Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

Facebook komentari

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58efafabb47398c0208b4581/80

Ledo krajem prošle godine izdao jamstva Agrokoru od 18,9 milijardi kuna

Ledo je izvijestio da je krajem prošle godine izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna.
Ta je tvrtka iz sastava Agrokora u petak objavila odgovore na pitanja postavljena tijekom održavanja glavne skupštine 15. svibnja ove godine. Jedno od pitanja ticalo se iznosa ukupnih Ledovih obveza s osnova izdanih jamstava u korist Agrokora na dan 31. prosinca 2016. godine, a u odgovoru se navodi da je na taj dan Ledo izdao garancije u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna (18.910.930.232,00 kuna).  

Na skupštini je bilo postavljeno i pitanje o iznosu ukupnih Ledovih obveza s osnova izdanih zadužnica te mjenica izdanih za obveze Agrokora i drugih povezanih društva, ako su mjenice ili zadužnice izdane i za takva povezana društva na dan 31. prosinca 2016. godine. Uprava Leda smatra da je za odgovor na to pitanje valja pričekati predaju revidiranih financijskih izvješća za 2016 godinu.

Što se tiče stava Uprave oko točnosti i pouzdanosti nerevidiranih financijskih izvješća Leda za 2016. godinu, navodi se kako Uprava Leda nema saznanja o netočnosti tih izvješća, a nije bilo ni primjedbi revizorske kuće koja je obavila prethodne provjere i predreviziju.

U pogledu stava Uprave Leda o potencijalnim pogreškama u financijskim izvješćima Agrokora, u kontekstu jamstava koje je Ledo izdao za obaveze Agrokora, kaže se kako Uprava Leda za sada nema nikakvih konkretnih saznanja koja bi se odnosila na potencijalne pogreške u tim izvješćima.

Ako se te pogreške utvrde, Uprava Leda poduzet će sve raspoložive pravne mjere u isključivom interesu zaštite interesa Leda, dodaje se.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 18:51:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57c41b210234c32fe68b4572/80

Bulj: Izborit ću se da Makarska ima samostalni dom zdravlja

Mostov kandidat za splitsko-dalmatinskog župana Miro Bulj u petak se u Makarskoj susreo s građanima, a na konferenciji za novinare je ocijenio kako je taj grad pod vlašću Splitsko-dalmatinske županije izgubio atribute grada, posebno što se tiče zdravstvenih usluga, a on će se izboriti da Makarska ima samostalni dom zdravlja.

Bulj je u Makarskoj bio s kandidatima za zamjenike župana Ivanom Kovačićem i Matom Rebićem. 

 Makarska kao turistička destinacija danas nema apsolutno nikakve zdravstvene usluge, ustvrdio je Bulj.  "U turističkoj sezoni kada na Makarskoj rivijeri boravi 70-ak tisuća gostiju i još 30-ak tisuća stanovnika to predstavlja golemi problem koji se nastavlja i izvan turističke sezone, ocijenio je Mostov kandidat za župana.  Spomenuo je kako je ukinuto rodilište, ograničen rad laboratorija, te kako je Makarska daleko od Splita, a nema hitnu  pomoć koja je dobro organizirana

Kako je rekao Bulj, on će o tome voditi brigu kao narodni župan, "a ne kao zamjenski župan poput gospodina Bobana  (Blaženko Boban kandidat HDZ-a za župana)  koji je lutka na koncu Zagreba".  Izborit ću se da Makarska ima samostalni Dom zdravlja, jer mi smo jedina županija koja ima samo jedan Dom zdravlja dok brojne manje županije imaju po četiri ili pet domova. 

 "Makarska i Makarsko primorje koje ima 30 tisuće stanovnika, a Makarska 16.000  zaslužuje da djeca imaju osnovnu kao i srednju školu u jednoj smjeni, da makarska djeca kao i djeca iz cijele županije imaju iste uvjete - osnovnoškolci besplatne knjige, besplatan obrok kao i besplatan prijevoz, jer ako to može biti u Zagrebu izborit ću se da tako bude i u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Makarskoj," rekao je Bulj.
 Istaknuo je da će Makarska gospodariti svojim obalama, svojim plažama i svojim lukama i da se obala neće betonizirati.

 "Na pomorskom dobru nema granice .Županija nije dala lokalnoj samoupravi da upravlja svojim dobrom i da taj novac koji je golemi utroši lokalna samouprava, posebno u koncesijama, jer od njih proračuni priobalnih gradova mogu biti duplo veći", rekao Miro Bulj. Poručio je da je vrijeme  za Dalmaciju, da se probudi, a da njemu, kao čovjeku iz naroda, županija neće biti paradna pista u turističko vrijeme.

"Kao čovjek iz naroda očekujem od Makarana i stanovnika Makarskog primorja da mi daju  potporu, ja ću biti njihov župan, izborit ću se za dom zdravlja koji će imati sve potrebne usluge kao i za školu te brinuti o školskoj djeci. Decentralizirat će sve funkcije prema lokalnoj samoupravi, a poglavito upravljanje javnim dobrom kao što je pomorsko dobro", zaključio je Bulj.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 18:51:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Barišić: Ne razmišljam o ostavci

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić otklonio je u petak mogućnost davanja ostavke, poručivši predsjedniku SDP-ova Savjeta za obrazovanje, znanost i tehnologiju Nevenu Budaku, koji je ustvrdio da bi Vlada trebala smijeniti Barišića, da je imao priliku pokazati svoju provedbu strategije "koja dosad nije polučila neke rezultate", pa neka "prepusti sad onima koji imaju ovlasti da pokažu kako se to dobro može napraviti".

Budak je oštro kritizirao vlast zbog neprovođenja kurikularne reforme, te ocijenio da bi sadašnjim tempom njezino eksperimentalno uvođenje moglo početi tek školske godine 2019./2020., zbog čega će gotovo četiri generacije učenika biti izgubljene za "novu i bolju školu".

Zbog toga bi Vlada trebala smijeniti resornog ministra Barišića i Posebno stručno povjerenstvo, rekao je Budak na konferenciji za novinare održanoj uoči godišnjice skupova potpore kurikularnoj reformi, na kojima se 1. lipnja prošle godine okupilo oko 50.000 ljudi.

"Nema potrebe razgovarati o bilo kakvoj ostavci, ne razmišljam o tome", rekao je Barišić novinarima na Trgu bana Jelačića, gdje je posjetio program "Umijeće darivanja" u povodu obilježavanja Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva i desete obljetnice članstva Hrvatske u Eurotransplantu.

"Gospodin Budak imao je priliku pokazati svoju provedbu strategije koja dosad nije polučila neke rezultate. Neka prepusti sad onima koji imaju ovlasti da pokažu kako se to dobro može napraviti. Kada oni budu provodili reformu, a vidjeli smo kako su je neuspješno proveli, neka onda govore o tome koga će postavljati. Dotad neka nas puste da radimo transparentno kao što radimo", kazao je Barišić.  

Ustvrdio je da se usporedbom načina na koji je imenovan prošli sastav ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme može vidjeti da se prekršila procedura u svim elementima. Ponovio je da nije bio raspisan javni natječaj nego poziv, a Budak se, kazao je, tada nije žalio na proceduru.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 17:44:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe0822b473980e4c8b464f/80
Foto: Facebook

Kerum planira realizirati projekt Karepovac i Dračevac

Kandidat za splitskog gradonačelnika Željko Kerum najavio je u petak na konferenciji za novinare da, ako pobijedi u drugom krugu lokalnih izbora, namjerava realizirati projekt Karepovca kao trajno rješenje, ali i Dračevca na kojem se trenutno nalazi Općinski sud, a za čiju je parcelu zainteresirana i Ikea.
Smatra da je prijedlog projekta Karepovac koji je napravio Jakša Miličić najbolji jer je na njemu radio četiri godine. Pripremljena je kompletna dokumentacija koja je bila spremna za međunarodni natječaj i došla je čak i do Bruxellesa, rekao je.

Bivši gradonačelnik Ivo Baldasar taj je projekt držao u ladici, ustvrdio je Kerum dodavši da bi prema tom projektu Karepovac trebalo sanirati trajno, a ne privremeno. Ocijenio je da je rješenje Andre Krstulovića Opare (HDZ) za Karepovac privremeno, jer bi smeće ostalo pokriveno najlonom i nikada ta parcela i okolne kuće ne bi došle do vrijednosti koje bi zapravo trebale imati ako se smeće izmjesti u Lećevicu.

"Na Karepovcu imamo otprilike 1,2 milijuna kubika smeća kojega se treba riješiti. Ostaje čista parcela od 300 tisuća kvadrata. Realna cijena parcele je 60 milijuna eura, a kuće u okolici postaju tri puta vrjednije. Moramo se riješiti Karepovac trajno, a ne privremeno da smeće i smrad ostanu tu. Smrad će ostat uvijek ako se prekrije najlonom. Moje rješenje će biti trajno i parcela će postati građevinska, pa se mogu graditi stanovi ili poslovni prostori, ili će doći Ikea, koja je bila zainteresirana u mom prvom mandatu", kazao je Kerum.

Još je rekao da on i Jakša Miličić nude konkretna rješenja koja će završiti, da su obojica iz građevinskog sektora, te poznaju temu i napravit će sve kako treba.

U vezi s Dračevcem, ocijenio je kako za grad nije primjereno da je tamo sud, nego da se sve pravne institucije trebaju preseliti na Trg Hrvatske bratske zajednice u središtu grada te da je i za to dokumentacija pripremljena.

Kerum je istaknuo da se "novcem od ta dva projekta" - Karepovac i Dračevac - mogu izgraditi svi splitski vrtići, ulice, škole, Žnjan i lungo mare do Stobreča, Vukovarska i Bračka ulica.

Na pitanje novinara o njegovu protukandidatu Andri Krstuloviću Opari (HDZ) rekao je da on ima svoj plan i program, a on svoj. Istaknuo je da će on argumentirano, afirmativno i konstruktivno pričati jer, kako je rekao, za razliku od Krstulović Opare, on zna što govori.

"Razumijem ga jer on taj posao nije radio i ne zna što to znači. U današnje vrijeme kada se grade tuneli od 30 kilometara -  za Oparu je problem onaj od 600 metara. To dovoljno govori o njegovom znanju i mogućnostima", ustvrdio je Kerum.

Facebook komentari

hr Fri May 26 2017 14:41:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .