Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

BDP: Nakon snažnog trećeg kvartala, analitičari podižu procjene rasta BDP-a

Osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto
Rast gospodarstva od 2,9 posto u trećem tromjesečju, najbrži u posljednjih osam godina, ponajviše se zahvaljuje rekordnoj turističkoj sezoni, rastu osobne potrošnje i investicija, kažu analitičari, od kojih su neki već povećali procjene rasta za ovu i iduću godinu.

 Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

 To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto. To je ujedno i najbrži rast još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP također porastao 2,9 posto.

 „Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos rastu BDP-a - 1,5 postotnih bodova - predvođena prvenstveno komponentom potrošnje kućanstava“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

 Potrošnja kućanstava porasla je u trećem tromjesečju 3,4 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,1-postotni rast u prethodnom kvartalu. Na rast potrošnje ukazivalo je jačanje prometa u trgovini već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

 „Osim izostanka inflatornih pritisaka, koji su pozitivno doprinijeli rastu realnog raspoloživog dohotka, tijekom trećeg tromjesečja nastavljena su i povoljna kretanja na tržištu rada koja su u pozitivnoj vezi s dohotkom kućanstava, doprinoseći tako i većoj sklonosti potrošnji“, ističu analitičari RBA.

 Dodaju i kako je snažan poticaj rastu osobne potrošnje došao od rekordne turističke sezone.

 U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Stoga se procjenjuje da bi prihodi od turizma ove godine mogli premašiti rekordnih 8 milijardi eura.

 „Obzirom na razmjerno snažan udio u BDP-u djelatnosti povezanih s turizmom, ne iznenađuje da je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren upravo izvozom usluga, gdje je zabilježen snažan godišnji rast od 7,4 posto“, navode analitičari RBA.

 Uz realan rast izvoza roba od 2,4 posto, ukupan izvoz roba i usluga porastao je na godišnjoj razini za 6,3 posto. A kako je u trećem tromjesečju uvoz roba i usluga realno viši za 6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,4 postotna boda.

Premda sporije, investicije porasle 6. kvartal zaredom


 Međutim, u trećem je tromjesečju usporen rast državne potrošnje, i to na 2,1 posto, s 2,5 posto u drugom kvartalu.

 To je „odraz snažnije fiskalne konsolidacije, koja je dijelom posljedica smanjene državne potrošnje tijekom razdoblja tehničke Vlade“, objašnjavaju analitičari RBA.

 U proteklom je tromjesečju usporen i rast investicija. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, sporije nego u drugom tromjesečju kada je rast iznosio 6,5 posto.

 „Ova sastavnica BDP-a je od 2008. do 2014. godine izgubila preko 30 posto svoje realne vrijednosti, stoga ohrabruje godišnji rast, premda usporeniji, i šesto tromjesečje zaredom. Na rast investicija ukazivali su podaci iz realnog sektora, ali i bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova“, poručuju iz RBA.

 Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu, pak, da je znatan rast BDP-a ostvaren na osnovi rasta i domaće i inozemne potražnje.

 „S obzirom na takve rezultate u trećem kvartalu, rast BDP-a za sva tri prva kvartala iznosio je 2,8 posto, neznatno više nego u prvoj polovini godine“, izračunali su u HGK. Ističu kako rast BDP-a i dalje potiču unutarnji i vanjski čimbenici.

 „Domaću potražnju znatno određuje nastavak rasta neto plaća i oporavak sklonosti potrošnji te rast sklonosti ulaganju i povoljni uvjeti na tržištu kapitala, dok su glavni vanjski čimbenici rasta nastavak oporavka na razini Europske unije, globalno niske kamatne stope i pad cijena sirove nafte“, poručuju analitičari HGK.

 Upozoravaju, međutim, na čimbenike koji utječu na usporavanje rasta BDP-a, kao što su niska kreditna aktivnost poslovnih banaka, odnosno proces ukupnog kreditnog razduživanja svih sektora, visoka razina nezaposlenosti te rastući uvoz.

Povećane procjene rasta


 Nakon rasta gospodarstva u prvom polugodištu za 2,7 posto na godišnjoj razini, na početku drugog polugodišta rast je dodatno ubrzan, pa bi u cijeloj 2016. mogao biti znatno veći nego što se procjenjivalo na početku godine, kada je većina analitičara očekivala rast manji od 2 posto.

 „U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak pozitivnih stopa rasta gospodarstva, predvođenog osobnom potrošnjom i investicijama... Čak i uz usporavanje rasta na oko 2 posto u posljednjem tromjesečju, Hrvatska će 2016. zasigurno zaključiti sa stopom realnog rasta od oko 2,6 posto“, ističu analitičari RBA.

 I mnogi su drugi posljednjih mjeseci povećali procjene rasta. Tako prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

 Neki su analitičari već danas, nakon izvješća DZS-a, povećali procjene rasta BDP-a u ovoj, ali i u idućoj godini.

 Tako je Addiko u analizi poručio kako u ovoj godini očekuje rast od 2,8 posto, dok je nedavno ta banka procjenjivala da će rast iznositi 2,7 posto.

 U 2017. godini gospodarstvo bi, prema novim procjenama analitičara Addika, moglo porasti 2,8 posto, dok su prije očekivali rast od 2,2 posto.

 U svakom slučaju u ovoj će godini rast BDP biti brži nego u 2015., kada je gospodarstvo poraslo po prvi puta nakon šest godina recesije, i to za 1,6 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 17:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a97d58b47398295c8b460d/80
Foto: rudinapress

Otočka gospodarstva imaju prednost: Kako do bespovratnih 15.000 eura?:

Prof. Kovačić uputio je lokalne poljoprivrednike kako doći do bespovratnog novca za poslovne projekte, ali i kako zaštititi domaće sorte maslina
Narodna knjižnica i čitaonica Murter ugostila je u četvrtak profesora i konzultanta Sveučilišta u Zagrebu Damira Kovačića. - piše rudinapress

Prof. Kovačić uputio je lokalne poljoprivrednike kako doći do bespovratnog novca za poslovne projekte, ali i kako zaštititi domaće sorte maslina. Predstavio je podmjeru 6.3.1, kojom mali poljoprivrednici preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi mogu ostvariti potpore u iznosu od 15.000 eura.

– Otočka gospodarstva u tom natječaju imaju prednost od 15 bodova zbog toga što je natječaj posebice naklonjen izoliranim, tj. otočkim i brdsko-planinskim područjima koju ne mogu ostvariti druga poljoprivredna gospodarstva i zato u pravilu dobivaju tu mjeru –  otkrio je prof. Kovačić.

Podmjera 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ namijenjena je gospodarstvima ekonomske veličine od 2000 do 8000 eura, te je prof. Kovačić pojasnio na koji način iskoristiti ta sredstva u proizvodnji, ulaganjem u obnovljive izvore energije, kupnju stoke, ograđivanje gospodarstva itd. - piše rudinapress

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a56094b4739885528b45d7/80

Je li Ivica Todorić spreman žrtvovati Jamnicu?

Koncern Agrokor Ivice Todorića navodno prodaje Jamnicu, a trebala bi je kupiti Coca-Cola. Priče o prodaji Jamnice kruže već nekoliko tjedana, a tportalovi izvori tvrde kako su Coca-Cola i Agrokor već ušli u pregovore koji su zapeli na cijeni koju Agrokor traži za svoju perjanicu Koncern Agrokor Ivice Todorića navodno prodaje Jamnicu, a trebala bi je kupiti Coca-Cola. Priče o prodaji Jamnice kruže već nekoliko tjedana, a tportalovi izvori tvrde kako su Coca-Cola i Agrokor već ušli u pregovore koji su zapeli na cijeni koju Agrokor traži za svoju perjanicu
Doznaje se iz više izvora kako u Agrokoru od Coca-Cole traže 15 iznosa godišnje dobiti prije poreza, kamata i amortizacije (EBITDA). Drugim riječima, Todorić za Jamnicu traži oko 5,9 milijardi kuna (15 puta 398,5 milijuna kuna, koliko iznosi EBITDA Jamnice u protekla četiri kvartala).

Prosječna cijena koja se plaća u sektoru preuzimanja bezalkoholnih pića u Zapadnoj Europi, prema podacima profesora Aswatha Damodarana sa sveučilišta u New Yorku, jest 9,63 iznosa godišnje EBITDA. To znači da bi Jamnica, kada bi se stavila u prosjek s konkurencijom, vrijedila oko 3,8 milijardi kuna ili 2,1 milijardu kuna manje nego što Todorić navodno traži za nju, piše tportal.

Još je jedan pokazatelj vrijednosti kompanija koji se gleda kod preuzimanje trenutačna vrijednost tvrtke na burzi. Sada dionice Jamnice koštaju 129.000 kuna, sveukupno ih ima nešto više od 22.000 što znači da po burzi Jamnica vrijedi 2,85 milijardi kuna.

Drugi tportalov izvor, iz samog Agrokora, navodi da Todorić za Jamnicu traži 800 milijuna eura (ili šest milijardi kuna, što je u skladu s navodima prvog izvora) te napominje da Coca-Cola nudi maksimalno 500 milijuna eura ili 3,75 milijardi kuna što se opet poklapa s prosjekom vrijednosti preuzimanja u industriji.

Upitali su Coca-Colu i Agrokor jesu li ušli u pregovore oko preuzimanja Jamnice. U Coca-Coli poručuju kako je stav kompanije da ne komentira glasine, što već može biti indikativno samo po sebi, a u Agrokoru demantiraju sve pregovore oko prodaje. Podsjećamo da je i Jamnica uvrštena na tržište Zagrebačke burze zbog čega joj je gotovo nemoguće komentirati poslove koji su u tijeku a da o tome prije ne obavijesti Burzu. Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Facebook komentari

hr Thu Feb 16 2017 09:20:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a22ffcb4739879468b45de/80
Foto: Pixabay

Slovenija s rezervom o optimističkoj najavi rasta BDP-a od tri posto ove i iduće godine

Uz rast BDP-a i povoljna kretanja u domaćoj potrošnji, u Europskoj komisiji za Sloveniju najavljuju i smanjenje proračunskog deficita, ali i povećanje strukturnog manjka i javno-financijskih debalansa

Slovenski BDP trebao bi ove i iduće godine rasti po stopi od 3 posto, prema novoj prognozi Europske komisije, što je više od prosjeka u EU i eurozoni i bolje od zadnje jesenske prognoze Bruxellesa, no Ljubljana je prema takvom rastu koji se argumentira povoljnim kretanjima krajem 2016., te rastu izvoza i domaće potrošnje rezervirana.

Slovenska gospodarska komora objavila je u ponedjeljak da ostaje pri ranijoj prognozi o rastu nacionalnog BDP-a od 2,2 posto u ovoj godini jer smatra da je europska projekcija povećanja domaće potrošnje preoptimistična, a trendovi izvoza nesigurni zbog pojava protekcionističke politike u globalnoj trgovini.

Uz rast BDP-a i povoljna kretanja u domaćoj potrošnji, u Europskoj komisiji za Sloveniju najavljuju i smanjenje proračunskog deficita, ali i povećanje strukturnog manjka i javno-financijskih debalansa.

Prvi put nakon 10 godina u Europskoj komisiji najavljuju rast u svih 28 članica EU-a, ali upozoravaju i na rizike u trgovini koji dolaze zbog najava protekcionističke politike, osobito u Sjedinjenim Državama.



Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 23:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5888e30b1eea8fdf2b8b4598/80
Foto: DalmacijaNews

Znatan pad dionica Leda, Jamnice i Zvijezde

Crobex indeks je snižen za 0,40 posto, na 2.154,48 bodova, a Crobex10 za 0,25 posto, na 1.240,68 bodova

Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze u ponedjeljak su pali četvrti trgovinski dan za redom, a među trgovanijim dionicama veći su cjenovni pad zabilježile dionice nekih tvrtki iz sastava koncerna Agrokor - Jamnice, Leda i Zvijezde.

Crobex indeks je snižen za 0,40 posto, na 2.154,48 bodova, a Crobex10 za 0,25 posto, na 1.240,68 bodova.

Likvidnost je početkom tjedna pojačana, redovni promet dionicama iznosio je 16,4 milijuna kuna, što je 3,6 milijuna kuna više nego u petak.

Najveći promet ostvaren je dionicom Jamnice, 4,9 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 5,60 posto, na 133.105 kuna.

Veći pad cijene bilježe još neke tvrtke iz sastava koncerna Agrokor. Tako je dionici Leda cijena pala za 5,11 posto, na 9.299 kuna, što je njihova najniža cijena u zadnjih deset mjeseci, dok je dionicama Zvijezde snižena za 11,03 posto, na 3.630 kuna, najnižu razinu od rujna prošle godine. Promet dionicama Leda iznosio je gotovo 725 tisuća kuna, a Zvijezde 156,2 tisuće kuna. Nešto se više trgovalo i dionicom Belja, za 249 tisuća kuna, a cijena im je snižena za 2,15 posto, na 21,85 kuna.

Nakon Jamnice, po prometu na Burzi danas slijede dionice Valamar Riviere, kojih je protrgovano za 2,2 milijuna kuna. Cijena dionici Valamara je porasla za 0,76 posto, na 41,22 kune.

Milijunski promet imale su danas još dionice Končar Elektroindustrije, 1,5 milijuna kuna, te Dalekovoda, 1,2 milijuna kuna. Pritom je dionici Končara cijena porasla za 1,25 posto, na 810 kuna, dok je dionici Dalekovoda snižena za 1,15 posto, na 16,40 kuna.

Dionicama HT-a cijena je porasla za 0,51 posto, na 175,90 kuna, uz promet od 709,7 tisuća kuna.

Među dobitnicama je i dionica Optima telekoma, s rastom cijene za 2,56 posto, na 4 kune. Tom je dionicom ostvaren promet od 654,2 tisuće kuna.

Nešto veći rast cijene imale su i dionice Uljanik plovidbe, za 4,04 posto, Kraša 2,71 posto, dok su među gubitnicama dionice Atlantske plovidbe s padom cijene za 6,11 posto te dionice Solarisa, koje su trgovanje zaključile s minusom od 10,67 posto.


Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 22:38:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .