Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586503361eea8f35a58b45b5/80

Tvrdnje o sucima kao sigurnosnoj prijetnji zasjenile njihove odluke

SOA posumnjala u 20 sudaca

Suci koje se 2016. prvi puta počelo spominjati u kontekstu moguće "ugroze nacionalne sigurnosti" i to u izvješću SOA-e, ali i izjavama ministra unutarnjih poslova, zasjenili su u pravosudnoj godini niz velikih istraga, suđenja i presuda.

Od potvrđivanja korupcijskih optužnica Božidaru Kalmeti, Milanu Bandiću, Nadanu Vidoševiću i Đuri Gavriloviću, niza otkrića "poreznog Uskoka" koja su, među ostalim, dovela i do potvrđivanja prve optužnice Zdravku Mamiću zbog izvlačenja milijuna iz Dinama, do nastavka sudske 'sapunice' Ive Sanadera, presuda za ratne zločine, oslobađanja Damira Polančeca u aferi Spice i rehabilitacije nadbiskupa Alojzija Stepinca osuđenog još 1946.

SOA posumnjala u 20 sudaca

O sucima kao mogućoj ugrozi nacionalne sigurnosti u medijima se prvi puta počelo raspravljati početkom srpnja kada je objavljeno da je SOA u izvješću predsjednici i premijeru 20 hrvatskih sudaca predstavila kao sigurnosni problem.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je do stupanja na dužnost u veljači i sam bio sudac, tada je prokomentirao kako je tajna služba zapravo ukazala "da nije cijelo sudstvo korumpirano nego da imamo samo jedan uži krug pojedinaca koji možda predstavljaju ugrozu države u smislu pojavnosti korupcije ili nečeg sličnog". Ministar pritom nije želio komentirati slučaj sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Jasne Smiljanić, viđene u istom restoranu kao i Sanader kojemu je u travnju odgodila izricanje presude u "aferi Planinska" nakon što je ostalih dvoje članova sudskog vijeća tražilo veće zatvorske kazne.

Ista je sutkinja, uz novoizabranog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića te suca Ivicu Veselića navedena i kao razlog što je prva optužnica protiv Mamića u travnju podignuta pred osječkim, umjesto zagrebačkim sudom. Mediji su pisali i kako se provjerava imovina sutkinje Tanje Pavelin Borzić koja je 2016. nezakonitima proglasila dokaze u dvije državnoodvjetničke istrage protiv zagrebačkog gradonačelnika Bandića. No, Vrhovni je sud u oba slučaja u prosincu Uskokove dokaze proglasio zakonitima pa je Bandić i dalje suočen s optužnicama u aferama "Agram" i "Štandovi".

Nesporazumi Državnog odvjetništva i nekih sudaca, osim u slučajevima vezanima uz Mamića i Bandića, na vidjelo su izašli i nakon što je Hrvatska u prosincu izgubila arbitražu protiv MOL-a u Ženevi, ali i kada je u studenome objavljeno da je na generalnoj skupštini Interpola preglasan hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju optuženom za podmićivanje Sanadera zbog prepuštanja upravljačkih prava u Ini.

Pod povećalom i Vrhovni te Ustavni sud

Krajem godine u javnost su procurile "tajne SOA-ine snimke" zbog kojih je još 2010. pokrenuta istraga oko pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda kako bi se ublažila kazna Branimiru Glavašu u slučajevima "garaža i selotejp". Osim vrhovnog suca Ante Potrebice i još nekih koji se spominju po nadimcima na snimkama je 'zabilježen' i predsjednik suda Branko Hrvatin. Medijima je potom tvrdio da je istina ono što je ranijih godina svjedočio na sudu nakon što je upravo on prijavio pokušaj utjecaja na Glavaševu presudu. Javnost se tada mogla podsjetiti da je u ovom slučaju od petero optuženih čak četvero priznalo da je postojao pokušaj korumpiranja još uvijek neimenovanih sudaca zbog presude Glavašu, koju je Vrhovni sud u konačnici ipak ukinuo, ali u srpnju 2016. nakon što ju je godinu ranije 'srušio' Ustavni sud.

To najviše sudsko tijelo ugrozom nacionalne sigurnosti nazvao je, pak, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nezadovoljan načinom izbora, odnosno političkim dogovorom pomoću kojega se mjesta u Ustavnom sudu dočepao bivši HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio je krajem godine da je zadovoljan radom svih sudaca pa i Mlakara o čijem navodnom primanju provizije i predstavljanju lažnim imenom nema nikakvih "službenih niti neslužbenih informacija". Na dan kada je objavio da će Vrhovni sud morati ponovno odlučivati o valutnoj klauzuli u švicarskom franku, jer ranija nije bila dobro obrazložena, Šeparović je rekao i da je slučaj oko Orepićeve izjave za njega završen nakon riječi premijera Andreja Plenkovića koji se ogradio i javno naveo da Orepićeve tvrdnje ne predstavljaju stajalište Vlade.

Važnija suđenja i optužnice

Uz već spomenutu najavljenu, ali neizrečenu presudu Sanaderu, kojemu je 2016. zajedno s HDZ-om počelo ponovljeno suđenje u slučaju Fimi media, najviše medijske pažnje izazvala je sudska rehabilitacija kardinala Stepinca. Presuda "komunističkog suda" iz 1946. poništena je zbog grubog kršenja temeljnih načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Turudić obrazlažući u srpnju odluku o reviziji presude kojom je Stepinac u montiranom postupku kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

Nekoliko dana ranije na istom su sudu bivši potpredsjednik vlade Polančec i sedmorica njegovih suokrivljenika, nakon godina suđenja, nepravomoćno oslobođeni optužbe da su novcem Podravke pokušali preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom te da su je pritom oštetili za gotovo 400 milijuna kuna.

Od optužnica o kojima se dugo govorilo sud je u 2016., uz Bandićevu i Mamićevu, potvrdio i dvije korupcijske u aferama Remorker - protiv zadarskog gradonačelnika Kalmete zbog izvlačenja novca iz HAC-a i Nadana Vidošević zbog štete koju je napravio Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uskokova optužnica potvrđena je i Đuri Gavriloviću, optuženom za ratno profiterstvo jer je tvrtku Gavrilović 1991. kupio novcem namijenjenim oružju za obranu Hrvatske. Uz aktualne ili bivše HDZ-ovce 2016. su se u optuženičkim klupama našle i dvije bivše SDP-ovke – nekadašnja županica Marina Lovrić Merzel i bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

Ratni zločini

Osim ukinute presude Glavašu pozornost na ratne zločine 2016. je skrenuo i početak suđenja Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, koji je u rujnu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima. U Zagrebu je, krajem svibnja, počelo i suđenje u odsutnosti ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću za raketiranje hrvatskih gradova 1995.

Na nizu suđenja za hrvatske zločine 2016. je nepravomoćno osuđen ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep. U svibnju je nakon četverogodišnjeg suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu, proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima i osuđen na pet i pol godina zatvora. Zbog zločina u Medačkom džepu ratni zapovjednik izviđačke satnije 9. gardijske brigade "Vukovi" Josip Krmpotić u listopadu je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora, dok su bivši zapovjednik tzv. Konačišta ratnih zarobljenika Stjepan Klarić i četvorica njemu podređenih vojnika, u ponovljenom postupku, još jednom nepravomoćno osuđeni zbog zlostavljanja zarobljenih neprijateljskih vojnika i civila od kraja 1991. do svibnja 1992. ali su za razliku od prvog suđenja dobili veće zatvorske kazne. U veljači su za zločin u Gruborima 1995. oslobođeni bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina.

hr Fri Dec 30 2016 07:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb8ad12af47f78888b4709/80

"Vrgorčani vrlo malo znaju o svojoj povijesti, iako je Vrgorac vrlo star dalmatinski grad"

U želji istraživanja povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine, zaštite spomeničke kulturno-povijesne baštine, kao i poticanja na osnivanje muzeja, instituta ili drugih kulturnih institucija koje bi se bavile povijesnim znanstvenim i istraživačkim radom, u Vrgorcu je 5. travnja 2018. godine osnovano, a 16. travnja registrirano Društvo prijatelja vrgorske starine.

Na osnivačkoj skupštini za predsjednika udruge izabran je profesor povijesti i geografije Branko Radonić iz Vrgorca, za potpredsjednika izabran je dugogodišnji mjesni odbornik sela Rašćane Matko Bašić, dok je tajnica profesorica hrvatskog jezika i knjižničarka Adriana Turić-Erceg iz Vrgorca. Svi članovi izabranog vodstva veliki su ljubitelji lokalne povijesti, baštine i kulture vrgorskog kraja.

Povodom osnutka Društva njegov predsjednik Branko Radonić istaknuo je kako je ovo prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, a njezin cilj bit će obnova, zaštita i istraživanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine. 

- Zalagat ćemo se za formiranje gradskog muzeja ili neke druge ustanove koja će se baviti istraživanjem naše povijesti i čuvanjem baštine. Imat ćemo stav o kulturnoj politici državne, regionalne i lokalne uprave prema Vrgorcu, pritom dajući konstruktivne prijedloge. Kroz minula stoljeća nebriga, ratovi i zub vremena nepovratno su uništili značajne dijelove naše materijalne i nematerijalne baštine, a koja je neodvojivi dio našeg lokalnog identiteta Vrgorske krajine. Arhivska dokumentacija za našu povijest je također izvan Vrgorca, dok su predmeti etnološke, antropološke i povijesne važnosti ili propali ili su raštrkani po krajini u rijetkih privatnih imatelja. Pritom nam svakodnevno odlaze stare generacije, a bez prilike da svoja znanja i sjećanja prenesu novim generacijama. Kako nemamo muzej ili institut, naša povijest i baština se ne istražuju pa je, što se tiče nacionalne i regionalne historiografije i etnologije, Vrgorac gotovo prazna ploča. Zbog istoga razloga Vrgorčani vrlo malo znaju o svojoj povijesti, iako je Vrgorac vrlo star dalmatinski grad. Osnivamo Društvo kako bi promijenili dosadašnji odnos prema povijesti i baštini i maksimalno ćemo se truditi u ostvarivanju navedenih ciljeva, rekao je Radonić.

Osim promicanja vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu, Društvo će raditi i na pronalaženju i skupljanju predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj te s lokalnom baštinom upoznavati domaće građane i strance s ciljem njezine valorizacije.

hr Sat Apr 21 2018 21:03:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb6e0d2af47fde7f8b48d8/80
Foto: Ilustracija Pixabay

Počela sezona krpelja, evo kako se zaštititi

Krpelji su prenositelji raznih bolesti, a njihova je sezona upravo u punom zamahu. Njihov ugriz sam po sebi nije opasan, no može postati ako je krpelj zaražen. Naime, ti mali nametnici mogu biti prijenosnici nekih opasnih bolesti.
Stručnjaci kažu kako je virusni meningoencefalitis kojeg prenose krpelji najteži oblik tog virusnog oboljenja. Ističu da ova bakterijska bolest, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme može biti itekako opasna, piše HRT.

Zato je važno prepoznati prve simptome. Kod meningitisa su to temperatura i glavobolja, a kasnije smetnje vida i sluha te povraćanje. Kod borelioze to je crvenilo na mjestu uboda koje se postupno širi.  

Treba naglasiti da se u svakom slučaju može i preventivno djelovati. Postoji cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a od ugriza se možemo obraniti raznim repelentima koji se nanose na kožu prije odlaska u prirodu.  

Dakle, treba biti oprezan, pogotovo ako mnogo boravite u prirodi. Nakon povratka obvezno se pregledati, više puta, ali i idući dan, savjet je iskusnih planinara.
hr Sat Apr 21 2018 19:00:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb6c282af47f658c8b463c/80

Prijatelji životinja: Zaustaviti uzgoj životinja za ljudsku prehranu jer ima razarajući utjecaj na okoliš

U povodu Dana planeta Zemlje koji se obilježava 22. travnja udruga Prijatelji životinja pozvala je u subotu građana da promisle o prelasku na zelenu prehranu te time zaustave uzgoj životinja za ljudsku prehranu jer, tvrde, ima razarajući utjecaj na okoliš.
Nekoliko milijuna ljudi Dan planeta Zemlje obilježit će prikladnim akcijama poput čišćenja divljih odlagališta otpada, edukacijom i podizanjem svjesnosti o važnosti očuvanja prirodnih ljepota, pa čak i simboličnom minutom šutnje. Ipak, ono najučinkovitije što pojedinac može učiniti kako bi pridonio zaštiti i očuvanju okoliša i prirodnih resursa je – prelazak na veganstvo, poručuju iz te udruge.

Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku ističu kako oni pokazuju da je tijekom 2016.u Hrvatskoj ulov i uzgoj morske ribe, ljuskavaca, kamenica te ostalih mekušaca i školjkaša iznosio 85.028 tona. Svoju zabrinutost su izrazili i zbog podataka koji pokazuju da je zbog prekomjernog izlova ribe Mediteran izgubio 41 posto nekadašnje populacije morskih sisavaca i čak 34 posto ukupnog ribljeg fonda.

"Prema izvještaju UN-a iz 2010. godine uzgoj životinja utječe na 70 posto potrošnje svjetske pitke vode i 38 posto ukupnog iskorištavanja poljoprivrednih površina. Odgovoran je za čak 19 posto ukupne emisije stakleničkih plinova, što je više nego što proizvede ukupni svjetski promet", istaknuli su Prijatelji životinja.

Navode i da se 15.500 litara vode iskoristi za stvaranje jednog kilograma goveđeg odreska, dok je za stvaranje jedan kilograma krumpira ili rajčica  potrebno 250 litara vode. Tvrde da se životinje prisilno hrani čime se uništava više od 70 posto resursa, odnosno žitarica i druge biljne hrane kojom se može spriječiti glad u svijetu kada bi se prenamijenila za ljude.

"Za stočarstvo se koristi čak 70 posto sveukupne čiste vode. Odgovorno je za 65 posto emisije dušikova oksida, a staklenički plin dušikov oksid je 296 puta destruktivniji od CO2. Uzgoj životinja odgovoran je za 91 posto uništavanja Amazonske prašume",  tvrde u priopćenju.

Napominju i kako UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) savjetuje smanjenje unosa mesa jer gotovo dvije trećine stakleničkih plinova i 78 posto ispuštanja metana nastaju zbog uzgoja stoke.
Ističući da je samo 2016. godine u Hrvatskoj ubijeno više od 50 milijuna kopnenih životinja,   iz te udruge pozivaju građane da pređu na zelenu prehranu i smanje razarajući utjecaj uzgoja životinja.
hr Sat Apr 21 2018 18:52:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb5e402af47fb68d8b45ec/80

Pametno i Dan planeta Zemlje: Split bogatiji za dva stabla

Preraslo je u tradiciju...
Danas su predstavnici stranke Pametno povodom Dana planeta Zemlje, koji se službeno obilježava sutra, 22. travnja, u Splitu, u Gundulićevoj i Biokovskoj ulici, posadili dva nova stabla - kesten i lipu.

Riječ je o sada već tradicionalnoj sadnji, trećoj po redu, kojom stranka Pametno podržava ovaj dan u skladu sa svojim programom u kojem zagovaraju grad što bogatijih zelenih površina i zdravog življenja.
hr Sat Apr 21 2018 17:54:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .