Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5b77e0e493821178b4672/80

Iz Dalmacije u Švedsku: Prvi dojmovi o preseljenju mladog para

Iseljavanje mladih već odavno nije vijest. Svakodnevno Hrvatsku napusti par autobusa popunjenih svim generacijama. Iz različitih razloga, ali s istim ciljem - bolja budućnost.
 Bolju budućnost generacije su pronalazile u Njemačkoj. Ružica i Zvonko potražili su ju u Švedskoj.
Odluku o preseljenju donosili su punih godinu dana. Nakon otvaranja firme, pokretanja vlastitog posla, ogromnih troškova prema državi,... prihvatili su priliku i spakirali kofere.

Od njihovog preseljenja prošla su dva mjeseca. Nijedan početak nije lagan, a za Dalmacija News ispričali su prve dojmove.

Zašto ste se odlučili preseliti, što je utjecalo na Vašu odluku?
- Naime, otvorili smo svoju firmu u Hrvatskoj. Imali smo sva prava na poticaje, što od grada što od županije, ali kako to biva u Lijepoj Našoj, poticaje dobiju oni koji znaju nekoga, a ti neki opet znaju nekoga... Tako da nam se nije dalo raditi za mizerne plaće i plaćati ogromne troškove prema državi, a da ne dobiješ ni kunu za koju imaš potpuno pravo.

Zašto baš Švedska?

- Što se tiče izbora prevagnuo je standard jer smo imali poziv i za Njemačku. Odlučili smo se za Švedsku jer ima puno više mogućnosti, a posebno za djecu. Besplatno školstvo, a pri tome mislim na knjige, bilježnice, sav mogući pribor i još dobiju na korištenje tablete ili laptope za bolje snalaženje. Zdravstvo je besplatno do 23. ili 24. godine, nisam sasvim sigurna.

Osim hrabrosti, što je još potrebno za takav korak u životu?
- Za preseljenje osim hrabrosti vam treba realno i malo više novca, s obzirom na to da je stan jako teško naći, a i skupi su dok nemate posao. Trebate imati posao za stalno ili kako oni smatraju ugovor na pola godine ili godinu dana. Kada vide da sve uredno plaćate, imate priliku unajmiti stan na svoje ime, ali red za stan je ogroman jer stanove iznajmljujete od firmi i od općine.

Je li mladim strancima teško pronaći posao?
- U prva dva mjeseca smo pronašli posao i oboje smo primljeni u školu za jezik što je odlično. Radim u hotelu u Kristianstadu i da za šest dana zaradim plaću kao za čitav mjesec u Hrvatskoj. Muž radi u pizzeriji, a plaćena mu je čak i obuka njihovog rada. Učimo jezik i nadamo se pronalasku boljeg posla jer smo svjesni da sada radimo za minimalac. Ali njihov minimalac je sasvim dovoljan za život. Po ovome što smo mogli vidjeti ima dosta i hrane i odjeće jeftinije nego u Hrvatskoj. Za posao vam može pomoći engleski jezik kao i za snalaženje, ali za napredovanje, švedski jezik je prioritet.

Po čemu se razlikuju Hrvatska i Švedska?
- Hrvatska nam je još u mislima. Ovdje se trgovine otvaraju u 10:00 h, a zatvaraju uglavnom u 18:00 h. Nema puno druženja, ideš na posao, s posla kući. Živiš za vikende da odeš na neki kraći izlet jer je Švedska bogata prirodnim ljepotama. Ima puno šuma, prirodnih parkova, jezera i da, imamo i ovdje more (hahah). Ali zato smo i došli, da radimo i osiguramo nama i jednoga dana našoj djeci bolju budućnost.

Što Švedska nudi doseljenicima? Kako se odnose prema strancima?
- Švedska kao država je sasvim otvorena prema svim doseljenicima, npr. migrantima daju socijalnu pomoć i plaćaju im smještaj, ali imaju rok od godinu dana da pronađu posao jer im tada socijalna pomoć prestaje. Kada dobijete ugovor na najmanje pola godine, predajete za njihov Personnummer (osobni broj) i s njim imate sve moguće povlastice i prava kao i svi švedski državljani. Za građane EU je sve dostupno. Rad je jedini uvjet i imat ćete sve.

Jeste li ikako zažalili zbog svoje odluke? Što Vam najviše nedostaje?
- Za sada nismo zažalili. Treba se naviknuti bez obitelji i prijatelja. To je najteže, ali i njima je sigurno lakše kada znaju da smo mi zadovoljni i u suštini sretni jer napokon živimo, a ne da preživljavamo. Fali nam i naša Dalmacija i Hercegovina, ali radujemo se ponovnom susretu prvom prilikom. 

hr Sun Oct 28 2018 14:31:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Zašto se ponekad trznete dok tonete u san?

Znanstvenici se slažu da je riječ o bezopasnoj i uobičajenoj pojavi oko koje se ne treba brinuti

Je li vam se ikad dogodilo da se naglo trznete dok padate u san? Riječ je o hipničkom trzaju, nenamjernom grčenju mišića dok osoba tone u san.

Live Science piše da je naziv dobilo prema hipnagoškom stanju, odnosno prijelaznom razdoblju između budnosti i sna. Grčevi mišića mogu nastati spontano ili mogu biti uzrokovani vanjskim podražajima poput zvuka ili svjetla. Neki ljudi tvrde da uz trzanje znaju doživjeti i halucinacije.

Neki znanstvenici vjeruju da stres, velike količine kofeina, umor i manjak sna mogu povećati učestalost i šanse za hipnički trzaj, no ta pojava još uvijek nije dovoljno istražena. Neki tvrde da tome može pridonijeti i povećana tjelesna aktivnost u večernjim satima.

Znanstvenici nisu sigurni zašto se točno javlja taj trzaj, no postoji nekoliko teorija. Jedna kaže da je to prirodni tjelesni prijelaz iz budnog u san te da se javlja kad živci zataje tijekom procesa. Još jedna popularna ideja temelji se na evolucijskoj teoriji te kaže da su ti grčevi zapravo drevni refleks primata na opuštanje mišića tijekom padanja u san. Primjerice, opuštanje označava da primat pada sa stabla te to uzrokuje brzo reagiranje mišića, piše Live Science.

Ipak, znanstvenici se slažu da je riječ o bezopasnoj i uobičajenoj pojavi oko koje se ne treba brinuti. - piše Index

hr Tue Jan 15 2019 19:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3de4810e4938957c8b4575/80

Tko je izvođač: Duje Čop ili Luka Nižetić?

Još 2012. godine na Youtubeu je objavljena pjesma “Tamo gdje me srce vuče“, no kao izvođač navodi se Duje Čop.
"Hrvatski nogometaš Duje Čop s posljednjim hitom 'Tamo gdje me srce vuče'", stoji na engleskom jeziku u opisu videa. 

Netko ih je očito zamijenio...


hr Tue Jan 15 2019 14:47:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2fc08e0e49388b6d8b456a/80
Foto: Pixabay

Učinite samo ovo i izbjegnite štetu koju sjedenje čini vašem tijelu

Čak i ako ne želimo, suvremeni način života i posao prisiljavaju nas da više sati dnevno provedemo sjedeći, što nikako nije dobro za zdravlje

Sjedilački način života loše utječe na zdravlje. Osim što opterećuje kralježnicu, višesatno svakodnevno sjedenje usporava cirkulaciju u zdjeličnom dijelu, utječe na plodnost, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i prijevremene smrti, a loše utječe i na psihu jer je čovjek stvoren za kretanje.

No, znanstvenici imaju dobre vijesti. Tvrde da su pronašli način na koji možemo poništiti negativne učinke sjedenja i umnanjiti zdravstvene rizike.

Kažu da je dovoljno samo pola sata sjedenja zamijeniti bilo kojom tjelesnom aktivnosti i smanjit ćemo za čak 35 posto rizik od prijevremene smrti koji je povezan s nekretanjem. 

Savjetuju da prošetamo u pauzi za ručak, prije posla odradimo brzi trening u teretani ili jednostavno na posao dođemo pješice. 

Studija je provedena na 7,999 osoba starijih od 45 godina koje su četiri dana neprestano nosile senzore za mjerenje aktivnosti. 

Pokazalo se da i najmanja tjelesna aktivnost dobro utječe na zdravlje, a što je ona intenzivnija to su i učinci veći. Niska tjelesna aktivnost snizila je rizik od prijevremene smrti za 17 posto, dok je visoka tjelesna aktvnost taj rizik umanjila za 35 posto.

Bilo da se odlučite na intenzivni kratki trening ili žustru polusatni šetnju, učinit ćete jako dobru stvar za svoj organizam. Za one koji žele još više aktivnosti, zamijenite dizalo stubama i na svakih sat vremena sjedenja prošetajte pet minuta. 

- Sve se računa. Kratke, brze šetrnje, žustro penjanje po stepenicama, svaka tjelesna aktivnost pridonosi zdravlju", poručuje dr. Keith Diaz, autor studije sa Sveučilišta Columbia, piše zivotistil.hr

hr Tue Jan 15 2019 14:29:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2b49dd0e4938e2688b4585/80
Foto: PIXABAY

Intuitivna prehrana: Možemo li jesti ono što naše tijelo samo traži - i mršavjeti?

U novoj godini mnogi od nas žele poraditi na svome pristupu zdravlju i prehrani. Jedan od načina na koji se to može učiniti je tzv. intuitivno jedenje.

Riječ je o pristupu prehrani koji nas vraća našim korijenima, nastoji prepoznati konkretne potrebe našeg tijela za određenim namirnicama, razbiti začarane krugove dijeta i u konačnici stvoriti zdraviji odnos s hranom. Naime, svi se mi rađamo s intuicijom za hranu.

Novorođenče plače kada je gladno, dijete vrtićke dobi također glasno izražava svoj osjećaj gladi i potrebu za određenom hranom, no kako starimo, tako nalazimo na sve više zabrana i suprotnih informacija sa svih strana. Nameću nam se i određeni trendovi u prehrani, no realnost je takva da svakom tijelu odgovaraju druge namirnice te je naprosto nemoguće da jedan oblik dijete odgovara svima.

Kako starimo, tako se i sve češće susrećemo s brojnim životnim izazovima pa često zbog tuge, depresije ili naprosto dosade posežemo na hranom, ne osjećajući pravu fizičku glad čija bi funkcija bila unošenje hrane radi preživljavanja.

Intuitivno jedenje nastoji promijeniti upravo to, a prema nagrađivanima autoricama koje su ovaj koncept predstavile široj javnosti, nutricionistkinjama i terapeutkinjama specijaliziranima za poremećaje u prehrani i intuitivno jedenje, Evelyn Tribole i Elyse Resch, postoji 10 pravila koja čine ovaj koncept.

1. Zaboravite na dijete 
Nijedna dijeta bez unošenja adekvatnih hranjivih namirnica dugoročno ne može biti održiva. Ako ste isprobali na desetke dijeta, tada vam je dobro poznat i jo-jo efekt, odnosno vraćanje izgubljenih kilograma i dodavanje novih. Intuitivno jedenje nastoji u potpunosti izbaciti ideju o dijetama.

2. Prepoznajte biološku glad 
Čitav smisao ovog koncepta je u tome da sami prepoznate kada ste zaista gladni, kada vam je hrana potrebna u svrhu preživljavanja i održavanja bioloških funkcija. To podrazumijeva barem tri obroka dnevno koja bi trebala biti bogata vlaknima, zdravim ugljikohidratima, zdravim mastima i proteinima. Jedenje kada samo tužni, depresivni ili osjećamo bilo koju drugu negativnu emociju treba ostaviti po strani. To nije istinska glad nego emocionalna glad.

3. Nemojte si postavljati zabrane 
Dakako, nije moguće uvijek jesti samo najzdravije namirnice, no to ne znači da se zbog toga morate loše osjećati. Kockica čokolade, tjestenina s umakom od vrhnja ili palačinka, ako se konzumiraju umjereno, neće naštetiti vašem zdravlju. U suprotnom, zabranite li si određene namirnice, lakše ćete doći u napast da ih u nekom trenutku konzumirate u prevelikoj mjeri, a ako se to ponavlja, neizbježno je nakupljanje kilograma.

4. Budite blagi prema sebi 
Dogodi li se ipak da u određenom trenutku konzumirate previše nezdravih namirnica, nemojte zbog toga biti strogi prema sebi, nazivati samu sebe pogrdnim imenima ili smatrati da ste potpuni promašaj. Baš se svakome može dogoditi da vrlo lako skrene s puta zdrave prehrane, ali se jednako tako može i vratiti na taj put. Priznajte da ste pogriješili, ali i osvijestite to da zbog toga niste loša osoba. Nemojte se nakon toga kažnjavati strogim dijetama kako biste „nadoknadili“ nekoliko dana loše prehrane.

5. Poštujte stanje u kojem ste siti 
Jednako je važno pažljivo osluškivati svoje tijelo i prepoznati kada smo zaista siti, a da ne osjećamo težinu u želucu. Znači li to da morate stati usred pola pojedene porcije, neka bude tako. Osvijestite koliko vam je hrane potrebno kako biste se osjećali sitima. S vremenom ćete naučiti pripremati manje porcije nego inače.

6. Naučite kako uživati u hrani 
U japanskoj kulturi prehrane nije važna samo nutritivna vrijednost i izgled poslužene hrane, nego i uživanje u procesu jedenja. Da bi to bilo moguće i u našem životu, treba jesti onu hranu u kojoj zaista uživamo. Kako će ona tijelu biti češće dostupna, ono će brže moći prepoznati kada stati te ćete u konačnici pojesti manje određene namirnice. Nemojte biti opterećeni hranom.

7. Prepoznajte emocije bez posezanja za hranom 
Najveći problem zbog kojih se mnogi od nas debljaju nije izravno povezan s hranom nego s mnogo dubljim problemima. Osim u specifičnim zdravstvenim slučajevima, poput problema sa štitnjačom, nakupljanje kilograma potječe od potisnutih emocija i teških životnih okolnosti.

Tada nam se hrana čini kao najbolji prijatelj, jedini koji ne osuđuje i koji je uvijek tu za nas. I tako sve počinje. Zato intuitivno jedenje nastoji u potpunosti prekinuti vezu jedenja i negativnih emocija. U konačnici, hrana neće riješiti naše probleme niti utišati emocije. Zadovoljit će nas na nekoliko minuta, a potom će sve opet biti po starom. Zato je važno odvojiti ideje emocija i hrane.

8. Poštujte svoje tijelo 
Svatko od nas je drugačije tjelesne građe. U tome veliku ulogu ima genetika, a to treba imati na umu kada je riječ o želji za promjenom vizure tijela. Dakako, pravilnom prehranom i vježbanjem možemo značajno utjecati na oblik tijela i kilograme, no i tu postoje ograničenja kojih moramo biti svjesni. Netko tko je visok 180 cm neće moći imati zdravo tijelo bude li si kao idealnu težinu postavio granicu od 50 kilograma.

9. Vježbajte – i promatrajte kako se osjećate 
Kretanje je nužno za ljudsko tijelo, no pomisao na vježbanje mnogima je mrska. Zato odaberite nešto što vam predstavlja najmanji problem i u čemu se osjećate ugodno. Počnite s redovitim hodanjem ili pilatesom pa promatrajte kako se osjećate kada provodite tu aktivnost, a kako kada je preskačete. Usredotočite se na to kako se ponaša vaše tijelo u obje situacije. Ako vam je na pameti samo gubitak kilograma, vrlo ćete lako odgoditi odlazak na zakazanu aktivnost.

10. Poštujte svoje zdravlje 
Neka vam u svemu ovome zdravlje bude na prvom mjestu. Gubitak kilograma i zadovoljstvo odrazom u ogledalu bit će popratni učinci, no zahtijevat će vrijeme. Jedna proteinska čokoladica ili banana neće poboljšati vaše zdravlje, no svakodnevni zdravi odabiri i jedenje u situacijama kada smo zaista gladni hoće, piše zadovoljna.hr


hr Tue Jan 15 2019 14:24:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .