Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536f7d65179942542de7dbcc/80
Foto: Ante Čizmić / CROPIX

Opstruirani u zaštiti Marjana: Srđan Marinić i Duška Boban podnijeli ostavke!

Glavni razlozi ostavke su što se nisu dogodile radikalne promjene u Javnoj ustanovi za upravljanjem Park šumom Marjan. Također, što Marjan još nema kvalitetnu trajnu zaštitu koja i ga zaštitila od gradnje
Članovi Društva Marjan, Duška Boban i Srđan Marinić, podnijeli su neopozive ostavke na mjesta u Upravnom vijeću Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan. Kao sad već bivši predsjednik Upravnog vijeća, Marinić je pojasnio razloge. Glavni razlozi ostavke su što se nisu dogodile radikalne promjene u Javnoj ustanovi za upravljanjem Park šumom Marjan. Također, što Marjan još nema kvalitetnu trajnu zaštitu koja i ga zaštitila od gradnje. Opstruirani su, kazao je, i od strane Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan.

- Nismo uspjeli natjerati instituciju za koju se iz gradskog proračuna izdvaja od 6,5 do 7 milijuna kuna da rade posao zbog kojeg su osnovani. Sa svim ovim smo upoznali i Gradsko vijeće. Na njima je sada da donesu odluke - kazao je Marinić.

Upozorio je na niz nepravilnosti i u radu v.d. ravnatelja Roberta Koharevića koje su još ustanovili dok su bili članovi Upravnog vijeća.

- Pored plaće od 12 tisuća kuna i auta na raspolaganju 24 sata na dan uzima se i naknada za prijevoz i parkiranje izvan radnog vremena. 800 kuna mjesečno. Mimo našeg znanja stavljeno je u proračun Javne ustanove i za ovu godinu. Moram napomenuti da financijski plan nismo vidjeli, donesen je mimo našeg znanja - kazao je Marinić.

Dobili su, kazao je, i upozorenje iz državnih službi da se održavanje Marjana provodi na pogrešnoj stručnoj osnovi. Planom gospodarenja Marjanom izrađenim 2008. godine.

- A o tome smo stalno govorili. Ta stručna osnova je obuhvatila samo dvije trećine Park šume Marjan. Temelj koji će sutra poslužiti lobijima koji žele prekrajati granice Park šume Marjan, da se južne padine i rubni dijelovi Marjana urbaniziraju - poručio je Marinić.

Odgovornim za stručnu osnovu istaknuli su Kosovića i Koharevića. Na upit medija što kaže Baldasar na to, odgovorio je:

- U šesti mjesec, prije nego smo bili imenovani, on je rekao: Zaustavi sve dok se ne popravi. Nismo uspjeli u tome. Tko je zaslužan za izradu dokumenta? To je Kosović, a provedbu je nastavio Koharević!

Zahvalio se gradonačelniku na imenovanju u Upravno vijeće. Prvi put je to da je jedna gradska uprava uključila civilni sektor u rad jedne takve institucije, ali očekivali su veći angažman gradonačelnika.

- Bez obzira na istupanje, nastavljamo bitku za Marjan i nastupamo iz jedne druge pozicije, nama komfornije, raditi i ono za što smo osnovani. Nadam se da ćemo tu imati suradnju s Gradom. Dajemo svo znanje Društva Marjan na raspolaganje - istaknuo je.

Složno su poručili da Marjan treba zaštititi kao trajno kulturno dobro.

- Razno razne su opstrukcije, a u tome, nažalost, sudjeluje aktivno i Javna ustanova - ponovio je Marinić.

Boban je podsjetila na Kodeks, kojeg su kandidati za gradonačelnika potpisivali u predizbornoj kampanji. Željku Kerumu nije ni poslan zbog odnosa prema Marjanu.

- U predizbornoj kampanji predstavili smo zahtjeve i da potpišu uz datum realizacije. Da bismo i crno na bijelo imali je li izabrani gradonačelnik ili prevarant ili nesposoban - kazala je Boban.

Dodala je da je Baldasar propustio biti agitatorom za Marjan putem javnih istupa, konferencija za medije... te da ne može eksplicitno reći kakvog je gradonačelnika Split dobio, ali neka građani prosude prema brizi za Marjan.

Dopredsjednik Društva Marjan Jurica Pavičić je poručio da je trajna zaštita Marjana odgovornost Ministarstva kulture. Poslali su zahtjev Gradskom vijeću da zaštitu Park šume Marjan uvrste kao točku dnevnog reda. Da Gradsko vijeće javno pozove Ministarstvo kulture na zaštitu Marjana.

- Najveći problem je u lokalnoj konzervatorskoj službi. Oni poimaju Marjan kao red stabala. Konačna odgovornost je na Ministarstvu kulture. Ako lokalna konzervatorskaslužba to blokira, može Ministarstvo kulture i to za pet dana. Mi smo elaborat izradili - poručio je Pavičić.

Marinić je podvukao da se problem Marjana riješi dok postoji vertikala vlasti.

- Idemo svi zajedno. Mislim da postoji dobra volja - ustvrdio je predsjednik Društva Marjan.

Treba podsjetiti da je do 22. listopada 2010. godine. Marjan bio zaštićen kao kulturno dobro. Tu mu je zaštitu ukinuo Radoslav Bužančić, šef splitskih konzervatora. Od tada je Marjan bez zaštite, a neposredno nakon ukidanja, raspisan je natječaj za gradnju restorana na Prvoj vodi. Građevinske namjere Keruma spriječio je civilni sektor, a potom i nadležna ministarstva. Dogradonačelnik Goran Kovačević je kratko komentirao istupanje Marinića i Boban iz Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanjem Park šumom Marjan.

- Kao predstavnici civilnog društva oboje su dali vrijedan doprinos u očuvanju Marjana. Istupanjem iz Javne ustanove, vjerujem, neće prestati i suradnja s Gradom - kazao je dogradonačelnik.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Javne ustanove Robert Koharević odgovorio je na navode Srđana Marinića i Duške Boban. Prvo je kazao da se u početku protivio reviziji poslovanja ustanove koju su tražili Boban i Marinić jer ju je smatrao nepotrebnom.

- To su pokazali i rezultati jer je gradska revizija upravo zaključila posao za prethodnu godinu i nisu uočili nikakve značajnije propuste ili nepravilnosti - kazao je Koharević.

Što se tiče Plana gospodarenja Marjanom, naveo je, izradio ga je Šumarski fakultet u Zagrebu na čelu s profesorom Ivanom Martinićom. Ono što je Messi u balunu, pojasnio je, to je profesor na ovom polju.

- Plan je naručen 2008. godine za 200 tisuća kuna i izradio ga je Šumarski fakultet u Zagrebu nakon provedenog javnog natječaja. Istina je da u planu nije jedna trećina park šume, i to južna strana na kojoj se ne nalazi šuma. Trebali bi pitati onoga koji je plan naručio, a to je Grad Split, zašto ga je tako naručio. Pretpostavljam da je to zato što su južne padine privatno vlasništvo - kazao je.

Što se tiče putnih troškova, Koharević je kazao da je naknadu za putni trošak primao do listopada. Ta ga je odluka dočekala na novom radnom mjestu, te tvrdi da je poslije nije više primao.

Ipak, financijski plan Javne ustanove nije raspravilo Upravno vijeće, što su također upozorili Marinić i Boban.

- Priznao sam dogradonačelniku da sam pogriješio i da sam u Plan i greškom ubacio i troškove parkinga. Međutim, rebalansom ćemo to preraspodijeliti - rekao je Koharević.

Za korištenje službenog automobila u privatne svrhe, dodao je, svaki mjesec je u blagajnu tvrtke plaćao 400 kuna.

hr Sun May 11 2014 15:17:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf76302af47f77948b45ec/80
Foto: Screenshot / YouTube

Smiju li oni koji podržavaju Istanbulsku konvenciju na pričest?

"Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva, želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, no ipak postoje neka moralna pitanja..."

Dubrovački biskup Mate Uzinić na web stranici Dubrovačke Biskupije objasnio je smiju li osobe koje su za Istanbulsku konvenciju pristupiti pričesti. Njegovo objašnjenje naziva "Istanbulska konvencija i pristupanje svetoj pričesti" prenosimo u u nastavku.

- Nadovezujući se na raspravu o pripuštanju pričesti političara koji su, suprotno naputku biskupa, glasovali za Istanbulsku konvenciju, smatram nužnim nakon svega, zbog određene nedorečenosti koja je ostala i koja dopušta različita tumačenja koja nisu nikad dobra, dati dva pojašnjenja.  

Prvo je da, iako Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva nego želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, ipak postoje neka moralna pitanja, poput abortusa i eutanazije, koja ne samo subjektivno nego i objektivno isključuju iz crkvenog zajedništva, a time i pričesti, one koji ih, suprotno crkvenom naučavanju, javno odobravaju i promoviraju.

Drugo je da nisu sva moralna pitanja iste težine kao pitanja abortusa i eutanazije i da u nekim pitanjima, za primjer možemo uzeti pitanja koja regulira Istanbulska konvencija i koja su bila temelj svih naših prijepora proteklih mjeseci, i među katolicima može postojati legitimna raznolikost mišljenja.

Da bih potkrijepio ove dvije tvrdnje, a tim i objasnio zašto i dalje držim da oni koji su glasovali suprotno od naputka biskupa tim nisu objektivno prekinuli svoje crkveno zajedništvo – naravno oni se subjektivno sami trebaju u savjesti ispitati je li se to dogodilo – u nastavku donosim važan tekst na kojima ih temeljim. Riječ je o odgovoru kardinala Josepha Ratzingera, tadašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere, kardinalu Theodoru E. McCarricku, tadašnjem nadbiskupu Washingtona i predstojniku povjerenstva za „unutarnju politiku” Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, a tiče se katolika političara koji su se javno zalagali za pravo na abortus i eutanaziju i zbog čega im je bila uskraćena pričest. Ovaj odgovor je objavljen u prvom tjednu srpnja 2004., a ja ga ovdje donosim u svom prijevodu", napisao je Uzinić.  

Slijedi objašnjenje: 

"1. Pristupiti primanju svetu pričesti treba biti svjesna odluka, utemeljena na razložnoj prosudbi u odnosu na vlastito dostojanstvo za to, usklađeno s objektivnim kriterijima Crkve, postavljajući pitanja kao što su: „Jesam li u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom? Jesam li odgovoran za teški grijeh? Jesam li upao u kazne (npr. ekskomunikaciju, zabranu bogoslužja) koje mi zabranjuju primiti svetu pričest? Jesam li se dostojno pripremio posteći barem sat vremena?" Praksa neselektivnog pristupanja svetoj pričesti, jednostavno kao posljedica onoga biti prisutan na misi, zloupotreba je koja se mora ispraviti (usp. Instrukcija „Redemptionis Sacramentum ”, br. 81, 83).

2. Crkva uči da je pobačaj ili eutanazija teški grijeh. Enciklika „Evangelium Vitae”, s obzirom na sudske odluke ili civilne zakone koji odobravaju ili promoviraju pobačaj ili eutanaziju, kaže da postoji „teška i precizna obveza suprotstaviti im se prigovorom savjesti. [. ..] U slučaju suštinski nepravednog zakona, kao što je taj koji odobrava pobačaj ili eutanaziju, nikada mu se nije dozvoljeno pokoriti, niti sudjelovati u širenju mišljenja u korist takvog zakona, niti za njega glasovati"(br. 73). Kršćani „su pozvani, zbog teške obveze u savjesti, formalno ne surađivati u takvim činima koji su, premda dopušteni civilnim zakonodavstvom, u suprotnosti s Božjim zakonom. Doista, s moralnog stajališta, nikad nije dopušteno formalno surađivati u zlu. [...] Ta suradnja nikad ne može biti opravdana, ni pozivanjem na poštovanje slobode drugoga niti oslanjanjem na činjenicu da građanski zakon predviđa i zahtijeva“ (br. 74).

3. Nemaju sva moralna pitanja istu moralnu težinu kao pobačaj i eutanazija. Na primjer, ako se katolik ne bi slagao sa Svetim Ocem o primjeni smrtne kazne ili o odluci da se vodi rat, on se zbog tog razloga ne bi smatrao nedostojnim pristupiti svetoj pričesti. Dok Crkva potiče civilne vlasti da traže mir, a ne rat, i na vršenje diskrecije i milost u primjeni kazne na kriminalce, može svejedno biti dopušteno uzeti oružje da bi se otjeralo agresora ili pribjeći smrtnoj kazni. Može postojati legitimna raznolikost mišljenja također među katolicima o vođenju rata i primjeni smrtne kazne, ali ne može ni na koji način u odnosu na pobačaj i eutanaziju.

4. Osim prosudbe pojedinaca o njegovom vlastitom dostojanstvu za pristupanje svetoj pričesti, djelitelj svete pričesti se može naći u situaciji u kojoj on mora odbiti podijeliti svetu pričest nekome, kao u slučaju proglašenog izopćenja, proglašene zabrana bogoslužja, ili tvrdokorne ustrajnosti u očito teškom grijehu (usp. kan. 915).

5. Što se tiče teškog grijeha pobačaja ili eutanazije, kada je formalna suradnja postala očita (podrazumijeva se, u slučaju katoličkog političara, njegovog vođenja izborne promidžbe i glasovanja za zakone koji dopuštaju pobačaj i eutanaziju), njegov se pastir (župnik) treba s njim sastati, poučiti ga o naučavanju Crkve, obavijesti ga da ne smije pristupiti svetoj pričesti sve dok ne prekine objektivno stanje grijeha, upozoravajući ga da će mu u protivnom biti uskraćena euharistija.

6. Onda kad „ove mjere opreza nisu imale učinka ili nisu bile moguće”, a osoba u pitanju, s tvrdokornom ustrajnošću, pristupi svejedno da bi primila euharistiju „služitelj svete pričesti je mora odbiti podijeliti” (usp. Izjava Papinskog vijeća za tumačenje zakonodavnih tekstova: „Sveta pričesti i rastali i ponovno civilno vjenčani katolici”, 2000, br. 3-4). Ova odluka, pravo govoreći, nije sankcija ni kazna. Niti služitelj svete pričesti donosi presudu o subjektivnoj krivnji osobe; nego reagira na javnu nedostojnost te osobe primiti svetu pričest, zbog objektivne situacije grijeha.

[N.B. Katolik bi bio odgovoran za formalnu suradnju u zlu, i tako nedostojan pristupiti svetoj pričesti, ako bi namjerno glasao za kandidata zbog njegovog pozitivnog stava o dozvoljenosti pobačaja i /ili eutanazije. Kada katolik ne dijeli pozitivni stav nekog kandidata za pobačaj i/ili eutanazija, nego glasuje za tog kandidata iz drugih razloga, to se smatra daljnjom materijalnom suradnjom, koja se u prisutnosti razmjernih razloga može dopustiti.] - napisao je dubrovački biskup.

hr Tue Apr 24 2018 20:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf6c432af47f658c8b47df/80
Foto: Dora Crnko / 24sata

Turistkinja hodala po samom rubu zvonika katedrale sv. Duje

Danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara...

Popularnost ekstremnih selfieja nezaustavljivo raste. Više nije dovoljno fotografirati se unutar zvonika katedrale sv. Dujma u Splitu. Kamene kolone smetaju pogledu, danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara.

Turistkinja u ponedjeljak popodne nije bila na vrhu, ali pad i s tih 40-ak metara završio bi kobno. Župnik župe sv. Dujma nije bio u uredu za komentar, a momci koji reguliraju ulazak na zvonik nemoćno su slegnuli ramenima.

Očigledno znaju da se ovakvi izleti događaju. Znaju to i Splićani. Iz splitske policije kažu kako poziva zbog avanturista koji šetaju vanjskom stranom zvonika nije bilo. Na takvu dojavu bi intervenirali. - pišu 24sata

hr Tue Apr 24 2018 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf45cc2af47fb68c8b47bb/80
Foto: Grad Split

Splitski gradonačelnik s ministrom Krstičevićem: "Vojska je uvijek u potpori razvoja Grada Splita"

Jedna od tema sastanka bio je i bogat program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima sastao se danas s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Republike Hrvatske Damirom Krstičevićem u kontekstu suradnje Grada Splita s ministarstvom i Hrvatskom vojskom.

Ministar je rekao kako je sustav domovinske sigurnosti od velike važnosti, a kako je vojska uvijek u potpori razvoja Grada Splita i kroz Hrvatsku ratnu mornaricu, ali i u iznenadnim situacijama kao pomoć u slučaju požara prošle godine. Dodao je i kako ministarstvo obrane s njim na čelu intenzivno radi na gradnji brenda „Hrvatska vojska“ i vraćanju kontakta hrvatskog vojnika s građanima.

Gradonačelnik Krstulović Opara zamolio je ministra Krstičevića za suradnju prilikom obilježavanja Dana hrvatskih branitelja grada Splita 30. svibnja uz prigodni program Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice te mu zahvalio na potpori u svim zajedničkim projektima. 

Jedna od tema sastanka bio je i bogat  program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu.  

hr Tue Apr 24 2018 17:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .