se na ulaz u Hrvatsku čeka oko pola sata 

Pojačan je priljev vozila u većini trajektnih luka.

hr Sat Jul 21 2018 15:00:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58875a161eea8fc6248b45ce/80
Foto: Wikipedia

Ovog vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci rekordnih 137.000 putnika

Ovog se vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci očekuje promet oko 137.000 putnika u oba smjera, što je rekord u dosadašnjem dijelu sezone, a za sljedećih nekoliko vikenda postoje najave o još većem prometu u te dvije splitske luke.
"Danas i sutra kroz splitsku Trajektnu luku proći će oko 80.000 putnika i više od 16.000 vozila što je najveći promet tijekom vikenda ove godine", rekla je u subotu za Hinu voditeljica agencije Jadrolinije u Splitu Jelena Ivulić.
Po njezinim riječima, u sljedećih nekoliko vikenda očekuje se još veći promet u splitskoj Trajektnoj luci.

Ovog se vkenda i u splitskoj Zračnoj luki također očekuje rekordan ovogodišnji promet putnika tijekom jednog vikenda.

"Danas i sutra kroz splitsku Zračnu luku prometovat će oko 57.000 putnika što je najveći vikend promet ove godine, a u sljedeća dva vikenda, prema najavama, imat ćemo još veći promet putnika", rekao je voditelj Službe prihvata i otpreme u splitskoj Zračnoj luki Mate Melvan.

Najveći broj putnik koji zrakoplovima stižu u splitsku Zračnu luku je iz Velike Britanije, a zatim iz Njemačke, Francuske i skandinavskih zemlja.

"Splitska Zračna luka je povezan sa 100 destinacija u 25 zemalja posredstvom tih destinacija nam zrakoplovima dolaze putnici iz cijelog svijeta, rekao je Melvan.

Dodao je kako je u prvih šest mjeseci ove godine promet putnika u splitskoj Zračnoj luci bio 15,7 posto veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
hr Sat Jul 21 2018 13:51:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako "ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova. 
Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). 

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

 "U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova," stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana. 

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna. 

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015. 

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a. 
 

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije", podsjeća Služba.
 

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

hr Sat Jul 21 2018 13:51:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .