Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Imate li simptome ovisnosti o internetu?

Zaokupljeni ste igranjem online videoigara duže nego ste planirali? Ne možete se zaustaviti kada kupujete online? Fizički vas nešto „tjera“ da stalno provjeravate Facebook? Moguće je da ste ovisni o internetu!

Nekoliko godina nakon masovne pojave interneta, stručnjaci su uočili veliku sličnost pretjerane upotrebe interneta s patološkim kockanjem. U zadnja dva desetljeća ovisnost o internetu sve više se potvrđuje kao zaista iscrpljujući poremećaj koji zahtjeva posebne metode tretmana, piše zimo.hr.

Iako službeno nije priznat kao poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-5) u priručniku se navodi da je potrebno više kliničkih ispitivanja i iskustava prije nego se ovaj poremećaj sa sigurnošću potvrdi. Raširenost prekomjerne upotrebe interneta na europskom i američkom području je alarmantna – javlja se kod 8.2% populacije, a neka izvješća smatraju da zahvaća čak 38% populacije. Točniji podaci o raširenosti ove pojave nisu dostupni upravo iz razloga neusuglašenosti kriterija i definicija.

Zabrinjavajuća okolnost ovog poremećaja je da, ako ste ovisni o internetu, neprekidno ste okruženi tehnologijom koja ima pristup internetu. Većina toga što smo do sada inače radili bez interneta, može se olakšati koristeći Internet. Ne možete pronaći majicu koja je do jučer bila u prodavaonici – ima je na internetu! Naručujete pizzu? Više ne morate zvati, možete naručiti i online! Nije primjereno pozvati prijatelja da zajedno igrate videoigre u 3 sata ujutro kada vas pati insomnia? Možemo se okladiti da je netko na drugom kraju svijeta budan i spreman za igranje!

Uronjenost u svijet interneta i tehnologije stvara probleme čak i kada se poremećaj prepozna te pokuša liječiti – gotovo je nemoguće danas živjeti bez interneta. Neosporiva je činjenica da je došlo do povećane dostupnosti računala i interneta općenito, a time je i znatno povećana mogućnost njihova prekomjernog korištenja i eventualnog negativnog utjecaja na mentalno zdravlje.

Zaokupljeni ste igranjem online videoigara duže nego ste planirali? Ne možete se zaustaviti kada kupujete online? Fizički vas nešto „tjera“ da stalno provjeravate Facebook? Ometa li vas pretjerana upotreba računala (ili drugih uređaja spojenih na internet) u svakodnevnom životu – odnosima s drugima, poslu, školi…? Ukoliko ste odgovorili s DA na neko od ovih pitanja, moguće je da ste ovisni o internetu, poremećaj također poznat i kao „kompulzivna upotreba računala“, „problematično korištenje interneta“ ili, najnovije, „iPoremećaj (eng. iDisorder)“.

Ipak, samo zato što svakodnevno koristite Internet za gledanje YouTube videa, online kupovinu, ili volite pregledavati društvene mreže, ne mora značiti da patite od poremećaja ovisnosti o internetu. Uostalom, nitko nije ovisan o internetu, već o uslugama i aktivnostima koje nam internet omogućuje pa tako ovaj poremećaj dijelimo na više podvrsta - ovisnost o igranju online igara, društvenim mrežama, emailu, blogovima, online kupovini, prekomjernom gledanju online pornografije i sl.

Problem se javlja kada vas ove aktivnosti ometaju u svakodnevnom životu i narušavaju vam funkcioniranje. Najčešće se kao kriterij uzima vrijeme koje osoba provodi u na internetu, tj. javlja se dezorganizacija vremena , no sve se češće uzima u obzir i primjerenost korištenja interneta. Naime, negativne posljedice mogu biti opasne i trajne ukoliko se radi o vrlo rizičnim aktivnostima, primjerice kada maloljetnici posjećuju stranice za traženje ljubavnih partnera te se dovode u rizik da stupe u kontakt s odraslim osobama koje ih žele iskoristiti.

Uzrok ovisnosti o internetu

Kao i kod većine poremećaja, nemoguće je odrediti točan uzrok ovisnosti o internetu te se pretpostavlja da je karakterističan po tome što ima više čimbenika koji tome doprinose. Teorije su razne: javljaju se isti mehanizmi kao i kod ovisnosti o nekoj tvari što ukazuje na biološku podložnost ovisnosti, javljaju se fizičke promjene sive i bijele tvari prefrontalnog dijela mozga (odgovornog za pamćenje detalja, pažnju, planiranje, postavljanje prioriteta), aktivira se centar ugode u mozgu izlučivanjem dopamina što ukazuje na slabiju podražljivost tog sustava, a ima dokaza i da osobe ovisne o internetu imaju predispoziciju ili razvijen poremećaj anksioznosti ili depresivnosti. Novije teorije objašnjavaju da je razlog zašto ste tako ovisni o internetskoj aktivnosti (npr. igranje, kockanje, kupovina, pornografija itd.) to što nam Internet pruža višestruke nagrade i nepredvidivost.

Promatrano s aspekta ljudskih potreba, putem interneta se javljaju različite mogućnosti njihova zadovoljenja. Socijalne mreže pružaju mogućnost zadovoljavanja potrebe za prihvaćanjem, ljubavi i samopotvrđivanjem, dok igranje online-igrica zadovoljava potrebu za postignućem. Također, internet kao izvor znanja i različitih informacija zadovoljava potrebu za proširivanjem vlastitog znanja i radoznalosti.

Osim neospornih prednosti interneta, uočavaju se i negativni aspekti njegove upotrebe te se proučavanje prekomjerne upotrebe interneta izdvaja kao novo područje psiholoških istraživanja koje pokušava odgovoriti na suvremene trendove i prati zahtjeve ubrzanog tehnološkog razvoja.

Kompjutorska i internetska ovisnost ima puno zajedničkog s klasičnim ovisnostima. Razlika je u tome što ovisnik ne zlorabi psihoaktivne tvari (droge), nego ovisničku potrebu zadovoljava sadržajima koji se nude na internetu. Ima sljedeća obilježja: a) jaku želju za stalnim korištenjem interneta, b) povišenu toleranciju, c) psihičku ovisnost i d) internet štetno djeluje na njega, obitelj i društvo, a u slučaju prekida javljaju se simptomi apstinencijske krize.

Ovisnost o internetu objašnjava se slično kao i ovisnost o drugim aktivnostima. Ako je moguće biti ovisan o kockanju, gledanju televizije, pornografiji i seksu, onda je logično da se može biti i ovisnikom o internetu. Tu ipak treba naglasiti da je vrlo malo ovisnika samo o internetu. Ovdje je riječ o aktivnostima koje omogućuje internet. Primjerice, ovisnost o cyber-pornografiji, o razgovoru u chatu, o online kockanju, odnosno one koje pridonose ovisnosti o internetu.

Kada je prisutna ovisnost o internetu dolazi do problema funkcioniranja u svakodnevnom životu, slabije angažiranosti u rješavanju obiteljskih i poslovnih zadataka, loše komunikacije i interakcije s okolinom, poremećenih odnosa unutar obitelji što sve zajedno dovodi do socijalne izolacije stoga je vrlo bitno na vrijeme osvijestiti problem ukoliko je prisutan i potražiti pomoć.


Facebook komentari

hr Sun Oct 08 2017 14:45:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5335b74c179942ae5e7b2403/80

Bolt misli da bi mogao igrati za nogometnu reprezentaciju Jamajke

Aktualni svjetski rekorder na 100 i 200 metara, jamajčanski atletičar Usain Bolt, koji je u kolovozu na Svjetskom prvenstvu u Londonu okončao svoju atletsku karijeru, u nedjelju je izjavio kako ozbiljno razmišlja započeti aktivno baviti se nogometom te smatra kako bi mogao postati dovoljno dobar da zaigra za reprezentaciju.

"Za mene to postaje osobni cilj i ne zanima me što ljudi misle o tome. Ako osjetim da to neću moći uspjeti, odustat ću", rekao je Bolt u nedjelju uoči utrke za Veliku nagradu SAD-a Svjetskog prvenstva formule 1 u Austinu.

"Trenutačno me samo ozljeda butnog mišića sprečava da počnem s treninzima. Kada se oporavim, tada mogu započeti istraživati situaciju", dodao je Bolt.

Bolt je u više navrata izjavio kako je veliki navijač Manchester Uniteda te da mu je želja zaigrati za Manchester United, a s nogometom ga povezuje i to što je vlasnik nekoliko dionica njemačkog velikana Borussije iz Dortmunda.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 21:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ecbe0cb9e03ee68c8b4591/80
Foto: Pixabay

Savršena zamjena za krumpir koju Europljani tek sada otkrivaju

Ako već niste, ovo su razlozi zašto biste ga trebali uvrstiti i vi na svoj jelovnik. Bogat je vitaminima, od kojih su najzastupljeniji A, B, C, D i E. Sadrži i puno minerala, željeza, kalija, fosfora i magnezija.
Iako se na meniju ljudi nalazi već 5000 godina, u Europi se njegova upotreba širi tek posljednjih desetakak. Riječ je o slatkom krumpiru, kod nas poznatijem pod nazivom batat.

Batat spada u skupinu korjenastog povrća, a karakterizira ga velik korijen narančaste boje (nakon što se oguli, naravno) te slatkast okus. Masovno se jede u Americi, Africi i Aziji.

Ako već niste, ovo su razlozi zašto biste ga trebali uvrstiti i vi na svoj jelovnik. Bogat je vitaminima, od kojih su najzastupljeniji A, B, C, D i E. Sadrži i puno minerala, željeza, kalija, fosfora i magnezija. Sadrži i folnu kiselinu, ali i jako malo masti, ali puno beta karotena.

Jača imunitet, povoljno utječe na gušteraću, želudac, bubrege, slezenu i debelo crijevo, a preporučuje se osobito dijabetičarima i drugima koji zbog zdravstvenih razloga moraju paziti na prehranu te sportašima.

Batat se najčešće priprema tako da se kuha ili peče. Što se kuhanja tiče, aroma će mu ostati bolja ako se kuha na pari, malo duže, pa i do 40 minuta, nego u vodi. A peći ga se može narezanog na ploškice, poput pomfrita, u pećnici, pa dobijete vrlo slastan pomfrit od batata. Možete ga napraviti i u obliku pirea.


Batat možete jesti i s korom, a jestivi su i mladi listovi biljke, koji se mogu pripremiti "na špinat".

Isprobajte i batat na indijski s ovim slasnim receptom.

Sastojci:

5 batata
5 češnjaka
5 mrkvi
Maslac
Sol
Drugi začini po želji

Priprema:

Batat prvo dobro operite i očistite koru. Potom ga narežite (neoguljenog) na kolutove. U koliko-toliko istoj veličini i količini narežite mrkve i češnjaka, koje stavite na batat. Stavite u nauljeni pleh (po mogućnosti koristite ghee ili pročišćeni maslac, tradicionalni maslac koji se koristi u Indiji. Možete ga kupiti u trgovinama zdrave hrane ili ga napraviti sami prokuhavanjem maslaca). Začinite curryjem ili drugim začinima po želji. Pecite 40-ak minuta na 190 stupnjeva, javlja punkufer.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847ed9f1eea8fe82b8b45bd/80
Foto: Boris Kačan http://www.boriskacan.com/

Na Stradunu održana humanitarna "Dubrovačka trpeza"

Na 142 metra dugoj "Dubrovačkoj trpezi" na Stradunu su u nedjelju ponuđena jela i vina stotinjak izlagača, a ove je godine tom manifestacijom u humanitarne svrhe prikupljeno 64.500 kuna.

Tradicionalna 'Dubrovačka trpeza' održana je u sklopu 4. Good Food Festivala. Na osmom izdanju te manifestacije humanitarnog karaktera prikupljen je rekordan iznos od 64.500 kuna, a namijenjen je udruzi Poseban prijatelj - 'Sigurno do odredišta' te Klubu korisnika pasa vodiča Udruge za školovanja pasa vodiča i mobilitet Dubrovnik.

Četrdeset i dva izlagača iz dubrovačkih hotela i ugostiteljskih objekata te Turističko-ugostiteljske škole predstavilo je Dubrovčanima i gostima grada svoja slana i slatka jela, a vinari iz Konavala, Pelješca i Krka svoja vina. Tanjur delicija na 'Dubrovačkoj trpezi' prodavao se za 35 kuna, čaša vina za 15 kuna.

Gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković rekao je prilikom otvaranja manifestacije kako 'Dubrovačka trpeza' predstavlja sve najbolje što dubrovački hoteli i ugostitelji znaju i umiju.

"Ovo je sjajan kraj izrazito uspješne sezone u kojoj je zasad zabilježeno povećanje za 15 posto. Jako sam zadovoljan te očekujem još bolje brojke jer sezona još uvijek nije gotova", izjavio je Franković. Osvrćući se na turističku budućnost Dubrovnika, Franković je najavio kako će u vezi s dolascima  kruzera 2019. godina pokazati prve rezultate mjera koje su ove godine dogovorene.

Direktorica dubrovačke Turističke zajednice Romana Vlašić izjavila je kako se 'Dubrovačkom trpezom' donedavno simbolički označavao kraj turističke sezone, ali kako se ona u međuvremenu produžila do sredine studenoga.

"Kraj sezone ove godine imat ćemo tek sredinom studenog, a 'Dubrovačka trpeza' i Good Food Festival svakako zaokružuju pravu sezonsku priču. Nakon ovoga krećemo u drukčije programske vode, kao što je Dubrovački zimski festival", kazala je Vlašić.

U prigodnom programu nastupili su klapa Ragusavecchia te KUD Sveti Juraj Osojnik.

Organizatori "Dubrovačke trpeze" su Turistička zajednica grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko-ugostiteljska škola Dubrovnik.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eca322b9e03ee68c8b4581/80
Foto: Pixabay

Ovaj grad tone najbrže na svijetu

Neki dijelovi tonu i više od dvadeset centimetara svake godine. Milijunima ljudi svakog dana prijete poplave i utapanje
Jedan zid dijeli čuva jedan grad i njegovih desetak milijuna stanovnika. Utvrda koja život znači čuva Jakartu, glavni grad Indonezije od nekoliko metara dubokih voda Jakartanskog zaljeva.

Naime, indonezijski glavni dobrim dijelom sada se nalazi ispod površine mora. Međutim, čak ni zid više nije potpuno siguran. Na nekim mjestima je puknuo, ponegdje mutna i zagađena voda već prelazi preko zida. Sukaesih živi uz sami taj zid. Ona je već šezdesetogodišnja prodavačica i kaže da sa strahom živi svakog dana.
"Voda curi kroz zid cijelo vrijeme, a za vrijeme plime zna čak i preko zida krenuti", ispričala je Sukaesih za britanski Guardian. Zid ima jedan velik problem. Svake godine i on tone i već je jednom nadograđen.

Četiri metra ispod mora
Venecija, dragulj Italije i grad izgrađen na otocima tone svake godine oko 2 milimetra. Jakarta ih je davnih dana prestigla, a posebno je ugrožen sjeverni pojas uz samu obalu gdje živi oko 4 milijuna ljudi. Taj dio Jakarte nalazi se oko 4 metra ispod razine mora, a čak i zid koji bi ih trebao čuvati, tone oko 25 centimetara svake godine. "Ovdje živim od 1981. godine, ali ne znam koliko dugo mogu ostati. Svake godine je razina mora sve viša", kaže Sukaesih.

Jakarta tone zbog siromaštva i to u poprilično doslovnom smislu. Grad ne može dopremiti dovoljno vode iz okolnih rezervoara pitke vode i građani su prisiljeni oslanjati se na duboke bunare i crpnju vode ispod vlastitih nogu.
Zbog toga podzemni rezervoari se urušavaju i time doslovno snižavaju tlo. Uzevši u obzir pravu pravcatu eksploziju novih stambenih zgrada, trgovačkih centara i vladinih ureda koje samo pojačavaju urušavanje podzemnih šupljina, jasno je da je problem teško rješiv.

Izgradnja novih prometnica dovela je do problema s odlijevanjem oborinskih voda, a istovremeno podzemni spremnici ne mogu upiti kišu zato što asfalt nije porozan. Tako je nastao začarani krug gdje sve više ljudi treba sve više vode. Ni gravitacija ne pomaže Utapanje Jakarte dodatno pomaže jednostavna činjenica da čak ni rijeke više ne mogu normalno teći. Naime, sve dulji tokovi rijeka su ispod razine mora i svakog kišnog razdoblja Jakarti prijete sve teže poplave. 

Novi vodovodi su još uvijek tek u fazi planiranja, a stručnjaci upozoravaju da se Jakarti približava točke s koje nema povratka. Nizozemski stručnjak JanJaap Brinkman već godinama radi na Jakartinim problemima i kaže da su prije dvadesetak godina znali da grad tone, ali nisu imali pojma koliko. "Nakon poplava 2007. godine smo proučavali podatke i otkrili smo da grad tone prosječno desetak centimetara svake godine. Neki dijelovi grada i puno više", rekao je Brinkman.

Više od 300.000 ljudi je evakuirano, pedesetak ljudi je poginulo u katastrofalnim poplavama te godine. Rješenje na papiru izgleda jednostavno. Grad se mora riješiti ovisnosti o podzemnim izvorima vode ispod vlastitih temelja.

Tokio je imao sličan problem početkom šezdesetih godina. Tijekom 20. stoljeća grad je potonuo za četiri metra, ali onda su odlučili dopremati vodu iz okolnih regija. Tokyo više uopće ne tone. Dvije godine do katastrofe Međutim, u Indoneziji, čak ni 9 godina kasnije nema nikakvih pomaka. Financijski problemi, drugi infrastrukturni zahtjevi, decentralizirane vlasti, sve to igra svoju ulogu u odgodi gradnje vodovoda. Brinkman kaže da Jakarta ima još samo dvije godine prije nego će doživjeti katastrofu. Jedan drugi projekt, znatno ambiciozniji, s procijenjenim troškovnikom od 40 milijardi dolara, traži izgradnju divovskog morskog zida dugog četrdesetak kilometara preko Jakartanskog zaljeva. Pobornici kažu da bi dobili ogromnu umjetnu lagunu i mjesto za gradnju novog luksuznog grada usred zaljeva. 


Kritičari upozoravaju da kronični nedostatak komunalne infrastrukture u velikom dijelu Jakarte. U i oko samog grada teče desetak rijeka. U njih se ispušta većina otpadnih voda i velika većina toga bi završila u predloženoj laguni. Kako sami kažu, dobili bi veliku septičku jamu plaćenu desetke milijardi dolara. Svi projekti zasad tapkaju na mjestu, a ljudi poput Sukaesih se pitaju samo kad će zid popustiti i odnijeti njihove živote u Javansko more, javlja express.hr






Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 15:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .