Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e58bfcb29111ce4568b4617/80

Korizmeni razgovor s don Josipom Ulićem: 'Ljubimo, opraštajmo, blagoslivljajmo, hrabrimo...'

Korizma je vrijeme u kojem se trebamo što više vježbati u tome da odbacimo grijehe, a izgradimo vrline
U srijedu je počeo korizmeni hod. Hod koji traje četrdeset dana, a završava u središtu liturgijske godine i vjere - Uskrsu.
- Ljudi su zagađeni verbalnim nasiljem, vrijeme je da pođemo s Isusom prema pustinjama koje nas okružuju, istaknuo je prije dva dana papa Franjo, a o korizmenom blagoslovu, izazovima, ali i plodovima razgovarali smo s don Josipom Ulićem
župnim vikarom u župi sv. Spasa na splitskim Mejašima i svećenikom u splitskom zatvoru.

Što zapravo predstavlja korizma kao jedna riječ?

- Korizma je uz došašće ili advent najpopularnije liturgijsko ili crkveno vrijeme. Obilježavaju ga na neki način i oni koji nisu vjernici. Naime, svi znaju da je to vrijeme odricanja, vrijeme u kojem radiš na sebi. Sam naziv korizma dolazi od latinskoga naziva quadragesima (četrdesetnica). Radi se o vremenu od četrdeset dana prije Uskrsa. Korizma započinje na pepelnicu a završava Velikim četvrtkom. Četrdeset dana nije odabrano slučajno. Radi se o brojci koja pripada Biblijskoj tipologiji. Na primjer, Isus je četrdeset dana proboravio u pustinji pripremajući se za javno djelovanje. Ukratko, korizma je vrijeme priprave za Uskrs.

Molitva, post i dobra djela. Možemo li tako u tri riječi opisati što bi Korizma za Kršćane trebala značiti?

- Dio zborne molitve na treću korizmenu nedjelju kaže: „Bože, izvore milosrđa i sve dobrote, odredio si lijek našim grijesima: post, molitvu i dobra djela.“ U ovome je izrečena sva istina: Bog je dobar i milosrdan prema ljudima i ima želju da se i mi s ljubavlju odnosimo prema svima zbog toga trebamo odbaciti grijehe koji nas priječe da budemo dobri i milosrdni a na tom putu najviše nam pomažu molitva, post i činjenje dobrih dijela. 

Poziv na molitvu, post i dobra dijela jesu poticaji. No najveći poticaj je taj da to ne radimo kao licemjeri. Biti licemjer znači da to radimo samo kako bi se vidjelo iz vani tj. da odrađujemo nešto površno da bi ljudi vidjeli: da mi molimo, postimo, činimo djela milosrđa ali srce to ne čini, srce daleko od svega. Ne smijemo moliti da drugi vide da molimo, ili postiti da drugi vide ili činiti dobro da drugi vide već zato što je to istina, zato što je to dobro, zato što to želimo a Bog, Bog ionako sve vidi.

Mnogo puta u vrijeme Korizma ističemo ono 'odrekao sam se...' Mislite li da u takvim slučajevima možda treba više raditi djela nego govoriti?

- Vjerujem kako se svi sjećamo naših baka i djedova, ili gledamo majke i očeve koji se čitavu korizmu znaju odreći mesa, duhana, alkohola, slatkoga itd. Korizma je ostala vrijeme odricanja od nečega. 

No, sveti Kasijan kaže da u prvoj Crkvi askeza tj. odricanje nije odricanje od nečega nego je prvenstveno vježba. Ljudi su odlazili u pustinje kako bi svaki dan vježbali. Vježbanjem se postiže neka vrlina. Kad vježbamo voziti bicikl nakon nekog vremena mi ga vozimo bez brige. Kad vježbaš govoriti onda nakon nekog vremena možeš biti dobar govornik. Kad čovjek uvježba svirati klavir onda je sretan. Njegovi prsti sami od sebe idu i savršeno sviraju. To je dio njega on je to uvježbao. To je postala njegova navika, njegovo ja i to je njemu normalno. On svira veličanstvene melodije i ljudi dolaze to slušati i uživaju. Tako i mi trebamo raditi, vježbati na sebi kako bi ljudi uživali u našoj prisutnosti jer se osjećaju ljubljeni. To nije lako. Kad djeca vježbaju hodati ona padaju pa opet hodaju. Ključ je u volji, u ohrabrivanju, u ponavljanju i vježbanju. Kreposti i vrline su nešto što treba uvježbati. Vježbajmo se da ne budemo pesimisti već optimisti. Vježbajmo se da pustimo naše „ja sam u pravu“ i naučimo popustiti. Vježbajmo se da ne budemo nestrpljivi i postanemo strpljivi. Vježbajmo se u tome da ne odustajemo i postanimo uporni. Vježbajmo se u tome da ne budemo puno na različitim ekranima već sa obitelji i prijateljima itd. Vježbajmo se da kad nam netko kaže nešto negativno da mi ostanemo pozitivni. Nije to lako ali je moguće uz vježbu. Nije to lako ali je moguće s Isusom. Ukratko, odbacimo grijehe i uvježbajmo vrline: ljubimo, opraštajmo, blagoslivljajmo, hrabrimo…

Čista srijeda i Veliki petak dva su dana koja zahtijevaju post i nemrs. Možemo li još jednom objasniti ta dva pojma?

Točno. Na Čistu srijedu i Veliki petak obavezan je i post i nemrs. Značenje pojmova „post“ i „nemrs“ dobro je iznova pojasniti zbog toga što ljudi često te dvije riječi smatraju istima premda one to nisu. Post znači samo jednom u danu najesti se do sitosti. Nemrs znači ne jesti meso dok drugu hranu možeš jesti koliko god puta želiš ali umjereno. Dakle, na Čistu srijedu i Veliki petak, budući da je i post i nemrs, jede se jednom do sitosti (post) i ne smije se jesti meso (nemrs). Sve ostale petke obvezan je samo nemrs, osim ako je neka svetkovina ili blagdan. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i korisno zbog čega mnogi poste i nemrse i mnogo češće (Badnjak, uoči nekoga sveca…) i strože („o kruhu i vodi“).

Zašto postiti ili nemrsiti?  

Auto se ne vozi da bi se punilo gorivom, nego se puni gorivom da bi se vozilo i pritom valja paziti koje gorivo uliti. Ne moramo živjeti da bi jeli nego moramo jesti da bi živjeli i pritom valja paziti koju hranu pojesti. Tako je i sa postom; ne živim da bi postio nego postim da bi živio. Navikli smo se ispunjavati hranom. Ne samo naše tijelo nego i naše emotivne, psihičke i duhovne potrebe. Najgore je kad se jede bilo što, samo da se jede, iz navike, ovisnosti... Neka nam ovo vrijeme bude završetak loših navika kako bi bili slobodni i početak mudrog biranja zdrave hrane na svim razinama kako ne bi bili robovi već gospodari. Hrabro!

Kako taj pokornički čin Korizme spojiti s velikom radošću u Kristovom Uskrsnuću. Dvije stvari koje, doslovce, dolaze dan za danom...

Već na Pepelnicu, na dan kada korizma počinje, nad svima lebdi Isusova riječ koja zove: »Kraljevstvo Božje je pred vratima, obratite se i vjerujte Radosnoj vijesti«. Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu kaže onome koga se pepeli: „Obrati se i vjeruj Evanđelju.“ Evanđelje je radosna vijest. Koja je radosna vijest? Isus je uskrsnuo! Što su učenici propovijedali? Glavno poslanje Isusovih učenika bilo je posvjedočiti da je Isusu uskrsnuo od mrtvih. To je najradosnije novost za svakoga čovjeka. Isus nas je svojom smrću oslobodio grijeha i uskrsnućem darovao vječan život. Eto nam poveznice i motivacije već prvoga dana.

Poruka za kraj?

Korizma je hod, hod od četrdeset dana prema Uskrsu. To je hod prema centru naše vjere. Taj hod trebamo što više provoditi u molitvi, postu i činjenju dobrih dijela. To je vrijeme u kojem se trebamo što više vježbati u tome da odbacimo grijehe a izgradimo vrline. Poput nekog sportaša koji vježbom na treningu miče svoje mane ili loše strane a ugrađuje vrline ili dobre strane tako i mi vježbom, teškom poput svakog sportaša, trebamo raditi na sebi kako bi što spremniji dočekali Uskrs. Neće biti lako, biti će puno napasti i kušnji ali trebamo se oduprijeti kako bi doživjeli vlastito uskrsnuće. Čovjeku je to teško ali s Isusom koji nas spašava sve je moguće. Stoga, kako reče papa Franjo: „uprimo svoj pogled u raširene ruke raspetog Krista i pustimo da nas uvijek iznova spašava“.

hr Fri Feb 28 2020 08:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e917ff129111cfddf8b4574/80
Foto: Pixabay

Novih šestero zaraženih u Zadarskoj županiji

Na Covid odjelima u Općoj bolnici Zadar hospitalizirano je 18 pacijenata, od kojih je jedan na respiratoru.

Novih šest osoba zaraženih koronavirusom bilježi u zadnja 24 sata Zadarska županija, a riječ je o četiri žene i dvojici muškaraca, priopćio je u petak županijski Stožer civilne zaštite.

Među zaraženima je jedna državljanka Ukrajine koja će izolaciju provesti na području županije, dvije osobe iz Zadra te po jedna iz Galovca, Pakoštana i Poličnika.

Jučer je testirano 157 uzoraka, aktivni nadzor provodi se nad 298 stanovnika županije, a istekao je za njih 7370.

Na Covid odjelima u Općoj bolnici Zadar hospitalizirano je 18 pacijenata, od kojih je jedan na respiratoru.

hr Fri Sep 25 2020 10:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e75bc2929111c62908b4572/80
Foto: Pixabay

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji šest novozaraženih koronavirusom

Među osam izliječenih njih troje je iz Dubrovnika, po jedna iz Metkovića, Ploča i Župe dubrovačke te dvoje koji nemaju prebivalište u županiji.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježeno je šest novih slučajeva zaraze koronavirusom, a izliječeno je osam osoba, izvijestio je u petak Županijski stožer Civilne zaštite.

Među zaraženima su dva muškarca i žena iz Dubrovnika, od kojih je za jednog muškarca utvrđena epidemiološka veza. Pozitivni su žena iz Stona, žena iz Opuzena te žena iz Metkovića, kojoj je utvrđena epidemiološka veza.

Među osam izliječenih njih troje je iz Dubrovnika, po jedna iz Metkovića, Ploča i Župe dubrovačke te dvoje koji nemaju prebivalište u županiji.

U dubrovačkoj bolnici od koronavirusa liječi se 17 osoba, od kojih dvije na respiratoru. U samoizolaciji je 380 osoba. Od početka pandemije analizirano je ukupno 13 574 uzoraka.

Županijski stožer Civilne zaštite i dalje apelira na građane da se drže svih mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

hr Fri Sep 25 2020 10:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ede66a26f2ab8275d8b4599/80
Foto: D.N.

223 nova slučaja koronavirusa: Pet osoba preminulo

Među njima su 273 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 22 pacijenta.
U posljednja 24 sata zabilježena su 223 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1226

Među njima su 273 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 22 pacijenta. 

Pet osoba je preminulo. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 15795 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 266 preminulo. Ukupno su se oporavile 14303 osobe, od toga 192 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 8898 osoba. 

Do danas je ukupno testirano 284 449 osoba, od toga 5414 u posljednja 24 sata.

hr Fri Sep 25 2020 10:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f37eff7daf72d4c6d8b4574/80
Foto: Unsplash

U Splitsko-dalmatinskoj županiji danas 39 novooboljelih: Preminuo muškarac

Od 39 novooboljelih osoba s područja Splitsko-dalmatinske županije 15 osoba su kontakti prethodno oboljelih osoba dok se ostali novooboljeli epidemiološki obrađuju.
Prema izvješću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, od ukupno 473 obrađena testa danas je 39 novooboljelih osoba pozitivno na COVID infekciju i to iz Splita 19, Dugog Rata 2, Hvara 1, Kaštela 3, Podbablja 1, Makarske 3, Podstrane 2, Sinja 2, Solnia 3, Trilja  1 i Trogira 2 osobe.

Od 39 novooboljelih osoba s područja Splitsko-dalmatinske županije 15 osoba su kontakti prethodno oboljelih osoba dok se ostali novooboljeli epidemiološki obrađuju.

Ukupno 1054 osobe nalaze se u samoizolaciji.
Na bolničkom liječenju nalazi se 45 COVID pozitivnih osoba u KBC-u Split dok se 4 osobe nalaze na respiratoru.

Prema izvješću KBC-a Split preminula je jedna muška osoba stara 70 godina. Osoba je uz brojne komorbiditete bila pozitivna i na COVID infekciju.
hr Fri Sep 25 2020 09:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .