Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586503361eea8f35a58b45b5/80

Tvrdnje o sucima kao sigurnosnoj prijetnji zasjenile njihove odluke

SOA posumnjala u 20 sudaca

Suci koje se 2016. prvi puta počelo spominjati u kontekstu moguće "ugroze nacionalne sigurnosti" i to u izvješću SOA-e, ali i izjavama ministra unutarnjih poslova, zasjenili su u pravosudnoj godini niz velikih istraga, suđenja i presuda.

Od potvrđivanja korupcijskih optužnica Božidaru Kalmeti, Milanu Bandiću, Nadanu Vidoševiću i Đuri Gavriloviću, niza otkrića "poreznog Uskoka" koja su, među ostalim, dovela i do potvrđivanja prve optužnice Zdravku Mamiću zbog izvlačenja milijuna iz Dinama, do nastavka sudske 'sapunice' Ive Sanadera, presuda za ratne zločine, oslobađanja Damira Polančeca u aferi Spice i rehabilitacije nadbiskupa Alojzija Stepinca osuđenog još 1946.

SOA posumnjala u 20 sudaca

O sucima kao mogućoj ugrozi nacionalne sigurnosti u medijima se prvi puta počelo raspravljati početkom srpnja kada je objavljeno da je SOA u izvješću predsjednici i premijeru 20 hrvatskih sudaca predstavila kao sigurnosni problem.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je do stupanja na dužnost u veljači i sam bio sudac, tada je prokomentirao kako je tajna služba zapravo ukazala "da nije cijelo sudstvo korumpirano nego da imamo samo jedan uži krug pojedinaca koji možda predstavljaju ugrozu države u smislu pojavnosti korupcije ili nečeg sličnog". Ministar pritom nije želio komentirati slučaj sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Jasne Smiljanić, viđene u istom restoranu kao i Sanader kojemu je u travnju odgodila izricanje presude u "aferi Planinska" nakon što je ostalih dvoje članova sudskog vijeća tražilo veće zatvorske kazne.

Ista je sutkinja, uz novoizabranog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića te suca Ivicu Veselića navedena i kao razlog što je prva optužnica protiv Mamića u travnju podignuta pred osječkim, umjesto zagrebačkim sudom. Mediji su pisali i kako se provjerava imovina sutkinje Tanje Pavelin Borzić koja je 2016. nezakonitima proglasila dokaze u dvije državnoodvjetničke istrage protiv zagrebačkog gradonačelnika Bandića. No, Vrhovni je sud u oba slučaja u prosincu Uskokove dokaze proglasio zakonitima pa je Bandić i dalje suočen s optužnicama u aferama "Agram" i "Štandovi".

Nesporazumi Državnog odvjetništva i nekih sudaca, osim u slučajevima vezanima uz Mamića i Bandića, na vidjelo su izašli i nakon što je Hrvatska u prosincu izgubila arbitražu protiv MOL-a u Ženevi, ali i kada je u studenome objavljeno da je na generalnoj skupštini Interpola preglasan hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju optuženom za podmićivanje Sanadera zbog prepuštanja upravljačkih prava u Ini.

Pod povećalom i Vrhovni te Ustavni sud

Krajem godine u javnost su procurile "tajne SOA-ine snimke" zbog kojih je još 2010. pokrenuta istraga oko pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda kako bi se ublažila kazna Branimiru Glavašu u slučajevima "garaža i selotejp". Osim vrhovnog suca Ante Potrebice i još nekih koji se spominju po nadimcima na snimkama je 'zabilježen' i predsjednik suda Branko Hrvatin. Medijima je potom tvrdio da je istina ono što je ranijih godina svjedočio na sudu nakon što je upravo on prijavio pokušaj utjecaja na Glavaševu presudu. Javnost se tada mogla podsjetiti da je u ovom slučaju od petero optuženih čak četvero priznalo da je postojao pokušaj korumpiranja još uvijek neimenovanih sudaca zbog presude Glavašu, koju je Vrhovni sud u konačnici ipak ukinuo, ali u srpnju 2016. nakon što ju je godinu ranije 'srušio' Ustavni sud.

To najviše sudsko tijelo ugrozom nacionalne sigurnosti nazvao je, pak, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nezadovoljan načinom izbora, odnosno političkim dogovorom pomoću kojega se mjesta u Ustavnom sudu dočepao bivši HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio je krajem godine da je zadovoljan radom svih sudaca pa i Mlakara o čijem navodnom primanju provizije i predstavljanju lažnim imenom nema nikakvih "službenih niti neslužbenih informacija". Na dan kada je objavio da će Vrhovni sud morati ponovno odlučivati o valutnoj klauzuli u švicarskom franku, jer ranija nije bila dobro obrazložena, Šeparović je rekao i da je slučaj oko Orepićeve izjave za njega završen nakon riječi premijera Andreja Plenkovića koji se ogradio i javno naveo da Orepićeve tvrdnje ne predstavljaju stajalište Vlade.

Važnija suđenja i optužnice

Uz već spomenutu najavljenu, ali neizrečenu presudu Sanaderu, kojemu je 2016. zajedno s HDZ-om počelo ponovljeno suđenje u slučaju Fimi media, najviše medijske pažnje izazvala je sudska rehabilitacija kardinala Stepinca. Presuda "komunističkog suda" iz 1946. poništena je zbog grubog kršenja temeljnih načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Turudić obrazlažući u srpnju odluku o reviziji presude kojom je Stepinac u montiranom postupku kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

Nekoliko dana ranije na istom su sudu bivši potpredsjednik vlade Polančec i sedmorica njegovih suokrivljenika, nakon godina suđenja, nepravomoćno oslobođeni optužbe da su novcem Podravke pokušali preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom te da su je pritom oštetili za gotovo 400 milijuna kuna.

Od optužnica o kojima se dugo govorilo sud je u 2016., uz Bandićevu i Mamićevu, potvrdio i dvije korupcijske u aferama Remorker - protiv zadarskog gradonačelnika Kalmete zbog izvlačenja novca iz HAC-a i Nadana Vidošević zbog štete koju je napravio Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uskokova optužnica potvrđena je i Đuri Gavriloviću, optuženom za ratno profiterstvo jer je tvrtku Gavrilović 1991. kupio novcem namijenjenim oružju za obranu Hrvatske. Uz aktualne ili bivše HDZ-ovce 2016. su se u optuženičkim klupama našle i dvije bivše SDP-ovke – nekadašnja županica Marina Lovrić Merzel i bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

Ratni zločini

Osim ukinute presude Glavašu pozornost na ratne zločine 2016. je skrenuo i početak suđenja Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, koji je u rujnu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima. U Zagrebu je, krajem svibnja, počelo i suđenje u odsutnosti ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću za raketiranje hrvatskih gradova 1995.

Na nizu suđenja za hrvatske zločine 2016. je nepravomoćno osuđen ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep. U svibnju je nakon četverogodišnjeg suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu, proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima i osuđen na pet i pol godina zatvora. Zbog zločina u Medačkom džepu ratni zapovjednik izviđačke satnije 9. gardijske brigade "Vukovi" Josip Krmpotić u listopadu je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora, dok su bivši zapovjednik tzv. Konačišta ratnih zarobljenika Stjepan Klarić i četvorica njemu podređenih vojnika, u ponovljenom postupku, još jednom nepravomoćno osuđeni zbog zlostavljanja zarobljenih neprijateljskih vojnika i civila od kraja 1991. do svibnja 1992. ali su za razliku od prvog suđenja dobili veće zatvorske kazne. U veljači su za zločin u Gruborima 1995. oslobođeni bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina.

Facebook komentari

hr Fri Dec 30 2016 07:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58335be41eea8f70da8b4599/80
Foto: FB

Ministar Tolušić sa savudrijskim ribarima

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić sastao se u Bašaniji u blizini Umaga s pedesetak većinom savudrijskih ribara kako bi im još jedanput iskazao potporu ministarstva u obavljanju njihova redovitog posla u Savudrijskoj vali.

- Naš stav se od posljednjeg susreta s ribarima u Zagrebu početkom godine nije promijenio. I Vlada i Ministarstvo poljoprivrede te ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova obećali su doći u posjet svojim ribarima i mi ispunjavamo svoje obećanje. - rekao je u Bašaniji ministar Tolušić, ističući kako će Hrvatska uvijek štititi svoje ribare u Savudriji jer su oni jamac suvereniteta.

Predsjednik Ceha ribara Istarske županije Robert Momić u ime ribara izrazio je zadovoljstvo susretom s ministrom Tolušićem, dodajući da se raspravljalo o istim temama kao u Zagrebu prije tri tjedna.

- Tijekom razgovora još jednom smo dobili potporu resornog ministra i njegovu potvrdu da se ribar koji je u prosincu prešao crtu razgraničenja u Savudrijskoj vali - ako dobije kaznu - mora javiti graničnoj policiji, a zatim će predmet preuzeti ministarstvo i Vlada u zaštititi interesa hrvatskih ribara u Savudriji. - rekao je Momić. Istaknuo je kako se - uzimajući u obzir da dosad nitko od savudrijskih ribara na kućnu adresu nije dobio nijednu kaznu - očito radilo o jednoj vrsti zastrašivanja. Momić je to povezao s prikupljanjem političkih bodova uoči skorašnjih izbora u Sloveniji.

Osim ministra Tomislava Tolušića, na sastanku u Bašaniji bila je i državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.

Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 20:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a677c7bb9e03e04598b4586/80
Foto: Kazalište Kerempuh

HKV: Frljićeva predstava vulgaran i neprihvatljiv obračun sa živim suvremenicima

Izvršni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) ocijenilo je u utorak da je znamenito Pirandellovo djelo "Šest likova traži autora" u režiji Olivera Frljića u kazalištu "Kerempuh" doživjelu preobrazbu nezabilježenu u povijesti hrvatskoga glumišta te da nije riječ o umjetničkom činu, nego o vulgarnome i neprihvatljivom obračunu sa živim suvremenicima, s porukom da neistomišljenike treba likvidirati

- Znamenito dramsko djelo L. Pirandella 'Šest likova traži autora' doživjelo je u zagrebačkom kazalištu 'Kerempuh' preobrazbu nezabilježenu u povijesti hrvatskoga glumišta. U režiji notornog Olivera Frljića nije riječ o kazališnom, umjetničkom činu, nego o vulgarnom i neprihvatljivom obračunu sa živim suvremenicima, zloporabi kazališne ustanove koja bi trebala biti posvećena satiri, razularenoj mržnji prema svemu što diše i djeluje hrvatski. - navodi u priopćenju Izvršni odbor HKV-a.

HKV smatra kako se u svezi s tom predstavom ne može govoriti o provokaciji ni o govoru mržnje, nego o "višoj" dimenziji nasilja sadržanog u poruci da neistomišljenike sluđene i zaluđene militantne družine treba fizički likvidirati.

- Ne može se u svezi s tom predstavom govoriti o provokaciji ni o govoru mržnje, nego o 'višoj' dimenziji nasilja sadržanog u poruci da neistomišljenike sluđene i zaluđene militantne družine treba fizički likvidirati. Na taj je način prijeđena crta tolerancije koju hrvatsko društvo nažalost ima prema sličnim pojavama, dopuštajući izravnu neprijateljsku djelatnost koja podmuklo koristi upravo kulturnu scenu za promidžbu staljinistički obojenih protuhrvatskih ispada, s bočnim četničkim elementima. - ocjenjuje HKV.

Izvršni odbor HKV-a navodi da je "zločinačka destrukcija koju provode vojujuće skupine u skladu s novim Memorandumom SANU" te da je i bez toga krajnje opasna jer će izazvati predvidljivu reakciju i dovesti do dalekosežnih posljedica.

- Pozivanje na fizičku likvidaciju Hrvata koji se na zakonit i legalan način bore za stajališta i vrijednosti imanentne hrvatskom narodu nije drugo do patološko zazivanje stvaranja crvenih brigada i odreda za likvidaciju, zov povratka na represiju iz najcrnjih godina komunističkoga totalitarnog režima. Zločinačka destrukcija koju provode vojujuće skupine u skladu je s novim Memorandumom SANU, ali i bez toga krajnje je opasna jer će izazvati predvidljivu reakciju i dovesti do dalekosežnih posljedica. - stoji na kraju priopćenja Izvršnog odbora HKV-a.

Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 19:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074387b9e03e1da68b458d/80
Foto: Screenshot Nova TV

Predsjedničin ured tri dana u Krapinsko-zagorskoj županiji

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović od srijede do petka preselit će ured u Krapinsko-zagorsku županiju, što je 13. premještanje njezina ureda izvan Zagreba

Predsjednica Grabar-Kitarović najprije će u srijedu ujutro ispred zgrade Krapinsko-zagorske županije sa županom Željkom Kolarom i gradonačelnikom Krapine Zoranom Gregurovićem biti na podizanju predsjedničke zastave, a zatim će, među ostalim, održati radne sastanke s predstavnicima županije, saborskim zastupnicima, gradonačelnicima i načelnicima te predstavnicima udruga hrvatskih branitelja. Istog dana posjetit će i tvrtku "Jedinstvo Krapina" d.o.o., nakon čega će u Zaboku odati počast poginulim policajcima ispred krapinsko-zagorske Policijske uprave.

Drugi dan hrvatska predsjednica obići će rodnu kuću prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću, položiti vijenac i zapaliti svijeću kod spomenika hrvatskoj himni u Zelenjaku, a u Humu na Sutli predviđen je sastanak s gospodarstvenicima i obrtnicima Krapinsko-zagorske županije, nakon čega će obići nekoliko tvrtaka u Klanjcu i Krapini.

 U Krapini će biti na potpisivanju ugovora o darivanju državne imovine Krapinsko-zagorskoj županiji, koji će potpisati ministar državne imovine Goran Marić i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.

Treći dan Kolinda Grabar-Kitarović u Gornjoj Stubici odat će počast poginulom vojnom pilotu Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva Rudolfu Perešinu i bit će na potpisivanju ugovora o sufinanciranju izgradnje njegove spomen-kuće. Među ostalim, posjetit će Srednju školu "Bedekovčina", gdje će s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak te s profesorima i učenicima razgovarati o strukovnom obrazovanju i centrima kompetentnosti.

Posjetit će i Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke, a na kraju i općine Konjščinu i Mihovljan.

Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 18:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a676952b9e03e04598b456e/80
Foto: galum.hr

Brodosplit donirao skulpturu Gorkog Žuvele Galeriji umjetnina

"U ime Ja" naziv je umjetničke instalacije čiji su središnji skulpturalni dio prema nacrtu nedavno umrloga likovnog umjetnika Gorkog Žuvele 2014. godine izradili radnici Brodosplitove radionice strojne obrade, a u utorak su je donirali Galeriji umjetnina, priopćeno je iz Brodosplita

U priopćenju se navodi da su skulpturu čuvali četiri godine, a sada će na poticaj Galerije umjetnina iz Splita, kojoj su umjetnik i Brodosplit donirali instalaciju, skulpturalni segment u Noći muzeja u petak prvi put javnosti biti predstavljen u atriju muzeja. To će biti i poticaj da se što prije u istočnom dvorištu Galerije umjetnina postavi cijela instalacija.

Skulptura "U ime Ja" izrađena je od čelika povišene čvrstoće, umjetnički je prikaz antene - komunikacijskog uređaja koji odašilje energiju u željnom smjeru. - Želim reći da se u brodogradilištu može sve napraviti. Željezo me uvijek izaziva jer pruža mogućnosti koju ne mogu dovoljno problematizirati kroz rad u atelijeru. Ogromna snaga valjka, masa željeza koja postaje podatna, motivi su koji pokreću rad na ovim skulpturama. - rekao je tada splitski likovni umjetnik, prof. Gorki Žuvela (1946. -  2017.), navodi se u priopćenju.

Splitski umjetnik Gorki Žuvela imao je više od 40 samostalnih izložaba, a njegovi su radovi u fundusima Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Moderne galerije u Zagrebu i Galerije umjetnina u Splitu, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, javnim ustanovama i crkvama te u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.


Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 17:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .