Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

Facebook komentari

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80

Serijski piroman plaši Splićane: Na dva kilometra gorjelo 64 puta

Splitski vatrogasci rekli su kako nije njihov posao utvrditi uzroke požara, ali je jasno da netko namjerno pali vatru na potezu od Žnjana di Duilova. Počelo je u siječnju ove godine...

Zvuči nevjerojatno, ali je istinito: U Splitu, na potezu od Žnjana do Duilova, dugom niti dva kilometra, ove godine gorjelo je čak 64 puta!

Taj podatak potvrdili su nam splitski vatrogasci koji su točno toliko puta na tom potezu izlazili na teren s vozilima i šmrkovima i gasili vatru, pišu 24 sata.

Splitski vatrogasci rekli su nam kako nije njihov posao utvrditi uzroke požra, ali je jasno da netko namjerno pali vatru na tom prostoru. 

Počelo je u siječnju ove godine, točnije u novogodišnjoj noći, da bi se nastavilo tijekom cijele godine, a najviše požara bilo je u listopadu:

- U listopadu je bilo više od 20 intervencija, ali zanimljivo je da nijedna nije bila za vrijeme ili nakon kiša koje su pale. Valjda je čovjek odlučio napraviti pauzu, našalio se Ivan Kovačević, zapovjednik splitskih vatrogasaca. 

Najčešće je gorjelo u neposrednoj blizini hotela Zagreb na Duilovu, a nepoznatom piromanu omiljene su neprohodne šikare s odloženim otkinutim suhim palminim granama.

Omiljeni "tajming" mu je u sumrak, kada je i planula velika većina od 64 požara.

Stanovnici Žnjana i Duilova s kojima smo razgovarali slažu se da požari nisu slučajni. Jedni smatraju da se radi o namjernom paljenju zbog prenamjene zemljišta, a drugi da je nekom jednostavno dosta neprohodnih šikara kojih su Žnjan i Duilovo puni, te je odlučio sam "raščistiti" teren kad to već ne rade gradske službe.

Na potezu je splitska policija...

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 18:35:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f56f39b9e03ea9948b45e9/80

Krstulović Opara: Europsko prvenstvo će se igrati u Splitu

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara u ponedjeljak je odbacio mogućnost neodigravanja utakmica europskog rukometnog prvenstva u splitskoj Spaladium areni, te je ocijenio tendencioznim medijske napise koje dovode u pitanje domaćinstvo Splita za to natjecanje.

"Europsko prvenstvo će biti u Splitu i mi ćemo ga ovdje otvoriti, a Grad će platiti najam Spaladium areni onoliko koliko mi smatramo da treba i druga strana neće biti zakinuta," rekao je Krstulović Opara novinarima u Splitu.

Po njegovim riječima Grad Split je postigao dobar sporazum sa svojim partnerima.

"Naći ćemo rješenje da svi budemo zadovoljni i nikakvih pitanja o upitnosti Europskog prvenstva nema," poručio je splitski gradonačelnik.

Komentirajući medijske napise koji spominju mogućnost da se skupina koja bi se trebala igrati u Splitu, premjesti u neki drugi grad, jer Split još nije potpisao ugovor, Krstulović Opara je kazao kako su takvi napisi tendenciozni.

"Neke tendenciozne vijesti i napisi bili su samo u službi pritiskanja mene i zauzimanja boljih pozicija od strane nekih drugih 'igrača'," rekao je gradonačelnik. 

Objasnio je kako je po pitanju novca "tvrd pregovarač i ne pristaje na cijene koje Grad ne treba platiti iz proračuna."

Na upit o kojim novčanim iznosima se radi on je uzvratio riječima: "Nećemo licitirati."

Europsko prvenstvo će održati od 12. do 28. siječnja iduće godine. U Splitu bi se trebale igrati utakmice skupine A, a osim hrvatske reprezentacije u toj skupini igraju Srbija, Švedska i Island. 

Budući da se Europskoj rukometnoj federaciji (EHF) do ponedjeljka 27. studenog moraju dostaviti potpisani ugovori sa svim gradovima domaćinima prvenstva, Splitu je upućena požurnica te se pokušava dogovoriti potpisivanje ugovora.

"U zadnjih par dana veliki je pritisak Europske rukometne federacije prema Hrvatskom rukometnom savezu u smislu dostavljanja potpisanih ugovora sa svim gradovima organizatorima Europskog prvenstva. Imamo trenutno problem što iz grada Splita nemamo potpisan ugovor. Naime, mi taj ugovor trebamo do ponedjeljka dostaviti u EHF. Mi smo sa Splitom dogovorili sve uvjete iz ugovora, ali još formalno nismo dobili navedeni ugovor i pokušavamo što prije ishoditi potpisivanje. Prije deset dana je u Gradsko poglavarstvo Splita poslana požurnica da se ugovor potpiše. Nismo još dobili nikakav termin, a mi smo zbog toga morali zaustaviti daljnju prodaju ulaznica jer moramo predati potpisani ugovor da bi se sve nastavilo," kazao je predsjednik HRS-a Tomislav Grahovac ranije u ponedjeljak.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 17:51:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Za projekte urbane aglomeracije Split dugoročno namjerava povući gotovo 490 milijuna eura

Na splitskom Sveučilištu u ponedjeljak su uručene priznanja za četrdesetak djelatnika, stručnjaka te visokoškolska ustanove koji su besplatno sudjelovali u izradi Strategije razvoja urbane aglomeracije Splita, a u sklopu koje se iz EU fondova dugoročno namjerava povući gotovo 490 milijuna eura.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU objavilo je u listopadu 2016. da je urbana aglomeracija Splita zadovoljila sve propisane uvjete i kriterije te stekla status ITU područja (mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja) te da će joj na raspolaganju biti gotovo 63 milijuna eura za financiranje projekata prometne infrastrukture, poduzetništva, građevine, turizma i njegovanja kulturne baštine.

"Ova urbana aglomeracija obuhvaća 11 gradova i općina na širemu splitskom području, a jedan od strateških projekta aglomeracije je izgradnja željeznice od Trogira, preko Kaštela i Solina do Splita kako bi se rasteretio cestovni promet na tom području", rekao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban na svečanom uručenju priznanja stručnjacima, autorima strategije za razvoj te aglomeracije.

Po njegovim riječima, projekti iz urbane aglomeracije bit će dostavljeni na valorizaciju Vladi Republike Hrvatske, a 2018. godine radit će se na njezinu uvrštavanju u program URBACT koji financira Europska unija i okuplja gradove kao što su Barcelona, Beč i Antwerpen.
To su gradovi koji, poput Splita, oko sebe kao središta vežu druge gradove i općine i zajedno kreiraju projekte koji služe građanima, rekao je župan Boban.

Istaknuo je da bi u duljem razdoblju kroz program URBACT urbana aglomeracija mogla dobiti gotovo 490 milijuna eura za svoje projekte. Najavio je kako će se "obrisi realizacije prvih projekata" vidjeti 2020. godine.

Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović istaknuo je kako su stručnjaci te visokoškolske ustanove besplatno izradili Strategiju razvoja urbane aglomeracije Splita.

"Na taj je način stručnost našeg Sveučilišta stavljena u službu razvoja društva", dodao je i najavio da će to sveučilište sa svojim stručnjacima biti angažirano na izradi plana za "korištenje obalnog pojasa od Trogira do Makarske".

Dogradonačelnik Splita Nino Vela rekao je kako je urbana aglomeracija iznimno važna za prosperitet toga grada.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 17:51:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a12e632b9e03e5d078b459c/80

Vijenci i svijeće na 26. obljetnicu zločina na Ovčari

Prigodnim programom "Ovčara, vječna rana" te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja, u ponedjeljak je obilježena 26. obljetnica ubojstva 200 ranjenika i civila na Ovčari, koji su 19. studenoga 1991. godine odvedeni iz vukovarske bolnice, a dan kasnije ubijeni na tom poljoprivrednom dobru nedaleko Vukovara.

Vijence su položila i svijeće upalila brojna izaslanstva, a potom je održan prigodni program tijekom kojega su pročitana imena svih ubijenih žrtava na Ovčari te izgovorena molitva.

 Nakon sloma vukovarske obrane i ulaska bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u vukovarsku ratnu bolnicu, iz te je zdravstvene ustanove izvedeno najmanje 255 ranjenika, civila i medicinskog osoblja koji su potom odvedeni na Ovčaru i tamo ubijeni. Pet godina kasnije iz masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci 200 osoba, dok se za ostalima još uvijek traga.

 Stipo Mlinarić na Ovčari je izgubio brata Milu, koji je kao ranjenik izveden iz vukovarske bolnice te odveden na Ovčaru. "Ovo nisu napravili četnici, oni to ne bi mogli napraviti. Logistiku da ovo izvedu imala je samo JNA i vjerujem da je ovo djelo JNA", kazao je.

 Privlačaninu Ivi Lovriću na Ovčari je ubijen tada 21-godišnji sin Josip, koji je zbog ozljede noge bio zbrinut u vukovarskoj bolnici, odakle je odveden na Ovčaru. "Nakon rata radili su krvne pretrage i po tome su identificirali moga sina, a ja sam ga prepoznao po cipelama i prsluku koje je imao na sebi", rekao je Lovrić i dodao da, iako kažu da vrijeme liječi rane, to nije tako.

 Odavanju počasti žrtvama Ovčare je uz brojne Vukovarce, među ostalima, nazočila i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, izaslanstvo Škabrnje te 400-tinjak sudionika mimohoda "Vi ste naš ponos, mi smo vaša snaga", koji su u hodnji došli do Ovčare s Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Facebook komentari

hr Mon Nov 20 2017 15:43:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .