Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583c2ab91eea8fe7fd8b45a1/80
Foto: Screenshot Youtube

Azimov odgovorio Plenkoviću: Ono je bila službena reakcija, a ne niža razina

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je potom izrazilo zabrinutost takvom izjavom i poručilo službenom Zagrebu da se umjesto besperspektivnih prijedloga o tom pitanju, "aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj"

Reakcija ruskog ministarstva vanjskih poslova na izjave premijera Andreja Plenkovića u Ukrajini bila je službena reakcija Moskve, a ne priopćenje s niže razine, rekao je u ponedjeljak ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov u intervjuu za N1 i dodao kako je zabirnut za rusko-hrvatske odnose.

- To je bilo mišljenje Rusije, a ne nekakvog odjela u ministarstvu. To je službena pozicija Rusije i morate to prihvatiti - kazao je Azimov.

Premijer Plenković je za posjeta Kijevu 22. studenoga izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet narušen silom, pa stoga hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavojine devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je potom izrazilo zabrinutost takvom izjavom i poručilo službenom Zagrebu da se umjesto besperspektivnih prijedloga o tom pitanju, "aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj".

Hrvatski premijer je isti dan umanjio važnost ruske izjave rekavši novinarima da je "to samo priopćenje jednog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova".

- Iznenadilo me je da je ova niža razina ministarstva vanjskih poslova Rusije napravila jedan amalgam. Tu se govori o našem iskustvu, konfabulira se, govori se o progonu Srba iz Hrvatske, o tome da se mi orijentiramo na neke druge teme - rekao je Plenković. Dodao je da na rusko priopćenje ne kani odgovoriti.

Rusija nije okupirala Donbas

Azimov je u razgovoru za N1 kazao da Rusija nije zauzela istočni dio Ukrajine i da premijer Plenković samo prenosi stajalište EU-a.

- Rusija nikad nije uvela svoju vojsku u Donbas. Ukrajina nije okupirana, Rusija se ne miješa - ustvrdio je Azimov.

- Trenutno problem Donbasa nije između Rusije i Ukrajine, nego Kijeva i Donbasa. Kijev je taj koji krši ugovor u Minsku, jer su prema tom ugovoru obećavali autonomiju donbaskoj regiji, decentralizaciju, amnestiju. Ništa se nije dogodilo. Rusija poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine - dodao je.

Krim nikada više neće biti ukrajinski

Krim je, tvrdi Azimov, drugačije pitanje. Taj poluotok je uvijek bio ruski do neočekivane odluke Nikite Hruščova da ga pokloni Ukrajini.

- Krim je uvijek bio Rusija - tvrdi Azimov i kaže da se ne radi o aneksiji.

- U Krimu je bio referendum na kojem je 90 posto stanovništva glasalo za ulazak u Rusiju. Tako da se Krim vratio kući, to je pitanje riješeno i nikada se više neće vratiti Ukrajini - naglasio je Azimov.

Smetaju mu i "dvostruki standardi" EU-a i SAD-a koji su na istom principu, nakon referenduma, priznali Kosovo, ali sad to ne žele primijeniti na Krim.

Azimov zabrinut za rusko-hrvatske odnose

Ruski veleposlanik kaže da je duboko zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa i da nije normalno da Hrvatska više od godine nema veleposlanika u Moskvi.

- Moj je zadatak, kao veleposlanika da minimiziram bilo kakve posljedice. Nije tajna da je robna razmjena s Hrvatskom smanjena gotovo 50 posto. To je katastrofa. Prije svega, hrvatski su izvoznici i poljoprivrednici ti koji pate - rekao je Azimov.

Hrvatsko-ruski gospodarski forum koji se trebao održati u studenom ove godine otkazan je jer ruski poduzetnici nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku.

Azimov kaže da je to zato jer su ruski biznismeni vrlo domoljubni i ne slažu se s europskim režimom sankcija.

- Oni nisu suglasni da Hrvatska podržava te sankcije. Zbog toga nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku - rekao je Azimov dodavši kako on pokušava sve da "ono što se dogodilo između Rusije i Hrvatske ne utječe na rusko-hrvatske gospodarske odnose".

Nije mu, kaže, "normalna situacija" da Hrvatska više od godinu dana nema veleposlanika u Moskvi.

- Ali možda je to tehničko pitanje, a ne političko. Hrvatska je imala probleme u politici - kaže Azimov i nada se da će početkom iduće godine to biti riješeno. - Dobio sam informaciju da postoji ozbiljan kandidat za tu poziciju - rekao je. 

Azimov je rekao i kako je Rusiji žao što NATO pojačava vojne snage u baltičkim zemljama, uz granicu s Rusijom.

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević nedavno je u Bruxellesu najavio da će jedna satnija hrvatskih vojnika biti upućena 2018. u Litvu.

- Pretpostavljam da Hrvatska nije imala drugog izbora, bilo je naređeno da pošalje vojsku i morala je to napraviti - rekao je Azimov, ali i naglasio da Rusija "Hrvatsku smatra prijateljskom državom, bez obzira što je članica EU-a i NATO-a".

Facebook komentari

hr Mon Nov 28 2016 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/536a51871799428d68868cd2/80
Foto: CROPIX

Hrvatska uvezla mesa za 325 milijuna eura, voća za 205 milijuna, mlijeka za 190 milijuna...

Naići na domaće svinjsko meso pravi je izazov za svakog potrošača, jer upravo je meso prehrambeni proizvod kojeg smo najviše uvezli u prošloj godini. No, dobra je vijest što je rastao izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. I to u zemlje Europske unije za čak 30 posto. Najviše smo izvozili gotovih prehrambenih proizvoda u što spadaju - sladoledi, juhe, kvasci, umaci i slični pripravci.
Na domaćim policama - meso iz uvoza. Uvezli smo ga u vrijednosti 325 milijuna eura i glavni je uvozni proizvod. Domaći proizvođači tvrde - jeftinom uvozu ne mogu konkurirati. Ali mogu kvalitetom, piše dnevnik.hr.

"Naša svinjetina je najbolja svinjetina i nitko me ne može uvjeriti u suprotno. Jer ono što je lokalno uzgojeno i odvezeno u klaonicu i ponuđeno potrošaču je najsvježije. A slijedom toga i najkvalitetnije", kaže Goran Jančo iz Saveza udruga uzgajivača svinja.

Za proizvode na bazi žitarica dali smo 205 milijuna eura, na hranu za životinje 199, za mlijeko i prerađevine 190 milijuna eura.

Prve jagode na tržnicama, ali ne iz Hrvatske. Gotovo 200 tisuća tona uvezenog voća stajalo nas je 173 milijuna eura. Od domaćeg dovoljno ima mandarina.

"Najveći problem je u tome što nemamo strategiju razvoja voćarstva, prepušteni smo uvoznom lobiju koji uvozi ogromnu količinu. A mi bi kao država mogli proizvoditi mediteransko i kontinentalno", ističe Željko Ledinski iz Hrvatske voćarske zajednice.

No, dobro je što je uvoz, rastao manje od izvoza.

"Uspjeli smo izgenerirati 100 milijuna manje negativne bilance. Možemo se pohvaliti kako je izvoz rastao 13, a uvoz 4 posto", istaknula je Žaklina Jurić iz sektora poljoprivrede HGK.

Najznačajniji izvozni proizvodi su šećer i čokolada, te svježa riba.

Zanimljivo je da smo što se poljoprivredne i prehrambene industrije tiče bili orijentirani uglavnom na zemlje CEFTA-e, a sada su to zemlje Europske Unije. Italija je glavno izvozno tržište u ovom sektoru.

Inače, zgodno je za spomenuti da su na trećem mjestu najviše izvezene robe žitarice, a da su među najznačajnijim uvoznim proizvodima kruh i pecivo. Vrijedni oko 117 milijuna eura. Mi izvezemo sirovinu, pa uvezemo gotovo proizvod.

Inače mnogi, posebice proizvođači, očekuju da će Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi još smanjiti taj pritisak uvoza. Međutim, stručnjaci iz ovog područja kažu kako se to neće dogoditi, ali da bi taj zakon u bolji položaj trebao staviti proizvođača.

Samo potražnja za domaćim, čini se, može podići proizvodnju, no ne treba zaboraviti nisku kupovnu moć hrvatskog potrošača i njegove preferencije u smjeru kupnje proizvoda nižih cijena.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 07:48:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d9ee03b473989edd8b456b/80

Bravo za Zakladu Ana Rukavina: Još jedna liječnica odlazi u SAD na usavršavanje

Zaklada Ana Rukavina nastavlja s velikim projektima. Još jedna mlada liječnica odlazi u Ameriku na stručno usavršavanje u području hematologije da bi, kad se vrati, pomogla pacijentima u Hrvatskoj. Kako bi se ovakve akcije nastavile, Zagrebačka filharmonija organizira veliki koncert za Zakladu u petak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Specijalizantica Ana Zelić Kerep obavila je i posljednje vizite prije odlaska u Ameriku na stručno usavršavanje, piše dnevnik.hr.

"Kada sam sebi zacrtala taj cilj hematologije nisam mogla ni sanjati da ću dobiti ovako savršenu priliku", kaže dr. Kerep. 

Priliku joj je dala Zaklada Ana Rukavina. Zahvaljujući donacijama Ana će se godinu dana usavršavati na sveučilištu Georgetown University - jednoj od najpriznatijih institucija koja se bavi proučavanjem tumora.

"Ja ću dio vremena provesti na klinici kao promatrač, a dio ću se baviti baš znanstvenim radom, istraživanjem", pojašnjava dr. Kerep. 

Sve to uz mentorstvo svjetski priznatih stučnjaka.

"Moj mentor je profesor Bruce Chansman koji je svjetski poznati hematolog koji se bavi limfomima. Tako da je to zbilja velika čast raditi s takvim ljudima".

Sve što od njih nauči primjenjivat će u Hrvatskoj. Ana je druga stipendistica Zaklade. Cilj je omogućiti pacijentima da dobiju što bolju liječničku skrb u Hrvatskoj.

"Iskustvo koje se vani primjenjuje, da to primjene na pacijentima u Hrvatskoj. I da bude što manje onih koji moraju ili ići van ili se liječiti vani", kazala je voditeljica Ureda Zaklade Ana Rukavina Mirta Vrančić.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 07:40:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d9729db473985bdd8b4568/80

"Trogirskoj kamenoj enciklopediji" 5.8 milijuna kuna iz EU fondova

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije.

Grad Trogir je u Zagrebu, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, i resornih Ministara, Gabrijele Žalac, Nine Obuljen Koržinek, Gari Kapellija, Milana Kujundžića i Ravnatelja SAFU-a, Tomislava Petrica, potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva KK.06.1.1.01 – „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020", za projekt apliciran u veljači 2016. godine, pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, od čega je 80% bespovratnih europskih sredstava. U ime Grada Trogira potpisivanju su nazočili gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić i pročelnica U.O. za EU fondove i gospodarski razvoj, Patricia Pavlov, piše trogirskiportal.hr.

Naime u Banskim dvorima je tom prilikom potpisano ukupno 12 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga: „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“, za koje su ugovore potpisale 4 županije, u ukupnoj vrijednosti 24,5 mil. kuna, dok se ostalih 8 ugovora odnosilo na ugovore unutar Poziva „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, ukupne vrijednosti 18,5 mil. kuna. Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac i predstavnici korisnika navedenih ugovora.

Predsjednik Vlade istaknuo je tom prilikom da se potpisivanjem ovakvih ugovora konkretizira članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kroz povećanje apsorpcijske sposobnosti. Istaknuo je uvjerenje da će i ovo današnje potpisivanje biti poticaj drugim jedinicama lokalne i područne samouprave da se prijave na natječaje i pripreme kvalitetne projekte kroz koje se vidi prava svrha i korist europskih fondova. Čestitao je svima koji su sudjelovali u pripremi ovih projekata i ugovora te zaključio da će ovi ugovori iz područja zdravstvene zaštite i kulturne baštine u konačnici imati i pozitivan efekt na hrvatski turizam.

Ministrica Gabrijela Žalac kazala je da što se tiče Pripreme i provedbe Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, radi se o pozivu namijenjenom prijaviteljima čiji projekti obnove i revitalizacije kulturne baštine mogu doprinijeti povećanju broja zaposlenih i turističkih izdataka. 

U ime 4 nazočne županije riječi zahvale uputio je Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, dok se u ime 8 potpisnika u okviru poziva za obnovu kulturne baštine, kao potpisnik s najvišom pojedinačnom vrijednošću potpisanog Ugovora, u visini od 5,8 milijuna kuna,  nazočnima obratio gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić, koji je tom prilikom istaknuo da je doista sreća svih potpisnika i njega osobno, što su dobili ova nepovratna sredstva. Zahvalio je svim nadležnim državnim tijelima što su prepoznali aplicirane projekte, dotaknuvši time kako dimenziju kulture i kulturne baštine, koju smo nasljedili od naših predaka i koju moramo očuvati i uljepšati kako bismo je predali idućim generacijama, ali i dimenzija turizma kojeg ove sredine žive svaki dan. Ovo je faza A, faza izrade projektne dokumentacije, te je naglasio kako će se odmah prionuti poslu, da ti projekti budu što prije dovršeni, čime bi se ostavio preduvjet za aplikaciju sljedeće faze, faze aplikacije za bespovratna sredstava s ciljem saniranja ovih objekata i privođenja onoj svrsi koja će biti samoodrživa i koja će biti na ponos sviju nas. Istakao je i kako je riječ o vrlo važnoj pomoći  za jedinice lokalne samouprave, posebice stoga što su njihovi proračuni opterećeni  mnogim davanjima i dubiozama, ali i premali da bi mogli realizirati ovako značajne projekte.

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije. 

Partneri na ovom projektu su Muzej grada Trogira i TZ grada Trogira. Projektna dokumentacija obuhvaća oko 40-ak projekata, studija i elaborata podijeljenih u nekoliko komponenti, od provedbe istražnih radnji, konzervatorske studije, konstruktivne sanacije, izrade projekata namjene, uređenja i opremanja, rezidencijalne rasvjete, plana upravljanja i sl. Izradom predmetne dokumentacije stvoriti će se nužni preduvjeti za pristupanje samoj sanaciji i obnovi svih vrijednih kulturnih dobara, kako u smislu očuvanja vrijedne kulturne baštine ali i njihovog stavljanja u funkciju razvoja turizma, sa svim multiplikativnim efektima koje ono sa sobom donosi.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 22:18:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/581679191eea8fb28b8b4574/80
Foto: Ilustracija

Ovogodišnji Noćnjak održan u Jelsi na otoku Hvaru

Majka i hraniteljica, trajna inspiracija pjesnika, slikara i umjetnika svih vrsta maslina, 19-tu je godinu za redom povezala brojne maslinare i uljare
Noćnjak 2017. održao se u Adriatik Hotelu Hvar u Jelsi gdje su uručena priznanja za izgled i kvalitetu te proglašeni šampioni, piše portal Kaštela.org.

Općina Jelsa, kao dobitnik Zlatne amfore Noćnjaka za doprinos razvoju maslinarstva, svakom je dobitniku srebrnih i zlatnih medalja poklonila po jednu sadnicu masline. 

Dodjeli priznanja nazočili su brojni ugledni gosti i uzvanici, a s posebnim oduševljenjem nazočnih dočekana je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU,koja je dodijelila nagrade najboljima, "Zlatnu amforu noćnjaka".

Nazočili su i  maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Italije koji su ovoj manifestaciji dali jednu notu više. Na "Noćnjaku 2017" aktivno su sudjelovale predstavnice Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Zahvala i podrška, upućena je i talijanskim maslinarima, među kojima su neki i napustili Italiju, te podigli svoje maslinike na području Hrvatske i odlučili svoju proizvodnju i život nastaviti upravo na otoku Hvaru.

Sudeći prema broju dostavljenih uzoraka maslinovih ulja, Slovenija je prepoznala Noćnjak kao izvrsnu manifestaciju. Vrijedni slovenski maslinari dugogodišnji su sudionici i prijatelji Noćnjaka, a zahvaljujući tome, može se reći da se mogu ponositi kvalitetom svojih maslinovih ulja.

Šampioni Noćnjaka 2017

Titule šampiona zasluženo su osvojili: "Oljarna Lisjak" iz Kopera (Slovenija), za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG "Matijašić" iz Zamaska); OPG "Legović" - Dragan i Marija Legović iz Kaštelira, za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG Milenko Zagorac iz Polače), i OPG "Jerolim Petković" iz Vela Luke na Korčuli, za izgled pakovine maslinovog ulja.

Dok su priznanja otišla u ruke: OPG Kristijan Brajko iz Oskoruše, za najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Azienda Agricola Cecco" iz Nove Vasi, za najbolje više sortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG Stipe Damić iz Rogotina, za najbolje blago ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana, za najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Vina i ulja San Zvanini", za najbolje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Kalebić Jakupčević" iz Gornjeg sela na Šolti, za najbolji ekološki proizvod, i OPG Ćurin Eva Marija iz Gdinja, za najbolji hrvatski otočni proizvod.

Viešampioni i Šampioni, uz pehar i diplomu, dobili su i poklon tvrtke Novocommerce International, koje im je dodijelio direktor tvrtke, Thom Gady koji je rekao i nekoliko riječi. Svečano uručivanje priznanja, proglašenje i bal šampiona Noćnjaka 2017. očekivano je privuklo najveću pozornost sudionika manifestacije, koju je gospodin Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenio najuspješnijom do sada.



Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .