Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d148f5929111ca9df8b4647/80
Foto: UNIST

Novi iskorak: Splitsko svučilište dio prvih 17 saveza "Europskih sveučiliša"

Sveučilište u Splitu član je alijanse pod nazivom Europsko sveučilište mora (SEA-EU), zajedno sa sveučilištima u Cádizu, Bretanji, Kielu, Gdanjsku i Malti

Sveučilište u Splitu je prema,  listi koju je 26. lipnja objavila Europska komisija, među odabranim visokoškolskim ustanovama koje će biti dio saveza Europskih sveučilišta. Odabrana sveučilišta bit će uzori ostalima u unapređivanju kvalitete, uključivosti i konkurentnosti europskog visokog obrazovanja te jačanju mobilnost studenata i osoblja.

Od 54 zaprimljene prijave (300 sveučilišta)  odabrano je tek 17 alijansi koja uključuju 114 visokih učilišta iz 24 države članice, a na temelju procjene koju je provelo 26 nezavisnih vanjskih stručnjaka, uključujući rektore, profesore i istraživače, koje je imenovala Komisija. Sveučilište u Splitu član je alijanse pod nazivom Europsko sveučilište mora (SEA-EU), zajedno sa sveučilištima u Cádizu, Bretanji, Kielu, Gdanjsku i Malti.

Za odabrane alijanse dostupan je proračun od ukupno 85 milijuna eura, a za alijansu  SEA-EU u kojoj je splitsko sveučilište odobreno je  5 milijuna eura  u naredne tri godine kako bi započeli s provedbom svojih planova i otvorili put drugim visokoškolskim ustanovama diljem EU-a.

Vizija SEA-EU alijanse je postati međunarodna referentna točka rješavanja izazova mora i pomorstva kroz izvrsnost u istraživanju zasnovanom na kreativnosti i inovativnosti, a utemeljena je u Europi kao pomorskom kontinentu i moru kao simbolu otvorenosti i hiperpovezanosti.  Krećući od zajedničke morske i pomorske izvrsnosti i tradicije uključena sveučilišta povezat će se u svim područjima djelovanja.  Cilj alijanse je stvoriti zajedničke studije na preddiplomskoj i diplomskoj razini, doktorske škole, zajedničku infrastrukturu i upravljanje istraživanjem i znanjem, te provesti više od 3.000 mobilnosti studenata i osoblja. Sveučilište u Splitu bit će vodeći partner radnog paketa koji spaja sveučilište, javni i poslovni sektor s naglaskom na odgovornost za društvo i okoliš.

Priprema ovog projekta trajala je četiri mjeseca, a sudjelovalo je više od 50 profesora, stručnih djelatnika i studenata sa Rektorata i svih sastavnica. To je rezultiralo izvanrednom prilikom Sveučilišta u Splitu  za značajan iskorak u kvaliteti i međunarodnoj konkurentnosti, na korist svih njegovih studenata i zaposlenika.

 Europska sveučilišta

Europska sveučilišta su transnacionalni savezi visokoškolskih ustanova iz cijele EU koje dijele dugoročnu strategiju i promiču europske vrijednosti i identitet. Jedan od ciljeva inicijative je  okupiti novi naraštaj kreativnih Europljana, koji mogu surađivati na različitim jezicima, preko granica i u okviru različitih disciplina, kako bi se u Europi olakšalo suočavanje s velikim društvenim izazovima i nedostatkom vještina.

Europska sveučilišta postat će međusveučilišni kampusi oko kojih se studenti, doktorandi, zaposlenici i istraživači mogu nesmetano kretati. Oni će udružiti svoju stručnost, platforme i resurse kako bi pružili zajedničke nastavne planove i programe ili modele koji pokrivaju različite discipline. Ovi kurikulumi će biti vrlo fleksibilni i omogućit će studentima personalizirati svoje obrazovanje, birajući što, gdje i kada studirati i dobiti europsku diplomu. Europska sveučilišta također će doprinijeti održivom gospodarskom razvoju regija u kojima se nalaze, jer će njihovi studenti blisko surađivati s tvrtkama, lokalnom zajednicom, profesorima i istraživačima kako bi pronašli rješenja za izazove s kojima se njihove regije suočavaju.

hr Thu Jun 27 2019 11:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d5d98ac29111c05568b4599/80

Pouka tragične nesreće na A3: uvedimo opće ograničenje noću, u zimskim uvjetima, od 100 km/h

Sklizak kolnik, magla, umor, brzina, razmak, mobitel i pretolerantni propisi – smrtonosni ‘koktel’

Više sam puta naglašavao pa ponavljam: alkohol je (pre)veliki problem našeg prometa, ali korištenje mobitela u prometu postaje veći. Naime, kad je osoba alkoholizirana tada cijelo vrijeme upravljanja gubi velik dio psiho-fizičkih značajki za upravljanje, što s pogoršava istodobnim negativnim utjecajem na obrazac ponašanja (alkoholizirani vozači voze brže i agresivnije, češće krše prometne propis).

Korištenje ‘pametnih telefona’ u vožnji postaje čak opasniji problem od alkoholiziranosti, jer u intervalima kad vozač skreće pogled s ceste na monitor smartphonea, pogotovo kad pregledava poruke i odgovara na njih (mnogima se tada, krajnje neodgovorno, žuri pročitati poruku, pa i odgovoriti!), vozač potpuno gubi uvid u prometnu situaciju, dovoljno da naleti na drugo vozilo, pješaka, skrene na suprotni trak, sleti s ceste.

Ima još jedna gora situacija, s kojom se moramo početi ozbiljnije nositi: umor koji generira rizik sna za volanom. A to je, logično, najopasnija situacija, tek tada vozač potpuno gubi kontrolu nad vozilom i situacijom. Najvećem su riziku izloženi oni koji putuju dugi put, a ne žele plaćati za poželjni odmor, posebice ‘gastarbajteri’ i turisti iz susjednih i daljih zemalja.

Usto takvi često voze uz potporu tempomata, nažalost onog prve generacije, bez radarskog sustava za kontrolu udaljenosti i autonomnog kočenja. Automobili, dok vozač spava, nekontrolirani jure dok se ne zabiju u drugo vozilo, prepreku, slete s ceste…

Nema efekta usporenja motorom, kad noga zaspalog vozača, opružnim efektom, sklizne s papučice gasa, odnosno ona se vrati u početni položaj. To je dodatni generator tragedije, ali nije posljednji. Neodgovorni domaći i strani vozači dobro su upoznati s nelogičnostima i neodgovornim blagonaklonostima pravosudno-policijskog sustava prema teškim prometnim prekršiteljima.

Naime, kod nas se autocestama, na dionicama bez posebnog ograničenja legalno može voziti 160 km/h (po brzinomjeru), čak i noći, po skliskom kolniku i magli! Gotovo nepojmljivo, ali je istinito, Evo kako:

1. Brzinomjer je, zbog sigurnosti, podešen da pokazuje 3 posto više, dakle realno je 155 km/h.
2. Kad radarski uređaj to izmjeri, dobiva 10 posto i ostaje 139,5 km/h.
3. Ta ‘korigirana’ brzina se po članku 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne kažnjava (do 10 km/h).

To je ‘formula za smrt’, kojom je jučer oko 4:30, na autocesti A3 kod Velike Kopanice, 57-godišnji vozač iz Srbije, velikom brzinom, automobilom švicarskih registarskih oznaka, zabio u automobil pulskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 72-godišnjak. Poginuo je 52-godišnji suvozač iz Srbije, a pet osoba je ozlijeđeno.

Koliko je brzo vozio još se ne zna, ali ako je tempomat postavio na 180 km/h, po čl. 54. st. 4 riskirao je kaznu, zamislite, od 34 eura, pola od 500 kn! U zemlji gdje radi, kazna bi bila najmanje 3000 švicarskih franaka i najmanje godinu sana bez dozvole.

Pametnome dosta!

Zbog toga, kao interventnu mjeru, dok toleranciju radarskog mjerenja ne smanjimo na 3 posto i ne ispravimo nelogičan članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (niže), na autocestama treba uvesti opće ograničenje od 100 km/h u zimskim uvjetima noću, dakle kad je veliki rizik negativne sinergije skliskog asfalta, loše vidljivosti (magla) i umornih vozača.

100 km/h je malo? Pa to bi (po izračunu 1-2-3, gore), vozačima omogućavalo da po brzinomjeru legalno voze malo sporije od 130 km/h, a vožnja od 150 km/h (po brzinomjeru bila bi kažnjiva s 250 kn).

Pa to je tolerantnije i neusporedivo blaže nego što Švicarci toleriraju i kažnjavaju na svojim cestama u idealnim uvjetima!

PRIJEDLOG IZMJENE ČL. 54. ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Sadašnji:
(1) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti,
3) 90 km na sat na ostalim cestama.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(5) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:
1) najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put,
2) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.
(6) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka.

Prijedlog novog (dorađenog):
(1) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti,
3) 90 km na sat na ostalim cestama.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je do 10 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(6) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:
1) najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put,
2) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.
(7) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka.

hr Sun Jan 19 2020 16:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56bb2b1414418514018b461b/80

Bulj o posjetu HDZ-a Imotskom: "Opet su se narugali narodu Imotske krajine"

Jasno je što je posrijedi, Plenković je još nekoliko mjeseci premijer, uskoro su izbori i treba glasove naroda moje Zagore, kazao je Bulj
Mostov saborski zastupnik Miro Bulj komentirao je posjet premijera Andreja Plenkovića i HDZ-a gradu Imotskom, gdje se jučer obilježila 30. obljetnica osnutka HDZ-a u Gradu na gori.

Kazao je kako su se HDZ-ovci ponovno narugali narodu imotskog kraja. Što je još rekao, donosimo u nastavku, u cijelosti i autentično. 

- Premijer Andrej Plenković jučer je sa cilom svitom u blindiranim vozilima obišao zaboravljeni Imotski i po njihovim starim običajima uoči predstojećih unutarstranačkih i parlamentarnih izbora obećao brzu cestu od Zagvozda do Imotskog do 2023.

Jasno je što je posrijedi, Plenković je još nekoliko mjeseci premijer, uskoro su izbori i treba glasove naroda moje Zagore. Isti taj premijer i njegova većina je sa smiješkom odbijala amandmane na državni proračun u posljednje četri godine koje sam predlagao za Zagoru, od spojne ceste Kukuzovac -Križice do Sinja i Cetinskog kraja, spojna cesta do Drniša i Knina, tunel Ravča-Drvenik, spojna cesta Zagvozd- Imotski (inicijativa MI za IM - Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu), kao i navodnjavanja Sinjskog polja, Drniškog polja, Imotskog polja, odvodnja u Vrgoračkom polju itd....

Ali nije samo Plenković odgovoran, protiv Mostovih amandmana glasali su i njegovi oponenti Davor Ivo Stier i Miro Kovač kao i zastupnici HDZ iz Zagore i cile Dalmacije koji su se jučer još jednom narugali narodu Imotskog kraja
 - ustvrdio je Miro Bulj 
hr Sun Jan 19 2020 13:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c2c7db10e4938896a8b457b/80
Foto: D.N.

Planula štala kod Sinja: Uginule dvije krmače i šest praščića

Požar je gasilo 6 vatrogasaca s tri vozila

Rano jutros oko 5 sati buknuo je požar u štali u Brnazama kod Sinja. Kako doznajemo, štala je u potpunosti izgorjela, a uginule su dvije krmače i šest malih svinja. Ostatak životinja je spašen! 

Požar je gasilo 6 vatrogasaca s tri vozila te su brzom intervencijom stavili pod kontrolu ovaj požar te spriječili širenje na druge objekte koji su se nalazili u nesporednoj blizini. 

Osim vatrogasaca, na teren su izašli i zaposlenici HEP-a i policija. 

Uzrok požara još uvijek nije poznat. Policijskim očevidom će te isti utvrditi, kao i nastala šteta. 

hr Sun Jan 19 2020 13:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c90fd2129111cca0f8b4646/80
Foto: Pixabay

Donesen novi pravilnik: Više se neće moći kupati u Nacionalnom parku Krka

Novi Pravilnik donosi novine u skladu s dugotrajnim strateškim ciljevima i novim mjerama održivog upravljanja koje su osnova budućeg plana upravljanja i prostornog plana koji je u tijeku realizacije

Zaštita prirodnih procesa i biološke raznolikosti, u trenutku kada se svijet suočava s izazovima klimatskih promjena, temeljna su odrednica novog Pravilnika, u skladu s osnovnom djelatnošću Ustanove koja uključuje zaštitu, održavanje i promicanje Nacionalnog parka Krka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području. 

S namjerom provođenja aktivnih mjera očuvanja i revitalizacije i usklađivanja suradnje i aktivnosti s lokalnom zajednicom, novi Pravilnik donosi novine u skladu s dugotrajnim strateškim ciljevima i novim mjerama održivog upravljanja koje su osnova budućeg plana upravljanja i prostornog plana koji je u tijeku realizacije.

Cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezina živoga svijeta počiva na razvoju sedrenih barijera pa je očuvanje procesa taloženja sedre temeljni cilj JU „NP Krka“. 

Iz tog razloga novi Pravilnik donosi zabranu kupanja u Nacionalnom parku „Krka“ od 1. siječnja 2021. godine. Lokalnom stanovništvu i gospodarskim subjektima omogućeno je razdoblje prilagodbe, kroz otvoreni dijalog, suradnju i pomoć Javne ustanove „Nacionalni park Krka“. Zbog višestoljetnog suživota čovjeka s rijekom, kupanje je dopušteno lokalnom stanovništvu na lokalitetima: Stinice, Remetić – Pisak i nizvodno od Roškog slapa.

- Javna ustanova 'Nacionalni park Krka', uoči svog 35. rođendana, nalazi se pred donošenjem važnih strateških dokumenata koji će odrediti put kojim želimo ići prema svojim zrelim godinama. Kakav ćemo ekosustav ostaviti budućim generacijama, naša je najvažnija zadaća i u skladu s njom je donesen i novi Pravilnik. Nakon dugogodišnjeg promišljanja i brojnih istraživanja, razmatranja potreba, kako prirode tako i nas ljudi koji na ovaj ili onaj način koristimo ono što nam je Krka podarila usvojene su mjere koje će doprinijeti dugoročnom održivom upravljanju i zaštiti prirode. - kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica te dodala: 

- Cijeli Pravilnik je snažno usmjeren na očuvanje resursa i bogatstva bioraznolikosti, bilo da se to odnosi na regulaciju broja posjetitelja, odlaganje otpada, lovstvo i ribolov ili sječu šuma. Jasno je definiran način korištenja voda i javnog vodnog dobra u podzonama te obvezuje korisnike dostavu godišnjih planova rada usklađenih s djelatnostima Ustanove.

Pravilnik se odnosi na zaposlenike JU „NP Krka“, stanovnike u Nacionalnom parku, vlasnike i nositelje prava na nekretninama u Parku i članove njihovih obitelji, fizičke i pravne osobe koje na području NP „Krka“ obavljaju dopuštene djelatnosti, posjetitelje i druge korisnike prostora Parka. U odnosu na stari Pravilnik iz 2011. godine novi donosi i detaljno pojašnjenje zonacije NP „Krka“ među kojima se nalaze upravljačke zone stroge i usmjerene zaštite te zona korištenja i podzone naselja, posjetiteljske infrastrukture, korištenja prirodnih resursa i prometnica koje su usklađene s Planom upravljanja, desetogodišnjim strateškim dokumentom te priloženu kartu zonacije.

"Očuvanje prirodnih procesa i staništa"

- U zoni stroge zaštite cilj upravljanja je očuvanje prirodnih procesa i staništa te njihovih sastavnica. - naglasio je stručni voditelj JU „NP Krka“ dr. sr. Drago Marguš te pojasnio da „zona usmjerene zaštite obuhvaća doprirodne ekosustave: travnjake, pašnjake, vodena staništa, i sl., koji u svrhu dugoročnog očuvanja zahtijevaju provedbu aktivnih upravljačkih mjera održavanja ili obnove. U zonama usmjerene zaštite dopušteno je provođenje aktivnih mjera očuvanja i revitalizacije bez kojih bi se promijenile bitne karakteristike područja. Poljoprivredne aktivnosti su dopuštene u skladu s ciljevima upravljanja za očuvanje biološke, geološke i krajobrazne vrijednosti.“

Primjerice, to znači da je dopuštena košnja i tradicionalna ispaša pasmina i stoke uz ljudski nadzor, osim na strmim kanjonskim padinama, Skradinskom buku i Roškom slapu te podzoni posjetiteljske infrastrukture. S druge strane, lovstvo i ribolov nisu dopuštene aktivnosti u Nacionalnom parku. Naime, zbog svoje geološke prošlosti, rijeka Krka dom je endemskim vrstama riba a njene obale čuvaju staništa brojnih ugroženih životinja. Zbog toga se smatra prirodnim spomenikom najviše kategorije i takvom je trebamo sačuvati za budućnost.

hr Sun Jan 19 2020 12:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .