Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586503361eea8f35a58b45b5/80

Tvrdnje o sucima kao sigurnosnoj prijetnji zasjenile njihove odluke

SOA posumnjala u 20 sudaca

Suci koje se 2016. prvi puta počelo spominjati u kontekstu moguće "ugroze nacionalne sigurnosti" i to u izvješću SOA-e, ali i izjavama ministra unutarnjih poslova, zasjenili su u pravosudnoj godini niz velikih istraga, suđenja i presuda.

Od potvrđivanja korupcijskih optužnica Božidaru Kalmeti, Milanu Bandiću, Nadanu Vidoševiću i Đuri Gavriloviću, niza otkrića "poreznog Uskoka" koja su, među ostalim, dovela i do potvrđivanja prve optužnice Zdravku Mamiću zbog izvlačenja milijuna iz Dinama, do nastavka sudske 'sapunice' Ive Sanadera, presuda za ratne zločine, oslobađanja Damira Polančeca u aferi Spice i rehabilitacije nadbiskupa Alojzija Stepinca osuđenog još 1946.

SOA posumnjala u 20 sudaca

O sucima kao mogućoj ugrozi nacionalne sigurnosti u medijima se prvi puta počelo raspravljati početkom srpnja kada je objavljeno da je SOA u izvješću predsjednici i premijeru 20 hrvatskih sudaca predstavila kao sigurnosni problem.

Ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je do stupanja na dužnost u veljači i sam bio sudac, tada je prokomentirao kako je tajna služba zapravo ukazala "da nije cijelo sudstvo korumpirano nego da imamo samo jedan uži krug pojedinaca koji možda predstavljaju ugrozu države u smislu pojavnosti korupcije ili nečeg sličnog". Ministar pritom nije želio komentirati slučaj sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Jasne Smiljanić, viđene u istom restoranu kao i Sanader kojemu je u travnju odgodila izricanje presude u "aferi Planinska" nakon što je ostalih dvoje članova sudskog vijeća tražilo veće zatvorske kazne.

Ista je sutkinja, uz novoizabranog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića te suca Ivicu Veselića navedena i kao razlog što je prva optužnica protiv Mamića u travnju podignuta pred osječkim, umjesto zagrebačkim sudom. Mediji su pisali i kako se provjerava imovina sutkinje Tanje Pavelin Borzić koja je 2016. nezakonitima proglasila dokaze u dvije državnoodvjetničke istrage protiv zagrebačkog gradonačelnika Bandića. No, Vrhovni je sud u oba slučaja u prosincu Uskokove dokaze proglasio zakonitima pa je Bandić i dalje suočen s optužnicama u aferama "Agram" i "Štandovi".

Nesporazumi Državnog odvjetništva i nekih sudaca, osim u slučajevima vezanima uz Mamića i Bandića, na vidjelo su izašli i nakon što je Hrvatska u prosincu izgubila arbitražu protiv MOL-a u Ženevi, ali i kada je u studenome objavljeno da je na generalnoj skupštini Interpola preglasan hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju optuženom za podmićivanje Sanadera zbog prepuštanja upravljačkih prava u Ini.

Pod povećalom i Vrhovni te Ustavni sud

Krajem godine u javnost su procurile "tajne SOA-ine snimke" zbog kojih je još 2010. pokrenuta istraga oko pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda kako bi se ublažila kazna Branimiru Glavašu u slučajevima "garaža i selotejp". Osim vrhovnog suca Ante Potrebice i još nekih koji se spominju po nadimcima na snimkama je 'zabilježen' i predsjednik suda Branko Hrvatin. Medijima je potom tvrdio da je istina ono što je ranijih godina svjedočio na sudu nakon što je upravo on prijavio pokušaj utjecaja na Glavaševu presudu. Javnost se tada mogla podsjetiti da je u ovom slučaju od petero optuženih čak četvero priznalo da je postojao pokušaj korumpiranja još uvijek neimenovanih sudaca zbog presude Glavašu, koju je Vrhovni sud u konačnici ipak ukinuo, ali u srpnju 2016. nakon što ju je godinu ranije 'srušio' Ustavni sud.

To najviše sudsko tijelo ugrozom nacionalne sigurnosti nazvao je, pak, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić nezadovoljan načinom izbora, odnosno političkim dogovorom pomoću kojega se mjesta u Ustavnom sudu dočepao bivši HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio je krajem godine da je zadovoljan radom svih sudaca pa i Mlakara o čijem navodnom primanju provizije i predstavljanju lažnim imenom nema nikakvih "službenih niti neslužbenih informacija". Na dan kada je objavio da će Vrhovni sud morati ponovno odlučivati o valutnoj klauzuli u švicarskom franku, jer ranija nije bila dobro obrazložena, Šeparović je rekao i da je slučaj oko Orepićeve izjave za njega završen nakon riječi premijera Andreja Plenkovića koji se ogradio i javno naveo da Orepićeve tvrdnje ne predstavljaju stajalište Vlade.

Važnija suđenja i optužnice

Uz već spomenutu najavljenu, ali neizrečenu presudu Sanaderu, kojemu je 2016. zajedno s HDZ-om počelo ponovljeno suđenje u slučaju Fimi media, najviše medijske pažnje izazvala je sudska rehabilitacija kardinala Stepinca. Presuda "komunističkog suda" iz 1946. poništena je zbog grubog kršenja temeljnih načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Turudić obrazlažući u srpnju odluku o reviziji presude kojom je Stepinac u montiranom postupku kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

Nekoliko dana ranije na istom su sudu bivši potpredsjednik vlade Polančec i sedmorica njegovih suokrivljenika, nakon godina suđenja, nepravomoćno oslobođeni optužbe da su novcem Podravke pokušali preuzeti vlasništvo nad tom tvrtkom te da su je pritom oštetili za gotovo 400 milijuna kuna.

Od optužnica o kojima se dugo govorilo sud je u 2016., uz Bandićevu i Mamićevu, potvrdio i dvije korupcijske u aferama Remorker - protiv zadarskog gradonačelnika Kalmete zbog izvlačenja novca iz HAC-a i Nadana Vidošević zbog štete koju je napravio Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uskokova optužnica potvrđena je i Đuri Gavriloviću, optuženom za ratno profiterstvo jer je tvrtku Gavrilović 1991. kupio novcem namijenjenim oružju za obranu Hrvatske. Uz aktualne ili bivše HDZ-ovce 2016. su se u optuženičkim klupama našle i dvije bivše SDP-ovke – nekadašnja županica Marina Lovrić Merzel i bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

Ratni zločini

Osim ukinute presude Glavašu pozornost na ratne zločine 2016. je skrenuo i početak suđenja Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, koji je u rujnu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima. U Zagrebu je, krajem svibnja, počelo i suđenje u odsutnosti ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću za raketiranje hrvatskih gradova 1995.

Na nizu suđenja za hrvatske zločine 2016. je nepravomoćno osuđen ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep. U svibnju je nakon četverogodišnjeg suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu, proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima i osuđen na pet i pol godina zatvora. Zbog zločina u Medačkom džepu ratni zapovjednik izviđačke satnije 9. gardijske brigade "Vukovi" Josip Krmpotić u listopadu je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora, dok su bivši zapovjednik tzv. Konačišta ratnih zarobljenika Stjepan Klarić i četvorica njemu podređenih vojnika, u ponovljenom postupku, još jednom nepravomoćno osuđeni zbog zlostavljanja zarobljenih neprijateljskih vojnika i civila od kraja 1991. do svibnja 1992. ali su za razliku od prvog suđenja dobili veće zatvorske kazne. U veljači su za zločin u Gruborima 1995. oslobođeni bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina.

Facebook komentari

hr Fri Dec 30 2016 07:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Linić: "Uvedite eure, u čemu je problem? Limiti su glupost!"

Mostovac Maro Kristić, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima, najavio je veliku inicijativu Mosta – traže da se već od ove turističke sezone uvede mogućnost plaćanja u eurima, ali do dnevnog iznosa od 200 eura

Nezgodno je, kaže, odrediti do kada će trajati mogućnost plaćanja u eurima, ali iznos od 200 eura smatraju nekom psihološkom granicom koju je turist spreman potrošiti.

- Primjerice, milijun putnika (dođe) s kruzera i imaju striktno organiziran dan i to je situacija da ne mogu trošiti vrijeme čekajući u mjenjačnici. Matematički gledano, da svaki potroši 10 eura, to je 10 milijuna eura. To ne bi ugrozilo ni mjenjačnice ni banke jer je to novac koji se ionako ne promijeni - rekao je Kristić za televiziju N1.

U Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je u Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja kuna, a za plaćanja se iznimno mogu koristiti i druge valute što je propisano Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim podzakonskim aktima.

- Na temelju raspoloživih informacija nismo u mogućnosti dati svoje mišljenje o iznesenoj inicijativi gospodina Kristića. Ako nadležne institucije upute prijedlog za izmjenu navedenih propisa u okviru kojeg bi ova inicijativa bila detaljnije razrađena, Hrvatska narodna banka će se o tome odgovarajuće očitovati - odgovorili su za N1 u HNB-u.

HNB ima autoritet u ovom pitanju, a ne Vlada, rekao je tportalu Slavko Linić, koji uvjetno ne vidi nikakve prepreke za uvođenje plaćanja u eurima. 'Guverner Boris Vujčić stalno govori kako smo visoko eurizirana zemlja. Banke i mjenjačnice na svakom su koraku, većina je štednje građana u eurima, stoga ne vidim opasnosti od nastanka nekog crnog tržišta devizama -rekao je Linić tportalu.

Ono što mu ne odgovara u Kristićevu prijedlogu je uvođenje limita trošenja. 'Ako se to uvede, ja sam protiv. Ako netko iznajmljuje sobe i želi naplatiti račun od 350 eura, kako će on to napraviti? Nisam ni za kakvo ograničavanje, plaćanje eurima treba omogućiti ili onemogućiti, ništa između ne podržavam', rekao je Linić.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 20:23:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević vraća vojsku u četiri hrvatska grada

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ponovno je najavio da namjerava vratiti vojsku u Varaždin, Vukovar, Sinj i Ploče

Krstičević je danas obišao Vojarnu "Ivan V. Drašković" u Varaždinu te je naglasio da će već iduće godine u toj vojarni, koju je vojska napustila 2003. godine, biti smještena jedna bojna Hrvatske vojske.

- Cilj ove Vlade nije militarizirati hrvatsko društvo, nego odgovorno graditi sustav sigurnosti koji je potreban Hrvatskoj. Znamo kakva nam je bila povijest, znamo kako smo 90-ih godina bili ugroženi i Hrvatska više nikad ne smije biti ugrožena. I upravo ovaj sustav sigurnosti koji gradimo, razvijamo i poboljšavamo je u funkciji da se svi zajedno možemo nositi sa svim sigurnosnim ugrozama i rizicima i da Hrvatska u svakom trenutku može jasno, snažno i čvrsto reagirati na bilo kakvu ugrozu ili opasnost - rekao je Krstičević, javlja Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:48:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56afa2c2dcbadde6058b4aea/80
Foto: dinarik.hr

Odgođena prodaja Spaladium arene

Odluka o prodaji Spaladium arene odgođena je do srpnja, a sljedeća skupština vjerovnika društva Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju koji upravlja Spaladium arenom, održat će se nakon što se konstituira novo splitsko Gradsko vijeće

Vjerovnici su na skupštini u petak trebali odlučiti hoće li se pristupiti prodaji imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku na prijedlog odbora vjerovnika iz veljače. Do prodaje imovine trebalo bi doći zbog velikih troškova koji terete "Spaladium arenu".

Grad Split zbog situacije oko lokalnih izbora nije odlučio hoće li i kada ispostaviti zahtjev da se izuzme iz stečajne mase.

Stoga je, do konstituiranja novog Gradskog vijeća i izjašnjavanja Grada Splita hoće li, na koji način i kada ispostaviti izlučni zahtjev, odluka o prodaji odgođena.

Stečajna upraviteljica Natalija Mladineo izvijestila je i o troškovima odnosno dugovanjima od 260 tisuća kuna za struju i oko 57 tisuća kuna za vodu.

Arbitraža Hrvatske gospodarske komore (HGK) nedavno je prihvatila dvije točke tužbe banaka (Erste Gruop i Unicredit Austria AG), raskid ugovora između TPN-a (Tvrtka posebnih namjena) i Grada Splita, te da obveze TPN-a sada prelaze na Grad Split, no odbačena je treća točka tužbe u kojoj su banke tražile isplatu 53 milijuna eura s kamatama.

Spaladium arena je po načelu javno-privatnog partnerstva građena za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. godine. Javni su partneri grad Split i Vlada Republike Hrvatske, a privatni partner je konzorcij tvrtaka Konstruktor, IGH i Dalekovod koji je osnovao tvrtku Sportski grad TPN i ovlastio je za upravljanje Spaladium arenom. 

Za potrebe Svjetskog prvenstva 2009. izgrađena je samo sportska dvorana, bez poslovnog tornja, koji je također bio predviđen i iz kojega bi se namirio novac za održavanje dvorane.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:45:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d52aecb47398fcd18b4584/80
Foto: Ilustracija

U Tribunju ulovljena najotrovnija riba na svijetu!

Srebrenopruga napuhača dosad je uglavnom viđena i lovljena u južnim dijelovima Jadrana. Njezin otrov, tetrodotoksin, može biti opasan ako se riba nestručno priprema
Napuhača ili fuga, najotrovnija riba riba na svijetu čiji je otrov, tetrodotoksin, 1250 puta snažniji od cijanida u petak je ponovno ulovljena u Tribunju. Ulovila ju je 9-godišnja djevojčica Marieta Bolanča. 

- Bila sam s tatom u ribolovu. Bacila sam udicu i kad sam izvukla ulov ugledala sam tu čudnu ribu. Brzo sam pozvala tatu i on mi je rekao o čemu se radi. To je najotrovnija riba na svijetu - kaže hrabra Marieta. 

Iako zna otrov ove ribe može izazvati paralizu i smrt, nije se uplašila. Istu ribu, naime, prije nekoliko godina ulovili su njen brat Lovre i sestra Filipa, tako da ovdje svi znaju da može biti opasna samo ako se pojede. I to ako je nestručno pripremljena.

Ipak, za svaki slučaj s udice ju je skinuo tata Filip Bolanča.

- Iako joj Jadransko more nije prirodno stanište, izgleda da se naselila u blizini Tribunja. U Japanu je ova riba, odnosno njeni fileti, iznimno popularna i skupa delikatesa, pa bi to trebali iskoristiti u promotivne svrhe - kaže tata Filip za 24sata.

Srebrenopruga napuhača (lat. Lagocephalus sceleratus) poznata i pod nazivom riba fugu potječe iz indopacifičkih voda, a do Jadrana je stigla preko Sueskog kanala. Dosad je uglavnom viđena i lovljena u južnim dijelovima Jadrana. Njezin otrov, tetrodotoksin, može biti opasan ako se riba nestručno priprema.

Ipak, fugu je u Japanu skupi specijalitet kojeg pripremaju posebno obučeni kuhari. 

Tata Filip Bolanča o neobičnom ulovu je obavijestio Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

- Ova je riba puno manja nego ona koju su ulovila djeca prije nekoliko godina, ali je živa i valjda će poslužiti da se nešto nauči - kaže Bolanča.  

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:40:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .