Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f600eb9e03e8d508b4569/80
Foto: Google maps

Splitsko-makarska nadbiskupija: Gradit ćemo crkvu na Splitu 3

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene

Splitsko-makarski Nadbiskupski ordinarijat reagirao je u srijedu na stajališta koja se protive gradnji crkve u četvrti Splitu 3, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušića i Poljičke ceste, priopćivši kako će se crkva graditi na tome mjestu koje pripada župi Blatine - Škrape nakon što se dobiju svi zakonom propisani dokumenti i dozvole.

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene. Predviđene su i prostorije za dva svećenika te dvorane za vjeronauk i druge susrete, ističu iz Nadbiskupskog ordinarijata.

Ocjenjuju kako je "apsolutna neistina" da će zvonik crkve biti udaljen manje od pet metara od stambenih zgrada, kao što su to istaknuli neki dužnosnici u javnoj raspravi o gradnji te crkve.

U vezi s lokacijom nove crkve u župi Blatine - Škrape sva navedena traženja, kao što su tržnica, parkiralište, trg i slično, već su implementirana u prijedlog Detaljnog plana uređenja (DPU) koji je izrađen u skladu sa zakonskim propisima, pa tako i Zakonom o prostornom uređenju, poručuju.

Nadbiskupija je sama tražila smanjene gabarita crkve i pastoralnog centra

Naglašavaju i kako je, vodeći računa o toj lokaciji i potrebama građana, baš Nadbiskupija zatražila izmjene DPU-a u smislu smanjivanja gabarita crkve i pastoralnog centra, a u korist povećanja društvenih sadržaja. Kao poseban kuriozitet kad je riječ o vlasničkim odnosima navode i podatak da se obitelj Treursić odrekla prava na povrat čestice oduzete za vrijeme komunističke vladavine pod uvjetom da se na njoj gradi crkva.

- Žalosti što su tzv. primjedbe, prijedlozi i inicijative nekih sudionika javne rasprave izneseni izvan zakonskog konteksta. Nisu utemeljeni na činjenicama, protivni su interesima grada i građana te predstavljaju neprimjeren oblik pritiska na sudionike u realizaciji projekta, za što smo se nadali da su dolaskom demokracije postali stvar prošlosti. K tome, posebno zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa nekih predstavnika Društva arhitekata Splita (DAS) izraženo u sklopu javne rasprave. Još više zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa predstavnika političkih stranaka koji na nacionalnoj i vjerskoj osnovi pokušavaju diskriminirati i dovesti u zabludu većinu naših sugrađana i stanovnika ovoga dijela grada. - navodi u priopćenju Nadbiskupski ordinarijat.

Ordinarijat također izražava neslaganje s inzistiranjem pojedinih sudionika javne rasprave na socijalnoj (ne)osjetljivosti Crkve te ističe kako je lako provjeriti koliko je dječjih vrtića na području te nadbiskupije smješteno u crkvenim objektima (u gradu Splitu su četiri takva vrtića) i kolika je želja roditelja da se njihova djeca primarno u njih upisuju.

Kao najnoviji primjer ističu da Splitsko-makarska nadbiskupija u Trogiru gradi moderni vrtić, zajedno s crkvom i pastoralnim centrom, te dodaju da tako žele i nastaviti, ne samo u Splitu, nego i na području cijele Splitsko-makarske nadbiskupije. 

Potaknuti nebrojenim upitima roditelja i građana, iz Splitsko-makarske nadbiskupije poručuju kako im je želja što prije otvoriti još jedan vrtić koji bi radio u dvije smjene i osnovati katoličku osnovnu školu s cjelodnevnim boravkom učenika i sa sportskim sadržajima.

- Podsjećamo da su na području Nadbiskupije i dvije 'crkvene' srednje škole - Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu i Franjevačka gimnazija u Sinju. - navode u priopćenju.

SDP gradskog kotara Splita 3 priopćio je u utorak kako se protivi gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, a stranka Pametno najavila je za srijedu u 18 sati u toj četvrti zbor građana.

U priopćenju Nadbiskupski ordinarijat podsjeća "one koji su možda (ne)namjerno zaboravili" da je do 1991. bilo nezamislivo i nedopustivo u planove gradnje staviti crkvu i pastoralni centar.

Opće je poznato i nepotrebno dokazivati da tadašnja komunistička vlast i tadašnja država Jugoslavija nisu poštovale vjerske slobode i prava Crkve, osobito na izgradnju novih objekta, a poduži je popis crkvenih objekata koje su te vlasti oduzele, stoji u priopćenju.

hr Wed Jan 17 2018 15:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914aca29111cd80f8b4663/80

U Hrvatskoj lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.


U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.


Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.


A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.


'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.


Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.


Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.


U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.


''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.


Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.



''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.


Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.


Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta, pišu Vijesti.hr

hr Tue Mar 19 2019 21:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Zlarinski trgovci, ugostitelji i ostali koji rade na otoku, potpisuju povelju da više neće korisiti plastiku

Zlarinski ugostitelji, predstavnici trgovačkih i ugostiteljskih objekata, otočnih udruga i društava te službenih tijela potpisat će u petak u hotelu Koralje povelju protiv jednokratne plastike na otoku.

- Vizija i glavni cilj je zamijeniti svu jednokratnu plastiku ekološki prihvatljivijim rješenjima te tako doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u prirodu – poručuje organizatorica Ana Robb koja je u listopadu prošle godine pobjedivši na Adriatic Plastic Challengu, zajedno s kolegicama Natašom Kandijaš i Ivanom Kordić pokrenula cijeli val promjena i sad Zlarin službeno kreće u borbu protiv jednokratne plastike!

Pilot projekt podupiru svi lokalni trgovački i ugostiteljski objekti kao i Mjesni odbor Zlarin, Turistička zajednica Zlarin, Dobrovoljno vatrogasno društvo Zlarin, Yacht club Zlarin, udruga "Bodulići", KUD "Koralj" te lokalno stanovništvo.

Svečana povelja koju će potpisati je ujedno i obećanje da se zaista nikada neće koristiti jednokratnom plastikom u svom poslovanju te da će podržavati i promovirati projekt 'Za Zlarin bez plastike' tijekom svih kulturno - zabavnih manifestacija.

Povelju će potpisati i članice projektnog tima Ana Robb, Ivana Kordić, Nataša Kandijaš i Jelena Radošević u vidu pronalaženja alternativnih proizvoda, pružanja edukativne podrške i promocije dionika projekta na svojim web stranicama koje su već u izradi.

- S velikom željom da uspijemo u svom naumu pozivamo sve prijatelje i buduće goste otoka da nam se pridruže te da aktivno sudjeluju u svakodnevnoj borbi protiv plastike – poručuju organizatorice za ŠibenikIN

hr Tue Mar 19 2019 19:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3c84b80e4938d6798b45b3/80
Foto: Metković NEWS

Stručnjaci stigli u Metković, ali sprema se novi prosvjed: 'Nećemo odustati zbog uspomene na Gabriela!'

'Neke stvari koje su bile prije pet ili deset godina se predstavljaju kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari'

Gotovo 100 dana od smrti devetogodišnjeg dječaka zbog sepse, u Metkoviću je predstavljeno privremeno rješenje za unaprjeđenje zdravstvene zaštite stanovnika tog kraja.

Specijalist kirurg iz Opće bolnice Dubrovnik, jednom na tjedan će u Metkoviću obavljati preglede i jednostavne operacije, a uspostavljen je i Zdravstveni punkt u Opuzenu za rad vikendom. 

Ministar je zadovoljan napretkom i najavljuje daljnje korake, no ne i stanovnici tog kraja koji najavljuju nove prosvjede.

Kirurga su u Metkoviću dočekali kao mesiju što potvrđuje i prepuna čekaonica. 

"Ovo sad sve skraćuje u velikoj mjeri. Vidim odmah o čemu se radi, odmah skinem taj madež ili ateron ili nešto manjih zahvata ili neki savjet", kaže Ivica Stojanović, specijalist kirurg.

Nikša je zahvalan što ne mora satima putovati na pregled, kao što je to bilo do sada. 

"Znači mi puno, reka sam vam, nije jednostavno dva i pol sata, još kad su ljetne gužve, doć do Dubrovnika, vratit se nazad", poručuje Nikša.
 
No Metkovci, čini se, ipak očekuju više. Dnevnu bolnicu, helikoptersku službu te na koncu i Regionalnu bolnicu koja bi im osigurala zdravstvenu skrb, adekvatnu stoljeću u kojem živimo. 

"Jako se neodgovorno ponašaju ljudi ovdje, oni i dalje nakon smrtno slučaja malog diteta i dalje rade sve isto i dalje se ne mijenjaju tako da sam totalno nezadovoljna", kaže Mirjana. 

"Našem području bi trebalo nešto da ne ovisimo o Dubrovniku, Splitu", kaže Zvonko.

Ministar Kujundžić uvjerava da se ide upravo u tom smjeru. 

No u inicijativi Sinovi i kćeri tvrde da ih se pokušava primiriti mrvicama.

"Neke stvari koje su bile u ovom gradu prije pet ili deset godina se sad vraćaju i predstavljaju nam se kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari", ističe Ivo Matičević, iz inicijative Sinovi i kćeri Metkovića. 

I od svojih zahtjeva, naglašava, ne planiraju odustati. Zbog uspomene na Gabriela, pišu Vijesti.hr


hr Tue Mar 19 2019 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

VIDEO Presretač uhvatio Talijana koji je jurio 250 na sat

Izrečena mu je zabrana upravljanja vozilom u trajanju od mjesec dana
U ponedjeljak (18. ožujka), oko 13.40 sati, na autocesti A3 Bregana-Lipovac kod Starog Petrovog Sela, pojačano nadzirući promet policijski službenici Policijske postaje Nova Gradiška, zaustavili su osobni automobil slovenskih registracijskih oznaka, kojim je 35-godišnji državljanin Italije, autocestom jurio brzinom od 250 km/h.

Policija je vozača odmah kaznila novčanom kaznom u iznosu od 3000 kuna te mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjesec.



hr Tue Mar 19 2019 18:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .