Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska firma nagrađuje: Tko preporuči dobrog i vrijednog radnika dobiva 10.000 kuna

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima, ali imaju stol za ping pong, pikado, kave, sokove, voće....

Zagrebačka tvrtka pomalo egzotičnog imena Serengeti (po velikom području savana u Tanzaniji i Keniji, s najvećom seobom sisavaca na svijetu, svojevrsnom 'desetom svjetskom čudu prirode', kaže londonski Independent, op.a.) bavi se razvojem kompleksnih poduzetničkih poslovnih aplikacija, uglavnom za vodeće proizvodne kompanije u svijetu, od ponajvećeg proizvođača opreme za zavarivanje za kojeg programiraju robotsku ruku, do lidera u solarnoj industriji baterijama te glavnih aktera u sektoru logistike.

Rade po modelu tzv. team extension, koji podrazumijeva da se, objašnjava osnivač i direktor Serengetija Goran Kalanj, daje ekspertiza u nekoliko industrijskih vertikala pa s partnerima osigurava zaokružena softverska konzultantska usluga. - piše Poslovni dnevnik

- Surađujemo s kompanijama koje rade tzv. tradicionalne fizičke proizvode, ali su svjesne da napredak i poboljšanja mogu postići upravo u području softvera koji je sastavni dio tih proizvoda ili ih pokreće. Danas je fizički dio proizvoda lako prekopirati, ali se vrhunski proizvodi od mediokritetnih razlikuju upravo po ugrađenom softveru i funkcionalnostima. - kaže Kalanj i dodaje da su stručnjaci Serengetija duboko uključeni u cijeli proces kod naručioca, od prijedloga za poboljšanje poslovanja do projektiranja sustava i programiranja rješenja.

I to sve radnici, kojih je početkom godine bilo 60, od ovoga tjedna više od 100, do kraja godine više od 120 (razlog, kažu, za slavlje), iako posluju uglavnom s europskim kompanijama, čine odavde, bilo iz ureda u Zagrebu, bilo od doma ili u kombinaciji, dakle bez potrebe odlazaka u inozemstvo.

Sa suvremenim tehnološkim pomagalima to nije ni čudno ni zahtjevno, komuniciraju svakodnevno, tek povremeno se kao organizacijski timovi nalaze uživo. No, ono po čemu Serengeti jest egzotičan u hrvatskim razmjerima, jest odnos prema zaposlenicima. Kalanj će reći: Nama zaista nije cilj zaposlenike držati u uredu noćima, na raznim hackatonima kao što to rade startupi. Naš idealni zaposlenik je situirani odrasli zreli developer/ica sa značajnim iskustvom koje može upotrijebiti u složenim projektima za klijenta.

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima. Pitali smo ga imaju li oni "sistem" kao Google ili drugi velikani Silicijske doline, koji nude svojima i lounge prostore i igrališta... "I mi imamo stol za ping pong, pikado, sve moguće kave, sokove, voće, subvencionirane sportske aktivnosti…, ali sve navedeno su benefiti s prolaznim wow efektom koji na kraju dana ne sudjeluju u odluci o ostanku ili odlasku iz kompanije", odgovara direktor.

Zato je, otkriva, što ne zvuči kao propaganda, njihova najveća prednost "istinsko poštovanje work/life balansa i razumijevanje za sve moguće životne i obiteljske situacije koje mogu nastati". U svojim uredima (od ove godine u Bjelovaru s 13 zaposlenika, a u Varaždinu s pet, oba planiraju povećati, imaju i urede u Beču i Amsterdamu) njeguju tako otvorenu komunikaciju u svim smjerovima, uz izbjegavanje birokracije, papirologije i višestrukih odobrenja za donošenje odluka.

- Svi se zaposlenici imaju priliku usavršavati na plaćenim edukacijama na tehnološkom, poslovnom i osobnom polju. Omogućavamo redovite zajedničke sportske i rekreativne aktivnosti te održavamo mjesečna opuštena druženja sa zanimljivim predavanjima. - objašnjava Goran Kalanj. 

Što treba imati budući zaposlenikž?

Direktor je uveo u profil zaposlenika, ali istakao i vještine koje bi svaki potencijalni kandidat, želi li biti dio Serengetijeve zajednice, morao imati. Također, navodi i kako tvrtka potiče napredovanje.

- Naši developeri su pretežno s diplomama tehničkih fakulteta ili veleučilišta, ali zapošljavamo i druge profile ljudi koji imaju dovoljno relevantnog i dokazivog programerskog iskustva. Ono po čemu je Serengeti jedinstven je da osim klasičnog vertikalnog napredovanja potičemo i potpune promjene karijere naših zaposlenika uz sav pripadajući support, coaching i to bez potrebe za startanjem od nule, s nižim uvjetima.

Imamo već nekoliko primjera zaokreta od 180 stupnjeva i uspješnog prelaska programera u prodaju, programera u ljudske resurse, a najnoviji primjer je direktorica operativnog poslovanja koja je u poslovanje cijele kompanije došla iz pravne službe preskočivši nekoliko stepenica. Bitno je naglasiti da nama formalno obrazovanje nije najbitnije.

Uz relevantno programersko iskustvo bitno je da zaposlenik posjeduje integritet i da je top performer. Top performer ne mora nužno biti zaposlenik s najvećim tehničkim znanjem već osoba koja posjeduje i znanja poslovanja, otvorena je, sklona propitivanju, mjerenju, testiranju, poboljšanjima svega oko sebe." Plaće su većinom, ocjenjuje direktor, kompetitivne, na razini tržišta ili više, po nekim podacima u softverskom su segmentu u Top 50 najboljih u 2017. prema najvećoj prosječnoj plaći u odnosu na broj zaposlenih. Prihodi tvrtke lani su bili 20,5 milijuna kuna i u odnosu na 2016. veći su za 66%, bruto dobit bila je 1,7 milijuna, dok je plan za ovu godinu postići 37 milijuna kuna prihoda i višestruko povećanje dobiti. Izvoze više od 50% prihoda.

U još je jednoj stvari Serengeti "neobičan" čak i za europske pojmove kad je posrijedi odnos prema ljudskom resursu - ove su godine pokrenuli interni natječaj, među zaposlenicima, kako bi ih potakli da dovedu nove provjerene kadrove i nagradili ih za trud. Istakli su da će onaj tko preporuči dobrog i vrijednog developera dobiti do 10.000 kuna u gotovini.

- Ohrabreni pozitivnim prijemom kod zaposlenika odlučili smo s takvim konceptom izaći u javnost te ponuditi ovakav poticaj širem krugu ljudi, zapravo svima u Hrvatskoj koji poznaju kvalitetne programere. Ovom kampanjom smo proširili naš doseg te dopiremo tamo gdje uobičajenim kanalima oglašavanja poslova ne bismo mogli. Imali smo dosta prijava i iskristaliziralo se nekoliko pojedinaca koji su na taj način zaposleni.

Ovo je bio klasičan slučaj uspješnog performance marketinga gdje su uspješna stopa konverzije i ukupni troškovi kampanje u odnosu na dobiveno višestruko manji. nego akvizicije top zaposlenika drugim kanalima. Ovu kampanju planiramo povremeno ponavljati. Činjenica je da IT stručnjaci gotovo dnevno dobivaju poslovne ponude među kojima su i one u inozemstvu.

Možda bismo naveli upravo to da IT stručnjaci najmanje odlaze u inozemstvo jer je i u Hrvatskoj potražnja za njima tolika da na tržištu postižu izuzetno dobre uvjete. Ako ćemo se poslužiti građevinskim terminima: It's a buyers market. Također, ne žele svi developeri otići u inozemstvo zbog obiteljskih i prijateljskih veza te različite razine poduzetnosti, volje za rizikom i izlaskom iz komfora. U Serengetiju priliku nudimo najrazličitijim profilima ljudi koji se unutar kompanije mogu ostvariti na domaćim ili stranim projektima te tako dobiti iskustvo rada u inozemstvu ali živjeti u Hrvatskoj. - zaključuje ovaj informatički poduzetnik, koji u poticanju radne snage i poslovima s inozemstvom kao da ne poznaje granice. - piše Poslovni Dnevnik


hr Mon Oct 15 2018 10:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5befdcea0e49384e168b4579/80
Foto: PIXABAY

Hakeri prijete: Black Friday mogao bi se pretvoriti u financijsku noćnu moru!

Potrošači s nestrpljenjem čekaju Black Friday i velika sniženja, no tijekom sljedećih dana potreban je poseban oprez jer su se za šoping ludilo pripremili i hakeri.

Vjerojatno ste već primijetili brojne oglase za Black Friday koji nas ovih dana prate na brojnim stranicama kojima surfamo. Vrijeme najvećih popusta i najboljih ponuda više nije rezervirano samo za jedan dan, već su ga neki trgovački lanci razvukli na cijeli tjedan pa i duže, samo kako bi privukli što više kupaca.

No, crni petak ne privlači samo kupce koji žele kupiti stvari po što pristupačnijoj cijeni, već dane velikih popusta u studenom s nestrpljenjem čekaju i hakeri i kibernetički kriminalci koji namjeravaju iskoristiti šoping ludilo za brojne prijevare s kojima se žele dokopati osobnih informacija i podataka o bankovnim karticama korisnika, instalirati malware na računala i slično.

Prema izvještaju kompanije za kibernetičku sigurnost RiskIQ, Black Friday je "gozba za hakere" koji u svojim prijevarama, lažnim mobilnim aplikacijama i na prevarantskim stranicama oni često koriste imena poznatih brandova i trgovačkih lanaca kako bi se te prijevare činile što stvarnijima. Iz ove kompanije tako upozoravaju da se, umjesto velikih ušteda, šopingiranje tijekom popusta "lako može pretvoriti u financijsku noćnu moru".

Ono na što posebno upozoravaju iz RiskIQ-a i što ove godine predstavlja iznimno veliku prijetnju jest sve veći broj napada povezanih s tzv. Megacart hakerskim grupama čija su specijalnost krađe podataka o bankovnim karticama, a među njihovim žrtvama nalaze se i kompanije poput British Airwaysa i Ticketmastera, piše zimo.hr

Dakle, ako namjeravate kupiti nešto putem interneta tijekom šoping ludila koje slijedi tijekom sljedećih tjedana – osim Black Fridaya, milijuni će se potrošiti i na božićni šoping, dobro provjerite na kojim stranicama kupujete i na koje linkove klikate jer bi vas samo jedan krivi klik i upisivanje bankovnih podataka na krivo mjesto moglo jako skupo koštati.


hr Sat Nov 17 2018 10:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bb0a390cb557a0ec88b460a/80
Foto: PIXABAY

Strani mediji se raspisali o Dubrovniku kao o 'mračnoj strani turizma': Zarada ispred normalnog života

‘Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast’, pišu strani mediji navodeći kako je Dubrovnik zaradu stavio ispred normalnog života svojih građana što bi mogao skupo platiti
Već neko vrijeme strani mediji pišu o problemu Dubrovnika i Venecije navodeći kako su to gradovi koji zbog broja turista koje primaju pucaju po šavovima.

“Primjeri poput Venecije i Dubrovnika pokazuju što se događa kada se interesi turista postave ispred potreba stanovnika: gradovi izumiru i postaju nenaseljeni zabavni parkovi. U povijesnoj jezgri Dubrovnika još jedva da tko živi, stari grad je postao kulisa kojoj se dnevno dive tisuće turista s kruzera”, jedan je od komentara objavljen prošlog mjeseca u Standardu, dok njemački mediji pišu kako je Dubrovnik na pretrpanost upozorio i UNESCO, javlja net.hr.

Minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) ovog je četvrtka, pak, objavio veliku reportažu pod naslovom “Sloboda za Dubrovnik” i podnaslovom “Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast. Sada političari i građani žele nešto poduzeti protiv toga.”

Žrtva vlastitog uspjeha

Autor teksta je konstatirao kako ponekad male stvari ukazuju na velike probleme, a njegov sugovornik član građanske inicijative “Dajmo ruke” i predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović navodi kako se u Dubrovniku za one koji imaju biznis radi sve, dok za one koji u gradu žive više nema mjesta. Navode se nadalje i svake godine sve veće brojke turista, a autor teksta je izračunao i da u starom gradu, “na površini od oko 10 nogometnih igrališta živi još samo 1000 Dubrovčana, a na svakoga od njih dolazi 2000 posjetitelja.”

Deutsche Welle piše, pozivajući se na njemački list, kako se, kada je riječ o destinacijama zagušenim turizmom, u medijima koristi pojam “overturism”, a da u tim gradovima omiljeni ciljevi postaju nužno žrtve vlastitog uspjeha. “Zato Dubrovnik može biti model: ako se ovdje nađe razumno rješenje, ono bi moglo funkcionirati i drugdje”, piše njeački medij.

Nužna zaštita od pohlepnih biznismena

Ono što Dubrovniku treba, ističu sugovornici novinara SZ-a, je bolji menadžment turizma, kontrola njegove ekspanzije, kojom bi se zaštitilo lokalno stanovništvo – od stranih ulagača, pohlepnih biznismena, kapitalističkog zgrtanja novca od kojeg Dubrovčani na kraju nemaju gotovo ništa. “Novac odlazi negdje drugdje, a problemi ostaju”, kaže Krstulović, a prenosi SZ.

Njemački dnevnik, kojeg prenosi Deutsche Welle, piše i kako aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković, u budućnosti planira ograničiti broj turista koji se istovremeno zadržavaju u starom gradu na maksimalno 5000 te poduzeti mjere kao što su smanjenje broja stolica, stolova i štandova na javnom prostoru, smanjenje broja kruzera i njihovu bolju koordinaciju, “usmjeravanje” turista na druge izletničke destinacije u okolici, te sustav bolje kontrole parkinga turističkih autobusa. “Moramo se odlučiti između novca i ljudi. Ja sam se odlučio za ljude”, citira Frankovića SZ. Zvuči dobro, postavlja se samo pitanje hoće li ove riječi doista popratiti i odgovarajuća djela.

Ta rješenja su na tragu onoga što savjetuje i predsjednik Saveznog ureda njemačkog turizma (BTW) Michael Frenzel. Načelno je, međutim, naglašava on, problem prevelikog broja turista na jednom mjestu iznimka, a ne pravilo. Ali iznimka koju treba što prije obuzdati, prije nego što Dubrovnik postane potamnjeli biser Jadrana.

hr Sat Nov 17 2018 09:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b139fc32af47ffd158b4586/80

Gastarbajteri u Hrvatsku lani poslali golem novac, svaki radnik mjesečno šalje oko 415 eura

Hrvatski gastarbajteri koji su pronašli poslove diljem Europske unije lani su u Hrvatsku poslali nemali iznos od 1,04 milijarde eura. No strelovit rast radničkih doznaka zaustavljen je nakon tri godine konstantnog rasta. Podsjetimo, u 2016. privatni transferi u Hrvatsku iznosili su 1,05 milijardi eura

Iznos od 1,04 milijarde eura u stranim doznakama u petak je objavio središnji europski statistički ured Eurostat, dodajući pritom da je iz Hrvatske u 2017. poslano 248 milijuna eura, zbog čega imamo suficit u radničkim doznakama od 823 milijuna eura, čime smo u samom vrhu Europske unije. 'Šiju' nas jedino Rumunjska, Poljska i Portugal. Najveće odljeve očekivano imaju najrazvijenije zemlje EU-a, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a. 'Većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji šalju novac u svoje matične zemlje', napominje se u Eurostatovu izvješću.

Od ukupnih doznaka poslanih iz Hrvatske, u druge je članice EU-a poslano 110 milijuna, a 138 milijuna eura otišlo je u zemlje izvan EU-a. Prema podacima Eurostata, radničke doznake snažno rastu od 2014. godine, kada su iznosile 870 milijuna eura. Iduće godine rastu na 959 milijuna eura, a 2016. probijaju granicu od milijardu eura.

No niti to nisu posve točne brojke jer statistike HNB-a i Eurostata prate samo doznake i transfere koji idu preko bankovnih računa pa je nemoguće reći koliko se novca u Hrvatsku unese (ili iznese) u gotovini. Priljevi od radničkih doznaka i naknada zaposlenicima konzistentni su s brojem iseljenih.

Podsjetimo, do velikog ubrzanja iseljavanja došlo je 2014. i 2015. godine, s potpunom eskalacijom u 2016. godini. Broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, a u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto. Već 2014. iselilo se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto. I ovdje se, nažalost, radi o nepotpunim podacima kojima raspolaže Državni zavod za statistiku jer svi oni koji su emigrirali nisu prijavili svoj odlazak MUP-u.

Ako je u inozemstvu oko 200.000 hrvatskih građana, ispada da svaki od njih godišnje u Hrvatsku, najvjerojatnije članovima svoje obitelji, pošalje oko5000 eura ili oko 415 eura mjesečno.

Koliko je to značajan novac za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva, možda najbolje ilustrira podatak da su izravne strane investicije u našu zemlju lani iznosile oko 1,8 milijardi eura, dok su u lošijim godinama, poput 2013. ili 2015., doznake gastarbajtera bile i više od iznosa stranih ulaganja, piše tportal.hr

hr Fri Nov 16 2018 17:44:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bebeae90e4938fd0e8b4622/80

Prijavite se na natječaj: 200 milijuna kuna bespovratnih sredstava za male i srednje poduzetnike

Dodijeljenim bespovratnim sredstvima sufinancirat će se projektne aktivnosti koje uključuju izradu/razvoj/nabavu IKT poslovnih rješenja

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je natječaj „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT2)“.

Ovim Pozivom potiču se mali i srednje veliki poduzetnici (MSP) na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije radi optimiziranja poslovnih procesa, integriranja poslovnih funkcija, učinkovite organizacije tijeka rada, poboljšanja interakcije s klijentima i dobavljačima te poboljšanja tržišnog položaja poduzeća.

Dodijeljenim bespovratnim sredstvima sufinancirat će se projektne aktivnosti koje uključuju izradu/razvoj/nabavu IKT poslovnih rješenja namijenjenih optimiziranju poslovanja, poslovnih procesa, odnosno proizvodnje te implementaciju, prilagodbu i integraciju poslovnih rješenja s postojećim ili novim IKT sustavom. 

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 80.000,00 kuna, a najviši iznos je 1.000.000,00 kuna. Najviše 80% prihvatljivih troškova će se financirati prihvatljivim prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u I. i II. skupini JLS, dok će se 65% prihvatljivih troškova financirati prijaviteljima ukoliko se sjedište prijavitelja nalazi u VII. I VIII. skupini JLS (jedinice lokalne samouprave).

- Cilj ovog natječaja je jačanje tržišne pozicije, povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poslovanja MSP-ova primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije kao i podrška razvoju informacijskog društva u Republici Hrvatskoj. - izjavila je Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. iz Zagreba.

- Interes za ove potpore je velik te nam se svaki dan javljaju poduzetnici kako bismo im pripremili dokumentaciju za sudjelovanje u ovom natječaju. - dodaje Ana Fresl te pojašnjava kako je razlog tome i ukupni iznos potpora u iznosu od 200 milijuna kuna, ali i pojedinačni maksimalan iznos koji poduzetnici mogu dobiti.

Podsjećamo, datum početka zaprimanja projektnih prijedloga za prethodnu inačicu Poziva otvorio se 28. kolovoza 2018. godine i bio je otvoren samo 35 sekundi što je izazvalo nezadovoljstvo prijavitelja i velik interes javnosti u raspravi oko toga trebaju li se sredstva iz fondova dodjeljivati najbržim prijaviteljima ili najkvalitetnijim projektima. Odmah nakon, Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac najavila je otkazivanje Poziva i otvaranje novog s povećanom alokacijom od 200 milijuna kuna.

hr Wed Nov 14 2018 10:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .