Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586b9c1f1eea8f01ba8b45b0/80
Foto: Screenshot / YouTube

Pahor: Vlada treba donijeti pametnu strategiju za primjenu arbitražne presude

Po njegovoj ocjeni, Hrvatska neće priznati arbitražnu presudu i od Zagreba, kaže, ne treba očekivati da će promijeniti to stajalište

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u četvrtak da od vlade očekuje donošenje "ambiciozne i pametne strategije" kada se radi o implementaciji očekivane presude Arbitražnog suda o graničnom prijeporu s Hrvatskom.

U razgovoru za Slovensku televiziju u četvrtak navečer, povodom 25. obljetnice međunarodnog priznanja, Pahor je kazao da očekuje kako će situacija u vezi s presudom arbitara i kasnijom njenom primjenom na terenu biti "zahtjevna" zadaća, a da se u međuvremenu s Hrvatskom trebaju održati što je moguće bolji odnosi.

Na pitanje o tome kako će Slovenija implementirati presudu ako bude u njenu korist, a Hrvatska se s time ne bude složila, Pahor je kazao da od vlade očekuje da donese "ambicioznu, ali i pametnu strategiju" koja će uvažiti sve okolnosti u vrijeme kad presuda stupi na snagu.

Po njegovoj ocjeni, Hrvatska neće priznati arbitražnu presudu i od Zagreba, kaže, ne treba očekivati da će promijeniti to stajalište.

- Moje je stajalište da se sada treba zalagati za što bolje odnose s Hrvatskom, iako ne očekujem da će ona do presude arbitara promijeniti svoje mišljenje i odustati od stajališta da je izašla iz arbitraže zbog promijenjenih okolnosti - rekao je Pahor.

- Međunarodnoj zajednici ističem da je potrebno djelovati hrabro, ali i investirati u dobrosusjedstvo, te da Slovenci ne mogu odustati od arbitražnog sporazuma - kazao je Pahor, dodavši da je 2009.  kao tadašnji premijer potpisao arbitražni sporazum s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor.

Već je tada došlo do kompromisa te međunarodna zajednica ne bi trebala očekivati da će Slovenija pristati na neki novi kompromis zbog hrvatskog odbijanja arbitraže, naglasio je Pahor.

Istaknuo je da je i arbitražni sud presudio da slučaj kontakata vladine službenice Simone Drenik i bivšeg slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca nije dovoljan razlog za prekid arbitraže, nego da postupak treba dovesti do kraja.

Arbitražni sporazum je, po njegovim riječima, bio dokument na temelju kojega je Hrvatska ušla u Europsku uniju, uz pretpostavku da se dugotrajni granični prijepor s Hrvatskom na kraju mirno riješi završetkom arbitraže.

- Arbitražni sporazum je međunarodni ugovor koji je omogućio da Hrvatska 2013. postane članicom EU-a i s našom suglasnošću, uz uvjet da se riješi pitanje granice, o čemu se dvije države ranije nisu mogle usuglasiti pa su to prepustile međunarodnom sudu i obvezale se da će poštovati presudu - kazao je slovenski predsjednik.

Prema njegovim bi riječima najgore bilo ako bi se zbog presude odnosi dviju država toliko pogoršali da bi došlo do "paralize" unutarnjeg političkog života, kako je to bilo u Sloveniji 2009. kad je zbog podjela u javnosti arbitražni sporazum morao na referendum, gdje je potvrđen tijesnom većinom.

- Ako mi Slovenci i Hrvati to pitanje u 2017. mirno i pametno riješimo, onda ćemo izbjeći opasnost u kojoj smo se našli prije nekoliko godina, kad je granični prijepor bio potpuno paralizirao dvije države i doveo ih u međunarodnu izolaciju - kazao je Pahor, dodavši da bi u takvom negativnom razvoju situacije ponovo došlo do incidentnih situacija i napetosti koje bi onemogućavale da se Hrvatska i Slovenija posvete svom svekolikom razvitku.

Isto tako ne bi bilo dobro ni da dođe do situacije "u kojoj bi međunarodna zajednica uz jačanje napetosti zbog arbitražne presude samo odmahnula rukom, rekavši da je riječ o sporu 'dviju država na rubu Balkana' koje same moraju riješiti svoj sukob", naveo je Pahor.

Facebook komentari

hr Thu Jan 12 2017 22:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533675351799420c757b23d6/80

Meksiko u šoku: Djevojčica za kojom se tragalo pod ruševinama nije postojala

Meksikanci su nekoliko dana bili potpuno zaokupljeni sudbinom djevojčice nazvane Frida Sofia, koja je živa zarobljena u razvalinama osnovne škole srušene u potresu izazvala frenetičnu utrku s vremenom spasilaca u nastojanju da joj spase život, ali izgleda da ta djevojčica nikada nije postojala.

Iako se o djevojčici naveliko pisalo u domaćim, ali i svjetskim medijima, vladini dužnosnici zapravo nikada nisu potvrdili njezin identitet. Djevojčica s tim imenom nije bila upisana u srušenu školu. 

Ministarstvo obrazovanja nije nikako moglo pronaći roditelje ili rođake djevojčice o kojoj su mediji izvještavali kao o 12-godišnjoj Fridi Sofiji. 

Tiskani mediji i meksička televizija Televisa javljali su danima da su spasioci nakon razorna potresa maginute 7,1 po Richteru uspjeli uspostaviti komunikaciju s djevojčicom, koja im je rekla kako su u blizini još dva učenika, ali nije znala reći jesu li živi. Spasioci, tvrdili su mediji, kazali su kako su vidjeli njezinu ruku da izviruje iz ruševina i na pitanje je li živa, micala je prstima. 

U četvrtak popodne meksička je mornarica, čiji su spasioci bili zaduženi za tu lokaciju, objavila da nema nikakvih znakova da pod ruševinama trokatnice u kojoj je bila škola još ima živih. "Sva djeca su na broju, ili, nažalost, mrtva ili sigurna u svojim domovima", rekao je državni podtajnik za mornaricu Angel Enrique Sarmiento, dodajući da vlada nikad nije niti imala saznanja o djevojčici koja je navodno živa zarobljena pod ruševinama. 

Zbunjujuća priča o Fridi dobila je nekoliko sati kasnije još čudniji zaplet. Sarmiento se ponovo pojavio pred kamerama i kazao da je ipak "mornarica distribuirala izvješća o djevojčici pod ruševinama temeljena na svjedočanstvima spasilaca" i time proturječio vlastitoj ranijoj izjavi. Nije ponudio nikakvo objašnjenje za svoje kontradiktorne izjave, ali se ispričao. "Ispričavam se Meksikancima što sam ranije rekao da mornarica nije imala nikakva saznanja o maloljetnici koja je preživjela tragediju".

Sarmiento je rekao da je iz ruševina izvučeno nekoliko mrtvih tijela i da su možda njihovi prsti bili ti za koje su spasioci mislili da se miču. Zanijekao je da su mornarica ili on osobno htjeli zavarati javnost. 

Televisa je jedina imala pristup lokaciji srušene škole, a svi ostali mediji, uključujući inozemne, prenosili su priču o djevojčici vjerujući da je istinita. 

Informacija da Frida Sofia zapravo ne postoji u Meksiku je izazvala bijes. Na twitteru je odmah postavljen hashtag "Fake News", a korisnici se žale kako je medijska pažnja na ovaj slučaj odvukla pozornost sa stvarnih akcija spašavanja na drugim lokacijama.

Unatoč svoj tehnologiji dopremljenoj do ruševina škole, uključujući termalne kamere, senzore i skenere pogreška se vjerojatno dogodila zbog nekoliko previše entuzijastičnih spasilaca koji su jedan po jedan puzali tunelima od razmaknutih ruševina do unutrašnjosti škole.

"Mislim da nije bilo zle namjere", kaže analitičar Alejandro Hope. "Oni su željeli vjerovati da negdje dolje još ima žive djece". 

U školi je poginuo 21 učenik.

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5747f91dfe96fffb858b4647/80
Foto: Promotivne fotografije

Istraživanje: uređaji za simulaciju mogu ublažiti bol

Igre u kojima se imitira stvarnost mogu ublažiti bol ne samo skretanjem misli igrača s izvora boli nego i pokretanjem promjena u mozgu, pokazalo je novo istraživanje.

Skretanje pažnje čini se da ima ulogu u ublažavanju boli, pokazala je analiza šest manjih istraživanja uloge virtualne stvarnosti. No, moguće je i da tehnologija u kojoj se koriste simulatori igra ulogu u promjenama živčanog sustava kada se koristi u reprogramiranju odgovora na bolni podražaj.

“Mentalne slike već se dugo koriste u liječenju psiholoških poremećaja a virtualna stvarnost intenzivniji je način osiguranja mentalnih slika”, kaže voditeljica istraživanja dr. Anita Gupta s Woodrow Wilson School of Public and International Affairs sveučilišta Princeton u New Jerseyu.

“Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li virtualna stvarnost učinkovita, no mogućnost novih opcija liječenja boli obećavajuća je”, kaže Gupta.

Tehnologija virtualne stvarnosti postoji više desetljeća a na javnu pozornicu stigla je s vojnim simulatorima leta. Prve verzije uređaja ispunjavale su čitavu prostoriju no tehnologija je postajala sve manja i jeftinija i počela je imati niz medicinskih primjena od saniranja rana i fizikalne terapije do ublažavanja zubobolje i liječenja opeklina.

Danas za masovno proizvedene simulatore može biti dovoljan pametni telefon i posebne slušalice. Sve više ljudi koristi te uređaje kako bi igralo videoigre i za trodimenzionalne obilaske mjesta koja inače ne bi mogli vidjeti.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su proučili šest ranijih istraživanja provedenih od 2000. do 2016. koja su ispitivala načine na koji bi virtualna stvarnost mogla pomoći ublažavanju boli. Rezultati tih istraživanja promatrani u cjelini pokazuju da virtualna stvarnost može pomoći u okviru terapije izlaganja i navikavanja na podražaje, vrste bihevioralne terapije u kojoj se pomaže pacijentima da promijene svoj odgovor na bol kad ga osjete. 

Autori istraživanja objavljenog u časopisu Pain Medicine objašnjavaju da je potrebno veće istraživanje kako bi se izvukli čvršći zaključci. Rezultati sugeriraju i da bi liječenje kronične boli virtualnom stvarnošću moglo pomoći smanjivanju ovisnosti o opijatnim analgeticima i time smanjilo zloupotrebu tih medikamenata koji stvaraju ovisnost.

Pacijenti moraju shvatiti da je virtualna stvarnost samo sredstvo za formiranje novih načina liječenja a ne liječenje samo za sebe, kaže Max Ortiz Catalan, znanstvenik s Chalmers University of Technology u Gothenburgu.

Nuspojave korištenja virtualne stvarnosti mogu biti tegobe poput mučnine ili vrtoglavice te bolest kretanja, kaže Gupta.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Milijun eura skrivao u zidu

Na jugu Italije, u Bariju, policajci su tijekom prematačine pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama. Novac je skrivao lokalni šef bande osumnjičen za krijumčarenje droge i nekoliko zločina.
U vakumiranim plastičnim vrećicama koje su bile skriven iza dvostrukog zida pod prozorom, pronađena je svota od ukupno 936 000 eura.

Budući da nije pronađen legalan trag podrijetla novca, policija pretpostavlja da je zarađen krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

Kod istog sumnjivca je tijekom prematačine u svibnju pronađeno 60 000 eura koji su bili skriveni na isti način, u dvostrukim pregradama u zidu.

Lokalni mediji su izvjestili da muškarac u trenutku dolaska policije nije bio kod kuće, a potraga za njim još traje.
Protiv vlasnika stana otvorena je istraga.

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59be54d9b9e03e39698b45fb/80
Foto: FEDERICO RIOS

U Kolumbiji osuđene 32 osobe zbog nestanka 1000 ljudi

Osuđenici su pripadali pokretu ekstremne desnice (AUC) koja je raspuštena 2006. godine.
Kolumbijsko pravosuđe u subotu je osudilo 32 bivša pripadnika paravojnih postrojbi na osam godina zatvora, u sklopu povijesnog procesa zahvaljujući kojem je riješeno gotovo tisuću ubojstava i slučajeva nestalih osoba još od 2000. godine.
Svi osuđeni bili su pripadnici pokreta 
Ujedinjena samoobrana Kolumbije (AUC, ekstremna desnica), koja je stvorena 90-ih godina u svrhu borbe protiv ljevice.
-
Zahvaljujući "ovom povijesnom procesu" žrtvama oružanog sukoba u Kolumbiji "zajamčeno je poštivanje temeljnog prava na pravdu", stoji u priopćenju javnog ministarstva.
U velikim sukobima u Kolumbiji u kojima su sudjelovali gerilci, paravojne postrojbe i snage reda 
poginulo je više od 260.000 osoba, 60.000 ih se smatra nestalima, a 7,1 milijun ljudi je raseljen. 
-
Ova presuda je omogućila rješavanje 250 slučajeva ubojstva, 324 slučaja nestalih osoba, 213 prisilnih preseljenja, 173 ilegalnih novačenja i 14 slučajeva nasilja, pojasnilo je svoju odluku tužilaštvo.  AUC je odgovoran za 4.260 izravnih i neizravnih žrtava. 

Facebook komentari

hr Sun Sep 17 2017 12:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .