Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska firma nagrađuje: Tko preporuči dobrog i vrijednog radnika dobiva 10.000 kuna

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima, ali imaju stol za ping pong, pikado, kave, sokove, voće....

Zagrebačka tvrtka pomalo egzotičnog imena Serengeti (po velikom području savana u Tanzaniji i Keniji, s najvećom seobom sisavaca na svijetu, svojevrsnom 'desetom svjetskom čudu prirode', kaže londonski Independent, op.a.) bavi se razvojem kompleksnih poduzetničkih poslovnih aplikacija, uglavnom za vodeće proizvodne kompanije u svijetu, od ponajvećeg proizvođača opreme za zavarivanje za kojeg programiraju robotsku ruku, do lidera u solarnoj industriji baterijama te glavnih aktera u sektoru logistike.

Rade po modelu tzv. team extension, koji podrazumijeva da se, objašnjava osnivač i direktor Serengetija Goran Kalanj, daje ekspertiza u nekoliko industrijskih vertikala pa s partnerima osigurava zaokružena softverska konzultantska usluga. - piše Poslovni dnevnik

- Surađujemo s kompanijama koje rade tzv. tradicionalne fizičke proizvode, ali su svjesne da napredak i poboljšanja mogu postići upravo u području softvera koji je sastavni dio tih proizvoda ili ih pokreće. Danas je fizički dio proizvoda lako prekopirati, ali se vrhunski proizvodi od mediokritetnih razlikuju upravo po ugrađenom softveru i funkcionalnostima. - kaže Kalanj i dodaje da su stručnjaci Serengetija duboko uključeni u cijeli proces kod naručioca, od prijedloga za poboljšanje poslovanja do projektiranja sustava i programiranja rješenja.

I to sve radnici, kojih je početkom godine bilo 60, od ovoga tjedna više od 100, do kraja godine više od 120 (razlog, kažu, za slavlje), iako posluju uglavnom s europskim kompanijama, čine odavde, bilo iz ureda u Zagrebu, bilo od doma ili u kombinaciji, dakle bez potrebe odlazaka u inozemstvo.

Sa suvremenim tehnološkim pomagalima to nije ni čudno ni zahtjevno, komuniciraju svakodnevno, tek povremeno se kao organizacijski timovi nalaze uživo. No, ono po čemu Serengeti jest egzotičan u hrvatskim razmjerima, jest odnos prema zaposlenicima. Kalanj će reći: Nama zaista nije cilj zaposlenike držati u uredu noćima, na raznim hackatonima kao što to rade startupi. Naš idealni zaposlenik je situirani odrasli zreli developer/ica sa značajnim iskustvom koje može upotrijebiti u složenim projektima za klijenta.

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima. Pitali smo ga imaju li oni "sistem" kao Google ili drugi velikani Silicijske doline, koji nude svojima i lounge prostore i igrališta... "I mi imamo stol za ping pong, pikado, sve moguće kave, sokove, voće, subvencionirane sportske aktivnosti…, ali sve navedeno su benefiti s prolaznim wow efektom koji na kraju dana ne sudjeluju u odluci o ostanku ili odlasku iz kompanije", odgovara direktor.

Zato je, otkriva, što ne zvuči kao propaganda, njihova najveća prednost "istinsko poštovanje work/life balansa i razumijevanje za sve moguće životne i obiteljske situacije koje mogu nastati". U svojim uredima (od ove godine u Bjelovaru s 13 zaposlenika, a u Varaždinu s pet, oba planiraju povećati, imaju i urede u Beču i Amsterdamu) njeguju tako otvorenu komunikaciju u svim smjerovima, uz izbjegavanje birokracije, papirologije i višestrukih odobrenja za donošenje odluka.

- Svi se zaposlenici imaju priliku usavršavati na plaćenim edukacijama na tehnološkom, poslovnom i osobnom polju. Omogućavamo redovite zajedničke sportske i rekreativne aktivnosti te održavamo mjesečna opuštena druženja sa zanimljivim predavanjima. - objašnjava Goran Kalanj. 

Što treba imati budući zaposlenikž?

Direktor je uveo u profil zaposlenika, ali istakao i vještine koje bi svaki potencijalni kandidat, želi li biti dio Serengetijeve zajednice, morao imati. Također, navodi i kako tvrtka potiče napredovanje.

- Naši developeri su pretežno s diplomama tehničkih fakulteta ili veleučilišta, ali zapošljavamo i druge profile ljudi koji imaju dovoljno relevantnog i dokazivog programerskog iskustva. Ono po čemu je Serengeti jedinstven je da osim klasičnog vertikalnog napredovanja potičemo i potpune promjene karijere naših zaposlenika uz sav pripadajući support, coaching i to bez potrebe za startanjem od nule, s nižim uvjetima.

Imamo već nekoliko primjera zaokreta od 180 stupnjeva i uspješnog prelaska programera u prodaju, programera u ljudske resurse, a najnoviji primjer je direktorica operativnog poslovanja koja je u poslovanje cijele kompanije došla iz pravne službe preskočivši nekoliko stepenica. Bitno je naglasiti da nama formalno obrazovanje nije najbitnije.

Uz relevantno programersko iskustvo bitno je da zaposlenik posjeduje integritet i da je top performer. Top performer ne mora nužno biti zaposlenik s najvećim tehničkim znanjem već osoba koja posjeduje i znanja poslovanja, otvorena je, sklona propitivanju, mjerenju, testiranju, poboljšanjima svega oko sebe." Plaće su većinom, ocjenjuje direktor, kompetitivne, na razini tržišta ili više, po nekim podacima u softverskom su segmentu u Top 50 najboljih u 2017. prema najvećoj prosječnoj plaći u odnosu na broj zaposlenih. Prihodi tvrtke lani su bili 20,5 milijuna kuna i u odnosu na 2016. veći su za 66%, bruto dobit bila je 1,7 milijuna, dok je plan za ovu godinu postići 37 milijuna kuna prihoda i višestruko povećanje dobiti. Izvoze više od 50% prihoda.

U još je jednoj stvari Serengeti "neobičan" čak i za europske pojmove kad je posrijedi odnos prema ljudskom resursu - ove su godine pokrenuli interni natječaj, među zaposlenicima, kako bi ih potakli da dovedu nove provjerene kadrove i nagradili ih za trud. Istakli su da će onaj tko preporuči dobrog i vrijednog developera dobiti do 10.000 kuna u gotovini.

- Ohrabreni pozitivnim prijemom kod zaposlenika odlučili smo s takvim konceptom izaći u javnost te ponuditi ovakav poticaj širem krugu ljudi, zapravo svima u Hrvatskoj koji poznaju kvalitetne programere. Ovom kampanjom smo proširili naš doseg te dopiremo tamo gdje uobičajenim kanalima oglašavanja poslova ne bismo mogli. Imali smo dosta prijava i iskristaliziralo se nekoliko pojedinaca koji su na taj način zaposleni.

Ovo je bio klasičan slučaj uspješnog performance marketinga gdje su uspješna stopa konverzije i ukupni troškovi kampanje u odnosu na dobiveno višestruko manji. nego akvizicije top zaposlenika drugim kanalima. Ovu kampanju planiramo povremeno ponavljati. Činjenica je da IT stručnjaci gotovo dnevno dobivaju poslovne ponude među kojima su i one u inozemstvu.

Možda bismo naveli upravo to da IT stručnjaci najmanje odlaze u inozemstvo jer je i u Hrvatskoj potražnja za njima tolika da na tržištu postižu izuzetno dobre uvjete. Ako ćemo se poslužiti građevinskim terminima: It's a buyers market. Također, ne žele svi developeri otići u inozemstvo zbog obiteljskih i prijateljskih veza te različite razine poduzetnosti, volje za rizikom i izlaskom iz komfora. U Serengetiju priliku nudimo najrazličitijim profilima ljudi koji se unutar kompanije mogu ostvariti na domaćim ili stranim projektima te tako dobiti iskustvo rada u inozemstvu ali živjeti u Hrvatskoj. - zaključuje ovaj informatički poduzetnik, koji u poticanju radne snage i poslovima s inozemstvom kao da ne poznaje granice. - piše Poslovni Dnevnik


hr Mon Oct 15 2018 10:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3cc9e60e49384b7b8b458c/80

U srcu Beča otvorena dalmatinska ribarnica

Braća Ivo i Toni Bartulović, vlasnici Gastro Ribarnica Brač, s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, u subotu 12.01.2019. otvorili su ekskluzivnu ribarnicu u austrijskoj prijestolnici.
I Beč je dobio pristup moru – i to onom najljepšem, Jadranskom. U Neubau-u, jednom od najprestižnijih kvartova Beča, tek desetak minuta hoda od strogog centra grada, svečano je otvorena ribarnica „Gastro Fisch Brač“.

Od ideje do realizacije prošle su tri godine

Vlasnici poznatih Gastro Ribarnica Brač u Dalmaciji, Ivo i Toni Bartulović s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, na ideju za otvaranjem ribarnice u Beču došli su još 2016. g. Projekt je krenuo sa realizacijom 2018. godine, nakon što je pronađen adekvatan prostor koji je zahtjevao potpunu adaptaciju istog. U cilju zadovoljavanja visokih standarda austrijskog tržišta, radovi su krenuli strelovitom brzinom te je u samo tri mjeseca projekt uređenja realiziran. Promovirajući hrvatsku kulturu kombinacijom izvornih dalmatinskih detalja i modernih karakteristika dizajna, uređenje prostora je osmislila dizajnerica interijera Marijana Boljat. Prostor je s karikaturama Joška Marušića dobio specifičnu vrijednost, a da pritom nisu zanemareni austrijski standardi.

Mnogobrojni posjetitelji iz Austrije i Hrvatske

Otvaranje su uveličali hrvatska veleposlanica u Austriji, dr. Vesna Cvjetković, proslavljeni hrvatski nogometaš s austrijskom putovnicom Ivica Vastić, vlasnici poznatih tvrtki u Hrvatskoj (Marikomerc, Sardina Postira), renomirani hrvatski i austrijski ugostitelji, te brojni drugi ljubitelji kvalitetnih proizvoda iz mora.

Splitski restoran „Gusar“ , predvođen vlasnikom Markom Balićem i cijelim timom oduševio je cateringom, na visokom nivou, dostojnim svakog istinskog ljubitelja ribe i mora. Budući kupci su iz prve ruke mogli degustirati što će ubuduće moći kupiti u srcu Beča, zahvaljujući zadivljujućim vještinama chefa kuhinje restorana „Gusar“ Ivice Tošića.

Posebna atrakcija: Bluefin Tuna

Vrhunac večeri je bila bluefin tuna renomirane tvrtke „Kali Tuna“. Tunu je filetirao i posluživao Ivica Katić, chef kuhinje restorana „Zoi“ iz Splita. Godinama je ova za uzgoj zahtjevna vrsta bila rezervirana isključivo za japansko tržište, dok je odnedavno standardni dio ponude Gastro Ribarnica Brač za Dalmaciju i Austriju. Ovom namirnicom i najzahtjevniji kupci dobili su iznimno cijenjen proizvod na svjetskoj razini koji savršeno obogaćuje cjelokupnu ponudu ribarnice.

Interes javnosti prije samog otvorenja, kao i na otvorenju pokazao je da je otvaranje ribarnice dragulj koji je nedostajao u kruni multikulturalne ponude austrijske prijestolnice – Beča.
hr Mon Jan 14 2019 18:42:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Od 2022. cestarinu će svi plaćati bez zaustavljanja

Godišnji troškovi održavanja novog sustava bit će oko 60 milijuna kuna

Cestarina na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb naplaćivat će se bez zaustavljanja elektroničkim sustavom DSRC – Dedicated Short-Range Communications ili preko sustava automatskog čitača registarskih oznaka – Automatic Licence Plate Reader (ALPR). Taj novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj predlažu španjolski savjetnici iz tvrtke IDOM Consulting koji su od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili posao izrade studije sustava elektroničke naplate cestarina, piše Večernji list. 

Konzultanti tako predlažu tzv. free flow (slobodni protok), naplatu cestarine na više trakova. Sustav naplate bit će bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski. Naplata s pomoću DSRC sustava znači da u vozilu mora biti uređaj odnosno transponder preko kojeg bi se očitavala prijeđena kilometraža i obračunavala cestarina. 

Savjetnici predlažu da DSRC bude obvezan u teškim vozilima dok će za laka biti opcija. Njima će na raspolaganju biti i ALPR. 

DSRC transponder za taj način plaćanja cestarine moći će se kupiti ili iznajmiti, a njegova cijena je oko 10 eura.

Transponder će imati zvučni signal koji upozorava korisnika o transakciji, a imat će i ugrađen uređaj koji će detektirati je li maknut s držača. Predviđeno je da baterija transpondera traje više od šest godina. Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će HAC-u i ARZ-u dostaviti podatke o svojim kreditnim karticama ili bankovnim računima. Tzv. postpaid bit će omogućen i za DSRC i za ALPR korisnike. Uvođenje novog sustava moglo koštati oko 500 milijuna kuna, dok bi godišnji troškovi njegova održavanja iznosili oko 60 milijuna kuna, piše Večernji list.

hr Mon Jan 14 2019 16:17:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3b175d0e4938c4718b4753/80
Foto: PIXABAY

Hrvatski ribari protiv kvota Europske komisije

Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

„U Jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište je najveći europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav način bi Europska Komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, nauštrb lokalnog ribarstva“, ističe predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić komentirajući prijedlog mjera kojima EK želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.

„Sitna plava riba, srdela i inćun, najvažniji je resurs kojeg ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Zato mi već četiri godine zaredom provodimo niz raznovrsnih mjera upravljanja s ciljem zaštite stokova sitne plave ribe. Primjerice, zatvaramo 30 posto hrvatskog ribolovnog mora, imamo proširene lovostaje u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna, u svrhu osiguranja kvalitetne reprodukcije i juvenilnih jedinki“, pojašnjava Birkić za N1.

lako mogli uloviti preko 100.000 tona, ali su razmišljali dugoročno i izlovili tek 71.000 tona kako bi zadržali dovoljan broj spolno zrelih jedinki, a što doprinosi dugoročnoj stabilnosti stokova i ribarstva. Kompilacijom mjera upravljanja ribolovom koje RH provodi postigli smo cilj i smanjili ribolovni napor za oko 25%, a što je rezultiralo smanjenjem ulova od približno 20% u odnosu na 2014. godinu.

„EK je donijela prijedlog uredbe (Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom na Jadranu) koji sadržava uvođenje količinskih kvota, dok istovremeno određeni lobiji unutar EK predlažu i uvođenje escapement strategije čije su glavne odrednice uvođenje višemjesečnog ili višegodišnjeg moratorija na ulov na Jadranu te također uvođenje količinskih kvota.

Naše poslovanje, naša tradicija, naše vještine, opstanak lokalnih zajednica koje su vezane na ulove male plave ribe, veliki dio prerađivačke industrije, bili bi uništeni jer u Jadranu nemamo drugih vrsta koje bi mogli loviti u vrijeme mogućih moratorija“, naglašava Birkić, dodajući kako EK svoj prijedlog višegodišnjeg plana temelji na znanstvenim predviđanjima stanja stokova i predviđanja oporavka istih koji za stvarnim vremenom kasne dvije godine. Poručuje kako realni sektor ne može prihvatiti modele procjene stanja stokova koji znanstvenici koriste jer je puno više čimbenika u prirodi koji utječu na stanje stokova, a nisu obuhvaćeni navedenim modelima.

„Možda principi upravljanja koji se spominju u prijedlogu EK i mogu dati rezultata na određenim tipovima ribolova na Sjevernim morima (jedan ribarski brod na Sjeveru EU ulovi u jednom danu koliko jedan ribarski brod na Jadranu ulov tijekom cijele jedne godine). Takav unificirani pristup upravljanja ne možemo prihvatiti, jer se na takav način ne priznaju posebnosti, različitosti i raznolikosti pojedinih regija EU. Uspostavili smo već spomenute modele upravljanja, postigli konsenzus s Talijanima i Slovencima na našu, hrvatsku inicijativu, i uz suradnju s nadležnim institucijama Upravom za ribarstvo“, naglašava Birkić i dodaje kako je to bio mukotrpan posao Grupacije ribolova HGK jer su u startu imali tek 10-ak posto ribara na svojoj strani koji su razumjeli potrebu za odgovornim upravljanjem.

„Uspjeli smo se međusobno dogovoriti i uskladiti praksu, znanost i politiku“, poručio je Birkić. 
Podsjećamo da je zabrana ribarenja okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom s ciljem zaštite srdele u vrijeme mrijesta započela 16. prosinca 2018. i traje do 14. veljače 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske. Također u cilju zaštite inćuna u vrijeme mrijesta predviđen je lovostaj u razdoblju od 01. svibnja do 31. svibnja 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske.

U ovoj godini za dio trajanja lovostaja predviđena je i isplata naknada ribarima, a Ministarstvo poljoprivrede u tu svrhu je osiguralo 4,5 milijuna eura naknada.

Sudeći po stanju ribljih stokova koji su u sve boljem stanju, implementirane mjere itekako djeluju. Dobar pokazatelj oporavka je i pecatura (broj riba u kilogramu) koja se u zadnjih godinu dana u prosjeku smanjila za desetak komada (s 50-55 do 40-45 riba po kilogramu). Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci su ekonomski isplativiji za prodaju samim ribarima.

Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da domaća potrošnja debelo zaostaje za prosjekom EU-a. Prosjek konzumacije ribe u Uniji je 20 kilograma po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 10 kilograma. Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

Zato HGK kroz projekt „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji imidž i brend domaće ribe te dodatno pojačati njezin plasman u inozemstvo.

hr Sun Jan 13 2019 11:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/57590dbc1e353e91278b4588/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tržište rada u 2018.: „Javni sektor propušta jedinstvenu priliku za restrukturiranje, što bi dovelo do prestanka masovnog iseljavanja i smanjilo potrebu za uvozom radnika“

Među najtraženijim zanimanjima u 2018. bili su: Trgovac/Prodavač, Konobar/Barmen, Skladištar, Kuhar, Radnik u proizvodnji, Vozač, Pomoćni radnik u kuhinji, Čistač te Programer

U 2018. godini na portalu MojPosao objavljeno je više od 53.000 oglasa što je čak 26% više nego u 2017. S obzirom da je u jednom oglasu moguće naznačiti da se traži više izvršitelja, broj slobodnih radnih mjesta bio je i veći od toga.

Među najtraženijim zanimanjima u 2018. bili su: Trgovac/Prodavač, Konobar/Barmen, Skladištar, Kuhar, Radnik u proizvodnji, Vozač, Pomoćni radnik u kuhinji, Čistač te Programer.

Prodaja po udjelu oglasa premašila Turizam, najveći rast bilježe Ljudski resursi

Najveća potražnja za radnicima zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

-      Prodaja (Trgovina) - 18% oglasa

-      Turizam i ugostiteljstvo – 17% oglasa

-      Proizvodnja i zanatske usluge - 13% oglasa

Najveća ponuda (broj profila) je u sljedećim kategorijama:

-      Prodaja (Trgovina) - 22% životopisa

-      Administrativna zanimanja - 17% životopisa

-      Ekonomija, financije i računovodstvo - 15% životopisa

-      Turizam i ugostiteljstvo – 14% životopisa

*u jednom oglasu/životopisu moguće je naznačiti više kategorija zaposlenja

U odnosu na prošlu godinu, najveći porast broja oglasa zabilježen je u kategorijama Ljudski resursi, Skladištenje i logistika, Prodaja (Trgovina), Dizajn i umjetnost te Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

„Veći broj oglasa u Prodaji posljedica je konsolidacije tržišta maloprodaje te fluktuacije zaposlenika, povećanja kupovne moći, ali i rasta turizma“, pojašnjava Igor Žonja, direktor portala MojPosao.

„Najveći rast broja oglasa u ljudskim resursima pak jasno pokazuje da su tvrtke počele osvještavati važnost zaposlenika i traže ljude koji će kvalitetno upravljati ljudskim potencijalima. Toj tezi ide u prilog i činjenica da su tvrtke smanjile zapošljavanje na određeno za 9%.

Ipak, sve to nije dovoljno da ljudi prestanu masovno napuštati Hrvatsku, a dva glavna razloga za isto su ekonomski i nezadovoljstvo kako vlast upravlja na svim razinama. Javni sektor propušta jedinstvenu priliku za restrukturiranjem. Posloprimaca nedostaje, a u javnom sektoru ih ima drastično previše. To je loše jer stvara direktne troškove i nestimulirane ljude u javnom sektoru, umjesto da se javni sektor reducira, poveća stimulacija u istom, a poticaji od 2,5 milijarde kuna, uvećani za dio ušteda, iskoriste za edukaciju i ponovno osposobljavanje tih ljudi za rad u privatnom sektoru. Sredstva su sada usmjerena na kratkoročnu kupnju glasova umjesto u dugoročni prosperitet društva“, zaključuje Žonja.

Lagani pad oglasa za rad na određeno vrijeme

S obzirom na vrstu zaposlenja, u 2018. je objavljeno ukupno 63% oglasa za rad na neodređeno, što je gotovo isto kao i u 2017. godini.

Oglasa za rad na određeno bilo je 55% što je 5% manje u odnosu na prošlu godinu.

Honorarni djelatnici su se tražili u svega 1% oglasa a sezonski u 6% oglasa, dok se 3% oglasa odnosilo na studentske poslove.

Prošle godine situacija je bila vrlo slična (2% honorarni poslovi, 5% sezonski i 3% studentski poslovi).

Napomena: Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više vrsta zaposlenja za isto radno mjesto.

S druge strane, 47% tražitelja posla je bilo zainteresirano za stalni posao, a gotovo trećina ih je bila zainteresirana i za rad na određeno (24%). Za honorarni posao bilo je zainteresirano 8% tražitelja posla, a za sezonski njih 7%.

Najčešće se traže kandidati sa srednjom stručnom spremom

Tijekom 2018. godine poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 58% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj.

S druge strane, 55% posloprimaca je u svojim životopisima kao stupanj obrazovanja navelo srednju stručnu spremu.

Zaposlenike s višom stručnom spremom tražilo se u 8% oglasa, dok je isti stupanj obrazovanja u svojim životopisima navelo 11% tražitelja posla. 

U 30% oglasa kao uvjet je bila navedena visoka stručna sprema, a isto je u svojim životopisima navelo 26% tražitelja posla. 

Najčešći uvjeti u oglasu: napredni engleski i radno iskustvo od 2 godine i 2 mjeseca

Poznavanje stranih jezika tražilo se u 40% oglasa.

U najvećem broju oglasa tražilo se napredno znanje engleskog jezika (22% oglasa), a osnovno poznavanje engleskog jezika tražilo se u 11% oglasa. Ostali jezici su manje zastupljeni.

Najviše posloprimaca u svojim životopisima navodi napredno poznavanje engleskog jezika (33%), dok ih 23% navodi profesionalno poznavanje. Osnovno poznavanje engleskog jezika navodi 17% tražitelja posla.

Njemački jezik je drugi po zastupljenosti – 19% posloprimaca navodi osnovno poznavanje njemačkog jezika. Na trećem mjestu nalazi se talijanski čije temelje poznaje 8% tražitelja posla.

U 28% oglasa tražilo se poznavanje rada na računalu, i to većinom poznavanje rada u Wordu i Excelu.

U 40% oglasa tražilo se radno iskustvo i to prosječno 2 godine i 2 mjeseca.

Najveći broj oglasa objavljen je za rad u Zagrebu, ali najveći rast oglasa bilježe  Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska i Zadarska županija

Od oglasa objavljenih u 2018. godini, njih najviše objavljeno je za rad u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (45%). Prošle godine je to bio slučaj u preko 50% oglasa.

Slijede oglasi u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.

Tijekom 2018. godine poslodavci su objavili preko 1.600 oglasa za poslove u inozemstvu,što je 4% više nego u odnosu na 2017.godinu.

Najviše oglasa u inozemstvu objavljeno je za rad u Njemačkoj, Sloveniji, Irskoj i Austriji.


hr Thu Jan 10 2019 16:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .