Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d8890ab29111c46908b4571/80

Održana druga plivačka utrka na otvorenim vodama "Pozdrav litu 2019"

Mještani Krila Jesenice ispratili ljeto 2019. plivačkim natjecanjem rame uz rame s najboljim hrvatskim plivačima

U akvatoriju ispred plaže u Krilu Jesenice, u organizaciji Sportske udruge Nova Generacija 7 iz Podstrane i Hotela Krilo, održano je drugo izdanje plivačke utrke na otvorenim vodama Pozdrav litu 2019. Utrci je pristupilo dvadesetak natjecatelja uglavnom iz lokalnih plivačkih, triatlon te klubova daljinskog plivanja.

Na programu su bile tri dužine i to od: 500 metara, 1.500 metara te 3.000 metara. Među sudionicima našla su se i neka poznata imena hrvatskog daljinskog plivanja poput Karle Šitić, jedine hrvatske olimpijke u daljinskom plivanju koja je u ovogodišnjem CRO CUP-u zauzela drugo mjesto, zatim Grge Mujana, aktualnog pobjednika CRO Cup-a te državnog prvaka na 5.000, 7.500, 10.000 i 16.000 metara, ujedno prvog domaćeg pobjednika Faros maratona nakon više od 30 godina.

Uz njih su nastupile i dvije mlade snage hrvatskog daljinskog plivanja: Ivana Prižmić, državna prvakinja na 7.500 m te juniorska i mlađe seniorska prvakinja na 5.000 m i Nina Jokić, trećeplasirana u ovogodišnjem CRO CUP-u te mlađe juniorska prvakinja Hrvatske na 5.000 m. 

hr Mon Sep 23 2019 11:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0c11712af47fa3028b470e/80

Od iduće godine bez štapića za uši, plastičnih vrećica i slamki

Plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu i čaše od stiropora samo su neki od proizvoda koje će Hrvatska zabraniti već 2020.

Ministarstvo zaštite okoliša novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020., onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda, ekskluzivno doznajemo.

Na popisu su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu, napitke i čaše od stiropora i proizvodi od oksorazgradive plastike koja se kasnije raspada u okom nevidljivu mikroplastiku. Popis proizvoda može biti i proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice.

Naime, 1. siječnja 2019. počela je primjena mjera smanjenja potrošnje laganih i vrlo laganih vrećica te su proizvođači i prodavatelji obvezni dostaviti podatke Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o količini stavljenih vrećica na tržište. U svibnju 2020. imat ćemo i rezultate provedbe ovih mjera kao što su obvezna naplata laganih vrećica i edukacija građana. Rok koji je EU dala za zabranu ovih proizvoda je 3. srpnja 2021.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, koja se protivi ovakvoj zabrani, u industriji plastike i gume lani je radilo 8200 radnika u 700 tvrtki. Proizvodnja se od 1990. do prošle godine povećala za 50%. Prije dvije godine izvezli smo plastike koja vrijedi 437 milijuna dolara. Također, na stranicama HGK objavili su podatak da je analiza europskoga udruženja PlasticsEurope pokazala da, ako bi ukinuli plastičnu ambalažu kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 posto, bilo bi 60 posto više otpada i dvostruko više emisije stakleničkih plinova, pišu 24sata.

hr Mon Sep 23 2019 10:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d886c8429111c688f8b4580/80

Zbog milijun kuna duga veledrogeriji Medika: Ovršena Opća bolnica u Kninu

Uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene tri godine

Općoj bolnici u Kninu upravo je ovršen račun zbog duga od oko milijun kuna veledrogeriji Medika. Ova je veteranska bolnica zapravo prva “žrtva” tužbi koje su veledrogerije prije dva mjeseca najavile, a onda i uputile sudovima, ne bi li naplatile oko 2,6 milijardi duga za već davno isporučene, a neplaćene lijekove.

Uz kninsku bolnicu uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene gotovo tri godine. Spomenuta veledrogerija tužila je za naplatu duga inače čak dvadesetak bolnica, odnosno one koje fakture nisu platile više od godinu dana.

Premda u Mediki nisu bili raspoloženi za izjave, ravnateljica OB-a Knin dr. Kristina Bitunjac potvrdila je za Jutarnji list blokadu bolničkog računa, ali kaže da su financijski problemi već dugo ogromni i teško se rješavaju postojećim limitom.

- U stalnom smo kontaktu sa županijom koja nam, srećom, izlazi u susret kad treba riješiti financijske probleme, a nadam se da će tako biti i ovoga puta. Teško funkcioniramo jer su limiti nedostatni i nepromijenjeni premda su, primjerice, plaće povećane već ranije 9 posto, a sada od rujna još 7 posto. Sve to moramo podmiriti, a onda dobavljači ostaju prikraćeni, premda s pravom traže naplatu onoga što su isporučili - kaže dr. Bitunjac. Dodaje da se nada da će se i za ovaj problem s financijama ipak naći izlaz.

No, kninska bolnica nije jedina u financijskoj dubiozi zbog lijekova jer, primjerice, OB Dubrovnik duguje samo jednoj veledrogeriji više od 54 milijuna kuna, a najstarija faktura u ladici je već 1090 dana. Vinkovačka bolnica duguje 26 milijuna, a neke račune nije platila 1104 dana. Rekorderi u neplaćanju su i OB Varaždin, Pula, Sisak, Koprivnica...

hr Mon Sep 23 2019 08:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56491920b118e1a01d8b483b/80

Prvi dan jeseni okupan kišom: Tijekom cijelog tjedna bit će promjenjivo

Na pitanje kako izgleda pravi jesenski dan većina će odgovoriti tmuran, siv, oblačan i kišan, a upravo takav, školski početak jeseni je pred nama
Novo godišnje doba, donosi nam novu promjenu vremena. Prevladavat će oblačno s povremenom kišom, lokalno i obilnijom.

Na moru će uz to puhati i umjereno i jako jugo. Uz južinu će osjetno porasti jutarnja temperatura, tako da nam tijekom jutra više neće biti hladno.
U Dalmaciji oblačno s kišom ili pljuskovima, lokalno i izraženijim nevremenom. Puhat će umjereno do jako jugo, a temperatura do najviše 25 stupnjeva. Vrijeme nije za kupanje, ali more je i dalje dosta toplo.

Tijekom utorka će se razvedravati, ali će već u srijedu poslijepodne ponovno biti oblačnije s kišom. Puhat će uglavnom umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu bura. Sredinom tjedna opet jugo. Tako da će prvi jesenski tjedan protjecati u nestabilnom vremenu.

hr Mon Sep 23 2019 07:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .