Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a99561eea8ff4788b4588/80
Foto: Rade Popadić, OTP Banka

OTP će kupnjom Splitske banke držati 10 posto tržišta

Predsjednik Uprave OTP banke Balazs Bekeffy ističe kako je ta banka od svog ulaska na hrvatsko tržište stalno jačala svoje poslovanje i širila poslovnu mrežu

Kupnjom Splitske banke tržišni udio mađarske OTP grupe na hrvatskom tržištu porast će na oko 10 posto, a iz OTP banke u srijedu poručuju da će znati iskoristiti sve prednosti obje banke i opravdati povjerenje klijenata, dok u Hrvatskoj gospodarskoj komori najavljenu akviziciju tumače kao nastavak okrupnjavanja bankarskog sektora u Hrvatskoj. 

Mađarska OTP banka u srijedu je objavila kako je njena hrvatska podružnica, OTP banka Hrvatska potpisala ugovor o kupnji 100 posto udjela u Splitskoj banci, članici grupe Societe Generale. I iz francuske su grupe objavili priopćenje o prodaji Splitske banke mađarskoj grupi, a ni OTP banka niti Societe Generale nisu objavili vrijednost transakcije. 

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kažu da u ovoj fazi kupac nije bio dužan o tome službeno obavijestiti HNB te da će na zahtjev, ako bude podnesen, odgovoriti u propisanom roku, piše Poslovni.hr.

Bekeffy: Znat ćemo iskoristiti sve prednosti obje banke i opravdati povjerenje klijenata

Predsjednik Uprave OTP banke Balazs Bekeffy ističe kako je ta banka od svog ulaska na hrvatsko tržište stalno jačala svoje poslovanje i širila poslovnu mrežu.

"Ovim preuzimanjem nastat će četvrta po veličini banka u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od oko 10 posto. Kako i OTP banka i Splitska svojim klijentima nude vrlo široki spektar univerzalnih financijskih usluga uvjeren sam da ćemo znati iskoristiti sve prednosti obje banke te opravdati povjerenje naših klijenata", kazao je Bekeffy odgovarajući na upit Hine o preuzimanju Splitske banke. 

Iz OTP banke napominju kako o drugim detaljima preuzimanja za sada ne mogu govoriti, ali za siječanj iduće godine planiraju konferenciju za novinare. 

U priopćenju su iz OTP banke naveli da se financijsko zatvaranje transakcije očekuje se u ljeto 2017. godine, a procjenjuju da bi proces integracije mogao biti završen do ljeta 2018. godine.

Mađarska OTP banka na hrvatsko je tržište ušla 2005. godine kada je kupila zadarsku Novu banku (koja je nastala sredinom 2002. spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke, a 2004. joj je pripojena i Dubrovačka banka). OTP banka Hrvatska je u 2014. stekla i većinski, 98,37 postotni udjel, u Banco Popolare Croatia.

OTP banka je osma banka po veličini na hrvatskom bankarskom tržištu. Po podacima HNB-a, krajem rujna ove godine ukupna imovina te banke iznosila je 15,9 milijardi kuna, čime je na hrvatskom bankarskom tržištu imala udio od 3,98 posto, a prvih devet mjeseci ove godine banka je imala bruto dobit od 147 milijuna kuna.  

Societe Generale: U središnjoj i istočnoj Europi prepoznajemo potencijal za daljnji rast

Iz Splitske banke nemaju dodatnih komentara već upućuju na priopćenje grupe Societe Generale o prodaji Splitske banke OTP grupi.

"Veličinom peta banka na hrvatskom tržištu, Splitska banka posluje s cjelovitom ponudom vlastitih proizvoda i usluga. U prosincu prošle godine ukupna aktiva Splitske banke iznosila je 3,6 milijardi eura. Spajanjem poslovanja Splitske banke i OTP banke u Hrvatskoj nastat će banka značajnije veličine i većeg potencijala za razvoj u zemlji", navodi se u priopćenju Societe Generale. 

Iz Societe Generale ističu kako je središnja i istočna Europa regija u kojoj ta francuska bankarska grupacija prepoznaje potencijal za daljnji rast. "Strategija banke u regiji je koncentrirati svoju prisutnost na tržištima gdje se može pozicionirati među vodećim bankama s odgovarajućim opsegom poslovanja, kako bi značajno doprinijela regionalnim prihodima. Societe Generale će i dalje tražiti prilike za konsolidaciju u središnjoj i istočnoj Europi", ističu u priopćenju. 

Po procjenama Societe Generale, transakcija će imati negativan učinak u iznosu od 240 milijuna eura na prihode Grupe u četvrtom tromjesečju ove godine te će nakon zaključenja generirati pozitivan učinak na financijske pokazatelje Grupe (CET1 + 8.5 bps).

Transakcija podliježe odobrenju svih zakonskih regulatora, napominju iz Societe Generale.

Inače, posljednjih mjeseci mediji špekuliraju kako bi Societe Generale mogao biti kupac Zagrebačke banke u slučaju da se talijanski UniCredit odluči na najveće hrvatske banke. Naime, UniCredit treba ojačati svoju bilancu kako bi zadovoljio stroge propise regulatora za takve velike banke. Prošli je tjedan UniCredit objavio da planira prikupiti 13 milijardi eura svježeg kapitala i očistiti bilancu od rizične imovine, a u sklopu izmjena poslovnog modela istaknuo daljnji razvoj poslovanja u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi. No, prema spekulacija nekih svjetskih medija, ako se proces prikupljanja kapitala ne bude odvijao kako je planirano, UniCredit, koji je nedavno prodao udjel u poljskoj Peko banci, kao i fond za upravljanje imovinom Pioneer, bi mogao potražiti kupca i za Zagrebačku banku. U tom kontekstu neki hrvatski mediji špekuliraju da bi zainteresiran mogao biti Societe Generale, uz napomenu kako je jedan od uvjeta za preuzimanje Zagrebačke banke upravo prodaja Splitske banke.

Splitska banka - Societe Generale je peta banka na hrvatskom tržištu s udjelom u ukupnoj aktivi od gotovo sedam posto. Ukupna imovina te banke krajem rujna ove godine, po podacima HNB-a, iznosila je 27,8 milijardi kuna, što je udio od 6,98 posto, a banka je prvih devet mjeseci ove godine zaključila s dobiti prije oporezivanja u iznosu od 390,2 milijuna kuna. 

Societe Generale je Splitsku banku preuzela 2006. godine, kada je za milijardu eura kupila 99,75 posto HVB Splitske banke od Bank Austria Creditanstalta. 

HNB bez komentara; ako zahtjev bude podnesen odgovorit će u roku

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) nemaju komentara na najavljenu transakciju te napominju da u ovoj fazi OTP banka nije bila dužna o tome službeno obavijestiti HNB, a na zahtjev će, ako bude podnesen, odgovoriti u propisanom roku. 

"HNB kontinuirano provodi supervizorski dijalog i prati moguće promjene na financijskom tržištu. U tom kontekstu, HNB je kontinuirano svjestan mogućih budućih transakcija, pa je tako bio svjestan i transakcije koja je predmet upita. No, u ovoj fazi kupac nije bio dužan o tome službeno obavijestiti HNB", navodi se u odgovoru središnje banke na upit Hine.

Iz HNB-a ističu da će, u suradnji s nadležnim institucijama u Republici Hrvatskoj i drugim regulatorima koji nadziru poslovanje OTP grupe, "razmotriti zahtjev za stjecanja kvalificiranog udjela, ako on bude podnesen, te će na njega odgovoriti unutar propisanog roka".

Javnost će sukladno propisima koji reguliraju ovakve transakcije biti o tome pravovremeno obaviještena, napominju iz HNB-a. 

HGK: Nastavlja se trend okrupnjavanja bankarskog sektora u RH

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju da se najavljenom akvizicijom nastavlja trend okrupnjavanja bankarskog sektora u Hrvatskoj te vjeruju da će taj proces doprinijeti nastavku pozitivnih trendova, daljnjem rastu efikasnosti poslovanja banaka te ponude i njihove orijentiranosti prema klijentima, prvenstveno malim i srednjim poduzećima.

"Slijedom izlaska iz recentne bankarske krize u EU, dolazi do preslagivanja u bankarskom sektoru unutar EU, što se reflektira i na manja bankarska tržište unutar CEE regije pa tako i na hrvatsko. U okviru toga događa se i akvizicija Societe Generale-Splitske banke od strane OTP banke Hrvatska te se time nastavlja trend okrupnjavanja bankarskog sektora u RH", komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.

U HGK su izračunali da će, ako se uzmu privremeni nerevidirani podacima HNB-a s kraja rujna ove godine, nakon okončanja najavljene kupnje, udio OTP banke u Hrvatskoj u ukupnoj imovini svih banaka biti oko 11 posto te će zauzeti četvrtu poziciju među hrvatskim bankama, a prema ostvarenoj dobiti prije oporezivanja u iznosu od 537,2 milijuna kuna, bit će peta banka u Hrvatskoj. 

Najavljeno preuzimanje Splitske banke u HGK vide i kao nastavak akvizicijskih aktivnosti OTP banke iz 2014. godine, kada je ta banka preuzela Banco Popolare Croatia. 

"Vjerujemo da će proces okrupnjivanja hrvatskog bankarskog sektora doprinijeti nastavku pozitivnih trendova kao i daljnjem rastu efikasnosti poslovanja banaka te ponude i njihove orijentiranosti prema klijentima, prvenstveno malim i srednjim poduzećima", zaključuje Savić. 


Facebook komentari

hr Wed Dec 21 2016 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5856fafe1eea8f43698b456f/80
Foto: Pixabay

Prihodi od igračaka u četiri godine pali 60,7%

Ukupni prihodi specijaliziranih trgovaca igračkama u maloprodaji u četiri su posljednje godine pali 60,7%, no u posljednje dvije taj je biznis većini njih ipak donio neto dobit, objavila je Fina. Najveći ukupni prihodi u maloprodaji igračaka ostvareni su 2012. – 132,5 mil. kuna, a u 2016. svega 52,1 mil. kuna, što je najbolja potvrda koliko se tržišta “prelilo” na trgovce robom široke potrošnje.
Lani je 27 poduzetnika zapošljavalo ukupno 139 radnika, pet u prosjeku, što je 57,6% manje nego 2012., kad su u prosjeku zapošljavali 14 radnika, piše Večernji.hr

Neto dobit trgovaca u 2015. iznosila 921 tisuću kuna, a u 2016. 276 tisuća, dok je 2012., primjerice, zbog katastrofalnog poslovanja one2playa na nivou branše iskazan neto gubitak od 22,7 mil. kuna (one2play od 24,7 mil. kuna).

Najveću dobit razdoblja lanjskoj godini ostvari je mikro poduzetnik Poker Pik od 328,1 tisuću kuna, odnosno 29,4% dobiti svih 27 poduzetnika, a najveći ukupan prihod mali poduzetnik Eurom Denis maloprodaja – i to u iznosu od 23,4 milijuna kuna (udio od 50,1% u ukupnom prihodu prvih pet poduzetnika i 44,9% u prihodu svih poduzetnika razreda). 

Najveća prosječna neto plaća u trgovini igračkama u 2015. bila je pak 3088 kuna, dok je u 2016. pala za 6,3%, na 2892 kune, što je 43,7% manje od prosječne mjesečne neto plaće u poduzetništvu na razini države, koja je iznosila 5140 kuna. Više od polovice radnika u maloprodaji igračkama lani je zapošljavao Denis, čak 51,1%. Procjene su pak kako je hrvatsko tržište igračkama, koje uz specijalizirane, čini i niz drugih trgovaca u Hrvatskoj “teško” oko 600 mili. kuna, od čega je više od 92% iz uvoza, iz Kine, Nizozemske, Njemačke, Austrije, Slovenije... Europska unija je pak lani uvezla igračaka ukupne vrijednih gotovo 7,2 milijarde, a izvezla za oko 1,5 milijardi eura.


Facebook komentari

hr Sat Dec 09 2017 17:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/536207de1799427a0d9c9335/80

Revolucija za korisnike: Vipnet testirao frekvencije 5G mreže

Uvođenje 5G tehnologije donijet će revoluciju u korisničkom iskustvu i količini novih funkcionalnosti: umjetnu inteligenciju u pokretu, autonomna vozila, virtualnu stvarnost, rekao je glavni direktor Vipneta za tehniku

Uz suglasnost Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Vipnet je dobio privremenu dozvolu za korištenje radio-frekvencijskog spektra na 3500 MHz, uz pomoć koje je na području Grada Jastrebarskog započeo s testiranjem novih tehnologija koje prethode uvođenju 5G mreža

Tijekom testiranja ostvarene su brzine prijenosa podataka od 700 Mbit/s, piše 24 sata.

Unatoč velikim ostvarenim brzinama, testiranje frekvencija 5G mreža preko novih tehnologija prijenosa mobilnih podataka nema samo za cilj pohvaliti se s vršnom brzinom prijenosa podataka, već osigurati znanja potrebna za buduće planiranje, izgradnju i upravljanje mrežama najnovije generacije.

- Operatori mreža pokretnih komunikacija u Hrvatskoj su i do sada bili među prvima koji su uvodili suvremena tehnološka rješenja, pa smo uvjereni će Hrvatska biti  jedna od država u kojoj će uskoro biti uvedena i 5G tehnologija. Vipnet ovim probnim ispitivanjem ponovo dokazuje da pripada operatorima koji svoju mrežu pravodobno prilagođavaju zahtjevima korisnika - izjavio je predsjednik Vijeća HAKOM-a dr.sc. Dražen Lučić povodom Vipnetova testiranja 5G frekvencija.

Nove usluge i revolucija u iskustvu korisnika

Provedena testiranja TDD načina prijenosa mobilnih podataka će u velikoj većini slučajeva biti korištena i nakon implementacije 5G tehnologije. Posebnost ovakvog načina prijenosa podataka je da se na 3500 MHz download i upload podataka odvijaju na istoj frekvenciji i da se pritom efikasnije koristi spektar. Ovim je testiranjem  mreži dobiveno neprocjenjivo iskustvo u razumijevanju propagacije i prijenosa mobilnih podataka koje možemo očekivati s dolaskom 5G tehnologije. 

- Dodatno povećanje kapaciteta za prijenos mobilnih podataka omogućava veći broj istovremenih korisnika i povezanih uređaja uz stalno nastojanje za povećanjem kvalitete usluge. Uvođenje 5G tehnologije donijet će pravu revoluciju u korisničkom iskustvu i količini novih funkcionalnosti koje će biti dostupne: umjetnu inteligenciju u pokretu, autonomna vozila, virtualnu stvarnost, masovno bežično povezivanje elektroničkih uređaja što će omogućiti cijelu lepezu novih poslovnih modela i usluga. Kao tehnološki lider u telekom industriji, Vipnet je dio HAKOM-ove radne skupine kroz koju aktivno sudjeluje na stvaranju preduvjeta za uvođenje 5G tehnologije te očekujemo da će Republika Hrvatska i nakon implementacije 5G zadržati visoku poziciju u EU kad je riječ o kvaliteti mobilnih mreža - izjavio je Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku Vipneta. 

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a17cde6b9e03e26098b46b8/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Stanje na domaćem tržištu rada: Za koga žele raditi Hrvati

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni

Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 8. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (11. do 18. listopada 2017.) proveo je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. 

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 300 ispitanika: 55% zaposlenih, 37% nezaposlenih, dok se 7% ispitanika još školuje. - piše Poslovni

Zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu ni napredovanje

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (59%) niti napredovanje (66%). Ove godine povišicu je već dobilo 13% ispitanika, a napredovalo je njih 10%.

Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni.

Hrvati žele raditi za "strance"

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (66%). Još je dobar dio onih koji strepe za sigurnost radnog mjesta (26%), iako je takvih ispitanika znatno manje u odnosu na prošlu godinu (32%).

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (37%), slično kao i u prošlogodišnjem istraživanju. Trećina ispitanika (26%) najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine kada je to izjavilo 30% ispitanika. Čak 17% ispitanika radilo bi za državu. 

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (35%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 28%, odnosno 25% ispitanika, dok je 7% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.

Nezaposleni su spremni raditi i izvan struke

Poražavajuća je činjenica da najviše zaposlenih ispitanika (51%) smatra kako je za dobivanje posla najvažnija veza. Među nezaposlenima je takvih još i više (64%). Gotovo polovica zaposlenih ispitanika (45%) izdvaja iskustvo kao najvažniji element za dobivanje posla, što je nešto manje nego prošle godine kada je to smatralo 53% ispitanika. Više od polovice nezaposlenih ispitanika (56%) smatra kako je za dobivanje posla važno iskustvo. Visokih 47% nezaposlenih ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća. Znanja i vještine navelo je 43% zaposlenih te 39% nezaposlenih ispitanika. Važnost preporuke prepoznalo je svega 32% ispitanika, bilo zaposlenih, bilo nezaposlenih. Formalno obrazovanje najvažnijim smatra petina ispitanika.

Većina ispitanika (57%) koji se još školuju smatraju da je za dobivanje posla najvažnije iskustvo te veza (48%). Trećina ispitanika (33%) smatra kako je za dobivanje posla važna preporuka, a jednak broj ispitanika (33%) smatra da su za dobivanje posla važni znanja i vještine. Zanimljivo je da 29% ispitanika smatra da je za dobivanje posla najvažnija sreća. Isti postotak ispitanih smatra da su za dobivanje posla važni formalno obrazovanje (29%) te dodatne edukacije (29%).

Gotovo polovica nezaposlenih ispitanika (43%) su bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 15% nije pronašlo posao nakon završetka školovanja. Bez posla je uslijed gospodarske krize ostalo 10% ispitanika, a 10% ispitanika je odlučilo potražiti bolju priliku i sami su dali otkaz.

Polovica nezaposlenih ispitanika (47%) bez posla je manje od tri mjeseca, dok je 19% ispitanika nezaposleno do pola godine.

Za 67% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 57% ispitanika je navelo mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja kao glavni kriterij prilikom odabira radnog mjesta. Sigurnost posla najvažnija je za 51% ispitanika, a za njih 50% to je radno vrijeme. Za 39% ispitanika važna je socijalna odgovornost poslodavca, a za njih 32% blizina posla. Za 29% ispitanika pri odabiru posla važna je reputacija tvrtke.

Većina nezaposlenih ispitanika (60%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Gotovo trećina (30%) traži posao isključivo u struci, dok ih 10% traži posao isključivo izvan struke.

Gotovo polovica ispitanika (45%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 30% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Petina ispitanika (19%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.

Za vrijeme školovanja mladi još ne znaju čime se žele baviti

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 14% da će posao pronaći u od mjesec dana od završetka školovanja. Da će posao tražiti više od godine dana smatra 19% ispitanika. Manji dio ispitanika, njih 10%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (52%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po završetku školovanja, dok ih 48% smatra kako posao treba tražiti još za vrijeme školovanja.

Nešto više od trećine ispitanika (38%) koji se još školuju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 29% ispitanika. Za 14% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (14%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.

Gotovo dvije trećine ispitanika koji se još školuju (62%) još uvijek ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Trećina ispitanika (33%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 5% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.

Trećini ispitanika (33%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (52%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 10% ispitanika kaže da im je "svejedno". Manje je broj onih ispitanika (5%) kojima karijera nije važna. - piše Poslovni

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 08:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a15bdecb9e03e760a8b456f/80
Foto: Pixabay

Od svih u EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Što je zemlja razvijenija veći su troškovi stanovanja, za hranu se daje do 10% kućnog budžeta, a kod nas 30%

Četvrtina kućnog budžeta europske obitelji odlazi na troškove stanovanja koji uključuju režije, popravke u stanu i redovito održavanje stana!

Najveće troškove stanovanja imaju Danska, Finska i Velika Britanija gdje na svakih stotinu potrošenih eura 30 odlazi za stanovanje, objavio je Eurostat na osnovi prosječnih cijena iz 2016. Zadnji podaci za Hrvatsku odnose se na 2014. a po njima Hrvatska ulazi u red država s niskim izdacima za stanovanje, za što domaćinstva troše 16% obiteljskog budžeta. Hrvatska je po udjelu izdataka za stanovanje treća najjeftinija u EU, nakon Malte i Litve. - piše Poslovni

DZS je izračunao da smo 2014. za režije i ostale izdatke vezane uz stanovanje godišnje trošili nešto više od 13 tisuća kuna. Po istoj toj analizi Hrvatska je rekorder po izdacima za hranu koja uzima 30% obiteljskog budžeta. Slijedi kandidatkinja za članstvo u EU Srbija s 23 i Litva s udjelom od 20%. Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7-10% obiteljskog budžeta, no zato im je trošak stanovanja najveći pojedinačni izdatak.

Kućanstva u EU za stanovanje i režijske troškove lani su izdvojila 2400 milijardi eura (16,4% ukupnog BDP-a). Stanovanje je u posljednjem desetljeću zabilježilo najznačajniji porast izdataka - s 22,7% u 2006. na 24,5% izdataka kućanstva u 2016. Hrvatski izdaci za stanovanje rasli su 3% na 16% od 2004. do 2014., što je zadnje razdoblje za koje postoje podaci. Za većinu europskih zemalja potrošnja kućanstava se prati godišnje, no hrvatski Državni zavod za statistiku to si ne može priuštiti. - piše Poslovni

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 19:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .