Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

Facebook komentari

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c1208ab9e03edf678b46ed/80
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Borut Pahor protiv razgovora s Hrvatskom o rješenju granice

Slovenski predsjednik smatra kako bi Ljubljana trebala inzistirati na provođenju presude koju Hrvatske osporava.
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjasnio se protiv mogućnosti razgovora s Hrvatskom o rješenju graničnog pitanja. Pahor smatra da Slovenija mora inzistirati na provođenju presude koju Hrvatska osporava.
-Uvjeren sam u implementaciju arbitražne presude i čini mi se da je rješavanje tog pitanja bilateralnim sporazumom neprihvatljivo, izjavio je Pahor za Slovensku tiskovnu agenciju te dodao:
-
Već sam pristanak na razgovore s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude novim dvostranim ugovorom značio bi da time bitno slabimo pravnu vrijednost presude.
Arbitražni sporazum Pahor je potpisao 2009. godine kao slovenski premijer s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, kada je Ljubljana tim potpisom uvjetovala nastavak pregovora sa EU-om.
Pahora za nekoliko dana očekuje početak kampanje za predsjednika u kojoj će važnu ulogu imati odnosi između Hrvatske i Slovenije. Smatra da bi prihvaćanje arbitražne presude povećalo mogućnost suradnje dvaju zemalja.
-Odluka hrvatskih vlasti da ne poštuju arbitražni sporazum je narušila povjerenje. Čak ako bi se dogodilo da bi bilateralni sporazum o granici potvrdile obje vlade i dva parlamenta, postavlja se pitanje bi li se ti sporazumi poštovali", rekao je Pahor.


Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 15:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c0f312b9e03ea06c8b456c/80

Potpuno presušilo Modro jezero

Nacionalni prirodni fenomen Modro jezero u Imotskom, konačno je u potpunosti presušilo. Uzrok takvoj pojavi je velika ovogodišnja suša. Naime, nakon više od pet mjeseci potpune suše, nedavno je pala prva kiša na širem imotskom području, ali ona nije utjecala na razinu podizanja vode u samom jezeru.

Zbog svojih geomorfoloških struktura i kraških odrednica, Modro jezero može u potpunosti presušiti, kao što se to upravo dogodilo. Statistički gledano, do unazad zadnjih tridesetak godina, prosjek presušivanja Modrog jezera u Imotskom bio je jednom ili dva puta u sto godina. Međutim, ovakva presušenost jezera zabilježena je čak tri puta u posljednjih tridesetak godina, što je jedan od indikativnih pokazatelja vezanih uz globalne trendove mijenjanja vremenskih prilika, ne samo u ovom području.

 Nakon što priroda napravi svoje, ponajprije Sunce i vjetar; dno jezera postaje svojevrsna inačica nogometnog terena. Tako taj prirodni ambijent, koji izgledom podsjeća na ugasli krater, postaje zanimljiva kulisa za odigravanje nogometne utakmice između dviju lokalnih ekipa, koje su sastavljene iz različitih dijelova grada, ovisno kojoj strani jezera gravitiraju i lokacijski pripadaju.

 Svakodnevno svjedočimo mijenjanju tradicije i običaja u svim segmentima društvenog života. Jedna od takvih promjena je i velik broj turista na području Imotske krajine, što je prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo. Tako je, saznavši za mogućnost odigravanja ove nogometne utakmice, skupina gostiju iz Velike Britanije ponudila mogućnost vlastitog angažmana u istoj. Malo je reći da su naišli na potpuni zid nerazumijevanja iz tabora “Vukodlaka“ i “Vilenjaka“, odnosno predstavnika lokalnih nogometnih skupina. Neumoljivi Britanci čak su ponudili i svojevrstan oblik oklade na konačan rezultat, međutim ni to nije bilo dovoljno. Naime, nogometno pravilo za utakmicu na dnu jezera je samo jedno: utakmica mora završiti neriješenim rezultatom. Radi mira u gradu. Isključivo, radi mira u gradu.

 Ostaje za vidjeti hoće li se spomenuti Britanci pojaviti kao gledatelji na utakmici, ukoliko vremenske prilike dopuste odigravanje iste. U svakom slučaju, gledatelja neće nedostajati, jer presušeno Modro jezero plijeni značajnu pozornost brojnih posjetitelja.

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 12:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59b15731b9e03e2f648b463b/80
Foto: visit vrlika

Otvoreno pismo ministrici Martini Dalić: ˝Vaša neinformiranost i termoelektrana Peruća koče razvoj Cetinskoga kraja!

Građanska inicijativa ˝Ne daj se Cetino˝, nakon verbalnog okršaja ministrice gospodarstva i MOST-ovog zastupnika Mire Bulja te potaknuti izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ i nesmotrenom reakcijom u Hrvatskom saboru na činjenice i argumente koje su iznijeli u javnosti, odlučili su se za otvoreno pismo ministrici
Priopćenje prenosimo u cjelosti:

Poštovana gospođo Dalić, Izjavom „dosta mi je više slušati laži o Perući“ optužili ste za laž građansku inicijativu „Ne daj se, Cetino!“ i nas znanstvenike koji argumentima podupiremo građansku inicijativu. Ako javno tvrdite da su građani i znanstvenici iznijeli „laži o Perući“, minimalna pristojnost, poštenje i odgoj nalažu da odmah navedete što je to u našim argumentima lažno. U protivnom, budući da to nismo čuli ni vidjeli ni nakon dosta vremena, Vašu izjavu treba smatrati bahatim, uličarskim politikantskim izgredom za dezinformiranje naroda. Prvo, premda je i naša djedovina potopljena jezerom Peruća, nije nam jasno što ste tom usporedbom htjeli reći.

Zar, ako je Vaša djedovina potopljena, mi ne smijemo govoriti o trenutnom projektu? Ako je Vaša djedovina potopljena, sad se može uništiti Cetinu? Ako je potapanje rastjeralo nekoliko tisuća ljudi prije 50 godina, sad se može rastjerati i ono malo što je ostalo? Konačno, Vašim jezikom, ista ta Peruća je tada bila „najveća energetska investicija“ – a sami ste izjavili da je bila politički projekt. Prema tome, usporedba s potapanjem Peruće mogla bi biti samo argument protiv termoelektrane Peruća, ali to nije argument ni za ni protiv, nego Vaše skretanje s teme jer ovdje je tema budućnost Cetinskoga kraja i Hrvatske, a ne ni naša ni Vaša djedovina. 

Prostorni planeri su ustanovili da hrvatsko priobalje u prosjeku ima oko 25% korisna prostora koji čine zaravnjeni prostori i otvorene riječne i jezerske vode te da je taj ukupni prirodni resurs sve na čemu se gradi razvoj priobalnog prostora – što znači da su vode i prostor ne samo priobalno već i nacionalno bogatstvo koje se kroz nekoliko nerazumljivih valorizacija pretežito političkog karaktera nastojalo obezvrijediti u korist individualnih interesa. Ako je Vama riječ investicija „sveta krava“, onda Vaš bog nije i naš Bog.

Ne bavimo se politikantskim kvaziekonomskim mitologijama, već egzaktnim znanostima i zanima nas samo ozbiljna ekonomija. Ne zanima nas „investicija“ koja može opstati samo pljačkom građana kroz umjetne, nemoralne, štetne, antiekonomske i antiekološke poticaje. Narod Cetinske krajine – a 17 000 ljudi je potpisalo peticiju protiv termoelektrane Peruća – želi dobre investicije koje donose život, budućnost i napredak. Investicija za koju se očito i Vi osobno zalažete donosi smrt, raseljavanje, prošlost i nazadak. Zašto? 

Termoelektrana Peruća odmah će zaustaviti dva inovativna privatna projekta u Hrvacama, koji setemelje na ekološkoj proizvodnji hrane, a u iduće 3 godine zaposlit će oko 300 ljudi (imena nećemoreklamirati, ali Vi biste ih prvi trebali znati). Ugrozit će i egzistenciju oko 70 obitelji koje žive odraznih oblika avanturističkog turizma na Cetini. Uništit će i budućnost preko 100 OPG-ova uHrvacima, koji su svi u ekološkoj proizvodnji, od pčelara, preko mljekara do poljoprivrednika. Natemelju toga, pitamo Vas: koji i kakav to razvoj Cetinskom kraju donosi termoelektrana, konkretno?Termoelektrana donosi uništenje razvojnih investicija koje su sami ljudi u Cetinskom kraju razvili, budućida su od svih vlada RH toliko zaboravljeni da Vi, ministrica gospodarstva, za te investicije očito i neznate.T

Termoelektrana znači uništenje strategijskog rezervoara od 570 milijardi litara pitke vode: ako procijenimotek 10 lipa po litri, to je potencijano uništenje 57 milijardi kuna godišnje! Sa znanstvenog ekološkogmotrišta, vrijednost toga resursa je nemjerljiva i u neposrednoj budućnosti samo može rasti! Samonetko neuk i neodgovoran, istovremeno neobaviješten i zaostao glede razumijevanja smjerova i krizau ovom vremenu, može zanemariti te činjenice. 2Konačno, pitamo Vas: koji je točno od naših argumenata laž?Je li laž da će termoelektrana ispuštati oko 300 MW topline u jezero i Cetinu? Je li laž osnovni zakonfizike, da toplina ne može nestati i da će se jezero i Cetina nedopustivo zagrijavati, što će ukombinaciji s ispuštanjem najmanje 80 milijuna litara otpadnih voda uzrokovati trajnu inepopravljivu štetu glede statusa pitke vode i života u rijeci Cetini? Je li laž da bi se u jezeroispuštalo 200 milijardi litara zagrijane vode, u kojoj je život nužno uništen pri dodiru s vrelomstjenkom izmjenjivača topline?

Ako je laž, dokažite suprotno matematički, fizički i biološki!Je li laž da kroz dimnjak u zrak odlazi, prema navodima studije, 621 kg/s ispušnih plinova, međukojima je neizbježno određeni postotak ili neizgorenih ili nanovo nastalih aromatskih i ostalihugljikovodika i čestica čađe, redovitih nosača kancerogenih tvari? Nije moguće izbjeći da te otpadne tvaridospiju u jezero, što, uz ostalo, nužno znači uništenje jezera kao strategijskog izvora pitke vode!Je li laž da je prosječna cijena plina u 2016. godini bila 30,1 €/MWh, što znači da bi cijena samogoriva u ovoj termoelektrani bila 52 €/MWh, dok je prosječna cijena električne energije u 2016.godini bila cca. 40 €/MWh?Je li laž da je u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji iz 2015. „učinkovitakogeneracija“ u sustavu tržišnih premija i poticaja?Je li laž da bi po navodima studije u toj elektrani bilo formalno 8% kogeneracije, dok točan računpokazuje 1%? Možete li opovrgnuti točan račun? Je li laž da ni za tih 1%, a kamoli za deklariranih8% nema potrošača topline u blizini?Je li laž da je u zapadnoj Europi od 2014. do danas zatvoreno preko 30 ovakvih (kombiniranihkogeneracijskih plinskih) termoelektrana? Je li laž da je uvoz plina ili struje, uvijek i nužno uvoz energije?Je li laž da je ista tvrtka radila i projekt termoelektrane, i Studiju utjecaja na okoliš?

Je li laž da jepedesetpostotni vlasnik tvrtke MCC Ekskluzivne nekretnine, Zoran Burić, suprug Marije Pejčinović-Burić, kako stoji na njenoj imovinskoj kartici?I konačno, je li laž da Peruća ima 570 milijardi litara pitke vode, i je li laž 15 000 ljudi na internetskojpeticiji i preko 3 000 na papirnatoj peticiji?Gdje su Vam argumenti? Naši su znanstveni, matematički, fizički, kemijski, biološki, ekološki,energetski i ekonomski, izračunati i izraženi brojčanim vrijednostima. Ako su brojevi lažni, mogu ihpobiti samo istiniti brojevi. Očekujemo barem Vaš pokušaj, da sve iznesene brojeve pobijete„istinitim“ (s referencama!) jer u suprotnom jedina laž koja ostaje Vaša je laž.

A ovom narodu je dosta laži i manipulacija koje su isključivo u interesu pojedinaca, a na njegovouništenje. Narod Cetinskoga kraja neće dopustiti termoelektranu ni pod kojim uvjetima, makar toopet platili i krvlju, jer životni princip ovog naroda je, kako možete pročitati na vratima najuglednijegzrinsko-frankopanskog grada: „Navik on živi ki zgine pošteno“. To bi trebao znati svatko tko pokušavazastrašiti narod galamom i dezinformacijama.

Prof. dr. sc. Stanko Uršić, profesor fizičke kemije u mirovini Farmaceutsko-biokemijskog fakultetaSveučilišta u ZagrebuProf. dr. sc. Ivo Šimunović, professor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u SplituMislav Cvitković, mag. phys., doktorand fizike na Friedrich-Alexander-Universitätu Erlangen-Nürnbergi Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 11:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

HRČAK u splitskim dječjim ambulantama

Cilj projekta je prikupljanje dječjih knjiga i slikovnica kako bi se pedijatrijske čekaonice pri ambulantama primarne zdravstvene zaštite u Splitu opremile policama s knjigama i slikovnicama za djecu.

Hrvatsko čitateljsko društvo – Ogranak Split u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića Split, splitskim pedijatrima primarne zaštite, splitskim ogrankom Hrvatskog pedijatrijskog društva, Školom za dizajn, grafiku i održivu gradnju, Obrtno-tehničkom školom i Klubom mladih Split pokreće projekt „HRČAK u splitskim dječjim ambulantama“. Cilj je projekta prikupljanje dječjih knjiga i slikovnica kako bi se pedijatrijske čekaonice pri ambulantama primarne zdravstvene zaštite u Splitu opremile policama s knjigama i slikovnicama za djecu (tzv. male slobodne knjižnice), a sve pod geslom „Čekam i pritom čitam, slušam i uživam!“. Akcija prikupljanja odvijat će se od 20. rujna do 15. listopada 2017. u knjižnicama Gradske knjižnice Marka Marulića te u Klubu mladih Split. Poželjno je da donirane dječje knjige budu prikladne s obzirom na sadržaj i dob djece, ponajviše predškolske dobi, te očuvane. Knjige i slikovnice će, skupa s policama koje će izraditi učenici Obrtno-tehničke škole i Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu, biti uručene tijekom Mjeseca hrvatske knjige, od 15. listopada do 15. studenog.

Glavna je svrha ovog projekta poticanje čitanja od najranije dobi, ublažavanje stresa prilikom boravka djece u ambulanti, te promoviranje čitanja kao alternative ekranima raznih uređaja, posebno u  predškolsko dječje doba.

Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko čitateljsko društvo su u suradnji s nekoliko partnera, među njima i Hrvatskim pedijatrijskim društvom, 2013. godine pokrenuli prvu nacionalnu kampanju za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja „Čitaj mi!“. Cilj je kampanje da roditelji mogu na različitim mjestima dobiti informacije o dobrobitima čitanja djeci od rođenja, a posebno na mjestima na kojima borave s djecom (http://www.citajmi.info/kampanja/).

Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 11:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .