Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c88f3aa29111c6b048b45c1/80
Foto: PIXABAY

"Pomorsko je dobro": 22 prijave devastacije pomorskog dobra - u samo mjesec dana!

Napravljen prvi korak prema učinkovitijoj koordinaciji i upravljanju pomorskim dobrom u Splitsko dalmatinskoj županiji

Prvi put nakon što je kreiran portal "Pomorsko je dobro", koji je po svojim karakteristikama i mogućnostima inovativan i prvi takav u Hrvatskoj, u prostorima Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) jučer je održan radni sastanak koji predstavlja prvi korak ka učinkovitijoj koordinaciji i suradnji svih institucija uključenih u očuvanje i upravljanje pomorskim dobrom.

Na sastanku, koji je održan točno mjesec dana od početka rada portala, iznesen je podatak da su u tom periodu na portalu zabilježene 22 prijave devastacije pomorskog dobra, od kojih se najveći broj odnosi na neovlaštene radove i ilegalno odlaganje građevinskog otpada.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Građevinske inspekcije, stručnog tijela za koncesije Lučke kapetanije, Povjerenstva za nadzor Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova RH, Crvenog križa i Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Dogovoreno je da će se sve institucije koje su uključene u odgovorno upravljanje pomorskim dobrom umrežiti kroz Geografski informacijski sustav (GIS) sustav koji će uskoro također biti online na stranicama Splitsko-dalmatinske županije i web portalu "Pomorsko je dobro", zajednički izlazak na teren te ubuduće redovno, kvartalno održavanje ovakvih koordinacijskih sastanaka.

Uvid u sve koncesije i koncesijska odobrenja na području SDŽ

Portal "Pomorsko je dobro" provodi Upravni odjel za pomorstvo i turizam Splitsko-dalmatinske županije, a građanima omogućen uvid u sve koncesije i koncesijska odobrenja na području SDŽ, a putem online obrasca koji se direktno prosljeđuje nadležnim inspekcijama, i mogućnost prijave nezakonitosti, zloupotrebe ili devastacije pomorskog dobra ukoliko o takvim radnjama imaju saznanja. 

hr Sat Mar 23 2019 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed2980c6f2ab89d4b8b458d/80

KOMENTAR Slučaj Josipe Rimac jasno pokazuje kako su Hrvati nepresušno vrelo za ruganje

Kad 'sve lađe potonu' onda ljudi tankih stručnih potencijala, no debelih stranačkih dođu na svoje...

Kada s 35 godina postanete jedna od najmoćnijih političarki u zemlji onda je titula 'kraljice Knina' tek dio popularnosti kojeg je stekla Josipa Rimac. Iskaznica u stranci dodijelila joj je tu mogućnost kako da u posljednjih nekoliko dana postane lice s naslovnica brojnih medija, a sve to zbog afera koje su tek sada isplivale na površinu.

HDZ-ova uzdanica ovoga puta za svoj grijeh, morat će provesti mjesec dana u istražnom pritvoru. Presudila je tek jedna vjetroelektrana pokraj Knina, grada u kojem stanovnici, vidno razočarani stanjem u državi, od obljetnice do obljetnice tek čuju pusta obećanja, megalomanske ideje i planove koji s prvim kišnim oblacima nestanu u atmosferi.

Ne kažu zalud da je politika, koja je u Hrvatskoj postala posao, kurva pa i ne čudi kako je kratak put od vrha do dna. 

Put Josipe Rimac još je specifičniji jer je s 25 godina postala gradonačelnica Zvonimirovog grada. S 25 godina upravljala je gradom koji je u cijelom svijetu sinonim za višestoljetnu žrtvu naroda koji je samo želio čuvati svoje.

Već je 2010. godine Knin tako dovela u negativni kontekst. Podigla je plaću sebi i zamjenicima za više od 8 tisuća kuna, a u istoj godini odgodila je tradicionalan doček sv. Nikole i slične blagdanske priredbe za djecu jer grad nije imao novca.

 

Čak 4 tisuće kuna kazne

I dok je 2013. godine Rimac pokušala ugasiti jedan lokalni portal čiji sadržaj joj se nije svidio ista je godina ostala upamćena po obljetnici Oluje na kojoj je izviždan Zoran Milanović. Gradonačelnica je uputila oštre poruke, osudila je čin i kazala kako je to uvreda svim braniteljima i onima koji su poginuli za Hrvatsku.

Nekoliko mjeseci kasnije Rimac je stigla na metu USKOK-a. Istraživalo se nezakonito poslovanje s gradskim zemljištem i poslovnim prostorima, a zato jer je u imovinskoj kartici prijavila kuću pritom skrivajući kako se u njoj nalaze još tri stana Josipa Rimac kažnjena je s 4 tisuće kuna.  

Iste je godine, 2014. s tvrđave u Kninu Rimac skinula zastavu i poklonila je Kolindi Grabar-Kitarović, a taj čin, uz brojne kritike javnosti i kolega, nije mogla opravdati čak ni kod pape koji je stigao u Sarajevo. Tadašnja gradonačelnica Knina u susjednu državu otišla je s Brkićem i Šukerom, a brzo im se pridružio i Milan Bandić

Od 'veličanstvene četvorke' aktivan život ima još tek Šuker koji je nadživio sve Vlade, Brkić je postao fosil, a Bandićeva era mogla bi zauvijek nestati s nekim 'jačim vjetrom’. 

Zbog kampanje HDZ-a dala je ostavku na mjesto gradonačelnice, a dok je USKOK istraživao Rimac je uhvaćena kako ispija kavu sa sucem Ivanom Turudićem


Sat od 35 tisuća kuna

Iako je za manjak žena u Saboru okrivljivala medije, isti ti mediji nisu imali milosti kada su doznali kako na ruci nosi sat od čak 35 tisuća kuna. Nije Josipa štedila ni na torbicama, a sve te skupocjenosti nisu bile problem kada je, s još nekoliko zastupnika, primjerice, u ožujku 2016. godine dobila redovnu plaću za tek jedno pojavljivanje u Saboru.

Često je baš i plijenila pažnju izazovnim modnim kombinacijama, ali i onda kada je s padom Tomislava Karamarka pala i 'kninska kraljica'.

Rimac su čak otpisali i sa svih lista, ona je najavljivala osvetu, a nakon fotelje u Sabor bila je poražena i na lokalnim izborima.

- Od Gospića do Sinja, preko Drniša i Knina, HDZ nema niti jednog predstavnika. To je prostor za koji se ginulo, prostor na kojem slavimo pobjedu i na kojem želimo živjeti, a sada taj prostor nije dobio priliku, govorila je tada prisjećajući se na sve dobro učinjeno u Kninu u kojem je, za vrijeme dva mandata 'vladanja' na izgradnju poslala kip Franje Tuđmana, ali i najveću crkvu u Hrvatskoj.

 

Stranke je i otac i majka

Kad 'sve lađe potonu' onda ljudi tankih stručnih potencijala, no debelih stranačkih dođu na svoje. Tako je i Josipa Rimac došla na mjesto državne tajnice Lovre Kuščevića. O njemu je već uzalud trošiti riječi jer se, od pustih nekretnina, nije mogao snaći koju će upisati u imovinsku karticu.

Stranka je i ovoga puta postala otac i majka, a građani su za politički leš platili cijenu odlaganja. 

Čak se jednom dovodila i u vezu s Nacionalnim parkom Krka, a afera 'Vjetroelektrana' bila je vrhunac svega. Posao stoljeća, zarada stoljeća, Josipa Rimac koja će biti upamćena stoljećima.

 

Plenkovićev orkestar raštiman je već od ranije. Najzahtijevniji instrument, orgulje dobila je baš Josipa Rimac. Virtuozno sviranje rukama i nogama dobilo je pohvale sa svih strana, a za njezine nastupe uvijek se tražio koji stan više.

Štoviše, žičani instrument dobilo je vodstvo Šibensko-kninskog HDZ-a kojemu čak ni podizanje optužnice nije dovoljan razlog da Rimac skinu s liste u devetoj izbornoj jedinici. Uostalom, zašto ljude stavljati na 'stup srama' kada je, primjerice, šef Županijskog odbora Nediljko Dujić. Mediji su svojevremeno isticali njegovu obitelj koja je dobila redom poslove u državnim tvrtkama - kćer u Elektri nakon što je otišla iz Gradskog parkinga koji joj je platio čak i školovanje, supruga u Cestama Šibenik, a dvojica nećaka u Vodovodu i odvodnji.

Što onda očekivati od ovih parlamentarnih izbora kada su građani Hrvatske već odavno dokazali kako su nepresušno vrelo za ruganje. Isto onako kako se ti isti likovi rugaju s izbornih plakata. S novim izbornim procesima sve aktualnija je i Azrina uspješnica, a sve očiglednije je i što se to krilo iza Džonijevih stihova - Balkane, Balkane moj, budi mi silan i dobro mi stoj…

hr Sun May 31 2020 23:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed424646f2ab88d4c8b45c5/80

INTERVJU Marko Jelić: 'Naša zemlja je duboko korumpirana! Jedan kvalitetan čovjek mijenja svijet!'

Obiteljski čovjek, otac četvero djece, doktor znanosti u području Molekularne biologije i biokemije te član novoosnovane 'Stranke s Imenom i Prezimenom'.
Zakuhtava se izborna utrka, a kampanja i prije službenog početka svjedok je neizvjesnosti kakva se najavljuje u procesu kojeg će karakterizirati i brojna nova imena, lica i udruženja u hrvatskoj politici.
Ne štedi se već ni s riječima i potezima iz većine političkih opcija, seže se i za 'udarcima ispod pojasa', a sve u cilju ostavljanja dojma kod birača koji će o mjestima u Hrvatskom Saboru odlučivati 8. srpnja.

Nova opcija je i 'Stranka s Imenom i Prezimenom' koja je u kratkom roku okupila nezavisne kandidate u cijeloj Dalmaciji i spojila ljude koji su svojim radom i djelovanjem iz vladajućih struktura skinuli već očito monopol dvije najveće stranke.

Jedan od njih je i Marko Jelić, gradonačelnik ponosnog Knina koji je uskočio u politiku kako bi napravio promjenu. Ovaj obiteljski čovjek, otac četvero djece je doktor znanosti u području Molekularne biologije i biokemije. 
Posve staložen čovjek doktorirao je u Njemačkoj, nakon progonstva u Zadar da bi se onda i vratio u Hrvatsku i postao dekan veleučilišta sa samo 29 godina.

Iako mu je oružje velika strast dok pričate s Jelićem osjećate onaj duh, ogromnu volju kojom je i Knin doveo na bolje staze. Njegovo pridruživanje 'Stranci s Imenom i Prezimenom' bio je dovoljan povod za razgovor.

Što je potaknulo Marka Jelića da postane dio 'Stranke s Imenom i Prezimenom'?

- Ime i prezime, a to je ono što ja jesam. Ja imam svoj svjetonazor, svoj pogled na svijet i ne želim da mi netko tim svjetonazorom upravlja. Uistinu se trudim, s druge strane, da gdje god mogu napravim neki iskorak i poboljšam društvo oko sebe. Moje geslo je 'pojedinac mijenja svijet' i ako nađemo još takvih pojedinaca onda sam uspio.

 

Ulazak u politiku, ipak, znate i sami, mnogi će protumačiti kao 'borbu za fotelju'?

- Ja ću biti posljednji na listi, tako smo se dosad dogovorili. Ja imam svoj poziv, živim i radim svoj posao, a politika je veliko opterećenje. Ne znam tko bi se želio baviti politikom, a da ne vidi da je to nužno. Što se tiče mene, ali i svih ovih ljudi s Imenom i Prezimenom nema potreba objašnjavati da mi ne trčimo za foteljama i uhljebništvom.

 

Sličite li, možda, na MOST? Prije pet godina ljudi su im davali pažnje, dobivali su medijski prostor i onda su dobili 19 mandata? Što vi očekujete?

- Javnost me zna kao znanstvenika, bavim se fundamentalnom znanošću tako da ja ne mogu na temelju podataka, koje sad imamo, govoriti o očekivanjima. Moja očekivanja pokazat će narod kada izađe na birališta. S druge strane, ja nikada nisam rekao nikome da za nekoga glasa. Smatram da imamo dovoljno pametan svijet oko sebe koji razumije što se događa i što želi imati. Svaki narod ima vlast koju zaslužuje i koju on želi. Koliko ćemo imati mandata to ovisi samo o narodu.

 

Svjesni ste, vjerujem, ako uđete u Sabor da ćete morati koalirati s nekim ili, čast svima, biti oporba koja 'laje na mjesec'. Tko vam je po svjetonazoru bliži od stranaka?

- Nema bezuvjetnih stvari. Mark Twain je to lijepo opisao kad je rekao: 'Bolje ne primiti zasluge za ono što se učinili nego uzeti zasluge za ono što niste napravili'. Ova stranka je za sve normalne ljude, mi smo za njih otvoreni. A o samim strankama se u ovom trenutku ne može razgovarati jer svatko normalan, onaj tko drži do ove zemlje i do njezinih građana te poštuje kršćanski moral on je dobrodošao. Oni drugi kojima to nije prioritet također imaju pravo na svoj put, ja poštujem taj put, ali ih ne vidim u svom okruženju.

 

Neradna nedjelja. Prvo doneseno, sada ukinuto. Kako vi stojite s tim?

- Neradna nedjelja je prekompleksno pitanje. Imamo krizu koja je ozbiljna, gospodarstvo vapi za dodatnim prihodima, a s druge strane ti ljudi moraju imati dan koji će provesti sa svojim obiteljima. Ako ne mogu provesti taj jedan dan sa svojim obiteljima treba se naći kompromis. Taj kompromis ne može biti isključiv, on mora biti mudar. Smatram da možemo napraviti da građani možda rade jednu nedjelju u mjesecu i da svakako budu adekvatno plaćeni za to.

 

Dakle, neradnu nedjelju ne podržavate?

- Ja nisam za konačna rješenja jer ona nikada ne donose dobro. Nekome odgovara raditi nedjeljom, nekome ne odgovara. Idemo se onda dogovoriti, napraviti kompromis, nismo bezglavi. Svijet je, osim toga, pun dobrih primjera, pa onda pogledajmo što drugi rade i nađimo najprihvatljivije rješenje.


Vaš glavni program je teritorijalni preustroj. Malo govorite o drugim temama pa evo pitam - kako ćete, primjerice, riješiti egzodus mladih i poljoprivredu koja je na jako lošim granama?

- Knin je dobar primjer. Prije svega treba vratiti nadu ljudima, zaustaviti osjećaj nemoći pojedinca da utječe na smjer kojim društvo ide i to kroz ukidanje stranačkog kadroviranja. Toga u Kninu više nema jer ja kao gradonačelnik uopće ne znam tko se u Kninu zapošljava na određenom mjestu i ono na čemu inzistiram i tako sam i rekao, da ću se tek uključiti ako se dogodi da je netko namjestio nešto te tako ukinuo jednakost građana. A teritorijalni preustroj je početna točka da bi se sve to pokrenulo, sadašnje stanje nije dobro i to se ocrtava u velikoj depopulaciji te blokiranosti razvojnih procesa.

 

Kako ste vi to postigli?

- Morate imati jasan i kvalitetan sustav potpora te prije od svega okružiti se sposobnim i samosvjesnim suradnicima. Više nema namještanja javnih nabava pa su ljudi dobili nadu da svojim radom, kompetencijama i kvalitetom nešto znače. Takav sustav treba izgraditi u čitavoj Hrvatskoj, pa će onda doći i do smanjenja, a u konačnici i nestanka korupcije. Pogledamo li suštinu problema vidimo samo da je naša zemlja duboko korumpirana. U prvom planu tu je uhljebljivanje ljudi koji nisu kompetentni, a kad to riješimo onda smo riješili sve. Jedan kvalitetan čovjek mijenja svijet.

 

Vaš plan lijepo zvuči, ali prije svakih izbora čujemo slične rečenice. Hoće li vam ljudi vjerovati?

- Čitavu svoju karijeru sam posvetio izgrađivanju ljudskih kompetencija, posvetio sam se tome i u gradu kojem sam na čelu to primjenjujem i rezultati su vidljivi. Ne govorim stvari u koje sam ne vjerujem i za koje nemam dokaze. Pojedinac mijenja svijet - samo se sjetite našeg Nikole Tesle. On je bio jedan čovjek, a sve što imamo danas u tehnologiji zahvaljujemo, više manje,  njemu. Jedan čovjek može promijeniti svijet, krenimo od sebe!

 

Pričamo o korupciji pa jedno vezano pitanje. Dom u Vukovarskoj ulici u Splitu, proboj koronavirusa i smrt čak 18 štićenika. Ima li tu korupcije?

- Ja o tom nemam informacija osim onih iz medija. Stoga, ako je taj ravnatelj, o kojem je riječ, bio izabran po sposobnostima onda ja i vi o ovome danas ne bi trebali raspravljati. Naime, znali bi kako je sve provedeno na ispravan i javan način te bi onda to što se dogodilo mogli opravdali kako se svima događaju stvari koje do kraja ne možete kontrolirati, i to bi bilo realno. Ipak, ako postoji sumnja da je netko došao na neko odgovorno radno mjesto bez potrebnih znanja i kvalifikacija tada se nameće pitanje kakvo smo mi to društvo koje to dozvoljava i zašto se ne borimo protiv takvog sustava koji nas sve ugrožava. Moramo već jednom stati na kraj tim pristupima da je važnije tko je iz koje stranke, a ne da osoba mora raditi i biti kompetentna i da to bude presudno za odabir.

 

Prije nekoliko godina ugledni demograf Anđelko Akrap kazao je kako je smanjenje broja općina 'demografsko pustošenje i koncentracija stanovnika u nekoliko gradova'?

- Ako bismo ugasili većinu općina onda stanovništvo ne bi imali utjecaja na svoj razvoj i u tom se slažem s prof. Akrapom. Zato naš prijedlog, za razliku od drugih, govori o funkcionalnom udruživanju. Ono je vezano uz ljudske kapacitete jer mi nemamo dovoljno ljudi u svakoj općini da sve vodimo i osmišljavamo, to treba raditi zajednički i nadopunjavati se uz smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti. Prava pozadina negativne selekcije i uhljebljivanja se krije iza raznih ustanova i poduzeća koja su u vlasništvima lokalne samouprave, a koja bi mogla biti objedinjena u zajednička poduzeća i ustanove nekoliko naslonjenih jedinica lokalne samouprave. Čime bi se postigla pokrivenost ljudskim kapacitetima i kompetencijama i onih najmanjih općina, a njihovi žitelji bi dobili dodanu kvalitetu života. Ponavljam bez svih onih nepotrebnih radnih mjesta kojima je svrha zbrinjavanje stranačkih istrošenih kadrova.

 

Fokus vam je na Dalmaciji. Imate li rješenja za sjever Hrvatske?
- Mi ćemo pokriti čitavu Hrvatsku jer ona je puna ljudi s Imenom i Prezimenom. Ti ljudi su ostvarili karijere izvan politike i odlučili su da više ovako ne može. Tražimo izvrsnost, poštenje, razum i želju za promjenom. Takvih ljudi u Hrvatskoj ima puno.


Kako ste 'stranka s Imenom i Prezimenom' onda baš evo par imena i prezimena. Josipa Rimac?
- Nemam komentar 

Marijana Puljak?
- Pametna žena.

Bruna Esih?
- Ima svoje stavove.

Miro Bulj?
- Zanimljiv čovjek.

Ante Sanader?
- Vatrogasac. 

Arsen Bauk?
- Šaljivčina.

Za kraj. Cijelo vrijeme u fokusu vam je pojedinac. Možemo li zaključiti da je u politici najvažnije imati stav?

- Vlastiti stav. U čemu je problem, imamo stranke u kojima ne dozvoljavaju različitost mišljenja i stavova. Samim time se guši kreativnost i onda vam se ljudi sa stavovima i sposobnostima izdvajaju i ne uključuju u strateške odluke. Tada je manje kompetentnima otvoren prostor da naprave s Hrvatskom ovo što rade.

hr Sun May 31 2020 23:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed4205a6f2ab8464d8b4575/80

Goran Kotur, Suzana Kačić Bartulović i Eleonora Mandić SDP-ovi kandidati za X. jedinicu, nisu prošli Grčić ni Ostojić!

Saznali smo i kako Gradski odbor u Trogiru nije predložio kandidata, a Pločani su, posve očekivano, stali iza Miše Krstičevića, mladog i perspektivnog gradonačelnika.

Županijski odbor SDP-a u subotu je odlučio kako neće davati prijedloge listi za parlamentarne izbore nego će izbor prepustiti gradskim i općinskim organizacijama. Iako je rok za predaju gotov s današnjim danom splitski su SDP-ovci u nedjelju poslijepodne odlučili o tri imena koja su otišla u središnjicu u Zagreb.

Za X. izbornu jedinicu predloženi su čelnik Goran Kotur, Suzana Kačić Bartulović i Eleonora Mandić. Svo troje dobili su potrebnu većinu Gradskog odbora.

Među predloženima, njih čak 12, bili su i Branko Grčić te Ranko Ostojić koji, zanimljivo, nisu uživali većinu u splitskom ogranku, ali se vjeruje kako bi usprkos svemu, na zahtjev Davora Bernardića, mogli biti na izbornoj listi.

Saznali smo i kako Gradski odbor u Trogiru nije predložio kandidata, a Pločani su, posve očekivano, stali iza Miše Krstičevića, mladog i perspektivnog gradonačelnika.


hr Sun May 31 2020 23:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed41cd86f2ab8c34c8b45a7/80

Mala država za velike političare: Iznenadit će vas vijećničke naknade u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Istraživanje po cijeloj Hrvatskoj pokrenuo je Viktor Šimunić koji je nedugo nakon prvog javnog izlaganja dobio nadimak 'lovca na uhljebe'.
Općine, gradovi i županije u predizborno vrijeme ponovno su postali točke prijepora. Nove opcije opisuju ih kao prostore za stranačke uhljebe koji su kočnice u razvoju, a hranidbeni lanac u politici na naslovnice je stigao i u vrijeme koronavirusa kada se taj mali neprijatelj probio čak i u Dom za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu.

Svojevremeno je i Ivan Šuker, bivši ministar financija priznao kako cijela hrvatska povijest, sadašnjost, ali, po svemu sudeći, i budućnost počiva na tezi kako je 'posve razumno zapošljavati svoje'.

Uhljebi su postali jedna od riječi koje se na svakodnevnoj bazi koriste na desetke puta, a bez obzira na stranu sabornice stranački štićenici paraziti u trenutcima kada je tko na vlasti.
Epitet 'lovca na uhljebe' dobio je 29-godišnji Viktor Šimunić, nezavisni vijećnik u gradu Oroslavju koji broji nešto više od 6 tisuća stanovnika u Krapinsko-zagorskoj županiji. Ovaj nadobudni mladić i čovjek pun želje i volje za boljitkom prikupljao je podatke vijećničkih naknada svih 576 gradova, općina i županija u Hrvatskoj na koje građani, na godišnjoj bazi, izdvoje više od 51 milijuna kuna
 
Brojka od koje se zavrti u glavi, ali i podaci koji dokazuju kako je Hrvatska mala država za velike političare s pravom došla do naziva - Apsurdistan.

- Zapravo sam prvo htio istražiti samo svoju Krapinsko-zagorsku županiju, a kako sam dobivao podatke, koji su bili veoma interesantni i šokantni, odlučio sam istraživanje proširiti na kompletnu Hrvatsku. Smatrao sam da ako u mojoj županiji ima toliko nebuloza, kakvo je tek onda stanje u kompletnoj državi. Naravno, kako su podaci dolazili, šokovi su bili sve veći i veći, govori nam Šimunić i dodaje.

- Ono što želim postići je da ljudi shvate koliko novaca odlazi na vijećnike. Da ljudi shvate da je to javni novac! Da je to novac svih nas! 


Splitsko-dalmatinska županija ima 16 gradova i čak 39 općina, a pravi je primjer nelogičnosti lokalnih uprava. Općina Zadvarje najmanja je u županiji, s tek 289 stanovnika i bez naknada za vijećnike. Primjera radi, općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji s pedesetak stanovnika manje za vijećnika izdvaja 800 kuna dok predsjednik Općinskog vijeća ima 1.300 kuna naknade. Njegovi zamjenici su na mjesečnih tisuću kuna 'iz džepova građana'.

Općine Baška Voda, Dugopolje, Okrug i Šolta na novčanoj karti u Splitsko-dalmatinskoj županiji prednjače. U Baškoj Vodi vijećnici u Općini imaju naknadu od 1.500 kuna, a duplo više ima predsjednik Vijeća. Slično je i na Šolti, čak i više, a 'stezanjem remena' ne može se pohvaliti ni Dugopolje. Dugopoljci jednog vijećnika plaćaju 1.100 kuna, a predvodnik na sjednicama ima 2.500 kuna naknade.

Svakako vrijedi istaknuti i poražavajuću brojku u Marini u kojoj predsjednik vijeća Općine po sjednici dobiva 3.596,11 kuna.

Gradski vijećnici Splita na mjesečnoj bazi dobivaju 1.600 kuna naknade, a predsjednik Igor Stanišić za svoju je dužnost plaćen čak 5 tisuća kuna
Među većim gradovima svakako valja istaknuti Kaštela u kojima je vijećnićka naknada na tisuću kuna, a gotovo tri puta veća je naknada predsjednik Gradskog vijeća. On sjednice vodi za 2.800 kuna.

S tek nešto manje od 2 tisuće stanovnika među manje gradove se svrstao Vis, ali ne i po naknadi za predsjednika Gradskog vijeća koji za tu funkciju dobiva 2 tisuće kuna novca građana. Na istom tragu su naknade za predsjednike i u Supetru, Trogiru, Imotskom i Vrlici, a nesrazmjer je očit na Hvaru. Ondje predsjednik Gradskog vijeća mjesečno dobije 3 tisuće kuna, dok vijećnici imaju naknadu od tek 500.

Među 55 jedinica njih 9 se može pohvaliti savjesnim razmišljanjima i brigom za mještane. Tako općine Brela, LokvičićiPostiraProložacSućurajSutivanTučepi i Zadvarje za vijećnike ne odvajaju niti jedne lipe.

Ovaj genijalni vijećnik u malenom gradu otkrio nam je i podatke u cijeloj Dalmaciji. S obzirom na sve neujednačenosti ovaj bi tekst mogao izlaziti u nekoliko nastavaka, ali svakako valja istaknuti zanimljive gradove i općine.

Nevjerojatno je da općina Vir u Zadarskoj županiji s tek 3 tisuće stanovnika predsjednika Općinskog vijeća plaća 4 tisuće kuna, a po tisuću kuna naknade ima čak 13 vijećnika.
Gradovi Nin i Pag, iako s malim brojem stanovnika, s rezovima se ne mogu pohvaliti, ali zato je za istaknuti svakako općinu Galovac koja jedina nema naknade za vijećnike u Zadarskoj županiji.

Zanimljivosti stižu i sa samog juga pa tako predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika, grada s više od 42 tisuće stanovnika, ima naknadu od 3.5 tisuća kuna. S druge strane, općina Orebić s nešto više od 4 tisuće stanovnika čelnog čovjeka u Vijeću plaća 3.846,67 kuna.

I ondje postoje dobri primjeri pa tako općine Trbanj, Vela Luka i Zažablje nemaju naknada za vijećnike dok je, simbolična, 1 kuna po sjednici propisana u gradu Metkoviću.

Dodajmo i kako će svi podaci, iz cijele Hrvatske, biti brzo dostupni na stranici viktorsimunic.com.
hr Sun May 31 2020 23:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .