Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

BDP: Nakon snažnog trećeg kvartala, analitičari podižu procjene rasta BDP-a

Osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto
Rast gospodarstva od 2,9 posto u trećem tromjesečju, najbrži u posljednjih osam godina, ponajviše se zahvaljuje rekordnoj turističkoj sezoni, rastu osobne potrošnje i investicija, kažu analitičari, od kojih su neki već povećali procjene rasta za ovu i iduću godinu.

 Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

 To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto. To je ujedno i najbrži rast još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP također porastao 2,9 posto.

 „Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos rastu BDP-a - 1,5 postotnih bodova - predvođena prvenstveno komponentom potrošnje kućanstava“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

 Potrošnja kućanstava porasla je u trećem tromjesečju 3,4 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,1-postotni rast u prethodnom kvartalu. Na rast potrošnje ukazivalo je jačanje prometa u trgovini već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

 „Osim izostanka inflatornih pritisaka, koji su pozitivno doprinijeli rastu realnog raspoloživog dohotka, tijekom trećeg tromjesečja nastavljena su i povoljna kretanja na tržištu rada koja su u pozitivnoj vezi s dohotkom kućanstava, doprinoseći tako i većoj sklonosti potrošnji“, ističu analitičari RBA.

 Dodaju i kako je snažan poticaj rastu osobne potrošnje došao od rekordne turističke sezone.

 U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Stoga se procjenjuje da bi prihodi od turizma ove godine mogli premašiti rekordnih 8 milijardi eura.

 „Obzirom na razmjerno snažan udio u BDP-u djelatnosti povezanih s turizmom, ne iznenađuje da je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren upravo izvozom usluga, gdje je zabilježen snažan godišnji rast od 7,4 posto“, navode analitičari RBA.

 Uz realan rast izvoza roba od 2,4 posto, ukupan izvoz roba i usluga porastao je na godišnjoj razini za 6,3 posto. A kako je u trećem tromjesečju uvoz roba i usluga realno viši za 6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,4 postotna boda.

Premda sporije, investicije porasle 6. kvartal zaredom


 Međutim, u trećem je tromjesečju usporen rast državne potrošnje, i to na 2,1 posto, s 2,5 posto u drugom kvartalu.

 To je „odraz snažnije fiskalne konsolidacije, koja je dijelom posljedica smanjene državne potrošnje tijekom razdoblja tehničke Vlade“, objašnjavaju analitičari RBA.

 U proteklom je tromjesečju usporen i rast investicija. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, sporije nego u drugom tromjesečju kada je rast iznosio 6,5 posto.

 „Ova sastavnica BDP-a je od 2008. do 2014. godine izgubila preko 30 posto svoje realne vrijednosti, stoga ohrabruje godišnji rast, premda usporeniji, i šesto tromjesečje zaredom. Na rast investicija ukazivali su podaci iz realnog sektora, ali i bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova“, poručuju iz RBA.

 Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu, pak, da je znatan rast BDP-a ostvaren na osnovi rasta i domaće i inozemne potražnje.

 „S obzirom na takve rezultate u trećem kvartalu, rast BDP-a za sva tri prva kvartala iznosio je 2,8 posto, neznatno više nego u prvoj polovini godine“, izračunali su u HGK. Ističu kako rast BDP-a i dalje potiču unutarnji i vanjski čimbenici.

 „Domaću potražnju znatno određuje nastavak rasta neto plaća i oporavak sklonosti potrošnji te rast sklonosti ulaganju i povoljni uvjeti na tržištu kapitala, dok su glavni vanjski čimbenici rasta nastavak oporavka na razini Europske unije, globalno niske kamatne stope i pad cijena sirove nafte“, poručuju analitičari HGK.

 Upozoravaju, međutim, na čimbenike koji utječu na usporavanje rasta BDP-a, kao što su niska kreditna aktivnost poslovnih banaka, odnosno proces ukupnog kreditnog razduživanja svih sektora, visoka razina nezaposlenosti te rastući uvoz.

Povećane procjene rasta


 Nakon rasta gospodarstva u prvom polugodištu za 2,7 posto na godišnjoj razini, na početku drugog polugodišta rast je dodatno ubrzan, pa bi u cijeloj 2016. mogao biti znatno veći nego što se procjenjivalo na početku godine, kada je većina analitičara očekivala rast manji od 2 posto.

 „U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak pozitivnih stopa rasta gospodarstva, predvođenog osobnom potrošnjom i investicijama... Čak i uz usporavanje rasta na oko 2 posto u posljednjem tromjesečju, Hrvatska će 2016. zasigurno zaključiti sa stopom realnog rasta od oko 2,6 posto“, ističu analitičari RBA.

 I mnogi su drugi posljednjih mjeseci povećali procjene rasta. Tako prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

 Neki su analitičari već danas, nakon izvješća DZS-a, povećali procjene rasta BDP-a u ovoj, ali i u idućoj godini.

 Tako je Addiko u analizi poručio kako u ovoj godini očekuje rast od 2,8 posto, dok je nedavno ta banka procjenjivala da će rast iznositi 2,7 posto.

 U 2017. godini gospodarstvo bi, prema novim procjenama analitičara Addika, moglo porasti 2,8 posto, dok su prije očekivali rast od 2,2 posto.

 U svakom slučaju u ovoj će godini rast BDP biti brži nego u 2015., kada je gospodarstvo poraslo po prvi puta nakon šest godina recesije, i to za 1,6 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 17:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Naručujete pakete iz inozemstva? Stiže odlična vijest za Hrvatsku!

Postigli smo jako mnogo! Nova Uredba donijet će transparentnost na tržište dajući veću ovlast regulatornim agencijama, u našem slučaju HAKOM-u, rekla je Borzan.
Europski parlament kasno sinoć, nakon sedmosatnih pregovora, postigao je dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa s Vijećem i Komisijom. To je kraj jednogodišnjeg procesa u kojemu je kao pregovaračica uime Europskog parlamenta radila hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, piše Večernji.hr

„Odlične vijesti iz Strasbourga u ovo predblagdansko vrijeme! Nakon vrlo teških pregovora imamo dogovor o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa s Vijećem i Komisijom. Postigli smo jako mnogo! Nova Uredba donijet će transparentnost na tržište dajući veću ovlast regulatornim agencijama, u našem slučaju HAKOM-u. Sve cijene koje ne odgovaraju stvarnim troškovima dostave, bit će prijavljivane Europskoj komisiji, što će dovesti do pojeftinjenja dostave“, kaže Biljana Borzan. 

Borzan kaže kako će nelogičnosti, poput onih kada Hrvatska pošta naplaćuje uručivanje malih paketa 4,5 HRK, biti prijavljene Komisiji. Već je dobila potvrdu od Komisije da takva praksa ne postoji nigdje u EU. „Posebno mi je drago što sam ispred Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača uspjela ispregovarati rješenja za potrošače jer im je dostava najvažniji faktor pri online kupnji. Čak 70 posto građana EU žali se da im je dostava preskupa, a više od 50 posto ne zna što učiniti u slučaju problema s dostavom. Zato sam uvela obavezu da potrošaču prilikom kupnje trgovac mora navesti sve oblike dostave koji su mu na raspolaganju s usporedbom cijena. Isto tako, prije kupnje mora se informirati potrošača što da učini u slučaju problema“, objašnjava Borzan.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 12:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58360f511eea8f93dc8b47cd/80

Cigarete poskupljuju kunu, novi auti pojeftinjuju oko 2000 kuna

Budući da se trošarine s EU moraju uskladiti do 31. prosinca, cigarete će poskupjeti već početkom 2018. godine
S početkom 2018. godine cigarete će poskupjeti za najviše jednu kunu. Vlada je jučer, naime, povećala trošarine na cigarete kako bi se do 31. prosinca, što je bio krajnji rok, iznos trošarina uskladio s direktivom Europske unije, piše Večernji.hr


Završni čin usklađenja s EU

Kako je rekao ministar financija Zdravko Marić, ovo je završni, sedmi čin usklađivanja s EU, dakle povećavanje trošarina provedeno je postupno tijekom osam godina. Tako je Vlada specifičnu trošarinu od 275 kuna na tisuću komada cigareta povećala na 310 kuna, proporcionalnu trošarinu od 36 posto maloprodajne cijene cigareta smanjila je na 34 posto, a minimalnu trošarinu na cigarete sa 671 kune podigla je na 696 kuna za tisuću komada cigareta. Ministar Marić rekao je da ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od jedne kune. Država će, s obzirom na povećanje trošarina, u proračunu uprihoditi 163,89 milijuna kuna, što je rast od 3,79 posto u 2018. godini te u 2019. godini 164,62 milijuna kuna, što je povećanje od 3,81 posto u odnosu na 2017. godinu. Uredba o većim trošarinama stupit će na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, a budući da usklađivanje visine trošarina s EU mora biti provedeno do 31. prosinca, očito je da će nove cijene cigareta stupiti na snagu već početkom 2018. godine.

– Razumijemo odluku Vlade kojom se usklađuje trošarinska politika s direktivom EU. Ona je očekivana jer smo u zadnjoj godini prilagodbe. Kao poslovni subjekt koji posluje u Hrvatskoj uskladit ćemo se sa zakonskom regulativom i obvezama. Tek nakon objave odluke Vlade odlučit ćemo hoće li cijene naših cigareta rasti i, ako da, u kojoj mjeri. U svakom slučaju o svojim ćemo potezima na vrijeme obavijestiti potrošače sukladno primjenjivim propisima – kazao je jučer Josip Lozančić, član uprave British American Tobacca za regulatorne poslove. S porastom volumena prodaje cigareta u ovoj godini, i zbog turizma, tržište je, tvrdi on, uspjelo amortizirati zadnji porast cijene cigareta od kune tako da novo povećanje trošarina koje je najavio ministar neće iziskivati neko veće povećanje cijena cigareta u Hrvatskoj. Milan Kujundžić, ministar zdravstva, nada se da će sve više mladih pušača prestati pušiti jer je iznio podatke da je Hrvatska po broju pušača, a posebice onih mladih, na najlošijem mjestu, valjda u Europi. I premijer Plenković zauzeo se za nepušenje pa je istaknuo da se godišnje u Hrvatskoj rodi 38.000 djece, a umre 52.000 ljudi, a od toga čak 14.000 od posljedica pušenja.

Jeftiniji auti do 200.000 kuna

I dok će s Novom godinom poskupjeti cigarete, u 2018. bi trebali pojeftiniti novi automobili, ali i oni rabljeni jer je Vlada već izmijenila zakon o posebnom porezu na motorna vozila prema kojem će od 1. siječnja 2018. taj porez, koji će zamijeniti upravna pristojba, pojeftiniti 50 posto. Ministar financija Zdravko Marić najavio je, naime, da će idući tjedan na sjednici Vlade biti donesena uredba kojom će izmijeniti trošarine na automobile, koje bi trebale biti znatno niže, prema nekim najavama i do 30 posto. To znači da će od Nove godine pojeftiniti novi automobili, ali i trošarine na rabljena vozila iz unosa (kupljena u Europskoj uniji), koja su u posljednje dvije godine i brojnija prema registracijama u Hrvatskoj nego nova vozila. Konkretnih podataka o tome koliko bi trošarine bile niže još nema pa ćemo za konkretne izračune za pojedine automobile morati pričekati objavu tablica prema kojima se računaju trošarine. Naime, trošarine se određuju prema dva kriterija – prema prodajnoj cijeni automobila i prema ekološkom kriteriju, prema ispustu CO2. Carinska uprava još radi konačne tablice, ali neslužbeno se doznaje da bi se mijenjao vrijednosni kriterij za izračun trošarina, a najviše bi trebali pojeftiniti najpristupačniji automobili s cijenom do 200.000 kuna, kojih se u RH kao novih automobila najviše prodaje, ali i kao rabljenih najviše i unosi. Primjerice, cijena novog Renault Meganea 1,2 TCe je 121.900 kuna, od čega na trošarinu otpada 6969, a na PDV 22.986,2 kune. Kad bismo računali da će trošarina zaista u prosjeku biti manja 30 posto, automobil iz primjera pojeftinio bi 2090 kuna.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 12:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a228b1ab9e03e96148b4633/80

Eurostat: Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Hrvatska u rastu.
Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 11:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Hrvatska među četiri zemlje EU s najvećim rastom zaposlenosti u trećem tromjesečju

Najveći je skok zaposlenosti zabilježila Estonija, za 1,3 posto, a u skupini je još Bugarska s rastom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini za jedan posto

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u trećem tromjesečju porastao 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 1,5 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Istu je stopu rasta broja zaposlenih zabilježila i Malta.

Najveći je skok zaposlenosti zabilježila Estonija, za 1,3 posto, a u skupini je još Bugarska s rastom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini za jedan posto.

Prema raspoloživim podacima Eurostata pad zaposlenosti na tromjesečnoj razini zabilježile su samo Litva i Poljska, za 0,5 odnosno 0,3 posto.

U Rumunjskoj i Velikoj Britaniji broj zaposlenih zadržao se na razini prethodnog tromjesečja.

Na godišnjoj je razini najveći skok broja zaposlenih u trećem tromjesečju zabilježila Rumunjska, za 5,3 posto.

Slijede Malta sa skokom zaposlenosti za 4,9 posto, Cipar s 3,5 posto i Hrvatska s 3,3 posto, čija je stopa rasta time više nego udvostručena u odnosu na drugo tromjesečje kada je iznosila 1,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Na razini EU sezonski prilagođen broj zaposlenih porastao je za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,5 posto.

U eurozoni rast je bio ravnomjeran i iznosio je 0,4 posto.

Na godišnjoj razini zaposlenost je u EU u trećem tromjesečju prema sezonski neprilagođenim podacima porasla 1,8 posto, nakon 1,7-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja.

U eurozoni stopa rasta također je uvećana za 0,1 postotni bod i iznosila je 1,7 posto.

U Eurostatu procjenjuju da je u trećem tromjesečju u EU zaposleno bilo ukupno 236,3 milijuna građana, najviše otkada su počeli bilježiti taj podatak. Od tog broja na eurozonu otpada 156,3 milijuna zaposlenih, također najviše otkada su ih počeli bilježiti.

Facebook komentari

hr Wed Dec 13 2017 15:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .