Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586503361eea8f35a58b45b5/80

Tvrdnje o sucima kao sigurnosnoj prijetnji zasjenile njihove odluke

SOA posumnjala u 20 sudaca

Suci koje se 2016. prvi puta počelo spominjati u kontekstu moguće "ugroze nacionalne sigurnosti" i to u izvješću SOA-e, ali i izjavama ministra unutarnjih poslova, zasjenili su u pravosudnoj godini niz velikih istraga, suđenja i presuda.

Od potvrđivanja korupcijskih optužnica Božidaru Kalmeti, Milanu Bandiću, Nadanu Vidoševiću i Đuri Gavriloviću, niza otkrića "poreznog Uskoka" koja su, među ostalim, dovela i do potvrđivanja prve optužnice Zdravku Mamiću zbog izvlačenja milijuna iz Dinama, do nastavka sudske 'sapunice' Ive Sanadera, presuda za ratne zločine, oslobađanja Damira Polančeca u aferi Spice i rehabilitacije nadbiskupa Alojzija Stepinca osuđenog još 1946.

SOA posumnjala u 20 sudaca

O sucima kao mogućoj ugrozi nacionalne sigurnosti u medijima se prvi puta počelo raspravljati početkom srpnja kada je objavljeno da je SOA u izvješću predsjednici i premijeru 20 hrvatskih sudaca predstavila kao sigurnosni problem.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je do stupanja na dužnost u veljači i sam bio sudac, tada je prokomentirao kako je tajna služba zapravo ukazala "da nije cijelo sudstvo korumpirano nego da imamo samo jedan uži krug pojedinaca koji možda predstavljaju ugrozu države u smislu pojavnosti korupcije ili nečeg sličnog". Ministar pritom nije želio komentirati slučaj sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Jasne Smiljanić, viđene u istom restoranu kao i Sanader kojemu je u travnju odgodila izricanje presude u "aferi Planinska" nakon što je ostalih dvoje članova sudskog vijeća tražilo veće zatvorske kazne.

Ista je sutkinja, uz novoizabranog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića te suca Ivicu Veselića navedena i kao razlog što je prva optužnica protiv Mamića u travnju podignuta pred osječkim, umjesto zagrebačkim sudom. Mediji su pisali i kako se provjerava imovina sutkinje Tanje Pavelin Borzić koja je 2016. nezakonitima proglasila dokaze u dvije državnoodvjetničke istrage protiv zagrebačkog gradonačelnika Bandića. No, Vrhovni je sud u oba slučaja u prosincu Uskokove dokaze proglasio zakonitima pa je Bandić i dalje suočen s optužnicama u aferama "Agram" i "Štandovi".

Nesporazumi Državnog odvjetništva i nekih sudaca, osim u slučajevima vezanima uz Mamića i Bandića, na vidjelo su izašli i nakon što je Hrvatska u prosincu izgubila arbitražu protiv MOL-a u Ženevi, ali i kada je u studenome objavljeno da je na generalnoj skupštini Interpola preglasan hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju optuženom za podmićivanje Sanadera zbog prepuštanja upravljačkih prava u Ini.

Pod povećalom i Vrhovni te Ustavni sud

Krajem godine u javnost su procurile "tajne SOA-ine snimke" zbog kojih je još 2010. pokrenuta istraga oko pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda kako bi se ublažila kazna Branimiru Glavašu u slučajevima "garaža i selotejp". Osim vrhovnog suca Ante Potrebice i još nekih koji se spominju po nadimcima na snimkama je 'zabilježen' i predsjednik suda Branko Hrvatin. Medijima je potom tvrdio da je istina ono što je ranijih godina svjedočio na sudu nakon što je upravo on prijavio pokušaj utjecaja na Glavaševu presudu. Javnost se tada mogla podsjetiti da je u ovom slučaju od petero optuženih čak četvero priznalo da je postojao pokušaj korumpiranja još uvijek neimenovanih sudaca zbog presude Glavašu, koju je Vrhovni sud u konačnici ipak ukinuo, ali u srpnju 2016. nakon što ju je godinu ranije 'srušio' Ustavni sud.

To najviše sudsko tijelo ugrozom nacionalne sigurnosti nazvao je, pak, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nezadovoljan načinom izbora, odnosno političkim dogovorom pomoću kojega se mjesta u Ustavnom sudu dočepao bivši HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio je krajem godine da je zadovoljan radom svih sudaca pa i Mlakara o čijem navodnom primanju provizije i predstavljanju lažnim imenom nema nikakvih "službenih niti neslužbenih informacija". Na dan kada je objavio da će Vrhovni sud morati ponovno odlučivati o valutnoj klauzuli u švicarskom franku, jer ranija nije bila dobro obrazložena, Šeparović je rekao i da je slučaj oko Orepićeve izjave za njega završen nakon riječi premijera Andreja Plenkovića koji se ogradio i javno naveo da Orepićeve tvrdnje ne predstavljaju stajalište Vlade.

Važnija suđenja i optužnice

Uz već spomenutu najavljenu, ali neizrečenu presudu Sanaderu, kojemu je 2016. zajedno s HDZ-om počelo ponovljeno suđenje u slučaju Fimi media, najviše medijske pažnje izazvala je sudska rehabilitacija kardinala Stepinca. Presuda "komunističkog suda" iz 1946. poništena je zbog grubog kršenja temeljnih načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Turudić obrazlažući u srpnju odluku o reviziji presude kojom je Stepinac u montiranom postupku kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

Nekoliko dana ranije na istom su sudu bivši potpredsjednik vlade Polančec i sedmorica njegovih suokrivljenika, nakon godina suđenja, nepravomoćno oslobođeni optužbe da su novcem Podravke pokušali preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom te da su je pritom oštetili za gotovo 400 milijuna kuna.

Od optužnica o kojima se dugo govorilo sud je u 2016., uz Bandićevu i Mamićevu, potvrdio i dvije korupcijske u aferama Remorker - protiv zadarskog gradonačelnika Kalmete zbog izvlačenja novca iz HAC-a i Nadana Vidošević zbog štete koju je napravio Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uskokova optužnica potvrđena je i Đuri Gavriloviću, optuženom za ratno profiterstvo jer je tvrtku Gavrilović 1991. kupio novcem namijenjenim oružju za obranu Hrvatske. Uz aktualne ili bivše HDZ-ovce 2016. su se u optuženičkim klupama našle i dvije bivše SDP-ovke – nekadašnja županica Marina Lovrić Merzel i bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

Ratni zločini

Osim ukinute presude Glavašu pozornost na ratne zločine 2016. je skrenuo i početak suđenja Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, koji je u rujnu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima. U Zagrebu je, krajem svibnja, počelo i suđenje u odsutnosti ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću za raketiranje hrvatskih gradova 1995.

Na nizu suđenja za hrvatske zločine 2016. je nepravomoćno osuđen ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep. U svibnju je nakon četverogodišnjeg suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu, proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima i osuđen na pet i pol godina zatvora. Zbog zločina u Medačkom džepu ratni zapovjednik izviđačke satnije 9. gardijske brigade "Vukovi" Josip Krmpotić u listopadu je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora, dok su bivši zapovjednik tzv. Konačišta ratnih zarobljenika Stjepan Klarić i četvorica njemu podređenih vojnika, u ponovljenom postupku, još jednom nepravomoćno osuđeni zbog zlostavljanja zarobljenih neprijateljskih vojnika i civila od kraja 1991. do svibnja 1992. ali su za razliku od prvog suđenja dobili veće zatvorske kazne. U veljači su za zločin u Gruborima 1995. oslobođeni bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina.

Facebook komentari

hr Fri Dec 30 2016 07:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5790b47398734a8b4723/80
Foto: D.N.

Dojava o bombi u zgradi HNK - je lažna!

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno

Splitsko-dalmatinska Policijska uprava izvijestila je da je večeras oko 20,30 sati dobila dojavu da je podmetnuta bomba u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, u kojoj se u to vrijeme čekao početak predstave "Naše nasilje i vaše nasilje", ali je provjerom ustanovljeno da je dojava bila lažna.

- Odmah nakon što smo dobili dojavu, obavili smo protueksplozivnu provjeru prostorija u HNK i nije ništa pronađeno. - rekli su Policijskoj upravi.

Novinari su, nakon što je policija izvela prosvjednike iz gledališta, vidjeli da dvojica policajaca u civilu sa psom provjeravaju hodnike HNK i pitali su ih znači li to da je bila dojava o podmetnutoj bombi, no oni su samo rekli da "rade svoj posao".

U Policijskoj upravi su rekli kako je večeras prije početka Frljićeve predstave obavljen kompletan protueksplozivni pregled zgrade Kazališta kako bi se utvrdilo postoji li sigurnosni uvjeti za izvođenje predstave i da u toj provjeri nije ništa sumnjivo otkriveno. Radi sigurnosti, pregledavani su i svi posjetitelji prilikom ulaska u dvoranu.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe5124b47398cf4f8b456c/80
Foto: HNK Ivana pl. Zajca

U dvorani HNK interventna policija: Predstava počela s pola sata zakašnjenja

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija

Predstava "Naše nasilje i vaše nasilje" Olivera Frljića, koja je trabala početi večeras u splitskom HNK u 20 sati, počela je s 32 minute zakašnjenja  pošto je policija iz gledališta udaljila desetak ljudi, koji su držali transparente i pjevali.

Ta je skupina sjedila u zadnjem redu, držali su transparente "Odlazi sotono iz našeg grada", "Napravi performans u Srbiji", "Ne izazivajte nas" i pjevali pjesmu "Zovi samo zovi", a jedan od njih je ustao i viknuo "Živio hrvatski Split".

Na to je iz drugog dijela gledališta skupina gledatelja ustala i odgovorila pjesmom "Kad bi svi ljudi na svijetu", što je izazvalo smijeh gledališta, a zadnji red je uzvrato pjesmama "Pravaška se krila nose i sa time se ponose" i "Ljubi Boga i bližnjega svoga".

Nakon polusatnog čekanja da predstava počne, u takvoj je atmosferi u gotovo punu dvoranu Kazališta ušla interventna policija. Jedan je policajac pozvao skupinu u zadnjem redu da izađe jer "su napravili prekršaj ometajući početak predstave". 

"I oni drugi su pjevali, zašto i njih ne izbacite van," negodovali su neki od njih, no zatim su na nagovor policije počeli izlaziti i za nekoliko minuta svi izašli.

Po izlasku iz dvorane zadržali su se nekoliko minuta u hodniku, ne želeći izaći iz zgrade i buneći se zbog udaljavanja s predstave. No policajci su inzistirali, pa su u njihovoj pratnji ipak svi izašli.

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588c7c481eea8f86378b45c3/80
Foto: Ali Relata

Agrokor je utjecao na reakcije građana: Plenkovićeva Vlada gubi podršku

Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

Čak 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Redovito istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u travnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača, kakav dojam političari ostavljaju na građane te kako su ocijenjeni potezi Vlade Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Agrokor protresao političku scenu - nagli skok pesimizma

Agrokor je, čini se, ipak utjecao na Hrvatsku, a ponajprije se to vidi po reakcijama građana. Naime, 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 24 posto misli suprotno, dok samo 8 posto ispitanika ne zna.

Prema stranačkim preferencijama birača i HDZ-ovi birači gotovo su podijeljeni. Njih 49 posto misli da zemlja ide u dobrom smjeru, ali njih 41 posto misli suprotno. Još prije 30 dana HDZ-ovi birači su sa 69 posto mislili da zemlja ide u dobrom smjeru.

Birači Mosta, njih 64 posto misli da zemlja ide u lošem smjeru, a da ide u dobrom misli njih 28 posto, dok ne zna njih 8 posto. Takav porast broja pesimista nije zabilježen od rujna 2016., baš kao i pad optimizma.

Vlada više nema potporu za svoje politike

Većina ili 56 posto ispitanika ne daje podršku radu Vlade, a njih 33 posto odobrava Vladin rad. Ne zna njih 11 posto. Vladine politike odobrava samo 71 posto HDZ-ovih birača. Pa ni 54 posto Mostovih birača ih ne odobrava.

Podijeljena mišljenja o radu predsjednice

Uistinu, 46 posto ispitanika odobrava njezin rad, dok isto tako 46 posto ispitanika ne odobrava rad predsjednice. Njih 8 posto ne zna. Predsjednica može računati na HDZ-ovo biračko tijelo koje ju podupire s 81 posto, ali recimo Mostovo biračko tijelo ju ne podupire, s 55 posto.

Pada podrška Mostu

HDZ tako travanj završava s potporom od 32,2 posto, SDP uživa potporu 22,7 posto birača. Živi Zid je sa 7,9 na trećem mjestu, a Most sa 7,7 četvrta je politička opcija, dok je mjesec prije bio na trećem mjestu s potporom od 8,6 posto.

Stranke bez kojih se ne može vladati

IDS uživa potporu od 3,2 posto, Bandić Milan 365 trenutačno je na 3 posto potpore, Hrvatska seljačka stranka ima potporu od 2,4 posto, a HNS 2,3 posto. Pametno trenutačno može računati na glasove 2,3 posto birača, a HSU ima 1,6 posto potpore. Za ostale ili neke druge stranke, glasalo bi 4,5 posto birača, a neodlučnih je 10,1 posto.

Kakav dojam političari ostavljaju na građane?

Predsjednica je na 53 posto građana ostavila pozitivan dojam, ali 40 posto je onih na koje je ostavila negativan dojam. Odmah iza nje, slijedi Andrej Plenković. 46 posto građana ima pozitivan dojam o njemu, ali i 45 posto ima negativan dojam. Božo Petrov, kao i premijer, na 46 posto građana ostavlja pozitivan dojam, ali i na njih 43 posto negativan. A Davor Bernardić među biračima ostavlja 35 posto pozitivnog dojma, ali 46 posto je građana kod kojih je taj dojam negativan.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, SDP-u i Mostu?

U HDZ-u najbolji dojam među biračima ima predsjednica Republike i to 86 posto, a Andrej Plenković ju slijedi s 81 posto. U SDP-u pak najbolji dojam ostavlja Davor Bernardić sa 66 posto, a odmah iza njega tu je Ivan Sinčić s 45 posto potpore.

U Mostu najbolji dojam kod birača ostavlja Božo Petrov s 85 posto, a nakon njega tu je Andrej Plenković o kojemu pozitivan dojam ima 59 posto birača Mosta. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 21:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fe4a3fb47398e54d8b4608/80
Foto: Facebook

Zlatko Ževrnja: "Više ne dam novac za Marulićeve dane"

Objavu prenosimo u cijelosti i autentično
Zlatko Ževrnja, splitsko-dalmatinski župan, oglasio se putem svog Facebook-a o Frljićevoj predstavi koja bi se trebala prikazivati u splitskom HNK u sklopu Mažuranićevih dana te koja je izazvala burne reakcije Splićana. Objavu prenosimo u cijelosti i autentično:

- Ovo nisu "Marulićevu dani", ovo čemu svjedočimo i sto ćemo nekoliko dana biti prisiljeni gledati u našem nacionalnom kazalištu u Splitu je gruba zloupotreba Festivala hrvatske drame "Marulićevi dani". 

Cilj ovoga Festivala, sukladno Pravilniku, treba biti promocija hrvatske dramske književnosti u kazalištu a ne grubo vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećaja. Predložene predstave, među kojima se nalazi i predstava Olivera Frljića koja na najgrublji način vrijeđa ljudske, vjerske i nacionalne osjećaje, su njihovi autorski projekti a ne kazališne predstave nastale na hrvatskoj dramskoj književnosti.

 Zbog toga je predstavnik Splitsko-dalmatinske županije glasao protiv izbora predstava i zbog toga će Županija uskratiti financiranje ovakvih - navodnih - "Marulićevih dana". - napisao je. 

Facebook komentari

hr Mon Apr 24 2017 20:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .