Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8d962c2af47f80088b45bb/80

Samo jedno alkoholno piće na dan može vam skratiti život

Stručnjaci kažu da rezultati ovoga istraživanja dovode u pitanje teze da je umjereno konzumiranje alkohola dobro za zdravlje

Istraživanje koje je obuhvatilo 600.000 osoba koje piju alkohol utvrdilo je da konzumiranje pet do deset pića tjedno vjerojatno skraćuje život do šest mjeseci. Skraćivanje života raste s povećanjem unosa alkohola pa oni koji tjedno popiju 18 ili više pića izgube do pet godina života.

Samo jedno alkoholno piće dnevno može vam skratiti život, pokazalo je novo veliko istraživanje sveučilišta Cambridge koje prenosi BBC. Stručnjaci kažu da rezultati ovoga istraživanja dovode u pitanje teze da je umjereno konzumiranje alkohola dobro za zdravlje.

Znanstvenici su uspoređivali zdravlje i navike konzumiranja alkohola u 19 zemalja te računali koliko bi života ljudi zbog toga mogli izgubiti ako bi istu količinu alkohola dnevno unosili od 40-te godine života do kraja života.

Utvrdili su da je gornja granica sigurnosti uz koju ne raste rizik od prijevremene smrti 12,5 alkoholnih jedinica tjedno što primjerice odgovara pet čaša od 1,75 decilitara srednje jakog vina.

No ističu da konzumiranje bilo koje količine alkohola povećava rizik od kardiovaskularnoh bolesti. Za svakih 12,5 alkoholnih jedinica tjedno rizik raste: za 14 posto za moždani udar, za 24 posto za smrtonosnu hipertenzivnu bolest, za 9 posto za zatajenje srca i  za 15 posto za smrtonosnu aortalnu aneurizmu.

Konzumiranje alkohola bilo je povezano s nižim rizikom od nesmrtonosnih srčanih bolesti no znanstvenici kažu kako su koristi poništene povećanim rizicima za druge oblike srčanih bolesti.

Ranija istraživanja sugerirala su da konzumiranje crnog vina može koristiti srcu. Ranije dansko istraživanje pokazalo je i da je konzumiranje tri do četiri pića tjedno povezano sa smanjenim rizikom od dijabetesa tip 2.

- Ovo istraživanje jasno pokazuje da, kad se podvuče crta, nema koristi za zdravlje od konzumiranja alkohola, što je obično slučaj sa stvarima koje predobro zvuče da bi bile istinite - kaže Tim Chico, profesor kardiovaskularne medicine sa sveučilišta Sheffield, koji nije bio uključen u studiju.

hr Sun Apr 22 2018 16:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0820970e49384c3a8b457c/80
Foto: Pixabay

Najpametniji ljudi piju najviše alkohola, otkriveno je istraživanjem

Nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da najpametniji ljudi ujedno piju najviše alkohola.

“Što su žene educiranije, tim više piju alkohola i priznaju da imaju problema s pićem”, stoji u izvješću londonske Škole za ekonomiju koja je promatrala tisuću 39-godišnjaka, piše Index.

Otkriveno je da žene s fakultetskim diplomama imaju 50 posto veće šanse da svaki dan piju alkohol, a muškarci 49 posto veću vjerojatnost.

Grupa znanstvenika iz Finske provela je slično istraživanje i došla do gotovo jednakog zaključka.

“Inteligentnije osobe često počinju piti u adolescentskoj dobi, a i kasnije u životu konzumiraju više alkohola”, kažu.

Iako alkohol neće povećati inteligenciju i nije zdrav, jasno vam je zašto možda češće posežete za alkoholom od drugih.

hr Mon Dec 10 2018 19:46:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5a5a30e493810138b4811/80
Foto: PIXABAY

Stručnjaci tvrde: Ljudi iznad 40 godina ne bi trebali raditi više od tri dana tjedno

Ako ste stariji od 40 godina, niste ljubitelji petodnevnog radnog tjedna i u potrazi ste za razlogom kako biste radili manje - znanost je na vašoj strani

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godine su najviše produktivne kada rade tri dana tjedno ili manje, piše tportal.

Do navedenog zaključka znanstvenici su došli nakon što su pratili navike 3 tisuće muških i 3500 ženskih ispitanika. Tijekom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.

U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unatrag, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati sudionika istraživanja poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih sudionika istraživanja.

Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su sudionici zaduženi za rad 55 sati tjedno imali gore rezultate u kognitivnih ispitivanjima od onih koji su u mirovini ili nezaposleni.

'Mnoge zemlje trude se podići dobnu ljestvicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Razina intelektualne stimulacije može uvelike ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama', izjavio je koautor studije i profesor na Sveučilištu Kei, Collin McKenzie.

Sveučilišni profesor napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu 'važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba', te da skraćeno radno vrijeme može biti 'učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim'.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Psi nam pomažu da živimo dulje i sretnije, tvrde znanstvenici

Ako dvojite oko toga uzeti psa ili ne, donosimo vam jedan veliki razlog u korist ovog čovjekovog starog prijatelja. Vi njemu dom, on vama puno više

Vlasnici pasa reći će vam da je najljepše kada dođu kući, a tamo im se od srca, svaki dan istim žarom obraduje neka njuška, piše Život i stil.

Takav doček grije dušu, a znanstvenici idu korak dalje i kažu da psi ne samo da djeluju na naše emocionalno stanje, nego i na tjelesno. 

Ljud i koji imaju pse imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti. 

"Psi dobro djeluju na naše zdravlje. Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti potičući nas na tjelesne aktivnosti i snižavajući razinu stresa svojom prisutnošću.

Zabilježeno je da vlasnici pasa ne pate od manjka društva i socijalnih kontakata, odnosno da nisu usamljeni", stoji u studiji objavljenoj u časopis Scientific Reports. 

Za razliku od osoba koje žive same, vlasnici pasa imaju 36 posto manji rizik da razviju bolesti srca i krvnih žila te 33 posto manji rizik od prijevremene smrti. Kod vlasnika pasa koji žive u domaćinstvu s više ljudi ta rizik se snižava za još 11 posto.

Razlog je vrlo jednostavan. Ljudikoji imaju pse više su fizički aktivni što dobro djeluje na zdravlje. Tjelesna aktivnost čuva srce, žile, krvni tlak drži pod kontrolom i općenito produljuje vitalnost.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Iza nesanice se može skrivati šokantno očigledan razlog: provjerite koji točno

Mnogi od nas pate od nesanice, često ne znajući što se krije iza problema sa spavanjem. Ali nova studija dala nam je trag u pravom smjeru

Znanstvenici su izvijestili o značajnoj povezanosti između nesanice kod starijih odraslih osoba i razina svjetlosnog onečišćenja na nekom području - što upućuje na povezanost između umjetne svjetlosti i problema sa spavanjem, piše Život i stil.

Nova istraživanja izdvojila su podatke iz Nacionalne službe za zdravstveno osiguranje (National Sample Group - NHIS-NSC) u Južnoj Koreji tijekom 2002-2013. godine, koristeći lijekove koji su pomoć kod nesanice kao pokazatelj poteškoća sa spavanjem.

Izloženost umjetnoj svjetlosti zabilježena je satelitskim podacima i mapirana na stambenim površinama. Ukupno su korišteni podaci od 52.027 odraslih osoba u dobi od 60 i više godina, a žene čine oko 60% sudionika.

Ne samo da su ljudi u područjima gdje je veće svjetlosno onečišćenje vjerojatnije uzimali ove lijekove, nego su ih i koristili dulje vrijeme i u većim dozama.  

"Naši rezultati potvrđuju da se vanjska, umjetna, noćna svjetlost može povezati s nedostatkom sna", kaže jedan od istraživača Kyoung-bok Min iz Nacionalnog sveučilišnog fakulteta u Seulu u Južnoj Koreji.

To ne dokazuje jednom zauvijek da svjetlosne onečišćenja uzrokuje ili pogoršava nesanicu - može biti i drugih čimbenika koji se nisu gledali u ovoj studiji.

Prethodna istraživanja pokazuju da je kvaliteta i trajanje sna od vitalnog značaja za naše zdravlje, od starenja kože do zdravlja srca. Ako ne dobivamo dovoljno sna, onda cijelo naše tijelo pati.

"S obzirom na nedavne znanstvene dokaze koji uključuju naše rezultate, jaka vanjska rasvjeta može biti novi čimbenik rizika za propisivanje hipnotičkih lijekova", kaže Min. Istraživanje je objavljeno u Journal of Clinical Sleep Medicine.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .