Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a16a418b9e03e26098b463c/80
Foto: Facebook

U saborsku proceduru poslani konačni prijedlozi zakona o braniteljima i lokalnoj upravi

Za provedbu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja

Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru nekoliko konačnih zakonskih prijedloga, među kojima i onaj o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i konačni prijedlog zakona o reviziji.

Za provedbu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja, što u odnosu na sredstva osigurana u 2017. godini predstavlja povećanje od 44,5 milijuna kuna, rekao je ministar branitelja Tomislav Medved.

Također, dodao je, na pozicijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u 2018. godini bit će potrebno osigurati dodatnih 64 milijuna kuna.

 Sva sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u okviru limita ukupnih rashoda državnog proračuna za razdoblje 2018. - 2020. godine, utvrđenog Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. - 2020., naglasio je Medved.

Nova pravila za lokalnu i područnu samoupravu

 Konačni prijedlog zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, pak, za razliku od prvog prijedloga, donosi mogućnost da predstavničko tijelo dvotrećinskom većinom raspiše referendum za opoziv čelnika te jedinice, čime se jača i utjecaj predstavničkog tijela i neposredni utjecaj građana na upravu, kazao je ministar uprave Lovro Kuščević.

 Glavna novina konačnog prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je da prihod od poreza na dohodak postaje u cijelosti prihoda jedinica lokalne uprave, koji će se raspodijeliti tako da će gradovima i općinama ići 60 posto tih prihoda a županijama 17 posto. Udio za decentralizirane funkcije iznosit će, kao i do sada, 6 posto, a udio za fiskalno izravnanje iznosi 17 posto, podsjetio je ministar financija Zdravko Marić.  

 Uz pretpostavku da će prihodi od poreza na dohodak iznositi kao i prije porezne reforme, procjena je fiskalnog efekta novog zakona oko 1,4 milijarde kuna, rekao je Marić te kazao da ukoliko nekoj lokalnoj jedini ta sredstva ne budu dovoljna, odnosno da joj se smanjuju prihodi u odnosu na prije, država će joj to kompenzirati.

U odnosu na prvo čitanje, naime, konačnim se prijedlogom produžuje razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Tako je predviđeno da će se taj manjak kompenzirati izravno iz državnog proračuna u potpunosti ne samo u 2018., kako je bilo ranije predviđeno, već i 2019. i 2020. godine. Nakon toga, kompenziralo bi se po 60 posto 2021. te 30 posto 2022. godine.

 U drugo je čitanje upućen i konačni prijedlog zakona o reviziji, čija je novina da će Ministarstvo financija biti nadležno za nadzor revizora i revizorskih društava. U odnosu na prvotni prijedlog, konačnim se prijedlogom uvodi obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva revizorska društva, a to odnosi samo na ona društva koja prosječno zapošljavaju više od 5.000 radnika i imaju aktivnu veću od 5 milijardi kuna.

Također, postrožuju se zahtjevi o potrebnim resursima pri obavljanju revizije te se propisuje da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom bilo na puno ili nepuno radno vrijeme, a društva koja bi obavljala reviziju tvrtki od javnog interesa morala bi imati najmanje tri zaposlena revizora u punom radnom vremenu. Prijedlog predviđa i da revizorska društva, kako ne bi plaćala obveznu članarinu za više komora, nisu obveznici plaćanja članarine HGK, s obzirom na obvezatnost članstva i plaćanja članarine Hrvatskoj revizorskoj komori. 

Novi bi zakon na snagu trebao stupiti prvog dana 2018. godine.

Vlada 1. prosinca u Osijeku

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković podsjetio je da ovoga tjedna održan treći Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu te je izvijestio da je Vlada dobila pismo župana iz pet sjevernih hrvatskih županija (Bjelovarsko-bilogorske, Križevačko-koprivničke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske), koji žele sličan naglasak na sjever Hrvatske, dodavši da unatoč komparativnoj razvijenosti u njima postoje i problemi poput primjerice minimalnih plaća u tekstilnom sektoru i sl.

Istaknuo je da Vlada treba fokusirati svoje aktivnosti i u tom smjeru te omogućiti da apsorpcija EU sredstava, osobito za veće projekte, bude učinkovitija. Najavio je da će do kraja godine s njima održati sastanak oko toga.

 Također, najavio je da će Vlada 1. prosinca održati sjednicu u Osijeku.

hr Thu Nov 23 2017 11:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2124f32af47f4c1f8b48fe/80
Foto: tportal

Žuto upozorenje: Očekujte jake pljuskove s grmljavinom

Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme za veći dio zemlje

Nakon nekoliko vrlo toplih i sunčanih dana stiže nam pogoršanje vremena.

Djelomice sunčano i vruće, ali nestabilno bit će u nedjelju. Poslijepodne uz jači razvoj oblaka mjestimice će biti kiše i pljuskova praćenih grmljavinom, moguće i izraženijih. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i južni, na Jadranu i jugo. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 29 i 34 °C.

Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme za veći dio zemlje, a na mogućnost toplinskih valova koje može biti opasno za zdravlje upozoravaju sve koji se nalaze na područjima oko Splita i Dubrovnika. 

Nedjelja kišovita, sunčano u Dalmaciji

U nedjelju će biti promjenljivo i nestabilno uz povremenu kišu i pljuskove s grmljavinom, ponegdje moguće i izraženije. Najviše sunčanog vremena te uglavnom suho bit će u Dalmaciji.

Vjetar u unutrašnjosti slab, poslijepodne do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu će slabo do umjereno jugo i jugozapadnjak okretati na sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 15 do 20, na Jadranu od 20 do 25. Najviša dnevna većinom između 25 i 30, u Dalmaciji oko 32 °C, javlja Meteo.hr.

Meteoalarm je za nedjelju izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme  u nekoliko regija: Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Sjeverna i Srednja Dalmacija, piše vijesti.hr

hr Sat Jul 21 2018 17:39:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5436b9be1899426f760006fc/80
Foto: Screenshot

Građani pripremaju privatne tužbe zbog švicarskog franka

Na krilima nedavne pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda, bivši i sadašnji korisnici kredita u švicarskim francima masovno se spremaju za privatne tužbe protiv banaka. Udruzi Franak rapidno raste broj članova i svi ih zovu radi savjeta oko tužbe. Banke pak i dalje ne odustaju od svojih argumenata.

U udruzi franak telefon neprestano zvoni pošto se građani, koji žele podignuti privatne tužbe protiv banaka, redaju na konzultacijama.

- Naš odvjetnik, koji nas u ovom postupku prati već dugi niz godina, će prvo postaviti tužbeni zahtjev i na taj će način educirati i odvjetnike koji će htjeti surađivati - rekla je Sandra Žiga iz Udruge Franak.

Iz Hrvatske udruge banaka tvrde da je sporno ima li pravo na tužbu oko 55 tisuća građana koji su prihvatili konverziju i prešli na kredite u eurima.

- Kada je konverzija tih kredita provedena isključivo na teret banaka. Time je već izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima - stoji u priopćenju Udruge.

Dok je ministar financija Zdravko Marić nedavno stao na stranu banaka, saborski zastupnik Aleksić tvrdi da presude dijela županijskih sudova pokazuju da svi imaju pravo tužiti.

- Očigledno je da nije sklon građanima, da nije sklon vladavini prava nego je više sklon nekakvoj ekonomskoj računici. Ja poručujem njemu i svima koji se brinu za banke da banke u ovom trenutku imaju 27 milijardi kuna likvidnosti - rekao je Goran Aleksić, saborski zastupnik (SNAGA).

Aleksić računa da bi trošak za banke, ako bi baš svi pogođeni korisnici podigli tužbe, bio između 10 i 15 milijardi kuna. U udruzi franak izrađuju poseban kalkulator koji će svakom korisniku izračunati koliku bi točno odštetu trebao tražiti prilikom tužbe, piše dnevnik.hr

hr Sat Jul 21 2018 16:04:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a0e1ac3b94ea0b008b4e4d/80
Foto: Darko Tomas / CROPIX

HAK: Promet i dalje vrlo gust, kolnici mokri i skliski u Primorju i Gorskom kotaru

Kolnici su mokri i skliski u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru. Promet je vrlo gust na većini cesta u smjeru mora, i obrnuto u smjeru unutrašnjosti, duž Jadranske magistrale (D8), zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, u trajektnim lukama kao i na graničnim prijelazima, na Kaštelu i Plovaniji kolona je duga oko 5 km i dijelom se proteže na Istarski ipsilon te se na ulaz i izlaz iz zemlje čeka sat vremena.

Na državnoj cesti DC1 između Karlovca i Slunja promet je prekinut kod mjesta Krnjak, zbog prometne nesreće,  javio je Hrvatski autoklub (HAK) u 14,30 sati.

Na A1  kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora kolona je duga oko 500 m. U smjeru Zagreba kolona je duga oko 6 km; kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba kolona je duga oko 1 km;
kolona u pokretu između Lučkog i Bosiljeva 2 u smjeru mora; kolona u pokretu između čvorova Maslenica i Sveti Rok u smjeru Zagreba; između 239.+500 km i 242.+500 km u smjeru Dubrovnika kolona vozila je oko 2 km; na 362. km u smjeru Dubrovnika vozilo je u kvaru.


Na A2 Zagreb-Macelj promet pojačan u oba smjera; kod naplatnih postaja Trakošćan u smjeru Slovenije kolona je duga oko 1,5 km (povremeno se vozila zaustavljaju kod tunela Frukov Krč).

Na  A3 Bregana-Lipovac promet pojačan u smjeru istoka; kolona osobnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru Srbije duga je oko 6 km; prometna nesreća je na 55. +450 km u smjeru Lipovca između naplatne postaje Zagreb istok i čvora Ivanić Grad u smjeru Lipovca; teretno vozilo u kvaru je na zaustavnoj traci na autocesti A3 na 119+350 km u smjeru Lipovca između čvora Kutina i Novska.

Na A7 GP Rupa-čvor Diračje kolona je između čvorova Hreljin i Šmrika u smjeru Krka duga oko 3 km.
Zbog pojačanog prometa na graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija kolona je duga oko 5 km, dijelom se proteže i na Istarski ipsilon; kod čvora Matulji u smjeru Rijeke kolona je duga oko 3 km.
Kod čvora Matulji u smjeru Istre kolona je duga oko 2 km.
Na Krčkom most (DC102) pojačan promet u oba smjera, kolone su duge oko 4 km.

Na GP Macelj se na ulaz u Hrvatsku čeka oko pola sata 

Pojačan je priljev vozila u većini trajektnih luka.

hr Sat Jul 21 2018 15:00:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58875a161eea8fc6248b45ce/80
Foto: Wikipedia

Ovog vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci rekordnih 137.000 putnika

Ovog se vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci očekuje promet oko 137.000 putnika u oba smjera, što je rekord u dosadašnjem dijelu sezone, a za sljedećih nekoliko vikenda postoje najave o još većem prometu u te dvije splitske luke.
"Danas i sutra kroz splitsku Trajektnu luku proći će oko 80.000 putnika i više od 16.000 vozila što je najveći promet tijekom vikenda ove godine", rekla je u subotu za Hinu voditeljica agencije Jadrolinije u Splitu Jelena Ivulić.
Po njezinim riječima, u sljedećih nekoliko vikenda očekuje se još veći promet u splitskoj Trajektnoj luci.

Ovog se vkenda i u splitskoj Zračnoj luki također očekuje rekordan ovogodišnji promet putnika tijekom jednog vikenda.

"Danas i sutra kroz splitsku Zračnu luku prometovat će oko 57.000 putnika što je najveći vikend promet ove godine, a u sljedeća dva vikenda, prema najavama, imat ćemo još veći promet putnika", rekao je voditelj Službe prihvata i otpreme u splitskoj Zračnoj luki Mate Melvan.

Najveći broj putnik koji zrakoplovima stižu u splitsku Zračnu luku je iz Velike Britanije, a zatim iz Njemačke, Francuske i skandinavskih zemlja.

"Splitska Zračna luka je povezan sa 100 destinacija u 25 zemalja posredstvom tih destinacija nam zrakoplovima dolaze putnici iz cijelog svijeta, rekao je Melvan.

Dodao je kako je u prvih šest mjeseci ove godine promet putnika u splitskoj Zračnoj luci bio 15,7 posto veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
hr Sat Jul 21 2018 13:51:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .