Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb113eb9e03e368a8b4588/80

Pet popularnih jela koja kuhamo potpuno pogrešno

Tajni sastojak umaka bolognese je vrijeme, u carbonaru se ne dodaje vrhnje, a francuska salata se u originalnu priprema sa senfom...
Neke obitelji generacijama pogrešno pripremaju klasike svjetske kuhinje pa mnogi nisu ni svjesni da svojim receptima ne dobivaju toliko slasti koliko bi mogli. Tajni sastojak umaka bolognese je vrijeme, u carbonaru se ne dodaje vrhnje, a francuska salata se u originalnu priprema sa senfom. Da ne pričamo o desecima sastojaka koji se mogu pronaći na bruschettama ili salati niçoise, piše Punkufer.


Umak bolognese

Ragù alla Bolognese ili umak bolognese planetarno je popularan, ali kako se širio izvan talijanskih granica pomalo je i mijenjao svoje lice. Među sastojcima koji se koriste su mljevena junetina, a može i teletina, povrće poput luka, mrkve, celera te vino i pasta od rajčica. Neke talijanske obitelji dodaju mlijeko oko 40 minuta prije kraja pripreme kako bi se smekšala mesna aroma, ponegdje na čizmi uobičajen je i muškatni oraščić koji „stišava“ kiseline rajčica.

No najvažniji sastojak bez kojeg nema originalnog bolognesea je vrijeme. Danas se većinom skraćuje njegova priprema, ali Talijani upozoravaju da se treba krčkati oko četiri sata na laganoj vatri kako bi se izvukla „duša“ iz svih sastojaka.

Tradicionalisti će ustrajati na prabakinom receptu, zagovornici lokalne kuhinjekoristiti ono što se može kupiti u okolici, a romantičari provesti pola dana nad mjehurićima koji razigrano izviruju na površini. Bolognese je najbolji sutradan, a tradicionalno se poslužuje sa širokim rezancima ili u lazanjama.

Francuska salata

Bez nje blagdanski stol je nezamisliv, ali rijetki znaju kako možda i najpopularnija salata na svijetu uopće nije nastala u Francuskoj. Da, kod nas se zove francuskom. I zvat ćemo je tako i dalje, naravno, ali ova salata nema ama baš nikakve veze sa zemljom dobrih vina i Napoleona. Ovo popularno jelo koje je dio svakog božićnog stola svoje korijene vuče iz majčice Rusije, tako da je primjerice Francuzi, ali i mnogi ostali zovu 'ruska salata'. Vremenom se njena popularnost raširila, pa osim u mnogim europskim zemljama, popularna je i u Iranu, Mongoliji, Izraelu, ali i Latinskoj Americi.

Pretpostavljate da se Rusi ovom salatom diče i zovu je 'ruska salata'? E pa u tom slučaju ste opet u krivu, s obzirom da se ona tamo zove 'salata Olivier'. Ime duguje glavnom kuharu Lucienu Olivieru (on je pak bio belgijskog porijekla) koji je sredinom 19. stoljeća radio u prestižnom moskovskom restoranu Hermitage. 
Tamo je postala izuzetno popularna i dugo vremena bila zaštitni znak restorana. Naravno, kao i svi veliki inovatori, i slavni Olivier je recept čuvao kao zmija noge, pa se tako ni danas ne zna kako se točno u početku ona spremala.

Ipak, poznato je da su njeni sastojci bili kavijar, teleći jezik, komadići jastoga, kapari, krastavci, jaja, zelena salata i sojina zrna, ali je moguće da je priprema ovisila i o godišnjem dobu kad se salata radi. S druge strane, Oliver je dressingradio od senfa, vinskog octa i maslinovog ulja iz Provanse. U Hrvatskoj danas guštamo u ovoj salati i našoj inačici koja ne uključuje jastoge, ali se zato susjede znaju porječkati dodaju li se u originalnu salatu jabuke i šunka te je li bolja samo s majonezom ili je treba ublažiti vrhnjem.

Carbonara 

Kako bi postigli kremoznost tjestenine a la carbonara, većina amatera (ali i dobar dio profesionalnih kuhara) u špagete dodaje vrhnje za kuhanje. Originalni talijanski recept ne sadrži taj sastojak. Štoviše, nježnu kremoznost jelu i okus tjestenini daje tek jaje, koje se razmućuje s ostalim sastojcima na kraju. Kako se ne bi skuhala najprije ugasite vatru pa žustro izmiješajte Talijani vole tjesteninu 'osjetiti pod zubom' pa ju kuhaju al dente. Špagete je bolje ostavite 'malo sirovima' pa ih do kraja termički obraditi u tavi s umakom, nego ih prekuhati i od njih napraviti neprivlačnu kašu. Uz ovo jelo možete upotrijebiti i druge vrste tjestenine poput fettuccina ili rigatona.

Za originalnu carbonaru najprije popržite kockice slanine dok se ne otopi većina masnoće. Potom odvojite slaninu na poseban tanjur, a u masnoću dodajte svježe kuhane špagete al dente. Promiješajte i dodajte par kapi maslinovog ulja. Ugasite štednjak, a u vruću tavu ulijte dva razmućena jaja s malo naribanog parmezana ili pecorina u koje ste dodali sol i papar. Promiješajte oko jednu minutu, pa poslužite vruće s kockicama špeka.

Salata niçoise

Salata niçoise poznata je u svijetu, ali bez obzira na njezinu popularnost malo ljudi bez pogreške može nabrojiti što sve u nju ide. Ova salata je nastala kao pučko jelo s lokalnim i pristupačnim sastojcima, a jeli su je ribari nakon povratka s mora. Rajčice, tvrdo kuhana jaja, mladi luk, masline i tuna ili inćuni provjerene su i originalne namirnice. Ovisno o regiji ponekad se dodaju krastavci, sirovi bob,paprike, radič, artičoke, celer i mlada salata, no važno je da zadrži duh jela s juga Francuske. Dodavanje kuhanog povrća poput krumpira i mahuna u francuskoj je grijeh. Riža je zabranjena, baš kao i srdele ili senf.

Bruschette

Bruschette su zapanjujuće jednostavno jelo, a u originalu se diče s tek nekoliko sastojaka. Za autentičnost je ključan češnjak koji se trlja o popečeni kruh, a dovoljno je dodati nekoliko kapi maslinovog ulja i posuti s par zrna soli. Bez obzira na milijune recepata koji mogu uključivati i na desetke sastojaka, u Italiji se drže devize da je manje-više.

Osim nabrojanih sastojaka bruschetti će ponekad dodati i malo pršuta ili ploške rajčice pečene na roštilju te listić bosiljka. Formula slasti kod pripreme brushetta započinje u trgovini – najmirisnijim rajčicama i najkvalitetnijem maslinovom ulju te po mogućnosti robusnom kruhu tvrde korice. Također, budite umjereni s češnjakom. Njegova uloga nije dominantna i stoga je dovoljno lagano istrljati kruh nekoliko puta. Niste li u mogućnosti koristiti roštilj, za kruh će poslužiti i toster.

hr Sun Aug 19 2018 08:26:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Radni učinak je lošiji ako ste spavali samo 16 minuta manje od uobičajenog

Radnici kojima nedostaje tih 16 minuta sna u odnosu na prosjek češće se žale na stres i lošije se koncentriraju, utvrdio je na temelju ankete tim stručnjaka sa Sveučilišta u Južnoj Floridi

Izgubite li samo 16 minuta sna u odnosu na vaš prosjek spavanja, to može utjecati na to da slabije prosuđujete i teže se koncentrirate tijekom dana, a time i utjecati na vaš radni učinak. Također, radnici kojima nedostaje tih 16 minuta sna češće se žale na povećanu razinu stresa, zbog čega bi ukupna produktivnost mogla biti manja, utvrdio je tim stručnjaka sa Sveučilišta u Južnoj Floridi

Rezultati studije objavljeni u časopisu Sleep Health, a njome je obuhvaćeno 130 odraslih osoba koje rade u IT sektoru. Sudionici su ispunjavali anketu u kojoj su odgovarali kada su otišli u krevet i probudili se, koliko sati i minuta su spavali te koja im je bila kvaliteta sna. Također, ocjenjivali su jesu li tijekom dana imali problema s koncentracijom, nekih briga, ili negativnih misli.

Glavna autorica studije, dr. Soomi Lee, asistentica na Sveučilištu, kaže da je inspiraciju za istraživanje dobila iz vlastitog života.

- Ako sam prethodne noći loše spavala, primijetila sam da to ometa moj svakodnevni život i da imam više negativnih emocija - rekla je za Daily Mail. Istraživači su otkrili da su odrasli koji su bili u krevetu 16 minuta manje od prosjeka prijavili lošiju kvalitetu spavanja i više kognitivnih problema, posebno s koncentracijom. To je uzrokovalo porast stresa, što je rezultiralo manje produktivnim danom.

Utvrdili su i još jednu korelaciju. Oni koji ranije odlaze u krevet teže se koncentriraju. Pretpostavlja se da je to zato što su zbog manjka sna odlazili spavati ranije, no pokazalo se da su se oni i probudili ranije nego ostali, pa je očito riječ o začaranom krugu, javlja 24 sata

hr Fri Apr 26 2019 13:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/539697281799427d7edd7559/80

Ovo je pravi način za podgrijavanje pizze

Jedina gora stvar od hladne pizze je loše podgrijana hladna pizza. Ali, to se može elegantno izbjeći s malim trikom zahvljajući kojem pizza ponovo ima pravu aromu i prave je temperature

Ako vam je ostala koja kriška pizze od ručka, a hladna vam ne izgleda jako primamljivo, uz ove savjete ćete joj vratiti okus, teksturu i miris te će biti užitak za pojesti. Prvo zapamtite da ju ne traba stavljati u mikrovalne pećnice jer one neravnomjerno zagrijavaju hranu, a kod pizze to znači da će se ili zagrijati sir, a umak ostati hladan ili će se gornji dio pregrijati, a donji ostati hladan i mokar. Također, pri podgrijavanju pizze u mikrovalnoj ona ispada gumena i mlaka, javlja 24sata

1. Uzmite željeznu tavu

Željezna tava se ravnomjerno zagrijava i dobro drži toplinu.

2. Pizzu zagrijavajte na srednjoj vatri

Jedna od stvari koje čine pizzu fantastičnom je lagano hrskava korica, a kad se ohladi pizza gubi svoju hrskavost. Zagrijavanje na srednjoj vatri u željeznoj tavi vraća tu hrskavost pizzi, a može ju i malo zapeći.

3. Koristite poklopac

Nakon što ste zagrijali tavu stavite pizzu grijati i odmah ju poklopite poklopcem. Zahvaljujući poklopcu u tavi će se zadržati toplina koja će otopiti sir i zagrijati umak.

4. Provjerite je li se dovoljno zagrijala

Kako ćete znati da je pizza dovoljno zagrijana? Nakon otrpilike tri minute maknite poklopac i vilicom isprobjate pizzu. Ako se sir razvlači, gotova je piše Men's Health.

hr Fri Apr 26 2019 10:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc2ab3629111c705d8b4583/80
Foto: Pixabay

Dokazalo istraživanje: Sestre vam pomažu da budete bolja osoba

Imati sestru sa sobom donosi mnoge prednosti, unapređuju nam sposobnosti komuniciranja, mentalno zdravlje, zbog njih smo osjećajniji, a uče nas i ambicioznosti te neovisnosti

Sestre pomažu da osoba razvije socijalne vještine, poput komunikacije i kompromisa, kaže autor istraživanja o braći i sestrama, prof. Alex Jensen iz 'School of Family Life'pri Sveučilištu Brigham Young u američkoj saveznoj državi Utah. Dodaje da manji sukobi među braćom i sestrama mogu čak i pozitivno utjecati na razvoj. Evo što znanost kaže zašto je sve dobro imati sestru:

Sestre poboljšavaju mentalno zdravlje

Studija koja je 2010. objavljena u stručnom medicinskom časopisu Journal of Family Psychology pokazuje da sestre pozitivno utječu na mentalno zdravlje i samopouzdanje. To je potvrdio i prof. Jensen koji kaže da sestre svoju braću i sestre 'čuvaju od osjećaja usamljenosti, nevoljenosti, krivnje i straha'. 

Zbog njih smo osjećajniji

Ista je studija otkrila da sestra može pomoći u tome da budemo bolje osobe, jer promoviraju pozitivna ponašanja poput suosjećanja i altruizma kad nam pokazuju svoju ljubav i privrženost. 

- To vrijedi čak i kad postoje manji sukobi u odnosima - kaže profesorica iz School of Family Life, Laura Padilla-Walker.

Sestre pomažu da se izoštre interpersonalne vještine

Dokazano je da dečki koji odrastaju sa sestrama bolje komuniciraju sa ženama od onih koji odrastaju s braćom ili kao jedinci. A kako kaže prof. Jensen, neki znanstvenici tvrde da su brat ili sestra drugog spola ključne osobe u adolescentskim godinama. 

- Braća i sestre često postaju bliži u tim godinama jer su jedan drugome izvor informacija o drugome spolu - kaže Jensen. 

Sestre nas uče neovisnosti i ambicioznosti

Britanska studija iz 2009. pokazuje da su oni koji su odrastali s barem jednom sestrom neovisniji i odlučniji od onih koji su odrastali sami ili s braćom. Koautor studije prof. Tony Cassidy je svojevremeno objasnio da je riječ o unutarnjoj želji da budemo bolji, koja je najviše iskazana u obiteljima s više ženskih članova. 

Uče nas i kako postići balans

Ista studija iz 2009., u kojoj je sudjelovala 571 osoba u dobi od 17 do 25 godina, kaže da sestre pomažu uspostaviti 'unutarnji mir'. Tako su oni koji su odrastali s barem jednom sestrom bili spremniji nositi se s raznim izazovima, a bolje su se nosili i sa stresom te su na kraju odrasli u sretnije i optimističnije ljude. Razlog zašto to uče baš sestre, a ne braća navodno leži u tome što žene 'bolje barataju s komunikacijskim vještinama i bolje znaju negativnu situaciju pretvoriti u pozitivnu', kaže istraživanje, piše 24sata

hr Fri Apr 26 2019 08:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5445651e1899420d5c0000d5/80
Foto: Screenshot

Ovako ćete se trajno riješiti kilograma

Prije nego što se krenete s planom gubitka kilograma, posjetite se da će taj ne uvijek ugodan proces pomoći da budete zdraviji i sretniji.
1. Ne idete na dijetu, već mijenjate način prehrane

Stručnjaci preporučuju da ćete najbolje rezultate postići ako unaprijed isplanirate određene stvari na jelovniku s kojim ćete "varati“ jednom ili dvaput u tjednu. Primjerice, da se ograničite samo na jednu krišku pizze kad jedete ovu kaloričnu hranu, ili da odredite maksimalni broj pića koji možete popiti u jednom tjednu. 

2. Vježbajte na pravi način 

Vježbanje sagorijeva kalorije i masnoće te potiče rad metabolizma. Oni koji žele izgubiti kilograme vježbanjem često rade istu grešku, odnosno ne paze na omjer unesenih kalorija i onih koje izgube vježbanjem. 

3. Ne reagirajte na prvi osjećaj gladi 

Neke osobe nailaze na teškoće kod mršavljenja jer im glad izaziva tjeskobu. Pojedinci se osjećaju loše kad ih pogodi osjećaj gladi pa na dohvat ruke uvijek imaju grickalice, a drugi jedu kad su pod stresom ili kad im je dosadno. Iako nije poželjno da pustite da vas uhvati snažna glad jer u tim situacijama smo skloni prejedanju, ne bismo trebali reagirati niti na prve signale. 

4. Imajte na umu da sve kalorije nisu iste

Metodologija mršavljenja je prilično jasna – ako želite smanjiti kilograme u organizam morate unijeti manje kalorija. No nije sva hrana jednaka bez obzira na identični broj kalorija. 

5. Slijedite važno prehrambeno trojstvo

Bjelančevine zasićuju, grade mišiće i pokreću metabolizam. Ljudi koji se trude smršavjeti trebali bi jesti duplo više od preporučene dnevne doze proteina (0,8 grama za svaki kilogram težine) jer su istraživanja pokazala da na taj način gube više pohranjene masnoće. Dobri izvori bjelančevina su meso, riba, jaja, grahorice, tofu i mliječni proizvodi poput jogurta, piše Zadovoljna

hr Fri Apr 26 2019 08:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .