Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/580871461eea8f896d8b4590/80
Foto: Screenshot

Dva dana do izbora: Clinton i Trump u posljednjim metrima sprinta

Iz 48-satnog programa obiju strana vidljivo je da voditelji kampanja vjeruju da je utrka neizvjesnija nego što to žele priznati. Bez obzira na to osjeća li taj pritisak, populistička retorika građevinskog tajkuna i dalje je trijumfalistička

Republikanski kandidat za američkog predsjednika Donald Trump i njegova demokratska suparnica Hillary Clinton pretrpali su svoje rasporede za nedjelju, dva dana pred izbore koji zaokupljaju ne samo američku, već i svjetsku javnost.

Da bi očuvala vrlo tijesnu prednost Clinton se oslonila i na potporu zabavljačke industrije ugošćavajući koncerte s pop zvijezdama poput Katy Perry i Beyonce te zakazavši susret s predsjednikom Barackom Obamom.

Trump se pak posljednjih dana uputio na pravu odiseju, proputovavši kroz Iowu, Minnesotu, Michigan, Pennsylvaniju, Virginiju, Foridu, Sjevernu Carolinu i New Hamoshire, što je Clintoničin tabor ocijenio znakom panike koja je zahvatila 70-godišnjeg tajkuna.

No, 69-godišnja bivša državna tajnica je također u posljednji čas u svoj raspored "ugurala" neplanirani posjet Michiganu, državi koju je Obama 2012. lako osvojio.

Iz 48-satnog programa obiju strana vidljivo je da voditelji kampanja vjeruju da je utrka neizvjesnija nego što to žele priznati. Bez obzira na to osjeća li taj pritisak, populistička retorika građevinskog tajkuna i dalje je trijumfalistička.

"Za tri dana osvojit ćemo veliku državu Colorado i ponovo ćemo zasjesti u Bijelu kuću", poručio je u subotu kasno navečer Trump svojim pristašama u Denveru.

U govoru se usredotočio na svoje ključne teme: obećanje da će razvrgnuti sporazume o slobodnoj trgovini, izbaciti neregistrirane migrante, obnoviti navodno desetkovanu vojsku i očistiti Washington od korupcije.

Voditelj Clintoničine kampanje Robby Mook umanjuje važnost Trumpove bjesomučne jurnjave diljem Amerike i ocjenjuje da "izgleda kao da želi biti svugdje u isto vrijeme". To je, kako tvrdi, "znak panike, jer se nije uspio probiti na teritoriji demokrata".

Ali, mnogi su u nevjerici podigli obrve na odluku njegove šefice u posljednji čas da s Obamom u ponedjeljak posjeti Michigan te potom održi ponoćni skup u Sjevernoj Karolini u osvit izbornog dana.

Mook odbacuje komentare da Clinton time nastoji osnažiti svoj "vatreni zid" na sjeveru te predviđa da će Clinton preokrenuti situaciju na Floridi, gdje Trump ima prednost. Na Floridi i u Nevadi su se, prema podacima prijevremenog glasovanja koje je dopušteno u nekim državama, u veliko mjeri odazvali latinoamerički glasači skloni Hillary Clinton.

"Trump bi naprosto morao pobijediti u svim ključnim državama. Ako mi osvojimo Pennsylvaniju i Floridu, za njega nema šanse", kazao je Mook.

Američka nesvakidašnja predsjednička kampanja prati se u cijelom svijetu, a američke saveznike brine što je kandidat koji prijeti da će dovesti u pitanje američka savezništva na korak od Bijele kuće.

Tradicionalni američki neprijatelji poput Rusije i Irana ne kriju veselje zbog zbrke i meteža koji potresaju američku demokraciju.

Najnovije ankete pokazuju da Clinton uživa prednost pred Trumpom u rasponu od dva do četiri postotna boda, no analitičari tvrde da će o pobjedi i porazu odlučivati izborni kolegij, a u igri je oko desetak država.

SAD svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira 'izbornike' koji će zapravo izabrati predsjednika, a svaka država u izborni kolegij delegira onoliko izbornika koliko joj pripada razmjerno broju stanovnika. Izbornika je ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresnika i senatora u američkom parlamentu. Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Ako je povijest pokazatelj onda je put do Bijele kuće lakši za demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton. To je zato jer je 18 država s ukupno 242 elektora na šest uzastopnih izbora glasalo za demokrate.

Istodobno je 13 država, ali sa samo 102 izbornika, šest puta za redom glasalo za republikance. Još šest država, koje su u povijesti znale katkad glasati za demokrate, ovaj put su čvrsto na Trumpovoj strani.

Neizvjesnost se stoga svodi na tucet 'klackalica' (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.

Što više izbornika ima, to je država za kandidate važnija pa ne čudi što Trump i Clinton svako malo posjećuju Floridu (29 glasova), Pennsylvaniju (20), Ohio (18) ili Sjevernu Karolinu (15).

Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 15:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Zatvaranje granice s republikama na istoku Ukrajine dovelo bi do nove Srebrenice

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak u Sočiju da bi zatvaranje ruske granice sa samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine dovelo do situacije slične onoj u Srebrenici.

 Govoreći na vanjskopolitikčkom forumu Valdai u Sočiju on je rekao da bi, ukoliko bi se donijela takva odluka, uslijedilo krvoproliće što Rusija nikad ne bi dopustila.

"Dok su god politička pitanja neriješena, ti teritoriji ne uživaju poseban status i zakon o amnestiji ne postoji, odluka da se zatvore granice između Rusije i nepriznatih republika dovela bi do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. Došlo bi do krvoprolića. Ne možemo dopustiti da se to dogodi", rekao je Putin.

On je za ukrajinsku krizu optužio Europu i rekao da samo europske države mogu promijeniti tu situaciju. Pritom je dodao da Ukrajina sabortira sve točke mirovnog sporazuma iz Minska.

Najveća pogreška Rusije, istaknuo je, jest što je posljednjih 15 godina previše vjerovala Zapadu što je protumačeno kao njezina slabost.

Na pitanje koja je najveća pogreška Moskve u odnosima sa Zapadom rekao je: "Naša najveća pogreška je što smo vam vjerovali previše. Interpretirali ste naše povjerenje kao slabost i to ste iskorištavali", odgovorio je sudioniku skupa koji je stigao iz Njemačke.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, naglasio je da se u SAD-u vodi nevjerojatna antiruska kampanja u kojoj se za svaku pogrešku na domaćem planu odmah okrivljuje Mosvka.

Međutim, izrazio je vjerovanje da se odnosi mogu popraviti i da dvije zemlje mogu surađivati na širem broju područja.

"Imamo dijalog na radnoj razini i na razini posebnih službi, ministarstava obrane, ministarstava vanjskih poslova. Postižemo zajedničke rezultate. Trebamo proširiti suradnju i na druga područja", istaknuo je ruski predsjednik.

Naglasio je da se Donalda Trumpa nekada doživljava kao nepredvidivog ali da je to stoga jer mu njegovi politički protivnici onemogućavaju da ispuni mnoga od predizbornih obećanja.

Američki predsjednik ima demokratski mandat i treba ga poštivati, smatra Putin.

"Izabrao ga je američki narod i u najmanju ruku zbog toga ga se mora poštivati, mada se i ne slagali s njegovim stajalištem", rekao je Putin na forumu.

Rusija je bila zadovoljna Trumpovim izborom za predsjednika SAD-a ali nade u poboljšanje odnosa s Washingtonom su raspršene istragama Kongresa i FBI-ja o vezama Trumpove kampanje s Rusijom.

Putin je također izrazio sumnju da bi eventualni američki preventivni udar na Sjevernu Koreju uništio svo oružje koje posjeduje Pjongjang, a što se tiče Sirije strahuje, kako je kazao, da bi proglašene "zone deeskalacije" mogle dovesti do podjele zemlje. Pritom je izrazio nadu da se to ipak neće dogoditi.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5828866b1eea8f82b98b45bd/80
Foto: Wikipedija

U Njemačku bi moglo doći mnogo manje članova obitelji migranata od očekivanog

Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji

Stručnjaci Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) došli su u četvrtak do zaključka da je broj osoba koje bi u sklopu procesa spajanja obitelji migranata mogao doći u Njemačku mnogo manji nego što se to dosad smatralo.

„Na svakog izbjeglicu u prosjeku bi moglo doći 0,28 članova obitelji. U brojkama to znači između 150 i 180 tisuća“, rekao je stručnjak IAB-a za useljavanje Herbert Bruecker za agenciju Reuters.
 Jedna studija koju je IAB načinio u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje kao razloge malog broja potencijalnih članova obitelji azilanata koji bi imali pravo na dolazak u Njemačku navodi činjenicu da je velik broj migranata neoženjen i bez djece, priopćeno je u četvrtak u središtu agencije u Nuernbergu.

 Tijekom migrantskog vala krajem 2015. i 2016. mediji i političari su govorili o tomu da bi na svakog pristiglog migranta moglo slijediti četiri članova obitelji.

 Još krajem ljeta ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unije CDU) je govorio o „ogromnim brojkama“.

 „Procjenjujemo da će na jednog izbjeglicu doći po još jedan član obitelji“ rekao je De Maiziere. To bi značilo još najmanje 800.000 izbjeglica.

 Pitanje prava dolaska članova obitelji za migrante je jedna od najspornijih točaka u pregovorima o sklapanju koalicijske vlade demokršćana, liberala i zelenih.

Kršćansko-socijalna unija (CSU) se žestoko protivi ukidanju mjere zabrane dovođenja članova obitelji koji je na snazi do proljeća sljedeće godine dok su Zeleni najavili kako neće odustati od prava na spajanje obitelji migranata.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 17:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e87aecb9e03eb7838b4706/80

Španjolska u subotu kreće s ukidanjem autonomije Katalonije

Španjolska vlada objavila je da će u subotu održati izvanrednu sjednicu i pokrenuti postupak ukidanja autonomije Katalonije.
Španjolska vlada nastavit će s procedurom predviđenom člankom 155. ustava o ponovnom uvođenju zakonitosti u autonomnoj regiji Kataloniji, stoji u vladinu priopćenju. Na izvanrednoj sjednici u subotu vijeće ministara će usvojiti mjere i proslijediti ih senatu kako bi se zaštitili interesi svih Španjolaca, uključujući građane Katalonije i uspostavio ustavni poredak u Kataloniji, dodaje se.

Priopćenje je izdano nakon što katalonski predsjednik Carles Puigdemont nije udovoljio ultimatumu španjolskog premijera Mariana Rajoya da odustane od zahtjeva za neovisnost. On je umjesto toga u pismu Rajoyu upozorio da će Katalonija proglasiti punu neovisnost od Španjolske ako Madrid nastavi prijetiti suspenzijom autonomije., piše HRT

Kriza u odnosima Barcelone i Madrida izbila je nakon referenduma o neovisnosti 1. listopada koji je zabranio ustavni sud, a policija nasilno ometala. Glasanje je ipak održano, a katalonske vlasti tvrde da joj je uvjerljiv, ali nepotvrđen rezultat referenduma dao mandat za odcjepljenje od Španjolske.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 12:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e7ad35b9e03e11878b4598/80
Foto: Screenshot / YouTube

Francuska usvojila novi zakon o suzbijanju terorizma

Novim zakonom proširuju se ovlasti administrative vlasti, na štetu sudaca, olakšava se pretres, kućni pritvor, zatvaranje bogomolja koje se ocijene sumnjivima, pojačava se kontrola identiteta na granicama i u blizini kolodvora

 Francuski parlament prihvatio je u srijedu plan spornoga protuterorističkog zakona koji olakšava pretrese i zatvaranja bogomolja, a kritiziraju ga neki branitelji ljudskih sloboda.

Unatoč primjedama branitelja ljudskih prava senatori su  velikom većinom u drugom čitanju prihvatili novi zakon koji sadrži neke mjere iz izvanrednog stanja.

Izvanredno stanje u Francuskoj je proglašeno nakon atentata u Parizu 13. studenoga 2015. kada je poginulo 130 osoba. Izvanredno stanje, koje daje vlastima dodatne ovlasti, trebalo je biti privremeno, ali je produljeno šest puta.

Protuteroristički zakon, koji su protivnici nazvali "liberticidnim", a kritiziraju ga i stručnjaci UN-a, nije potaknuo veću javnu rasporavu u zemlji koja za sebe voli reći da je domovina ljudskih prava, ali je traumatizirana valom džihadističkih atentata u kojima je od 2015. ubijena 241 osoba.

Novim zakonom proširuju se ovlasti administrative vlasti, na štetu sudaca, olakšava se pretres, kućni pritvor, zatvaranje bogomolja koje se ocijene sumnjivima, pojačava se kontrola identiteta na granicama i u blizini kolodvora.

Facebook komentari

hr Wed Oct 18 2017 21:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .