Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Rast BDP-a u zadnjem tromjesečju ispod 3 posto?

Usporavanje rasta posljedica je, smatraju makroekonomisti, usporavanja rasta osobne potrošnje i izvoza, kao i stagnacije industrijske proizvodnje

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem tromjesečju prošle godine, a većina makroekonomista očekuje usporavanje rasta ispod 3 posto na godišnjoj razini.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u proteklom kvartalu poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 2,1 do 3,2 posto.

Bit će to već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,3 posto na godišnjoj razini.

Usporavanje rasta posljedica je, smatraju makroekonomisti, usporavanja rasta osobne potrošnje i izvoza, kao i stagnacije industrijske proizvodnje.

Usporen rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da rast gospodarstva i dalje najviše podržava jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 40 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

No, u posljednjem lanjskom tromjesečju "realni rast trgovine na malo usporio je na 3,4 posto godišnje u odnosu na 5,5 posto u prethodnom kvartalu, što upućuje na usporavanje rasta privatne potrošnje u tom razdoblju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Premda je u posljednjem lanjskom tromjesečju oslabio utjecaj turizma, potrošnja i dalje raste zahvaljujući poreznim promjenama koje su dovele do rasta plaća.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je u prosincu 5.973 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 2,3 posto ili 135 kuna.

S druge strane, na usporavanje rasta maloprodaje u posljednjim lanjskim mjesecima znatan utjecaj imalo je odgađanja kupovine automobila na 2018. zbog najavljenog smanjenja trošarina, navodi se u anketi.

Nastavljen rast izvoza

Pozitivno je na gospodarstvo lani utjecao i rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem lanjskom kvartalu rast izvoza roba ponešto je usporio.

"Izvoz roba porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 7,4 posto na godišnjoj razini, dok je u četvrtom kvartalu 2016. rast iznosio 12,6 posto", navodi jedan od makroekonomista.

Izvoz roba je podržavao rast BDP-a u cijeloj prošloj godini, u kojoj je porastao za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 103,9 milijardi kuna.

No, podaci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 8,6 posto, na 161 milijardu kuna, pa je deficit vanjskotrgovinske robne razmjene lani uvećan za 1,6 milijardi kuna ili 3 posto na godišnjoj razini.

"Nastavljeni su dobri trendovi u kretanju izvoza, ali je snažan rast uvoza, prisutan tijekom cijele godine, i u četvrtom kvartalu doveo do negativnog utjecaja robne razmjene s inozemstvom na rast BDP-a", ocjenjuje jedan od makroekonomista u anketi.

Industrijska proizvodnja stagnirala

Usporavanje rasta gospodarstva posljedica je i slabosti industrijske proizvodnje koja je u posljednja dva mjeseca prošle godine pala.

Pad industrije dva mjeseca zaredom nije zabilježen još od polovice 2014. godine. Zbog toga je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porasla za 2,9 posto.

"Usporavanje prometa u maloprodaji i industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju posljedica je nekoliko faktora: usporavanja nakon rekordne turističke sezone, visokih osnovica od prethodne godine, a premda u blažem obliku, tu je još uvijek i učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i investicija", navodi jedan od makroekonomista.

I dok je proizvodnja stagniralamakroekonomisti procjenjuju da je u četvrtom lanjskom tromjesečju nastavljen rast investicija, već 10. kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom, kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,4 posto na godišnjoj razini.

Rast u 2017. ispod očekivanja

Ostvari li se prosječna procjena makroekonomista o rastu u posljednjem lanjskom kvartalu za 2,7 posto, to bi značilo da je u cijeloj 2017. gospodarstvo poraslo 2,9 posto, sporije u odnosu na 3,2 posto godinu dana prije.

To bi bio i sporiji rast nego što se očekivalo. U anketi Hine prije tri mjeseca, osam makroekonomista očekivali su u prosjeku rast BDP-a za 3 posto.

Europska komisija objavila je nedavno procjenu da bi u 2017. rast hrvatskog gospodarstva trebao iznositi 3,2 posto, dok Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje rast od 3,1 posto.

Vlada je, pak, proračun za prošlu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Makroekonomisti kažu kako kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast BDP-a u ovoj godini.

"Sve u svemu, usprkos Agrokoru, koji je imao utjecaja kroz dio potencijalnih kanala - kroz investicije prvenstveno i potražnju za dobavljače – 2017. je bila dobra godina zbog snažnog rasta inozemne potražnje, što se preslikalo na visoki rast izvoza roba i turističkih usluga", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje blago usporavanje gospodarskog rasta.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,8 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3 posto.

hr Wed Feb 28 2018 08:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba74c0acb557abfbb8b457d/80

ZL Split u plusu 117, a F. Tuđman u minusu 54 milijuna kuna

U Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, koncesionaru u Zračnoj luci Franjo Tuđman, kažu da su njihovi poslovni prihodi lani rasli u odnosu na godinu prije
Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

Hrvatske zračne luke iz godine u godinu ruše prometne rekorde. Ove godine kroz njih će proći više od 10 milijuna putnika, oko 500 tisuća više nego prošle godine. Kroz zračne luke Split i Franjo Tuđman pri tome prođe najveći dio tih putnika. 

A rast broja putnika donosi i sve veće prihode. ZL Split tako je prošle godine uprihodio 370,9 milijuna kuna, 55 milijuna kuna više nego 2016. Pri tome je ostvario i rekordnu dobit od čak 117 milijuna kuna, što je 22 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. S druge strane, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), koja je koncesionar na ZL-u Franjo Tuđman, za prošlu je godinu iskazala prihode od 462 milijuna kuna, dok su joj u 2016. prihodi bili 1,16 milijardi kuna. Usto, MZLZ je iskazao i gubitak od 54 milijuna kuna, dok je godinu prije imao dobit od 38 milijuna kuna. 

Takvi rezultati poslovanja koncesionara na najvećem hrvatskom aerodromu koji bilježi stalni rast prometa mnoge su zbunili. 

U MZLZ-u objašnjavaju da njihovi ukupni poslovni prihodi u 2016. uključuju i prihode od gradnje novog putničkog terminala u iznosu od 768,3 milijuna kuna koji se po međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS11) moraju priznavati u razdoblju građenja i kao prihodi i kao troškovi u jednakom iznosu. 

Bez tih prihoda, objašnjavaju, ukupni poslovni prihodi tvrtke za 2016. iznose 398,7 milijuna kuna i oni predstavljaju pravu poslovnu aktivnost društva. Po istoj logici, ukupni poslovni prihodi bez prihoda od izgradnje za 2017. iznose 408,3 milijuna kuna . 

– Na taj je način jasno da je evidentiran rast poslovnih prihoda društva u 2017. u odnosu na 2016. godinu od 7,9 posto – poručuju koncesionari na ZL-u Franjo Tuđman. Dodaju da je posljedično onda i dobit znatno pala. 

Pri tome, navode, promjena trenda iz pozitivne dobiti u negativan rezultat nije vezana uz prihode jer su poslovni prihodi koji isključuju gradnju rasli. 

Glavni pokretač negativnih računovodstvenih rezultata je, objašnjavaju, početak deprecijacije dugotrajne imovine, odnosno novog putničkog terminala i njegovo puštanje u promet u ožujku 2017. 

– Mjesečni trošak deprecijacije koje društvo knjiži za imovinu novog terminala iznosi otprilike 7,5 milijuna kuna – kažu u MZLZ-u. 

Kao drugi najvažniji razlog negativnog rezultata tvrtke navode financijske troškove kamata koji se više ne kapitaliziraju nakon isteka perioda građenja, a treći su razlog znatni troškovi u 2017. vezani uz transfer poslovanja sa starog na novi putnički terminal, testiranja i pripreme novog terminala te troškovi nabave specifične aerodromske opreme potrebne za upravljanje novim terminalom, piše vecernji.hr

– Nakon uspješno odrađenog prijenosa operacija na novi terminal u 2017., očekujemo da će s porastom prometa dobit iz poslovanja, a posljedično i neto dobit s određenim vremenskim odmakom, u idućim godinama imati stabilan i kontinuiran rast – poručuju iz MZLZ-a.   


hr Sun Sep 23 2018 10:17:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ae303b47398de708b45c8/80
Foto: Pixabay

Koliko se razlikuju cijene goriva na benzinskim postajama?

Pažljivim planiranjem na jednom spremniku prosječnog obujma ovih dana može se uštedjeti i 25 kuna

Cijene goriva daleko su od konstantnih i to znamo odavno, pa se s njihovim promjenama, rastom i padom, već tradicionalno susrećemo praktički svakog tjedna.

Poznato je već da su cijene na nekim benzinskim pumpama veće nego na drugim, ali cijene praktički svih vrsta goriva mogu se manje ili više razlikovati ne samo na benzinskim crpkama različitih naftnih kompanija nego i unutar istih firmi, a o različitim lokacijama njihovih prodajnih mjesta da i ne govorimo.

Ovisno o gorivu, crpki i lokaciji, cijena litre varira i po pola kune, piše Večernji list.

Planirate li putovanje, bilo bi mudro isplanirati i gdje ćete točiti gorivo.

Cijene je moguće pratiti izravno kod naftnih kompanija odnosno na njihovim internetskim stranicama, no zgodnu pomoć nude i neke druge stranice koje svakoga dana ažuriraju cijene goriva i izbacuju točnu uštedu između najnižih i najviših cijena, piše N1.




hr Sat Sep 22 2018 10:37:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba50515cb557a8ea08b4b2f/80

Gradonačelnik Krstulović Opara s francuskim poduzetnicima: Budućnost Splita temelji se na razvoju tehnološke industrije i pametnih rješenja

Razvoj IT tehnologije i Smart City rješenja, stvaranje i očuvanje održivog grada, Tehnološki park Split na Dračevcu, zatim novi Žnjan s budućim društvenim sadržajima, razvoj prometne infrastrukture – metro Zračna luka - Trajektna luka, Istočna obala i Kopilica, vodni sustav aglomeracije Solin-Split te razvoj hotelskih kapaciteta, predstavljeni su danas poduzetnicima iz 40 različitih francuskih tvrtki, u sjedištu francuskog udruženja poslodavaca MEDEF u Parizu.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara konkretno je govorio o projektima koji će Splitu i splitskoj aglomeraciji dati novi razvojni zamah prvenstveno na području tehnološke industrije, a potom infrastrukture i turizma, a uključivanje i doprinos investitora, kako domaćih, tako i stranih, uvijek je dobrodošao.

Čelnici Rijeke i Zadra, Vojko Obersnel i Branko Dukić, također su u MEDEF-u predstavili razvojne projekte svojih gradova, kao i predstavnici Slavonskog Broda i Osijeka.



Nakon konferencije uslijedili su brojni pojedinačni razgovori sa predstavnicima francuskih tvrtki zainteresiranim za ulaganja. Podsjećamo, potporu ovom skupu dala je i hrvatska Agencija za investicije i konkurentnost, a predsjednik Radne skupine za održive gradove - MEDEF International, Gerard Wolf, zahvalio je na predstavljanju i poželio ostvarenje dobre suradnje hrvatskih gradova s francuskim tvrtkama.

Današnji program hrvatske delegacije nastavlja se posjetom OECD-ovom Centru za poduzetništvo, male i srednje tvrtke, gradove i regije, gdje će također imati priliku predstaviti mogućnosti ulaganja i razvoja gospodarstva.
hr Fri Sep 21 2018 16:50:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije treći po ukupnom prihodu i dobiti

Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti

Godišnje financijske izvještaje za 2017. godinu, s područja Splitsko-dalmatinske županije, u Registar je predalo ukupno 13 211 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 8541 poslovao s dobiti razdoblja, a 4670 je iskazalo gubitak razdoblja. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini imali su 76 885 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 46,0 milijardi kuna, ukupne rashode od 43,8 milijardi kuna, dobit razdoblja u iznosu od gotovo 3,0 milijarde kuna, gubitak razdoblja od 1,3 milijarde kuna te neto dobit od 1,7 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih iznosila je 4.710 kuna, što je 4,3 % više od prosječne plaće u 2016. godini.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, najbolje su rangirani prema broju poduzetnika i broju zaposlenih (2. mjesto). Prema ostvarenim prihodima i neto dobiti su na 3. mjestu, a prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja na 8. mjestu. Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih, zauzimaju 9. mjesto, dok su prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih, na 10. mjestu među svim županijama.
 
Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske.

Prvi poduzetnik u županiji, prema ukupnim prihodima u 2017. godini, je društvo TOMMY d.o.o. sa sjedištem u Splitu, a slijede ga STUDENAC d.o.o. iz Omiša, MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. iz Vrgorca te AD PLASTIK d.d. i AMEROPA ŽITNI TERMINAL d.o.o. iz Solina.

hr Thu Sep 20 2018 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .