Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

BDP: Nakon snažnog trećeg kvartala, analitičari podižu procjene rasta BDP-a

Osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto
Rast gospodarstva od 2,9 posto u trećem tromjesečju, najbrži u posljednjih osam godina, ponajviše se zahvaljuje rekordnoj turističkoj sezoni, rastu osobne potrošnje i investicija, kažu analitičari, od kojih su neki već povećali procjene rasta za ovu i iduću godinu.

 Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

 To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto. To je ujedno i najbrži rast još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP također porastao 2,9 posto.

 „Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos rastu BDP-a - 1,5 postotnih bodova - predvođena prvenstveno komponentom potrošnje kućanstava“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

 Potrošnja kućanstava porasla je u trećem tromjesečju 3,4 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,1-postotni rast u prethodnom kvartalu. Na rast potrošnje ukazivalo je jačanje prometa u trgovini već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

 „Osim izostanka inflatornih pritisaka, koji su pozitivno doprinijeli rastu realnog raspoloživog dohotka, tijekom trećeg tromjesečja nastavljena su i povoljna kretanja na tržištu rada koja su u pozitivnoj vezi s dohotkom kućanstava, doprinoseći tako i većoj sklonosti potrošnji“, ističu analitičari RBA.

 Dodaju i kako je snažan poticaj rastu osobne potrošnje došao od rekordne turističke sezone.

 U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Stoga se procjenjuje da bi prihodi od turizma ove godine mogli premašiti rekordnih 8 milijardi eura.

 „Obzirom na razmjerno snažan udio u BDP-u djelatnosti povezanih s turizmom, ne iznenađuje da je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren upravo izvozom usluga, gdje je zabilježen snažan godišnji rast od 7,4 posto“, navode analitičari RBA.

 Uz realan rast izvoza roba od 2,4 posto, ukupan izvoz roba i usluga porastao je na godišnjoj razini za 6,3 posto. A kako je u trećem tromjesečju uvoz roba i usluga realno viši za 6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,4 postotna boda.

Premda sporije, investicije porasle 6. kvartal zaredom


 Međutim, u trećem je tromjesečju usporen rast državne potrošnje, i to na 2,1 posto, s 2,5 posto u drugom kvartalu.

 To je „odraz snažnije fiskalne konsolidacije, koja je dijelom posljedica smanjene državne potrošnje tijekom razdoblja tehničke Vlade“, objašnjavaju analitičari RBA.

 U proteklom je tromjesečju usporen i rast investicija. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, sporije nego u drugom tromjesečju kada je rast iznosio 6,5 posto.

 „Ova sastavnica BDP-a je od 2008. do 2014. godine izgubila preko 30 posto svoje realne vrijednosti, stoga ohrabruje godišnji rast, premda usporeniji, i šesto tromjesečje zaredom. Na rast investicija ukazivali su podaci iz realnog sektora, ali i bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova“, poručuju iz RBA.

 Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu, pak, da je znatan rast BDP-a ostvaren na osnovi rasta i domaće i inozemne potražnje.

 „S obzirom na takve rezultate u trećem kvartalu, rast BDP-a za sva tri prva kvartala iznosio je 2,8 posto, neznatno više nego u prvoj polovini godine“, izračunali su u HGK. Ističu kako rast BDP-a i dalje potiču unutarnji i vanjski čimbenici.

 „Domaću potražnju znatno određuje nastavak rasta neto plaća i oporavak sklonosti potrošnji te rast sklonosti ulaganju i povoljni uvjeti na tržištu kapitala, dok su glavni vanjski čimbenici rasta nastavak oporavka na razini Europske unije, globalno niske kamatne stope i pad cijena sirove nafte“, poručuju analitičari HGK.

 Upozoravaju, međutim, na čimbenike koji utječu na usporavanje rasta BDP-a, kao što su niska kreditna aktivnost poslovnih banaka, odnosno proces ukupnog kreditnog razduživanja svih sektora, visoka razina nezaposlenosti te rastući uvoz.

Povećane procjene rasta


 Nakon rasta gospodarstva u prvom polugodištu za 2,7 posto na godišnjoj razini, na početku drugog polugodišta rast je dodatno ubrzan, pa bi u cijeloj 2016. mogao biti znatno veći nego što se procjenjivalo na početku godine, kada je većina analitičara očekivala rast manji od 2 posto.

 „U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak pozitivnih stopa rasta gospodarstva, predvođenog osobnom potrošnjom i investicijama... Čak i uz usporavanje rasta na oko 2 posto u posljednjem tromjesečju, Hrvatska će 2016. zasigurno zaključiti sa stopom realnog rasta od oko 2,6 posto“, ističu analitičari RBA.

 I mnogi su drugi posljednjih mjeseci povećali procjene rasta. Tako prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

 Neki su analitičari već danas, nakon izvješća DZS-a, povećali procjene rasta BDP-a u ovoj, ali i u idućoj godini.

 Tako je Addiko u analizi poručio kako u ovoj godini očekuje rast od 2,8 posto, dok je nedavno ta banka procjenjivala da će rast iznositi 2,7 posto.

 U 2017. godini gospodarstvo bi, prema novim procjenama analitičara Addika, moglo porasti 2,8 posto, dok su prije očekivali rast od 2,2 posto.

 U svakom slučaju u ovoj će godini rast BDP biti brži nego u 2015., kada je gospodarstvo poraslo po prvi puta nakon šest godina recesije, i to za 1,6 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 17:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5975f59ab9e03ee9448b460d/80

Mlinarov burek dostupan i u Dubaiju

Mlinarova franšiza se nezaustavljivo širi pa je tako i danas otvorena prva pekarnica, odnosno Mlinar caffe u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Od danas svi stanovnici Dubaija mogu uživati u Mlinarovim pecivima i pekarskim proizvodima koji su već prisutni na europskom i australskom tržištu. U sklopu uglednog Nadd Al Hamar Health centra svoja vrata danas je otvorio Mlinar caffe, a ondašnji stanovnici moći će birati u širokom asortimanu pekarskih delicija. 

Stanovnici Dubaija sada mogu kušati bureke, pizze, lisnata tijesta i sendviče pripremljene prema Mlinarovoj recepturi i standardima. Ovo je prva u nizu franšiza poslovnija koje će Mlinar na području UAE razvijati kompanija Alagar Investment LLC, Dubai s ostalim partnerima.

Nadamo se da će uživati u našim hrvatskim proizvodima. 

Facebook komentari

hr Mon Jul 24 2017 15:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/59661894b9e03e82338b47f9/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: 30 dana bilo bi idealno za godišnji odmor

Istraživači su potvrdili kako su tri tjedna odmora idealna, međutim, praksa će uvijek ovisiti o kompaniji u kojoj radite.

Kakve su navike građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika. 

Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godišnjeg

U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan više nego prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godišnjeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (22,2 dana). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.

Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 52 posto ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 3 dana manje godišnjeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (25,5). S druge strane, 3 posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.

U prosjeku ostaje neiskorišteno 9,8 dana godišnjeg odmora

Iako će većina ispitanika, njih 76 posto svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane „prebaciti“) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.

Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39 posto ispitanika. To je više od prošle godine, kada je regres očekivalo njih 31 posto. U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje će regres dobiti svega 23 posto  ispitanika. Nešto više od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu dobiti će regres.

Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, što je 3 posto više nego prošle godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).

Odmaramo li se dok smo na godišnjem odmoru? 

Čak 81 posto ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 19 posto niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Čak 62 posto ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.

Najviše ispitanika (48%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24 posto ih brine jesu li napravili sve što su trebali, dok 22 posto ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.

Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godišnjeg odmora, 71 posto ispitanika izbjegava stručnu literaturu.

Facebook komentari

hr Wed Jul 12 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/591c32e1b9e03ece108b4586/80
Foto: Poslovni.hr

Turisti i Splićani otkrili novo zanimljivo mjesto u gradu

U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi

S obzirom na to da je veliki interes domaćih i stranih gostiju za boravak u Splitu posljednjih godina, adventski slogan 'Split je hit, dođi u Split' može se primijeniti i na Brodosplit. U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi. - piše Poslovni.hr

Najbrojnije su osnovne, srednje škole i fakulteti iz Splita, ali i obrazovne ustanove iz Benkovca, Zadra, Dubrovnika, Brača, Korčule, Jastrebarskog i Zagreba. Mnoge su turističke agencije, domaće i strane u svoje programe uvrstile i posjet Brodosplitu, i njihov se broj iz godine u godinu stalno povećava. Najveći interes iskazuju gosti iz Slovenije, ali ima dolazaka iz Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Švicarske i Češke, i u zadnje vrijeme zanimljivi individualni posjeti iz SAD-a, Brazila, Izraela i Poljske.

Na preko pola milijuna četvornih metara, kolika je kopnena površina splitskog brodogradilišta, moguće je kao rijetko gdje u Europi doživjeti i upoznati se s kompleksnošću procesa gradnje broda, od dopremanja materijala, rezanja čelika, izrade blokova, montaže na navozu, do porinuća i opremanja na opremnoj obali.

U dvosatnom obilasku posjetitelji se najprije upoznaju s modelima brodova, kojih je više od 70 sačuvanih u 'muzeju brodogradilišta', a potom se svima podijele zaštitne kacige i prošetaju se proizvodnim halama i razgledaju novogradnje. Oduševljenje brojnih posjetitelja izazivaju projekti izgradnje čeličnih brana za sprečavanje utjecaja plime na grad Veneciju i najvećeg jedrenjaka na svijetu, čije je porinuće zakazano za 10. lipnja ove godine.

Trebat će vremena za srediti dojmove, jer ono sve što su posjetitelji čuli o Brodograđevnoj industriji Split nije ni blizu dojmova koji se stekne unatoč tako kratkom posjetu. Najave dolazaka protežu se sve do jeseni, a tada nastupa i nova školska godina i sve popularnija terenska nastava u Brodosplitu.- piše Poslovni.hr

Facebook komentari

hr Wed May 17 2017 14:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590a4273b47398726e8b4625/80
Foto: Zadarski list

Zadar je "pametniji" od New Yorka i Londona

Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge

U sklopu projekta Smart City Zadar - Pametni grad Zadar, u Zadru su postavljene prve pametne govornice u Hrvatskoj. Zamišljeno je da građanima i turistima služe kao izvor svih potrebnih lokalnih informacija uz niz inovativnih ICT usluga nove generacije. - piše Zadarski.hr

Hrvatski telekom morao je, zapravo, ispoštivati zakonsku obvezu postavljanja telefonskih govornica, ali su u međuvremenu obične govornice osnažili dodatnim sadržajima. Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge, i to zahvaljujući rješenju Hrvatske poštanske banke. Kako je rekao direktor Vendotela Samo Omerzel, ovim projektom Zadar je u trendu razvoja pametnih gradova, a trenutačno je ispred New Yorka i Londona, koji također transformiraju svoje javne telefonske govornice.

Do kraja tjedna bit će postavljeno ukupno 10 govornica na najprometnijim lokacijama u Zadru: na južnoj i sjevernoj strani autobusnog kolodvora, kod pošte na Relji, ispod volta kod mosta, kod Socijalnog, ispred Branimira pored mosta, pored DHM-a i kod Ferijalnog na Boriku. Pametne govornice će omogućavati besplatan pristup wi-fi mreži u krugu do 300 metara. Potrebno je samo jednom se logirati, ali je prema riječima direktora Omerzela, korištenje ograničeno na ukupno 24 sata mjesečno po jednom telefonu ili 30-ak minuta dnevno.

No na prvom testiranju, isprva nije radio pristup društvenim mrežama. Direktor Omerzel je to objasnio sigurnosnim protokolima, ali je kasnije, na otvoreno negodovanje novinara i prolaznika, pristup Facebooku proradio. Brzina uploada i downloada postupno će se povećavati, a kolika će u konačnici biti, nije mogao odgovoriti HT-ov voditelj projekta Pametni gradovi Igor Cerinski.

U pametnim govornicama građani i turisti moći kupiti parking karte te karte za međugradski prijevoz. Također, dostupni su im BitCoin, Simpa i BonBon Start paketi, mijenjanje papirnatih novčanica u metalne, telefonske kartice te bonovi za mobitele svih operatora, uz dodatnu mogućnost da se izravno na HT mobilni broj uplaćuje određeni iznos, a ponuda će uključivati raspon ostalih telekom i drugih proizvoda.

U digitalnoj trgovini mogao se kupiti samo višenamjenski USB kabel vrijedan 35 kn, kojeg je direktor Omerzel, nakon što je demonstrirao plaćanje svojom karticom, darovao zadarskom gradonačelniku Božidaru Kalmeti.  - piše Zadarski.hr


Facebook komentari

hr Thu May 04 2017 07:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .