Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6ae31ddaf72d90a48b4568/80
Foto: Unsplash

Što ne valja s famoznim ‘bakrenim maskama‘ na koje su navalili Hrvati: Evo zašto je zabranjen uvoz

Pregledom popratne dokumentacije utvrđeno je da proizvođač taj proizvod ne smatra antivirusnom maskom.

Tzv. bakrene maske, koje se prodaju po cijeni od 40 kuna, a reklamirane su kao antivirusne, zbog čega je u rujnu za njima nastala pomama, ne mogu se uvoziti u Hrvatsku dok se ne otklone nepravilnosti koje je uočila inspekcija Ministarstva zdravstva u suradnji s Halmedom (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode), piše Jutarnji.hr.

"Pregledom popratne dokumentacije utvrđeno je da proizvođač, suprotno od navoda na pakiranju, taj proizvod ne smatra antivirusnom maskom. Osim toga, podaci na pakiranju nisu ni u skladu s primijenjenom normom EN 14683:2019 za kirurške maske, s obzirom na to da se na vanjskom pakiranju maski navodi tvrdnja kako maska štiti korisnika od zaraze virusima i bakterijama te da je namijenjena za višekratnu uporabu", rečeno nam je u Ministarstvu zdravstva.

Maske s česticama bakrovog oksida proizvodi kineska tvrtka Dongguan LingJin Precision Manufacturing Co. LTD, a u Hrvatsku ih je uvezlo trgovačko društvo RiniGARD d.o.o iz Zagreba.

hr Mon Nov 23 2020 17:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5fa38a126f52df1d318b45a2/80

Osipa se Oparina ekipa: Ostavku podnio pročelnik za financije!

I kad nije otišao u rujnu 2019. godine, kraj je stigao u studenom 2020. godine.
Dragan Brtan, pročelnik za financijsko upravljanje i kontroling odlazi iz Banovine. Ostavku je donio nakon što je sastavio proračun Splita za narednu godinu, o razlozima se može tek špekulirati jer vlada 'zavjet šutnje'. Brtan je došao u splitsku Gradsku upravu kao kadar dogradonačelnice Jelene Hrgović Tomaš, a javna je tajna bila kako on i gradonačelnik Opara nisu bili u najboljem odnosu.

Još je prošle godine Brtan najavljivao odlazak, manjak komunikacije s poteštatom smetao mu je u normalnom obavljanju poslova.

I kad nije otišao u rujnu 2019. godine, kraj je stigao u studenom 2020. godine. U Banovinu je, podsjetimo, stigao iz privatne tvrtke na mjesto savjetnika. Nedugo zatim preuzeo je ogromnu odgovornost na mjestu pročelnika.

Ostavka je, gledajući iz jednog kuta gledišta, potpuno očekivana jer je pri dolasku u Grad Brtan već najavljivao kako se '
ne vidi dugoročno u sustavu'.


hr Mon Nov 23 2020 16:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5fbbc5ec6f52df5c4e8b45a2/80

Sloganom „Ljubav nas spaja“ Advent u Splitu naglašava temeljne vrijednosti Božića

Od 28. studenog do 6. siječnja Split će postati izvor nove nade oslanjajući se upravo na ljubav koja svaku osobu spaja s najmilijima.

U 2020. godini, više nego ikada važna je iskonska povezanost među ljudima, što je i misao vodilja ovogodišnjeg Adventa u Splitu pod sloganom „Ljubav nas spaja”. Od 28. studenog do 6. siječnja Split će postati izvor nove nade oslanjajući se upravo na ljubav koja svaku osobu spaja s najmilijima, čak i kada im je, uslijed pandemije, oduzeta prisnost i mogućnost zagrljaja. U adventskom periodu, na mnogim lokacijama diljem grada bit će postavljene božićne i svjetlosne instalacije, borovi i prigodni ukrasi, a pripremljen je i raznolik glazbeni program na otvorenom.

Koncept Adventa u Splitu „Ljubav nas spaja“, baziran je na četiri adventske svijeće kao simbolima predbožićnog vremena. Prvoga tjedna Adventa pali se prorokova svijeća te donosi nadu i iščekivanje velikog slavlja Isusova rođenja. Drugom svijećom bližimo se tome danu kroz simboliku mira i opraštanja u betlehemskoj svijeći. Treća, pastirska svijeća, donosi radost i veselje, dok je posljednja svijeća anđela najveća i simbolizira ljubav. Shodno temama svake nadolazeće svijeće, i adventski Split bit će prožet porukama nade, mira, radosti i ljubavi, a prikladno je obogaćen i ovogodišnji logotip Adventa. Na određenim slovima nalazi se motiv plamena kako bi asocirao na četiri svijeće.

U kontekstu epidemiološke situacije, ljubav prema bližnjima posjetitelji će najbolje moći iskazati na adventskim događajima poštujući propisane mjere sigurnosti poput obaveznog nošenja zaštitnih maski ili držanja fizičke distance. Dugogodišnji organizatori splitskog Adventa, Grad Split, Turistička zajednica grada Splita i Spalatum D.M.C, zdravlje građana postavili su na apsolutno prvo mjesto, što pokazuje i izostavljanje izrazito popularnih kućica s hranom, pićem i suvenirima iz cjelokupne adventske ponude Grada.

Ljubav će posjetitelje spajati na četiri glavne lokacije Adventa u Splitu, na Gradskoj Rivi, Parku Josipa Jurja Strossmayera (Đardin), Marmontovoj ulici, kapelici sv. Arnira i Trgu Gaje Bulata te na još nekolicini manjih, ali jednako atraktivnih, lokacija i manifestacija:

Gradska Riva

Gradska Riva i ovoga Adventa bit će izvor predivne glazbe i raskošnih svjetlosnih atrakcija. Na novim, ali i već tradicionalnim koncertima svakoga vikenda od 11:00 sati odzvanjat će zvuci klasične glazbe, opernih arija, i mnogih drugih stilova i izvođača koji će dočarati uzvišen božićni ugođaj. One najmlađe razveselit će posebni programi proslave blagdana sv. Nikole i sv. Lucije, kao i Badnjaka i Silvestrova u 10:30, a namjernim i slučajnim prolaznicima na adventskoj Rivi Split Gourmet Expo izložba restorana razbudit će sva osjetila. Zastanite tijekom šetnje ovom nezaobilaznom lokacijom, pogledajte osvijetljenu fontanu i palme, multimedijalne atrakcije na samoj površini mora, poslušajte glazbene sastave te zabilježite taj trenutak na jednom od tematskih božićnih foto-punktova.

Park Josipa Jurja Strossmayera (Đardin)

Omiljena splitska adventska lokacija, Park Josipa Jurja Strossmayera, poznatija kao Đardin, svojom bogatom dekoracijom stvorit će pravu božićnu čaroliju. Ne propustite paljenje prve adventske svijeće, jednog od simbola ovogodišnjeg Adventa u Splitu, 28. studenog u 18:00 sati. Svjetlošću prve svijeće ujedno se obilježava i svečano otvorenje ovogodišnjeg splitskog Adventa, koje će uveličati operna solistica Franka Pleština Stanić i pijanist Zoran Velić. Ovaj glazbeni duo dio je programa 50. obljetnice Glazbene mladeži Splita i 24. Međunarodnog zborskog festivala CRO PATRIA, manifestacija koje se već godinama uspješno nadopunjuje s Adventom u Splitu. Usred romantičnog prostora Đardina, u prosincu ćete se moći zabaviti i u intimnoj atmosferi nezaobilaznog klizališta pod adventskim svjetlima i božićnim ukrasima.

Marmontova ulica

U predbožićno vrijeme, Marmontova ulica pretvara se u izložbu fotografija „Okreni na ljubav“ splitskoga Fotokluba. Prisjetite se uspomena ljudi punih veselja, ljubavi i zagrljaja kojima se rado ponovno vraćamo u mislima. Sponzorstvo OTP banke omogućuje da se, gledajući eksponate iz vremena u kojima se bezbrižno lutalo ulicama grada i slavilo Božić, uvjerite kako će jednoga dana ponovno svi prijatelji biti zajedno i razmjenjivati dirljive, iskrene prisne čestitke.

Kapelica sv. Arnira i Galerija umjetnina

Glavna atrakcija u sklopu Galerije umjetnina ove godine bit će božićne jaslice umjetnika Lorena Živkovića Kuljiša. Od sredine prosinca, svi će prolaznici moći posjetiti kapelicu sv. Arnira i pogledati ovaj neizostavan dio božićnih blagdana.

Trg Gaje Bulata, ispred splitskog HNK

Bedemi koji upotpunjuju i inače čarobni trg Gaje Bulata zasjat će porukama nade, mira, radosti i ljubavi te atraktivnim svjetlosnim instalacijama. Svoje božićne poruke ostavite u Sandučiću lijepih želja pod pokroviteljstvom Hrvatske Lutrije, a one najiskrenije i najljepše ćemo nagraditi putem društvenih mreža. Posebna glazbena poslastica bit će ulični svirači, nezaobilazan dio kazališnog trga.

Dodatni programi

U katedralu svetog Duje ove će godine stići Betlehemsko svjetlo u organizaciji Splitskog skautskog zbora, dok će blagdanski okusi biti naglašeni u dobro poznatom Gastroadventu Olje Martinić. Svake nedjelje splitski restorani pokazat će svoje kulinarske vještine uz svečano paljenje adventskih svijeća i okuse ribe Mediterana. Nezaobilazni su i programi Advent na Pjaci, Advent na Obrovu, Marmont u adventu i Advent u Perivoja koji će i ove godine uveseljavati Splićane, a prvoga puta, ove godine, čak tri kulinarske manifestacije ulaze u program Adventa u Splitu. Na Split  Gourmet Expou  2020., 15. Biseru mora & 6. Grand Gourmetu u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) pogledajte natjecanje barmena, prezentaciju vrhunske gastronomije i izložbu restorana. Kulturni program Adventa u Splitu održat će se u suradnji s muzejima i kazališnim kućama, dok će Hrvatsko  narodno kazalište, Gradsko kazalište lutaka, Gradsko kazalište mladih i Kinoteka Zlatna vrata imati prigodni adventski program.

hr Mon Nov 23 2020 15:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5fbbc40f6f52df1e4e8b45dd/80

Korak bliže Tehnološkom parku na Dračevcu: Za sufinanciranje prijavljena prva faza izgradnje vrijedna 80 milijuna kuna

Ukupan iznos projekta je 79.107.328,88 kuna dok će se bespovratna sredstva Europske unije osigurati u iznosu od 44.274.234,69 kuna, odnosno 56% ukupnih sredstava projekta.

Grad Split danas je podnio projektnu prijavu za obnovu brownfield lokacije bivše vojarne „Sv. Križ“ na Dračevcu čijom se rekonstrukcijom, dogradnjom i nadogradnjom kreće u realizaciju prve faze izgradnje budućeg Tehnološkog parka u Splitu. Ukupan iznos projekta je 79.107.328,88 kuna dok će se bespovratna sredstva Europske unije osigurati u iznosu od 44.274.234,69 kuna, odnosno 56% ukupnih sredstava projekta.

Prva faza izgradnje centralne zgrade Tehnološkog parka, odnosno projekt pod nazivom „Razvoj zone Dračevac - Tehnološki park Split - Dračevac“ obuhvaća provedbu aktivnosti vezanih uz rekonstrukciju objekta bivše vojarne Sv. Križ do faze roh-bau u svrhu stvaranja infrastrukturnih preduvjeta za uspostavu tehnološkog parka za razvoj i unaprjeđenje poslovanja start-up te mikro, malih i srednjih poduzeća na području Urbane aglomeracije Split, usmjerenih prvenstveno na visoke tehnologije i inovacije (IKT industriju).

Poziv za izravnu dodjelu EU sredstava objavilo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u okviru ITU mehanizma, u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, a čemu je prethodio kontinuiran rad od 2018. godine na samoj pripremi Poziva u koordinaciji sa spomenutim Ministarstvom te rješavanje imovinsko-pravnih i drugih preduvjeta za prijavu projekta. Sama prijava ovog projektnog prijedloga označava završetak dugih i intenzivnih priprema u realizaciji koje su obuhvaćale rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izmjenu prostorno-planske dokumentacije (izmjenu DPU Dračevac), izradu projektno-tehničke dokumentacije, ishođenje pravomoćne lokacijske dozvole te izradu Studije izvedivosti koja je sastavni dio projektne prijave. U procesu koordinacije i pripreme projektne prijave sudjelovali su Služba za međunarodne i EU projekte Grada Splita, Služba za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima, Služba za gospodarenje gradskom imovinom te Razvojna agencija Split – RaST, koja je ujedno izradila projektnu prijavu.

Važno je napomenuti kako će se u narednim mjesecima, ovisno o datumu objave Poziva od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, za sufinanciranje EU sredstvima prijaviti i druga faza realizacije projekta Tehnološkog parka Split - Dračevac, a koja će obuhvaćati daljnje aktivnosti potrebne u svrhu finalizacije izgradnje i unutarnjeg opremanja centralnog objekta TPS. Iznos bespovratnih sredstava u drugoj fazi projekta iznosi 60,8 milijuna kuna, što zajedno s prvom fazom čini ukupan iznos bespovratnih sredstava od 105.074.234,69 kuna koje je moguće dobiti za realizaciju cjelokupnog projekta.

Bivša vojarna Sv. Križ na Dračevcu izgrađena je krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća i jedno je od najvećih brownfield područja u gradu Splitu i okolici. Radi se o infrastrukturno dobro povezanom području, uključujući prometnu, komunalnu, energetsku i termoenergetsku infrastrukturu, a obnova derutne glavne zgrade nekadašnje vojarne predstavlja učinkovitu i održivu praksu urbanog razvoja i planiranja kojom se kvaliteta urbanog okruženja unaprjeđuje u korist lokalnog stanovništva i razvoja gospodarstva.  

hr Mon Nov 23 2020 15:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .