Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

Facebook komentari

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5975073ab9e03e50438b4689/80

Propovijed na vrhu svetog Ilije

Svake godine hodočasnici u čast svetog Ilije, penju se do vrha svetog Ilije na Biokovu i slušaju misno slavlje..
Povodom blagdana svetog Ilije koji se obilježava 20. srpnja, na planini Biokovo, točnije na vrhu, Sv. Ilija u subotu je održana misa koju je predvodio Don Mate Munitić, župnika Krstatica i Poljica vrgorskih. Misa se održala ispred obnovljene crkvice svetog Ilije na Biokovu. 

Video je postao popularan, a komentari na propovijed su pozitivni. Video je objavljen na Facebook stranici ˝Imocki crnjaci˝ i broji preko 60.000 pregleda. 
Sveti Ilija bio je starozavjetni prorok i ima je značaj u kršćanstvu, islamu i židovstvu o čemu svjedoče brojni spisi. Njegovo ime na hebrejskom znači ˝Jahve je moj Bog˝. 


Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 22:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4b81ab47398e9328b458b/80
Foto: Automania

U splitskim lukama oko 110 tisuća putnika

S 200 zrakoplova koji će ovog vikenda sletjeti u zračnu luku, doći će čak 53 700 putnika, dok će morskim putem u Split doći 55 tisuća ljudi.
(Hina) Samo tijekom subote u splitsku je zračnu luku sletjelo 107 zrakoplova i 29.700 putnika, a danas će 94 zrakoplova dovesti 24 tisuće putnika.
"Jedan od dva sljedeća vikenda će biti najjači u ovoj godini s najvećim brojem putnika, pa očekujemo da bi mogli dosegnuti brojku od 30 tisuća putnika u jednom danu. Vrlo smo blizu toj brojci. Lani smo u ovo vrijeme imali nešto više od 28 tisuća putnika, dok smo ove godine već prešli 29 tisuća i približavamo se magičnoj brojci od 30 tisuća putnika", kazao je za Hinu Mate Melvan iz splitske zračne luke.

Dalje je rekao da ih do 15. kolovoza očekuju dani u kojima će kroz njihovu luku prolaziti od 18 do 30 tisuća putnika i u dolasku i polasku 70 do 100 zrakoplova.

Naglasio je da im je booking dobar, te da je sezona odlična baš kao i predsezona.
 Kroz splitsku trajektnu luku prema otocima će u ova dva dana putovati oko 55 tisuća putnika i oko 8500 vozila na oko 34 trajektne i devet katamaranskih linija. Pojačan je promet na svim linijama posebno prema otocima Brač i Hvar.

"Pojačan je promet i na sjevernom Jadranu prema otocima Cres i Pag, na srednjem Jadranu prema Ugljanu, a na krajnjem jugu na liniji Ploče-Trpanj. Uz definirani red plovidbe na najfrekventnijim linijama tijekom cijelog dana uvode se dodatna putovanja", za Hinu je rekla glasnogovornica Jadrolinije Marija Zaputović.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b46f21eea8f61b88b45d7/80
Foto: Pixabay

Hvarski vatrogasci hlade deponij koji gori od sinoć

Hvarski vatrogasci još saniraju požar koji je u subotu navečer planuo na deponiju u Starom Gradu na površini od oko 300 kvadrata, a u nedjelju ujutro uz pomoć dva radna stroja prekopavaju teren koji zatim natapaju vodom i hlade, doznaje Hina od vatrogasaca.
(Hina) Vatra je buknula u 19.20 sati na deponiju nakon čega je na teren izišlo 30 vatrogasaca sa 10 vozila i još su jutros svi na terenu.

"Stanje na požarištu danas je zadovoljavajuće. Posao saniranja požarišta ide nam dobro. Na terenu su bageri koji prekopavaju odlagalište koje hladimo tako što ga natapamo vodom. Nema ugroze za ljude i objekte.

Trenutno je puno manje dima, iako će ga biti i sljedećih dana, no nama je važno da nema otvorenog plamena", izjavio je Hini dežurni operativac u DVD Hvar.

Kazao je i da danas nisu tražili pomoć zračnih snaga s obzirom na to da je situacija na terenu puno bolja nego sinoć kada je buknula vatra. U DVD- u Hvar se nadaju kako će do večeri biti puno bolji uvjeti na požarištu i da će vatru staviti pod kontrolu.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59749c6cb9e03eb43b8b481b/80

Nadbiskup Barišić posjetio župe Žrnovnica i Sitno Donje

„Veliki požar koji je proteklih dana pogodio naše područje, osim pustoši i katastrofe koju je prouzročio, ostavivši mnoge bez vrijedne imovine, pokazao je i najplemenitije u nama ljudima – solidarnost, pomoć i zajedništvo u nevolji“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći misno slavlje u nedjelju, 23. srpnja u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Žrnovnici. Uz brojne mještane Žrnovnice i okolnih mjesta misi su nazočili i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i splitska dogradonačelnica Jelena Hrgović.
Prije mise u Sitno Donjem nadbiskup, župan, dogradonačelnica i načelnik Podstrane Mladen Bartulović posjetili su neke obitelji pogođene požarom, među njima 89-godišnju Zorku Biljak.

Starica s adresom, koja se nalazi na granici Žrnovnice i Podstrane, u ruševnoj baraci neposredno uz kamenolom, u sobici od nekoliko kvadrata bez struje i vode, za petnaestak dana uselit će u novi dom. U rješavanju njenih problema angažirali su se svi: od Splitsko-dalmatinske županije, preko Grada Splita i Općine Podstrana, do Centra za socijalnu skrb i Splitsko-makarske nadbiskupije.

Baka Zorka nije željela ići u umirovljenički dom, nego ostati što bliže adresi na kojoj je sama provela posljednjih deset godina, a jedina želja bila joj je da napokon uživa u blagodatima struje i vode i vlastitoj maloj kuhinji. To je i dobila. U neposrednoj blizini pronađen je objekt u puno boljem stanju, formalno je baraka, ali je višestruko veća i pristojnija, potpuno opremljena infrastrukturom: ima i struju i vodu, i kuhinju i toalet i spavaonicu. Kuća, koja će biti Zorkin novi dom, u vlasništvu je Nadbiskupije, u njoj je do prošle godine živjela žena koja je preselila u dom umirovljenika, a sama Nadbiskupija odmah je dala suglasnost za useljenje.




Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 14:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .