Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d962a1f29111caa9f8b45e7/80
Foto: SDŽ

Potpisan Ugovor: Uskoro poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela - Trogir!

Projekt aglomeracije Kaštela-Trogir obuhvaća područje gradova Kaštela i Trogira, poluotoka Čiovo, općina Seget i Okrug te naselja Slatine koje administrativno pripada Gradu Splitu

Danas je u županiji upriličeno potpisivanje Ugovora o sufinanciranju projekta “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela – Trogir”. 

Ugovor su potpisali ministar zaštite okoliša i energetike RH Tomislav Ćorić, direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Vodovoda i kanalizacije Split Tomislav Šuta. Uz domaćina svečanosti splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana, nazočili su i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Trogira Ante Bilić, gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović te načelnici općine Okrug Ivica Radić – Bagi i općine Seget Vinko Zulim.

Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela – Trogir investicija je ukupne vrijednosti 1,151 milijardi kuna (1,4 milijarde kuna s PDV-om) kojega s 803 milijuna kuna ili sa 69,78% sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija” 2014. – 2020. Nositelj projekta je Vodovod i kanalizacija Split, a realizira ga u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, Hrvatskih voda, gradova Kaštela,Trogira i Splita te općina Okrug i Seget.

Ukupno trajanje realizacije projekta je četiri godine, odnosno razdoblje od 2019. do 2023. godine. Projekt aglomeracije Kaštela-Trogir obuhvaća područje gradova Kaštela i Trogira, poluotoka Čiovo, općina Seget i Okrug te naselja Slatine koje administrativno pripada Gradu Splitu. Realizacijom ovog velikog infrastrukturnog projekta, ispunit će se EU standardi u vodno-komunalnim djelatnostima, odnosno velik broj građana ostvarit će pravo na pitku vodu, osigurat će se dodatne značajne uštede kroz smanjenje gubitaka pitke vode iz vodoopskrbnog sustava, manje crnih jama zbog novih priključaka na odvodnju te čistije more i okoliš za turiste i lokalno stanovništvo.

Projektom je obuhvaćena nadogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Divuljama, izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Čiovu, proširenje vodoopskrbne mreže za novih 59,87 km, rekonstrukcija postojeće mreže od 65,4 km, izgradnju 4 crpne stanice, 2 vodospreme zapremine po 500 m3; proširenje gravitacijskih (kanalizacijskih) kolektora u duljini od 215 km, tlačnih cjevovoda od 6 km i rekonstrukciju 4 km gravitacijske kanalizacije, uključujući izgradnju 430 malih (kućnih) crpnih stanica; izgradnja 13 crpnih stanica i 640 incidentnih preljeva. Projektom će se retroaktivno financirati ulaganja u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za potrebe realizacije projekta, kao i sve plaće djelatnika VIK-a na projektu, počevši od veljače 2019.

Potpisan i Ugovor o realizaciji izgradnje infrastrukturnih objekata vodoopskrbe općine Lećevica 

Uz ugovor za aglomeraciju Kaštela – Trogir, potpisan je i Ugovor o realizaciji izgradnje infrastrukturnih objekata vodoopskrbe općine Lećevica i županijskog Centra za gospodarenje otpadom u Kladnjicama kod Lećevice, u ukupnom iznosu 16.198.000 kuna.

Ukupna vrijednost radova na objektima izvan obuhvata županijskih cesta iznosi 8.290.000 kuna. Za prvi dio dionice dužine 493 m osigurano je 500 tisuća kuna, a za drugu dionicu dugu 3 km vrijednost radova iznosi 3.188.000 kuna. Za ove dionice, kroz zaseoke Barani i Taraši, ishođena je građevinska dozvola. Vodovod i kanalizacija Split je u postupku javne nabave za izgradnju dionica kroz zaseoke Taraši i Barani. Odrađeno je prethodno savjetovanje, čeka se objava javnog nadmetanja za radove. Za dionicu vodoopskrbe županijskog CGO-a je ishođena lokacijska dozvola. Vrijednost radova na Magistralnom cjevovodu unutar obuhvata Županijskih cesta (Ž6115 I Ž6098) iznosi 7.908.000 kuna. Hrvatske Vode su Planom upravljanja vodama za 2019. godinu osigurale inicijalna sredstva za izgradnju vodoopskrbnog sustava na području općine Lećevica, u iznosu milijun kuna.

hr Thu Oct 03 2019 19:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed234826f2ab8b4498b45c5/80

Na zahtjev zamjenika Josipe Rimac još je 2013. godine donesena zanimljiva odluka u Kninu

Prijedlog o ukidanju komunalnog doprinosa većinom glasova je prošao.
Gradsko vijeće Knina u prosincu 2013. godine donijelo je odluku o oslobađanju komunalnog doprinosa za spomenutu vjetroelektranu tvrtki C.E.M.P. u visini od 370 tisuća kuna jer, kako su kazali, radi se o projektu od interesa za Knin.

- Zamjenik gradonačelnice Nikola Blažević je naveo i pojasnio pravne temelje za donošenje prijedloga dodavši da navedena tvrtka ispunjava propisane uvjete te da je ista podnijela zahtjev za oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa u iznosu od 370.183,20 kn i da gradi objekte isključivo za obavljanje proizvodne djelatnosti što je od osobnog interesa za grad Knin. Na kraju je dodao da Grad ovim stvara pozitivnu poduzetničku klimu i pomaže svima koji žele ulagati ona ovom području te je predložio prihvaćanje prijedloga, piše u zapisniku tada održane sjednice.

Jedan od vijećnika, Mirko Antunović Blaževića je pitao oko nominalnog iznosa cenzusa, broj novih radnih mjesta, ali i sve kriterije za oslobađanje plaćanja.

Ovaj mu je tada odgovorio, stoji u zapisniku sjednice, da je cenzus 156 tisuća kuna te kako bi u izgradnji radilo više od 100 osoba. Grad je, tvrdio je tada Blažević, očekivao prihod od naknada korištenja od oko milijuna kuna.

Prijedlog o ukidanju komunalnog doprinosa većinom glasova je prošao.
hr Thu Jun 04 2020 12:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed0ed526f2ab80c488b4585/80

Osumnjičeni Bašić, investitor u vjetroelektranu Krš-Pađene: Ucjenjivali su me Hrvatske šume i Most!

Tvrdi kako je ministar Ćorić ispravio tek pogrešku Mostova ministra Dobrovića te omogućio da se radi s novom tehnologijom koja ima bitno manji utjecaj na okoliš.
Iako Milenko Bašić iz Posušja slovi za jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj BiH, njegovo se ime u javnosti gotovo pa nije spominjalo sve do prošlog petka, kada su krenula uhićenja u aferi Vjetroelektrana u kojoj je taj poduzetnik stekao status drugoosumnjičenika.

Njegova tvrtka C.E.M.P., koju je 2012. godine kupio od Austrijanaca, u izgradnju vjetroelektrane Krš-Pađene kraj Knina uložila je 1,8 milijardi kuna. Iako je Bašić, s obzirom na to da se trenutačno nalazi u BiH nedostupan hrvatskim istražiteljima, u intervjuu za Večernji list progovorio je o svom odnosu s Josipom Rimac, projektu Krš – Pađene i načinu na koji su ga čelni ljudi Hrvatskih šuma reketarili, o tome zašto je Most želio srušiti njegov projekt, kao i zašto ga je HDZ-ov ministar Tomislav Ćorić potom ponovno odobrio.

Jesu li vas osobno kontaktirali hrvatski istražitelji, USKOK, što su od vas tražili, što im je bilo sporno?

- Istina je da su mene osobno kontaktirali iz policije te obavijestili da imaju nalog za pretragu prostorija u kojima boravim u Zagrebu. To sam odmah i bez problema prihvatio jer nijedan postupak od početka projekta gradnje vjetroelektrane nije bio nezakonit. Sve daljnje informacije o tome što im je bilo sporno saznao sam kasnije iz medija.

U medijima se mogu pročitati napisi kako su i bivša Vlada Zorana Milanovića, ali i ova Plenkovićeva išle naruku projektu Krš – Pađene. Koliko u tome ima istine?

- Moram priznati da ne razumijem kako se išlo naruku ili pogodovalo ovom projektu. Podsjećam da počeci projekta sežu još u 2003., a mi smo ga preuzeli 2012. s namjerom da što prije krenemo u realizaciju. Nažalost, na početak gradnje čekali smo čak 6 godina jer je toliko trajala naša borba s birokracijom i državnom administracijom. Kako se nakon tolikih godina čekanja, ali i znatnih ulaganja i financijskih izdataka može reći da nam se pogodovalo? U razvijenim europskim zemljama razvoj projekta traje maksimalno dvije godine prije početka gradnje i jedino tako on može biti isplativ.

Kako i kada je počeo poslovni put čovjeka koji je u projekt vjetroelektrana uložio svojih 900 milijuna kuna, kako ste stekli toliko bogatstvo?

- Ja se bavim privatnim biznisom i poslujem više od trideset godina. Moja tvrtka Lager izrasla je u jednu od najvećih u Europi u svojoj branši. Počeo sam od prodaje rezervnih dijelova i viličara da bih kroz godine ulaganja i rada stvorio tvrtku koja zastupa najveće svjetske korporacije. Ne volim se isticati, hvaliti i javno eksponirati, obiteljski sam čovjek te većinu vremena provodim na poslu u svojoj kompaniji. Kroz svoj dugogodišnji rad, uspješno poslovanje, ali i odricanje stekao sam određenu imovinu koju sam u dobroj vjeri i namjeri uložio u projekt vjetroparka. Moja osobna ulaganja, naravno, nisu dovoljna za realizaciju ovako velikog projekta, stoga je bila nužna i podrška banaka koje su kreditirale moje tvrtke, ali i banaka koje su se uključile u projektno financiranje vjetroelektrane.

Projekt Krš – Pađene preuzeli ste 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili s hrvatskom birokracijom. Kako ste vi točno u relativno kratkom roku uspjeli dobiti tu bitku s birokracijom?

- Ne bih se složio da je šest godina kratak rok. To je, nažalost, puno previše izgubljenih godina u kojima smo se susreli s brojnim preprekama, ucjenama, čestim i raznim izmjenama zakona i pravilnika te dovođeni u slijepu ulicu. Umjesto da počnemo graditi 2012., to nam je pošlo za rukom tek 2018. Podsjetio bih i kako sam kupnjom C.E.M.P.-a od Austrijanaca preuzeo i kupio četiri aktivna projekta. Nažalost, samo sam jedan uspio dovesti do kraja, dok su preostali propali kao i sve uloženo u njih.

S kojim ste se problemima susretali od trenutka preuzimanja projekta do danas?

- Najveća hrvatska boljka je nedosljednost zakona i njihove česte izmjene, što uzrokuje pravnu nesigurnost investitorima. Ta nedosljednost zakona i propisa na djelu je i danas kada nas Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo poljoprivrede šalju iz jednog ministarstva u drugo ne znajući čija je nadležnost donošenje odluke o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu za predmete započete prije nekoliko godina. Stoga smo bili prisiljeni nekoliko puta tražiti od Vlade RH i premijera da se uključe i upute nas tko je zapravo nadležan.

Hoće li vjetroelektrana normalno raditi s obzirom na istragu USKOK-a?

- Vjetroelektrana je završena i puštena u cijelosti u rad sa svim potrebnim i zakonitim dozvolama. Nijedna dozvola nije dobivena mimo zakona i procedura, štoviše, neke nakon raznih opstrukcija i ucjena koje će se, nadam se, sada razjasniti u ovoj istrazi.

Josipa Rimac sumnjiči se za primanje 45 tisuća eura mita, a u tom kontekstu spominje se i vaše ime. Jesu li vas, bilo ona, bilo neki drugi hrvatski političari, ikada tražili novac “ispod stola“ kako bi pogurali Krš – Pađene?

- O tih 45 tisuća eura prvi sam put čuo iz medija i odgovorno tvrdim da je to čista izmišljotina barem što se tiče mene i moje kompanije. Vezano uz policu osiguranja koja se spominje, mogu potvrditi kako C.E.M.P. nema nikakvih saznanja o tome niti je ugovarao policu s Generali osiguranjem. To isto potvrdilo je i od svega se ogradilo i Generali osiguranje. Josipa Rimac kao prijatelj ove velike i važne investicije dobrovoljno je željela pomoći da se zaustavi bezakonje i da se provedu obveze iz važećih ugovora te spriječi kriminal.

Je li vam se pogodovalo s poticajnom cijenom otkupa energije?

- Svakome tko imalo razumije obnovljive izvore energije, jasno je kako se takvi projekti mogu realizirati i graditi jedino uz poticaje i to nije tako samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. Nikako se ne može reći da smo na bilo koji način povlašteni jer je cijena koju mi imamo najniža u povijesti RH u usporedbi s nekoliko tisuća projekata vezanih uz obnovljive izvore energije. Siguran sam da će se iz snimljenih materijala jasno vidjeti što smo sve prolazili s birokracijom koja nas je ucjenjivala. Tada će biti jasno da smo mi tu oštećena strana jer nismo plaćali reket koji je od nas tražen. Pozivam i molim da se objave sve snimke i razgovori, pa tako i naši s Josipom Rimac.
hr Thu Jun 04 2020 12:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed8c8ec6f2ab8b6548b45f0/80
Foto: D.N.

Za vikend se zatvara Marjanski tunel, sav promet će se odvijati alternativnim putevima

Iz Grada mole vozače za strpljenje i poštivanje privremene prometne signalizacije, a posebno za oprez prilikom prometovanja oko Marjana radi pješaka i biciklista

Konačno su iz Italije stigle žarulje za javnu rasvjetu u Marjanskom tunelu, pa će ovog vikenda, malo kasnije nego inače u godini, obaviti pranje oplate, obnova signalizacije te servis javne rasvjete i ventilacije u tunelu.

Radovi počinju sutra, 5. lipnja 2020. godine u 17 sati, a promet kroz Marjanski tunel bit će ponovno pušten u ponedjeljak, 8. lipnja u 6 sati.

Za vrijeme radova u tunelu promet će se odvijati prometnicom oko Marjana. 

Iz Grada mole vozače za strpljenje i poštivanje privremene prometne signalizacije, a posebno za oprez prilikom prometovanja oko Marjana radi pješaka i biciklista. 

 

hr Thu Jun 04 2020 12:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec6539b6f2ab858368b45dd/80

Splitsko-dalmatinska županija: Nema novooboljelih od koronavirusa, do sada je oporavljeno 496 osoba

Na području Splitsko-dalmatinske županije do sada je zabilježeno 559 slučajeva zaraze koronavirusom
Od ukupno 68 obrađenih testova sa područja Splitsko-dalmatinske županije ni danas nema novooboljelih osoba.

Na području Splitsko-dalmatinske županije do sada je oporavljeno 496 osoba.

Sedam osoba je hospitalizirano. Nema zdravstvenih djelatnika u samoizolaciji.

Dvije osobe iz Splitsko-dalmatinske županije nalaze se na respiratoru. U karanteni hotela Zagreb nema nijedna osoba.

Na području Splitsko-dalmatinske županije do sada je zabilježeno 559 slučajeva zaraze koronavirusom.
hr Thu Jun 04 2020 12:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .