Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5512be101766fdb9248b45e2/80
Foto: Ilustracija

"Čitajući Feral bilo mi je lakše živit, znala sam da nisam poludila"

Komentar je to anonimne posjetiteljice, rečen "u facu svima", u krcatoj Kinoteci Zlatna vrata na promociji knjige "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Spektakularnih citata "kičme, srca i duše" te satiričke novine nekad prozvane šundom bilo je previše pa je naslov pripao nepoznatoj ženi...

"Osjećam se kao da vozim struju u Dalmaciju." - konstatirao je vozač kombija koji je friško tiskane primjerke prvog broja Ferala prevozio iz tiskare Novog Lista u Rijeci, za te 1993. godine odsječeni Split.

Sat i pol provedenih na novinarskom zadatku u Kinoteci Zlatna vrata predstavljalo je, čisto profesionalno, san svakog novinara ili urednika. Ekipa na bini ponudila je naime toliko dobrih, sočnih naslova, toliko je bilo dobrih citata da je teško sve to pobrojati, kamoli izdvojiti najbolje.

Jer, ipak je u pitanju Feral Tribune. Okupila se originalna postava, Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović, a sve na promociji monografije "Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune". Preciznije, njenog drugog izdanja (prvih 750 primjeraka se rasprodalo u 40 dana, posuo se poslovičnim pepelom zbog prekonzervativne procjene potencijala knjige Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Adamić iz Rijeke pa je sada tiskano 1,500) opsežne knjige objavljene o Feral Tribune-u. Materijal, razgovore i dojmove u knjigu od 700 stranica pretočio je Boris Pavelić, novinar Novog Lista. A naglasio je: motiv za knjigu o Feralu bila je činjenica da su naprosto u pitanju bile sjajne, izvanserijske novine. Čak i za internetski portal materijala je ionako previše pa krenimo autorovim panegiricima (neki će reći potpuno zasluženima, brojniji će pak s gađenjem okrenuti glavu, no Feral Tribune uvijek je izazivao reakcije) tjedniku od kojeg su strahovale vlasti ...

"Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa"

- To je novinarstvo, nije radikalna kritika. Danas kad kažemo "Feral", mislimo na taj kritički duh. Zaboravljamo da su iz Ferala krenule mnoge važne priče i teme pa su i nakon deset godina od gašenja Ferala neki mediji objavljivali njihove priče kao "ekskluzivne" što je naprosto skandalozno. Slučaj Ferala pokazuje što sve može učiniti zla i loša vlast – lobi organiziran u HDZ-u krenuo je, a da mi nismo ni bili svjesni intencionalno i sustavno uništavati Feral i tako navukao odij prema njima, naprosto jer su bile izvrsne novine. Ni koalicijska Račanova vlast nije napravila nikakav pomak po tom pitanju, nagrade su dobivali kojekakvi mediji, no Feral nikad. A Feral Tribune je mnogo više od Charlie Hebdoa, ali to je takva nacija pa to ne želi priznati. - samo je dio motiva i stavova iznio Pavelić, dodajući u nekoliko navrata kako ne vidi razloga zašto Feral opet ne bi izlazio...

To je inače bilo i jedno od pitanja Dragana Markovine, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu i u srijedu navečer izvrsnog moderatora, upućenog Predragu Luciću, danas kolumnisti i novinaru Novog Lista, jedinog koji se još koliko-toliko opire "tabloidiotizaciji", pohvalio je svoju firmu (a iz njegovih usta je to poprilična hvala) Lucić.

- Može se dogoditi da se do ujutro dogovorimo i da Feral Tribune ponovno počne izlaziti u nekoj formi. Ali, ja sam za nove Ferale, da novi ljudi naprave svoje Ferale. - po tom pitanju se izjasnio Lucić, dok je na pošalice uvijek spremni Dežulović dobacio: "ako znaš nekoga s pet milijuna eura, odmah krećemo".

- Čitam danas po internetu kako u Feralu nije bilo intervjua s Glogoškim, recimo, pa se divim autoru što je uspio napisati 700 stranica nečega što nije bilo. Knjiga je autorsko viđenje Ferala, meni kao čitatelju prikazana na zanimljiv način, a osim priče o Feralu dao je i zanimljivu sliku tog vremena gdje se spominju neki likovi kojima neće biti drago, podsjetit će ih na neke stvari. - dodao je kratko Lucić.

Ratne priče

Pitao je Markovina trojac i o ratnim reportažama i tekstovima, zanimljivi su bili njihovi primjeri. Dok je Lucića u Beogradu pred rat spasio Bora Đorđević, Dežuloviću je pak po povratku iz razorenog Vukovara život spasio nepoznati rezervist.

- Dok je Hrvatska poznata po šutnji koja je trajala, za to vrijeme je u Srbiji procvao nacionalizam. Na jedan skup išao je Bora Čorba ogrnut zastavom, oko njega likovi s kokardama, i prišao sam mu tražeći izjavu. Predstavio sam se kao novinar Nedjeljne Dalmacije, a od nekog njegovog koji me uhvatio za vrat me spasio riječima "pusti čoveka". - prepričao je Lucić. Dežulović je bio u Beogradu, kao hrvatski državljanin, u vrijeme napada na Vukovar i okupacije grada. Novinarski zadatak je htio obaviti po svaku cijenu.

- Falsificirao sam dozvolu saveznog sekretarijata kako bi otišao u Vukovar. Kad su me četnici pretresali, našli su moje prave dokumente koje sam onako pametan imao kod sebe. Jedan rezervist, nikako mi nije htio reći ime, spasio mi je život. - kratko je opisao Dežulović, dok je Ivančićeva priča, glede i unatoč reportaže u Slobodnoj Dalmaciji o padu Drniša, nešto drugačija.

- Dan nakon objave Ferala s jednom od spornih naslovnica, 31. prosinca, došli su me mobilizirati. Kako nisam imao želju provesti Novu godinu u vojarni, otišao sam iz Splita u Zagreb i nakon nekoliko dana im javio da ću biti u tom i tom kafiću, i da me mogu pokupiti. Nisam se htio sam pojaviti jer sam smatrao da je u pitanju politički motivirana mobilizacija. Doista su došli i potom sam otišao na obuku u vojarnu na Dračevcu... - prekinuo je međutim Ivančića moderator Markovina opaskom kako je zbog toga jedinstven – bio je u 4. Brigadi HV-a, a nema ga na popisu, za razliku od nekih koji nisu bili, ali su na popisu.

Dežulović se podsjetio i na višednevni intervju koji je izlazio u 14 nastavaka, s Miljenkom Smoje, a na pitanje zašto, kad je riječ o Feralu, govori "mi", a o Globusu, odnosno EPH grupi – "oni" ili "vi".

- Feral nije bio firma u kojoj radiš, bio je rock 'n' roll, familija, obiteljski biznis. A kad si plaćenik, onda govoriš "vi". Inače imam super odnos s tim kombinatom: ja njima tekstove, oni meni pare. Od 1999. godine nitko me od njih nije nazvao, a u prostoru firme sam bio tri puta po pet minuta. Upoznao bi novog glavnog urednika, no u međuvremenu sam odustao i od te tradicije.

"Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu"

U odnosu na Lucića i Dežulovića, opservacije i komentari Viktora Ivančića su kao i uvijek ozbiljniji.

- Knjigu ne mogu opušteno čitati, iako je Boro unio izvanredni trud, jer je Feral bio atipičan projekt. Nadam se da ovo nije kanonizacija. Oko Ferala su uvijek bila prekapanja, a to je dobro. Prema Smoji recimo imamo mitološke rasprave. Da li imenovati ulicu, dignuti spomenik, ali ne i analizirati njegov novinarski, književnički rad... Nitko se ne bavi s time, nema nikakvog diplomskog o tome, a Smoje je veliki autor i potrebno je kritički se osvrnuti prema njemu. Kod nas se ili veliča ili gazi. Mi smo '90-tih kao pali s Marsa u Splitu. Feral nikad nije bio splitski list. Naša prodaja nikad nije značajno bila veća u Splitu nego recimo u Rijeci. Obožavam ovaj grad, ali mislim da Feral Tribune i Split nikad nisu saživjeli koliko su mogli.

Iznio je svoj stav Ivančić i o budućnosti novinarstva, odnosno o njegovom aktualnom trenutku.

- Profesija ima budućnost, ali struka, zanat se izmijenio. Danas je to miks marketinga i žurnalizma, društvene kritike će i dalje biti, međutim neće biti fokusirane u medijima, dolazit će iz nekih drugih pravaca. Danas je novinarstvo ucijenjeno.

Dodao je Ivančić i kako smatra da je utjecaj medija precijenjen, a kao primjer je spomenuo da je većina medija početkom tisućljeća bila "u vlasništvu" HDZ-a pa su opet šest mjeseci kasnije izgubili izbore.

Govorio je Ivančić i o 31-godišnjoj "karijeri" Robija K. gdje je vrijeme glavni junak, a likovi se ne razvijaju, Lucić o pisanju kolumni što nije novinarstvo jer nema "svete redakcijske gužve", Dežulović o stvaranju Marka Perkovića Thompsona, no o svemu tome i više imat će prilike svi pročitati u knjizi Borisa Pavelića.

hr Thu Mar 26 2015 08:37:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af7dc9b2af47f3ec48b45cc/80
Foto: PIXABAY

U nedjelju posebna regulacija prometa

Sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prije, za vrijeme odigravanja i nakon završetka utakmice policija će obavljati snimanje na stadionu i prilaznim pravcima.

U nedjelju, 21. srpnja 2019. s početkom u 20.00 sati u Splitu, na gradskom stadionu «Poljud»,  odigrati će se nogometna utakmica I. HNL-e između HNK «Hajduk» i NK «Istra 1961».

Policija obavještava građane i sudionike u prometu da će od 16.00 sati do završetka osiguranja biti uspostavljena potpuna blokada prometa motornim vozilima na šetnici stadiona „Poljud“, te od 18.00 potpuna blokada u ulici Poljudsko šetalište kod ulaza u ugostiteljski objekt „Hemingway“, kod ulaza na parkiralište „bazena Poljud“ i na križanju ulica VIII. Mediteranskih igara i ulice Sedam Kaštela (osim vozila s propusnicom).

Sukladno članku 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, prije, za vrijeme odigravanja i nakon završetka utakmice policija će obavljati snimanje na stadionu i prilaznim pravcima.


hr Fri Jul 19 2019 21:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d31e2b429111cef158b4574/80
Foto: Pixabay

U Splitsko-dalmatinskoj županiji više upisanih u strukovna zanimanja u odnosu na prošlu godinu

Na razini Hrvatske podaci su također ohrabrujući: zabilježen je porast broja djece upisane u srednje škole, a što se tiče konkretno deficitarnih zanimanja – upisano je 650 učenika više nego lani.

Temeljem podataka o broju upisanih učenika u školsku godinu 2019./2020., u Splitsko-dalmatinskoj županiji može se govoriti o uspješnim upisima što se tiče strukovnih i deficitarnih zanimanja. Naime, u učionicama strukovnih škola će sljedeće godine sjediti čak 246 učenika više nego prošle godine, podaci su to s kojima je za SDŽ  izašla HGK Županijska komora Split. 

Povećanje se u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježi u raznim deficitarnim zanimanjima, od komercijalista, vozača motornih vozila, instalatera grijanja i klimatizacije, do stolara, turističko-hotelijerskih komercijalista i klesara.  

Na razini Hrvatske podaci su također ohrabrujući: zabilježen je porast broja djece upisane u srednje škole, a što se tiče konkretno deficitarnih zanimanja – upisano je 650 učenika više nego lani. 

- Možemo reći da smo zadovoljni rezultatima prvog upisnog roka budući da vidimo kako su strukovna zanimanja određenom broju učenika postala prvi izbor, a znamo kako je običaj  da se strukovna i deficitarna zanimanja rjeđe upisuju pri prvom upisnom roku. Smatramo da je  projekt HGK ŽK Split ''Posjeti tvrtku-upiši struku'', kojeg smo provodili s partnerima Splitsko-dalmatinskom županijom, Gradom Splitom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Split, uvelike doprinio povećanom interesu budućih srednjoškolaca. Kroz spomenuti projekt organizirano smo vodili osmoškolce u velike županijske tvrtke koje zapošljavaju deficitarni kadar: Radisson Blu Hotel, AD Plastik te Tromont. Uključeni su bili svi dionici, od osnovnih i srednjih škola, privatnog sektora te naravno učenici i njihovi roditelji. Stav je HGK ŽK Split kako samo zajedničkim radom i trudom možemo do ovakvih rezultata, te ćemo nastaviti i dalje veliku pažnju posvećivati obrazovanju budući da se u konačnici obrazovni sektor direktno reflektira na čitavo gospodarstvo, kažu iz Županijske komore Split


hr Fri Jul 19 2019 17:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cf517d729111cddb88b45c4/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Sljedeći tjedan zatvorena dionica od Karepovca do Drniškog puta

Mole se građani za poštivanje postavljene privremene prometne signalizacije.

Završni radovi na projektu priključenja Karepovca na gradsku vodovodnu mrežu započet će u ponedjeljak 22. srpnja 2019. godine te trajati do 29. srpnja 2019. godine. 

Kao se radi o radovima asfaltiranja kolničke konstrukcije, dio ulice Put Sv. Ižidora i to dionica od Karepovca do Drniškog puta bit će zatvorena.

Mole se građani za poštivanje postavljene privremene prometne signalizacije.

hr Fri Jul 19 2019 17:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d31abce29111c9a0f8b4706/80

Evo što je sve novo u prometu od 1. srpnja: Što ako naletite na divljač?

Presude u slučajevima naletavanja vozila na divljač većinom su tako završavale na štetu po lovačko društvo

Osobnim ste automobilom na javnoj prometnici naletjeli na vepra ili srnu? Svatko tko je u svom vozačkom vijeku imao tu nepriliku zna o koliko se ozbiljnom i opasnom događaju radi. U težim slučajevima takvi su naleti i na našim cestama znali
za epilog imati teške tjelesne ozlijede, pa i smrtne slučajeve, piše Večernji list

Tko je dakle odgovoran za nezgodu spomenute vrste? Općenito gledano, naplatu štete nastale na automobilu, motociklu ili drugom vozilu vozači najčešće traže od lovačkog društva na čijem se području nesreća dogodila. Premda je za neku prometnicu odgovorna pravna osoba koja njome upravlja, nedostatak odgovarajuće prometne signalizacije smatra se krivnjom lovačkog društva, čije su postavljanje na nekom mjestu morali pokrenuti upravo lovci.

Presude u slučajevima naletavanja vozila na divljač većinom su tako završavale na štetu po lovačko društvo koji zbog takvih slučajeva godinama plaćaju milijunske iznose. Posljedice su pritom dalekosežne, pa se od ukupno 1094 društava koja okupljaju više od 62.000 lovaca njih više od dvije tisuće nalazi u blokadi.

Alarmantnu situaciju prepoznala je i država pa je lani u kolovozu, nakon što je tijekom 2017. na području Hrvatske zabilježeno 3789 naleta vozila na divljač, učinjen prvi veliki korak u smjeru rješavanja tog problema.

Ministarstvo poljoprivrede je sa Hrvatskim lovačkim savezom tada potpisala 12,5 milijuna kuna vrijedan ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih financiranju police osiguranja zbog smanjenja utjecaja šteta u lovištima i podizanja razine sigurnosti. Na taj je način osigurana financijska stabilnost lovačkih udruga.

Na temelju te prakse sada se ide i korak dalje a on bi trebao obuhvatiti razdoblje od 48 mjeseci (od 1.srpnja ove do 30. lipnja 2023. godine) te su ukupno planirana sredstva iz državnog proračuna za te svrhe-plaćanje police osiguranja za štete od divljači na cestama predviđena u iznosu od 160 milijuna kuna.

No, vozače svakako ponovno treba pozvati na dodatni oprez: od početka ove godine na hrvatskim je prometnicama bilo prijavljeno oko 990 slučajeva naleta automobila na divljač, a ukupna šteta u tim je slučajevima iznosila oko devet milijuna kuna, piše vijesti.hr

hr Fri Jul 19 2019 13:39:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .