Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536e92311799428d07868e84/80

Imate li simptome ovisnosti o internetu?

Zaokupljeni ste igranjem online videoigara duže nego ste planirali? Ne možete se zaustaviti kada kupujete online? Fizički vas nešto „tjera“ da stalno provjeravate Facebook? Moguće je da ste ovisni o internetu!

Nekoliko godina nakon masovne pojave interneta, stručnjaci su uočili veliku sličnost pretjerane upotrebe interneta s patološkim kockanjem. U zadnja dva desetljeća ovisnost o internetu sve više se potvrđuje kao zaista iscrpljujući poremećaj koji zahtjeva posebne metode tretmana, piše zimo.hr.

Iako službeno nije priznat kao poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-5) u priručniku se navodi da je potrebno više kliničkih ispitivanja i iskustava prije nego se ovaj poremećaj sa sigurnošću potvrdi. Raširenost prekomjerne upotrebe interneta na europskom i američkom području je alarmantna – javlja se kod 8.2% populacije, a neka izvješća smatraju da zahvaća čak 38% populacije. Točniji podaci o raširenosti ove pojave nisu dostupni upravo iz razloga neusuglašenosti kriterija i definicija.

Zabrinjavajuća okolnost ovog poremećaja je da, ako ste ovisni o internetu, neprekidno ste okruženi tehnologijom koja ima pristup internetu. Većina toga što smo do sada inače radili bez interneta, može se olakšati koristeći Internet. Ne možete pronaći majicu koja je do jučer bila u prodavaonici – ima je na internetu! Naručujete pizzu? Više ne morate zvati, možete naručiti i online! Nije primjereno pozvati prijatelja da zajedno igrate videoigre u 3 sata ujutro kada vas pati insomnia? Možemo se okladiti da je netko na drugom kraju svijeta budan i spreman za igranje!

Uronjenost u svijet interneta i tehnologije stvara probleme čak i kada se poremećaj prepozna te pokuša liječiti – gotovo je nemoguće danas živjeti bez interneta. Neosporiva je činjenica da je došlo do povećane dostupnosti računala i interneta općenito, a time je i znatno povećana mogućnost njihova prekomjernog korištenja i eventualnog negativnog utjecaja na mentalno zdravlje.

Zaokupljeni ste igranjem online videoigara duže nego ste planirali? Ne možete se zaustaviti kada kupujete online? Fizički vas nešto „tjera“ da stalno provjeravate Facebook? Ometa li vas pretjerana upotreba računala (ili drugih uređaja spojenih na internet) u svakodnevnom životu – odnosima s drugima, poslu, školi…? Ukoliko ste odgovorili s DA na neko od ovih pitanja, moguće je da ste ovisni o internetu, poremećaj također poznat i kao „kompulzivna upotreba računala“, „problematično korištenje interneta“ ili, najnovije, „iPoremećaj (eng. iDisorder)“.

Ipak, samo zato što svakodnevno koristite Internet za gledanje YouTube videa, online kupovinu, ili volite pregledavati društvene mreže, ne mora značiti da patite od poremećaja ovisnosti o internetu. Uostalom, nitko nije ovisan o internetu, već o uslugama i aktivnostima koje nam internet omogućuje pa tako ovaj poremećaj dijelimo na više podvrsta - ovisnost o igranju online igara, društvenim mrežama, emailu, blogovima, online kupovini, prekomjernom gledanju online pornografije i sl.

Problem se javlja kada vas ove aktivnosti ometaju u svakodnevnom životu i narušavaju vam funkcioniranje. Najčešće se kao kriterij uzima vrijeme koje osoba provodi u na internetu, tj. javlja se dezorganizacija vremena , no sve se češće uzima u obzir i primjerenost korištenja interneta. Naime, negativne posljedice mogu biti opasne i trajne ukoliko se radi o vrlo rizičnim aktivnostima, primjerice kada maloljetnici posjećuju stranice za traženje ljubavnih partnera te se dovode u rizik da stupe u kontakt s odraslim osobama koje ih žele iskoristiti.

Uzrok ovisnosti o internetu

Kao i kod većine poremećaja, nemoguće je odrediti točan uzrok ovisnosti o internetu te se pretpostavlja da je karakterističan po tome što ima više čimbenika koji tome doprinose. Teorije su razne: javljaju se isti mehanizmi kao i kod ovisnosti o nekoj tvari što ukazuje na biološku podložnost ovisnosti, javljaju se fizičke promjene sive i bijele tvari prefrontalnog dijela mozga (odgovornog za pamćenje detalja, pažnju, planiranje, postavljanje prioriteta), aktivira se centar ugode u mozgu izlučivanjem dopamina što ukazuje na slabiju podražljivost tog sustava, a ima dokaza i da osobe ovisne o internetu imaju predispoziciju ili razvijen poremećaj anksioznosti ili depresivnosti. Novije teorije objašnjavaju da je razlog zašto ste tako ovisni o internetskoj aktivnosti (npr. igranje, kockanje, kupovina, pornografija itd.) to što nam Internet pruža višestruke nagrade i nepredvidivost.

Promatrano s aspekta ljudskih potreba, putem interneta se javljaju različite mogućnosti njihova zadovoljenja. Socijalne mreže pružaju mogućnost zadovoljavanja potrebe za prihvaćanjem, ljubavi i samopotvrđivanjem, dok igranje online-igrica zadovoljava potrebu za postignućem. Također, internet kao izvor znanja i različitih informacija zadovoljava potrebu za proširivanjem vlastitog znanja i radoznalosti.

Osim neospornih prednosti interneta, uočavaju se i negativni aspekti njegove upotrebe te se proučavanje prekomjerne upotrebe interneta izdvaja kao novo područje psiholoških istraživanja koje pokušava odgovoriti na suvremene trendove i prati zahtjeve ubrzanog tehnološkog razvoja.

Kompjutorska i internetska ovisnost ima puno zajedničkog s klasičnim ovisnostima. Razlika je u tome što ovisnik ne zlorabi psihoaktivne tvari (droge), nego ovisničku potrebu zadovoljava sadržajima koji se nude na internetu. Ima sljedeća obilježja: a) jaku želju za stalnim korištenjem interneta, b) povišenu toleranciju, c) psihičku ovisnost i d) internet štetno djeluje na njega, obitelj i društvo, a u slučaju prekida javljaju se simptomi apstinencijske krize.

Ovisnost o internetu objašnjava se slično kao i ovisnost o drugim aktivnostima. Ako je moguće biti ovisan o kockanju, gledanju televizije, pornografiji i seksu, onda je logično da se može biti i ovisnikom o internetu. Tu ipak treba naglasiti da je vrlo malo ovisnika samo o internetu. Ovdje je riječ o aktivnostima koje omogućuje internet. Primjerice, ovisnost o cyber-pornografiji, o razgovoru u chatu, o online kockanju, odnosno one koje pridonose ovisnosti o internetu.

Kada je prisutna ovisnost o internetu dolazi do problema funkcioniranja u svakodnevnom životu, slabije angažiranosti u rješavanju obiteljskih i poslovnih zadataka, loše komunikacije i interakcije s okolinom, poremećenih odnosa unutar obitelji što sve zajedno dovodi do socijalne izolacije stoga je vrlo bitno na vrijeme osvijestiti problem ukoliko je prisutan i potražiti pomoć.


hr Sun Oct 08 2017 14:45:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2b62d62af47f963b8b4775/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Anketa: Pitali smo Splićane što misle o sutrašnjem gay prideu

Gay pride uvijek je tema koja budi razna mišljenja
Sutra u popodnevnim satima održat će se osmi po redu Split Pride pod nazivom “Hod za ljubav”.

Okupljanje počinje u Đardinu u 17.00 sati, a povorka kreće u 18.00 sati već poznatom rutom: Ulica Kralja Tomislava-Marmontova-Riva-Marulićeva ulica-Pjaca-Bosanska ulica i ponovno nazad. 

Zabavni program ove godine održat će se na bedemu Cornaro. 

Odlučili smo pitati par Splićana što misle o prideu:

Karla (19): Neman ništa protiv ničijeg seksualnog opredjeljenja. Smatram da je to normalno u današnje vrijeme. Previše ljudi osuđuje zbog toga i to nije u redu. Zar je bitno je l' netko bi, hetero, gay? Hoće li to uopće utjecati na današnje stanje u državi ili društvu? Neće. To je sve u ljudskim glavama. Danas u svijetu je previše drugih problema oko kojih se treba raspravljati. Trebate se prije svega zapitati kako bi bilo vama da ste na njihovom mjestu, sigurno ne bi bilo lako. Zato podržavam i skroz sam uz njih. Borite se i slavimo ljubav.

Anđela (20): Mislim da svatko ima pravo biti to što jest i iskazivati to. Ljubav je najveća sila i lijepo je vidjeti da se ljubav živi. Osobno, nisam ljubitelj velikih masa i zato nisam fan parade. Slažem se s njihovim zalaganjima i podržavam ih, ali mislim da to mogu činiti bez parade. Bitno je da se ljubav živi, svaki dan, iskreno, potpuno. Nisu im za to potrebne zastave, paradiranja i policija. Živjela ljubav!

Darija (60): Ja ne znan što bi rekla. Nisam za parade, ako se vole, neka se vole. 

Luka (33): Moram priznati da me nije briga hoće li biti ili neće biti parade. To je sve stvar izbora. Na mene ne utječe, neću sudjelovati. Tko voli neka izvoli! 

Slavko (40): Nisam za paradu. Mislim da je to suvišno i bespotrebno. Ne znam što se s time može postići. Nisam ni znao da je sutra. 
hr Fri Jun 22 2018 18:50:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1a36b42af47fd61d8b4643/80

Gdje izaći večeras?

I ovog petka donosimo vam kratki pregled gdje se možete zabaviti
Vanilla Club Split - The Yacht Week party

Recesija party - Zenta Club

Adriatic Social Club - Cuisine Dub i DJ Oz 

DJ MATTEO - Tropic club

Kocka - Deep'n Out 
hr Fri Jun 22 2018 17:58:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2d164f2af47ffa468b457e/80

“Blud i oko njega trud“: Održan zadnji susret Hrvatskog Nadzemlja ove akademske godine

Hrvatsko nadzemlje je u srijedu 20.6. zaključilo još jednu sezonu svojih susreta tribinom pod nazivom „Blud i oko njega trud“. Čistoća je tema koja je bila dugo očekivana među publikom, a povjerenje da ju na dostojan i prilagođen način približi okupljenoj mladeži pripalo je među mladima jako popularnom i cijenjenom fratru – fra Anti Bešliću.
U susret je okupljene prigodnim skečem uveo voditeljski dvojac, nakon čega je uslijedilo iscrpno predavanje gosta predavača.

Fra Ante Bešlić se u svom izlaganju dotaknuo problematike čistoće na svim frontovima. Jasno je obrazložio bit i sadržajnost osobne, predbračne i bračne čistoće osvrćući se na mnogobrojne primjere i svjedočanstva. Ukazao je i općenito na različitost muškarca i žene, time i na različitost njihovih potreba. Istaknuo je da je u odnosu muškarca i žene na prvom mjestu uvijek komunikacija – od nje sve kreće, ona sve izgrađuje. Tek nakon komunikacije slijedi važnost odnosa s Bogom, zajedničke molitve i naposlijetku seksualnost. Predavač je progovorio o plodovima čistoće u vezi ističući kako ona donosi puno više volje, želje i energije jedno za drugo te pripomaže u zajedničkom rješavanju problema, jasno, komunikacijom jer se u suprotnom odnosima problemi samo zamagle i privremeno gurnu pod tepih.

Kroz svoje predavanje, fra Ante je obrazložio i razloge zašto mladi padaju uopće u grijeh bluda. Katkad, naime, sami u potpunosti nisu za to krivi, nego u želji da zaliječe neke rane iz djetinjstva ili vlastite komplekse na takav način potraže nadoknadu nikad dobivene ljubavi. Istaknuo je kako je mladima najteže oprostiti samima sebi, no da je potrebno baš tada najviše posvijestiti koliko je Bog milosrdan i uvijek pun oprosta i krenuti uzdignute glave, snažno ispočetka. Jer moguće je!

- Dok god u nama srce bije i krv vrije, imamo vremena promijeniti postupke i krenuti ispočetka. – njegove su riječi. Bog to dopušta i poziva na to, dopustimo i mi jedni drugima ne osuđujući i ne upirući u svaki pad našeg bližnjega prstom kao u nepovratan grijeh, izgubljen slučaj. I bitna činjenica je – čistoća se počinje živjeti i živi zbog onog drugog poštivajući njegovo dostojanstvo, ne zbog Boga.

Fra Ante je, također, odgovorio i na mnogobrojna pitanja okupljene mladeži uz savjete kako izbjegavati grešne prigode, kako na ispravan način prenijeti nekome poantu čistoće i zašto se ona itekako isplati! Zaključio je da svi sami sebi postavljamo granice i to zbog nas samih, kao najbolju pripremu za naš budući brak.

Nadzemljaši su također ponovno radili punom parom i susret obogatili s tri simpatična i u svojoj različitosti posebna filma na temu čistoće. Pjesmom je susret uveličao VIS Izidor iz Župe sv. Andrije na Sućidru.

Na samom završetku uz pozdravnu riječ don Mihaela Provića, nadzemljaši su napravili zajedničku fotografiju kao šećer na kraju ove ponovno uspješne sezone. Susret je završen prigodnom meditacijom i pjesmom.
hr Fri Jun 22 2018 17:32:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d77d89b47398cfd78b456d/80
Foto: Pixabay

40 godina: Prva serijska ugradnja ABS-a, u Mercedes-Benz 450 SE iz 1978.

Jedna od najvažnijih sigurnosnih inovacija u povijesti je elektro-hidraulički mehanizam, koji sprječava blokiranje kotača te omogućuje zadržavanje upravljivosti i stabilnosti pri kočenju

Mnogi misle da je sustav za sprječavanje blokiranja kotača pri kočenju ABS (anti-lock blocking system) pronalazak novijeg datuma. Sve je ipak počelo davno. Nijemac Karl Wessels je 1928. konstruirao prvi regulator kočne sile u svrhu sprječavanja blokiranja kod kočenja, kojeg 1936. razrađuje Robert Bosch. Prvi učinkoviti uređaj za sprječavanje blokiranja konstruirao je njemački inæenjer Fritz Ostwald. Početkom 1940. prijavio je patent 'pneumatsko-električnog regulatora kočenja, kod kojeg se kočioni pritisak regulira pomoću elektromagnetskog ventila', piše Autoportal.

Prvo operativno korištenje zbilo se krajem 1940-ih u borbenom zrakoplovu. Do serijske je ugradnje u automobil prošlo još 28 godina - prvi ABS uređaj tvrtke Bosch serijski se počeo ugrađivati na  proljeće 1978., u Mercedes-Benz 450 SE (V8, 4520 ccm, 224 KS, 210 km/h), koji je na tržište stigao u lipnju. U rujnu tim se revolucionarnim kočnim pomagalom oprema i BMW 745i, s rednim 6-cilindrašem obujma 3210 ccm, koji je turbopunjačem nabijen na 252 KS te je omogućavao 222 km/h.

ABS je bitno unaprijedio aktivnu sigurnost vožnje. Naime, blokiranjem kotača pri kočenju smanjuje se koeficijent trenja, a blokirani prednji kotači ne mogu preuzimati više nikakve bočne sile te automobil postaje neupravljiv - inercijom nastavlja pravocrtnu kretnju, a u zavoju tangencijalno izlijeće.

ABS je elektroničko-hidraulički sklop sa središnjom upravljačkom jedinicom (modulom). Na temelju informacija od senzora vrtnje kotača ABS dozira kočnu silu na granici blokiranja. U trenutku kad se kočeni kotač zaustavi, upravljački modul preko sklopa elektromagnetskih ventila snizuje tlak ulja u kočnom cilindru, sve dok se obodna kočna sila (odnosno kočni moment na kotaču) toliko ne smanji da se kotač počne ponovo okretati. 

U tom trenutku osjetnik vrtnje daje signal modulu da su se kotači počeli okretati, elektromagnetski se ventili zatvaraju, tlak ulja i intenzitet kočenja se poveća, te se na granici blokiranja kotača ciklus ponovo vraća na početak. Slikovito rečeno, uređaj obavlja kočenje 'na rate', s učestalosti od nekoliko desetaka ciklusa u sekundi. To je cijela 'tajna' ABS-a.

Prvi ABS uređaji bili su 2-kanalni - bili su opremljeni sa samo dva senzora vrtnje kotača, na dva dijagonalna kotača. Sredinom 1980-ih počeli su se koristiti 3-kanalni, s jednim osjetnikom na pogonskom diferencijalu i dva osjetnika na preostalim kotačima. Od 2001. svi se automobili opremaju 4-kanalnim ABS-uređajem, sa senzorima vrtnje na svakom kotaču.

hr Fri Jun 22 2018 13:21:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .