Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a44d3a3b9e03e573b8b4570/80
Foto: SMA News Today

'Sva djeca oboljela od spinalne mišićne atrofije za koju je indicirana terapija dobit će lijek'

Sva djeca oboljela od spinalne mišićne atrofije za koju je indicirana terapija dobit će lijek bilo na račun HZZO-a bilo u okviru kliničke studije

Ministarstvo zdravstva objavilo je priopćenje vezano uz medijske objave Udruge Kolibrići. 

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

- Nastavno na medijske tekstove slijedom priopćenja Udruge Kolibrići o liječenju spinalne mišićne atrofije u Hrvatskoj, dostavljamo Vam točne podatke te molimo da ih objavite radi istinitog informiranja javnosti.

U Hrvatskoj od spinalne mišićne atrofije boluje pedesetak maloljetnika. Prvo dijete u Hrvatskoj započelo je terapiju Spinrazom 12. listopada 2017. godine, a do sad je započeto liječenje tim lijekom kod petero djece. Trenutno ih se još devetnaest naručuje na terapiju Spinrazom, što je ukupno 24. Budući da je lijek Spinraza u travnju 2018. uvršten na Osnovnu listu lijekova HZZO-a, lijek se dobiva na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.

Pored toga, u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. uključeno je dodatnih 14 bolesnika, i to slijedom sastanka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s Christophom Franzom, predsjednikom F. Hoffmann–La Roche Ltd. u siječnju 2018., nakon čega su pacijenti iz Hrvatske uključeni u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije.

Svi oni koji, s obzirom na medicinske indikacije, nisu zadovoljili kriterije ove kliničke studije, dobit će lijek Spinrazu.

U Hrvatskoj je također ukupno 15 bolesnika sa spinalnom mišićnom atrofijom koji su na respiratoru (uključivši i neke koji su stariji od 18 godina), no za tu kategoriju neizlječivih bolesnika ni jedan proizvođač lijeka nažalost do danas ne indicira primjenu terapije.

Međutim, sva djeca oboljela od spinalne mišićne atrofije koja nisu na respiratoru dobit će lijek Spinrazu ili će biti obuhvaćena kliničkom studijom", stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.  

Pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb: 'Oboljeli od SMA na respiratoru neće primati terapiju'

Pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb Milivoj Novak ranije u nedjelju je izvijestio da je liječenje protiv spinalne mišićne atrofije (SMA) lijekom Spinraza do danas započelo petero djece, da se još 19 pacijenata naručuje, 14 pacijenata je uključeno u La Rocheovu studiju za ispitivanje novog lijeka, a grupa od 15 bolesnika je na respiratoru i nisu uključeni u studiju ni u liječenje preko HZZO-a.

La Rocheova klinička studija ne prihvaća takve bolesnike, a što se tiče Spinraze, nositelj odobrenja, proizvođač, nije tražio indikacije za djecu koja su na aparatu za disanje, rekao je Novak na konferenciji za novinare u KBC-u Zagreb. Naglasio je i da HZZO pokriva sve troškove opreme, aparata i potrošnog materijala za takve bolesnike.

Novak je kazao da je u petak održan sastanak Povjerenstva za terapiju koje je odlučilo o redoslijedu dolaska 19 pacijenata koji se trebaju naručiti na početak terapije. Najprije će, kaže, doći njih šest koji imaju bolest tipa 2.

Svi bolesnici, njih 19, trebali bi početi s terapijom do kraja rujna ako proizvođač isporuči svu terapiju kako je obećano, naglasio je Novak. Vezano za 14 bolesnika koji su u La Rocheovoj studiji kazao je da su pozvani i znaju svoj slijed dolaženja. Osmero ih je započelo s liječenjem, a ostalo ih je još šest koji bi s terapijom trebali početi do 10. kolovoza.

Konferencija za novinare bila je odgovor na ranije iznesene tvrdnje Udruge Kolibrići da lijek Spinraza, protiv spinalne mišićne atrofije, koji je nedavno uvršten na listu HZZO-a, prima tek četvero djece. Iz Kolibrića su također prozvali HZZO za diskriminirajuću odluku budući da na lijek nemaju pravo stariji od 18 godina te djeca na respiratoru.

hr Sun Jul 22 2018 21:38:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e88aa8b47398ad0a8b4574/80

Kolone na autocestama i graničnim prijelazima, doznajte kad se očekuje smanjenje gužvi

I danas su hrvatske prometnice pune vozila. Prema posljednjim informacijama HAK-a, na Lučkom u smjeru Zagreba kolona je duga oko jedan kilometar.

Promet je srednje gust na većini cesta u smjeru mora, povremeno pojačan na cestama u smjeru unutrašnjosti te na autocesti A2 Zagreb-Macelj u smjeru Republike Slovenije.

Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Lici i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Mogući su odroni. Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Gužve su na autocesti A1 kod naplatnih postaja Lučko u smjeru Zagreba gdje je kolona duga oko jedan kilometar, dok u smjeru mora nema dužih čekanja.

Promet je povremeno pojačan na cestama u smjeru unutrašnjosti te autocesti Zagreb-Macelj u smjeru Republike Slovenije. Na autocesti A2 Zagreb-Macelj kod naplatnih postaja Trakošćan u smjeru Slovenije kolona je duga oko 1,5 km. Vozila se povremeno zaustavljaju kod tunela Frukov Krč.

Na Krčkom mostu promet je vrlo gust u smjeru kopna.

Najduža kolona bila četiri kilometra

Najduža kolona danas je bila četiri kilometra, ali se očekuje da će prema kraju dana znatno opadati. U smjeru mora nema dužih čekanja.

Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Lici i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pa se vozačima savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cesti te održavaju sigurnosni razmak između vozila, piše dnevnik.hr

hr Sun Jul 22 2018 18:43:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b505ae8cb557ad51d8b4b81/80
Foto: Pixabay

Planirate na put? Naoružajte se strpljenjem, čekanja na granici traju i po sat i pol'

Na većini cesta u smjeru mora i obrnuto prema unutrašnjosti promet je srednje gust. Pojačan je promet na autocesti A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka. Kolnici su mjestimice mokri i skliski u Istri, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, Baranji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski u Istri, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, Baranji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Mogući su odroni, javio je Hrvatski autoklub (HAK) u 9 sati i vozačima savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.


Na autocesti A1, kod naplatnih postaja Lučko u oba smjera nema dužih čekanja kao i kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanja, a vozila u kvaru su na 423. i 364. km u smjeru Dubrovnika.

Na autocesti A5 Beli Manastir-Osijek-BiH vozilo u kvaru je na 76. +300 km u smjeru Sredanaca.


Ljetna zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na pojedinim cestama u Istri i priobalju bit će danas od 12 do 23 sata. Zabrana nema na autocestama kao i na državnoj cesti DC1 (dijelom Lička magistrala).

Na graničnim prijelazima najduža su čekanja zabilježena na Macelju gdje na ulaz osobna vozila čekaju sat i pol.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

hr Sun Jul 22 2018 10:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5036b9cb557ad51d8b4b6c/80
Foto: Hina

Sve više stranaca želi posjetiti Hrvatsku nakon uspjeha Vatrenih

Brojni turisti su produljili boravak u Hrvatskoj zbog odlične atmosfere u zemlji za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, što je na brojnim tržištima uz goleme promotivne efekte izazvalo i porast potražnje, pa i u Francuskoj, UK-u i Rusiji s kojima je Hrvatska igrala završne utakmice, kaže direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.

Najavljujući nove promotivne kampanje HTZ-a za posezonu na deset tržišta, koje će krenuti za nekoliko dana, Staničić za Hinu iznosi da informacije koje dobivaju s raznih tržišta govore o porastu zanimanja za Hrvatsku uslijed odličnog nastupa na Svjetskom nogometnom prvenstvu, piše index.hr

"Iako je sada teško reći neke konkretne brojke i koliko će se taj uspjeh pretočiti u više dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, ipak se očekuje pozitivan utjecaj, a i gotovo svi naši partneri na ključnim emitivnim tržištima, pogotovo iz Francuske, SAD-a, Italije, Austrije, Velike Britanije, Rusije i drugih, potvrđuju da su takva očekivanja realna", kaže Staničić.

Dodaje da pozitivna očekivanja temelje i na izvrsnim rezultatima svih provedenih aktivnosti HTZ-a povezanih s odličnom igrom Vatrenih, kojima su doprli do milijuna ljudi diljem svijeta putem društvenih mreža i web stranicama HTZ-a.

Govoreći o novoj kampanji za posezonu koja slijedi, ističe da će u tome komunicirati turističke proizvode enogastronomiju, nautiku i aktivni odmor, kao i da nastavljaju s korištenjem sekvenci iz već poznatog spota u svijetu s hrvatskim sportašima i umjetnicima "Ambasadori hrvatskog turizma" s inačicom slogana "Croatia, full of excellent players", koji su pokrenuli tijekom SP-a u Rusiji.

Pritom će nogometaše povezati kroz prizmu fotografija i tekstova s destinacijama iz kojih dolaze, te tako vizualno i komunikacijski spojiti Slavonski Brod i Marija Mandžukića, Donji Miholjac i Domagoja Vidu, Luku Modrića i Zadar, Ivana Perišića i Omiš, Antu Rebića i Imotski, itd.

Hrvatska u Francuskoj među rijetkima bez zastoja turističkog bukinga

Na upit kakvi su trendovi turističke potražnje i prodaje za Hrvatsku u zemljama s kojima je Hrvatska igrala završne tri utakmice na SP-u u Rusiji i je li bilo storniranja ili pada prodaje, iz Glavnog ureda ističu da se to nije dogodilo ni u Rusiji (četvrtfinalna utakmica), ni u Engleskoj, odnosno UK-u (polufinale), niti u Francuskoj (finale).

"Iz Francuske trenutno bilježimo porast turističkog prometa od oko 10 posto u odnosu na isto lanjsko vrijeme, a posebno veseli što sve više Francuza dolazi i u pred i posezoni, i u regije poput Zagreba, Slavonije, Istre ili pak Kvarnera gdje ih do sada baš nije bilo puno. Tome ove godine pridonose i nove izravne avio linije iz nekoliko francuskih gradova uključujući i Pariz", kažu iz HTZ-a temeljem informacija iz pariškog predstavništva, iz kojeg kažu i da se SP u nogometu prilično negativno odrazilo na prodaju većine odmorišnih destinacija, ali ne i za Hrvatsku, za koju je prodaja porasla i tijekom SP-a.

Naglašavaju i da iz francuskog udruženja organizatora putovanja SETO ističu da njihove članice bilježe porast ljetnih rezervacija za Hrvatsku viši od 21 posto u odnosu na 2017., kao i da je prema Udruženju francuskih turističkih agencija Les Enterprises du voyage Hrvatska prvi put ove godine uz Španjolsku, Grčku, Italiju, Tunis, Portugal, Maroko, Veliku Britaniju, Tursku i Njemačku, na ljestvici najpopularnijih destinacija.

Slično je i u UK-u, gdje je predstavništvo HTZ-a u Londonu zbog nogometnog uspjeha primilo puno mailova podrške od partnera i brojnih Britanaca koji su bili u Hrvatskoj ili tek planiraju ići.

"Partneri u UK poručuju da pozitivni efekti nogometnog uspjeha tek slijede u idućim tjednima, te da su dobrim trendovima pridonijele i brojne medijske objave u najpopularnijim emisijama, portalima, novinama i časopisima te na društvenim mrežama", kažu iz HTZ-a.

Iz Rusije također stižu dobre vijesti, potražnja za Hrvatskom raste po nekim podacima i 20 posto u odnosu na lani, i seže čak do listopada, a vodeći touroperatori vjeruju da će s njima u Hrvatsku doći više ruskih turista nego lani.

Hrvatska ''screaming hot'' destinacija

I u SAD-u, gdje nisu tradicionalno skloni nogometu, sjajan nastup hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u je dočekan s puno zanimanja Amerikanaca, a to je pojačalo i vidljivost i poziciju Hrvatske na turističkoj mapi.

Brojne su američke sportske i druge zvijezde, od NBA košarkaša Dwyanea Wadea i repera Snoop Dogga do glumaca Reese Witherspoon i Russella Crowea i drugih, komentirale s oduševljenjem igru Hrvatske, skupivši pritom brojne lajkove i dijeljenja na društvenim mrežama, a i brojni su, pa i najutjecajniji američki mediji pisali o tom uspjehu i pogotovo dočeku u Zagrebu.

"Iz SAD-a ove godine već bilježimo porast dolazaka turista od 25 posto i noćenja od 21 posto, a prema informacijama partnera, poraste možemo očekivati i iduće godine, jer je poznato da Amerikanci putovanja bukiraju i godinu dana unaprijed. Neki touroperatori u SAD-u su se već pohvalili i 50 posto većom prodajom grupnih aranžmana u odnosu na isto vrijeme 2017., opisujući i Hrvatsku kao 'screaming hot' destinaciju u 2018.", poručuju iz HTZ-a.

Porast zanimanja i prodaje za Hrvatsku zbog nogometa bilježe i kineski touroperatori, a cijene letova su se, kako prenose kineski mediji, iz Kine odnosno Pekinga prema Zagrebu udvostručile od trenutka kada je Hrvatska sudjelovala u finalu SP-a.

Za oko 300 posto poraslo je i pretraživanje Hrvatske na internetu, a uz nogomet porastu potražnje pridonosi i to što kineski mediji ističu da su u Hrvatskoj cijene relativno niže nego u zapadnoj Europi, istodobno navodeći porast potražnje kineskih turista i za Island te Francusku, također zbog njihove dobre igre na nogometnom SP-u.

hr Sun Jul 22 2018 09:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .